Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) potvrdilo je za N1 da se srpski ministar kulture Nikola Selaković bez opravdanja nije pojavio u petak u tom tužilaštvu na zakazanom saslušanju.
On je trebalo da bude saslušan u svojstvu osumnjičenog u okviru istrage koju u slučaju „Generalštab“ vodi TOK i zbog čega to tužilaštvo već sedmicama unazad trpi do sada nezapamćene pritiske i targetiranje najviših predstavnika vlasti u Srbiji.
Ministar Selaković nije opravdao svoj izostanak, što znači da se ni njegov branilac, čije je prisustvo obavezno kada se osumnjičeni saslušava, nije došao u Tužilaštvo kako bi objasnio razloge izostanka.
Takođe, bivši ministar pravde nije čak ni dopis uputio Tužilaštvu za organizovani kriminal u kojem bi objasnio zbog čega ne može da pristupi, premda su mediji juče objavili da je obilazio opštine na jugu Srbije.
Ovim su po Zakonu stečeni uslovi da tužilac naloži privođenje ministra Selakovića na saslušanje, odnosno da po njega dođe policija kako bi obezbijedila njegovo prisustvo - pošto, ukoliko policija uoči saslušanja ne pronađe osumnjičenog, u tom slučaju - tužilac može da naloži hapšenje.
U slučaju „Generalštab“ Tužilaštvo sumnjiči, direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Gorana Vasića, v.d. direktora Gradskog Zavoda Aleksandra Ivanovića i sekretara u Ministarstvu kulture Slavicu Jelaču, da su izvršili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Goran Vasić je pred tužiocem u maju 2025. priznao da je falsifikovao dokumentaciju na osnovu koje je Vlada Srbije donijela Odluku o prestanku svojstva kulturnog dobra zgradama Generalštaba i obrisala ga iz registra kulturnih dobara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Selaković na spisku osumnjičenih u slučaju „Generalštab“

Optužnica u slučaju pada nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu prebačena je iz Višeg javnog tužilaštva u Beogradu u nadležnost Tužilaštva za organizovani kriminal, saopšteno je 14. jula.
Kako je istaklo Više javno tužilaštvo, rješenje o tome donio je vrhovni javni tužilac s obrazloženjem "efikasnog vođenja postupka".
Podsjećaju da je njihovo Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije 4. marta podiglo optužnicu protiv Slobodanke K. menadžerke za razvoj investicija "Infrastrukture Železnica Srbije", predsjednika Komisije za tehnički pregled Željezničke stanice u Novom Sadu Milutina S. i članice te komisije Biljane K.
Kako su objasnili, optužnica je podnijeta u vezi izvršenja krivičnih djela sa koruptivnim elementom koji su imali za posljedicu pad nadstrešnice, pri čemu je poginulo 16, a teško povrijeđena jedna osoba.
Viši sud u Beogradu potvrdio je 17. aprila ovu optužnicu.
Istakli su i da Više javno tužilaštvo više ne postupa ni u jednom predmetu u vezi s padom nadstrešnice.
Ranije, u februaru, objavljeno je i da Javno tužilaštvo za organizovani kriminal u Beogradu vodi predistražni postupak u vezi sa finansiranjem projekta renoviranja Želhezničke stanice.
Tužilaštva u Novom Sadu i Beogradu vode dva odvojena postupka u ovom slučaju.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je optužnicu podiglo 30. decembra, ali ju je Viši sud u Novom Sadu polovinom aprila vratio "na doradu" uz obrazloženje da je "potrebno bolje razjašnjenje stvari da bi se ispitala njena osnovanost".
Time je postupak vraćen u fazu istrage.
Među 13 osoba, obuhvaćenih optužnicom novosadskog tužilaštva, su i bivši ministar saobraćaja Srbije Goran Vesić, njegova saradnica u ministarstvu Anita Dimoski i bivša direktorka "Infrastrukture željeznice Srbije" Jelena Tanasković.
Njih troje, kao i bivši direktor "Infrastrukture željeznice Srbije " Nebojša Šurlan, terete se za teško djelo protiv opšte sigurnosti, u vezi sa krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti.
Svi optuženi pušteni su iz pritvora.
Tragedija u Novom Sadu je dovela do masovnih protesta, na kojima stotine hiljada građana širom Srbije osam mjeseci od vlasti zahtijevaju utvrđivanje odgovornosti za nesreću. Istovremeno, studenti su krajem novembra 2024. pokrenuli blokade fakulteta.
Protesti, koje proteklih mjeseci predvode studenti, postali su simbol šireg nezadovoljstva vladavinom prava u Srbiji - uz pitanje da li su do pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu i smrti 16 ljudi doveli nemar i korupcija sistema.

Slučaj o padu nadstrešnice u Novom Sadu predat Tužilaštvu za organizovani kriminal

Centru za građanska prava obratio se sugrađanin Milo Ivanišević, koji je izrazio ozbiljan strah za sopstveni život, bezbjednost svoje porodice i drugih građana Cetinja, nakon direktnih i uznemirujućih prijetnji koje su mu upućene od strane osobe koja se predstavlja kao Cetinjanka bliska Srpskoj pravoslavnoj crkvi, odnosno Crkvi Srbije, saopšteno je iz ove nevladine organizacije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9KTusOYt3nY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Iz Centra za građanska prava napominju da je sva dokumentacija vezana za ovaj slučaj već predata policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011017010_b1924911036483fe08af3ff16de1efdfbebba6adca20e6749499853fe1017825.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026011017010_b1924911036483fe08af3ff16de1efdfbebba6adca20e6749499853fe1017825" data-rendition-name="original" width="745" height="1280" loading="lazy" alt="Priijetnja"> </figure>  - U gradu koji je već dva puta, u kratkom periodu, zavijen u crno masovnim zločinima, u kojima je ubijeno 23 naših sugrađana, među kojima i četvoro djece, ovakve prijetnje se ne mogu, ne smiju i neće posmatrati kao „izolovani incidenti“ ili „lični sukobi“. Posebno zabrinjava činjenica da su oba masakra izvršile osobe koje su, prema javno dostupnim podacima, bile ideološki, vrijednosno, a i faktički, bliske Crkvi Srbije – instituciji koja u Crnoj Gori odavno ne djeluje kao vjerska zajednica, već kao politički, hegemonistički i duboko destruktivan faktor- upozoravaju iz CGP. Dodaju da strah građana Cetinja nije iracionalan — on je rezultat kontinuiranog trovanja društva, huškanja, targetiranja i normalizacije nasilja koje godinama dolazi iz krugova bliskih Crkvi Srbije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011017010_169b970abe04b583f19692a3cd66060372c11fab36fa66d929dd4ea3411005a0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026011017010_169b970abe04b583f19692a3cd66060372c11fab36fa66d929dd4ea3411005a0" data-rendition-name="original" width="1185" height="1600" loading="lazy" alt="prijava zbog prijetnje"> </figure>  - Postavlja se logično i zastrašujuće pitanje: da li je Crkva Srbije, zarad svojih ideoloških projekata i materijalnih interesa, spremna da nastavi sa destabilizacijom Crne Gore, čak i po cijenu novih ljudskih života? Da li im je potrebno još mrtvih, još krvi i još tragedija da bi nastavili sa svojom politikom podjela i mržnje- pitaju iz ove organizacije. Koga ova struktura okuplja, koga radikalizuje, kako i sa kojim ciljem, iz Centra ta građanska prava pozivaju da &nbsp;crnogorska javnost procijeni sama. Centar za građanska prava, međutim, ima obavezu da upozori: kada se prijetnje ignorišu, a ekstremizam prećutkuje, odgovornost za posljedice snose i oni koji su ćutali. - CGP će budno i javno pratiti postupanje cetinjskog Osnovnog državnog tužilaštva po prijavi koja je podnijeta u ovom slučaju. Očekujemo hitnu, odlučnu i nedvosmislenu reakciju nadležnih organa, a svako odugovlačenje, relativizacija ili zataškavanje biće shvaćeni kao saučesništvo u stvaranju atmosfere straha i nesigurnosti- navode u saoštenju, Na kraju, iz CGP pitaju do kada ćemo u sopstvenoj državi biti građani drugog reda, te do kada će se zatvarati oči pred prijetnjama, nasiljem i grozotama koje razaraju Crnu Goru, a naročito Cetinje i ko će snositi odgovornost ako se tragedija, zbog nečinjenja institucija, ponovi. - Centar za građanska prava neće ćutati. Nećemo se miriti sa strahom, nasiljem i sistemskim ignorisanjem bezbjednosti građana. U prilogu dostavljamo zaprimljene prijetnje kao i fotografiju podnijete tužbe. Tu smo i pratimo- zaključuje se u saopštenju.

CGP: Kada se prijetnje ignorišu, a ekstremizam prećutkuje, odgovornost za posljedice snose i oni koji su ćutali

Velike djelove ukrajinske prijestonice Kijev u subotu su zahvatili prekidi u snabdijevanju strujom, vodom i grijanjem poslije još jedne noći ruskih napada dronovima.
Restrikcije struje je uslijedila poslije zahtjeva državnog elektrooperatera Ukrenerho da se smanji potrošnja i nadovezale su se na redovne višesatne nestanke struje uvedene tokom rata kako bi se sačuvale preostale zalihe električne energije. Kompanija je u saopštenju na društvenim mrežama navela da radi na obnavljanju usluga.
Očekuje se da će temperature pasti i na minus 15 stepeni Celzijusa tokom vikenda, a gradske vlasti su saopštile da su postavile oko 1.200 centara za grijanje.
Posljednji nestanci struje uslijedili su poslije višednevnih teških ruskih napada na Ukrajinu.
U masovnom napadu raketama i dronovima u petak na Kijev poginule su četiri osobe, a 26 je ranjeno. Oštećeno je i 20 stambenih zgrada, uključujući i jednu u kojoj se nalazi ambasada Katara, u jednom od najvećih napada na prijestonicu u posljednjih nekoliko mjeseci.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko kasnije je potvrdio da je uslijed tog napada polovinu svih stambenih zgrada u Kijevu ostala bez grijanja i pozvao je sve građane da ako mogu odu iz grada zbog prekida u snabdijevanju strujom.
Komentarišući nedavne ruske napade, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u petak je rekao da "Moskva pokušava da iskoristi hladno vrijeme kao sredstvo terora".
Savet bezbjednosti UN sastaće se 12. januara kako bi razgovarao o Ukrajini. Ukrajinski ambasador u UN Andrij Meljnik u pismu Savjetu bezbjednosti naveo je da je "Ruska Federacija dostigla zastrašujući novi nivo ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti svojim terorom nad civilima".
Rusija negira da je namjerno gađa civile u Ukrajini uprkos široko rasprostranjenim dokazima o suprotnom od pokretanja invazije u februaru 2022. godine.

Kijev bez struje i vode poslije novih ruskih napada tokom noći

Državno tužilaštvo Crne Gore je tokom 2025. godine, zaključno sa 30. septembrom, pokrenulo 49 finansijskih istraga protiv 151 fizičkog i 21 pravnog lica, kao i 23 finansijska izviđaja protiv 82 fizička lica, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
Kako navode iz Tužilaštva, riječ je o značajnom rastu u odnosu na prethodne godine, budući da su tokom 2024. godine pokrenute 23 finansijske istrage i četiri izviđaja, dok je 2023. godine evidentirano 26 finansijskih istraga.
Prema izvještajima o radu, u okviru tih postupaka privremeno je oduzeta nepokretna imovina velike vrijednosti i površine, zaplijenjen je novac u višemilionskim iznosima, kao i značajna pokretna imovina. Tokom 2025. godine sudovi su u 93 odsto slučajeva prihvatili predloge tužilaštva za određivanje privremenih mjera oduzimanja imovine.
Iz VDT-a naglašavaju da privremeno oduzimanje imovine ne predstavlja konačan ishod postupka, jer je trajna zapljena moguća isključivo nakon pravosnažne krivične presude, o čemu odlučuju sudovi.
- Državni tužilac je ovlašćen da predloži oduzimanje imovinske koristi, ali je sud taj koji donosi odluku o privremenom ili trajnom oduzimanju imovine- ističe se u saopštenju.
Tužilaštvo podsjeća da su finansijske istrage jedan od najsloženijih segmenata krivičnog postupka, te da njihov obim i dalje ograničavaju nedostatak ekonomskih stručnjaka, neažurni registri imovine i potreba za snažnijom međuinstitucionalnom saradnjom.
Poseban iskorak, kako navode, ostvaren je nakon što je 3. marta 2025. godine vrhovni državni tužilac donio Uputstvo za sprovođenje finansijskih izviđaja i istraga, čime je pokrenut veći broj predmeta i u drugim tužilaštvima, a ne samo u Specijalnom državnom tužilaštvu.
Iz VDT-a ocjenjuju da se razlozi za razliku između privremeno i trajno oduzete imovine ne mogu tražiti u radu tužilaštva, već u zakonskim ograničenjima i složenosti sudskih postupaka.
Tužilaštvo je, kako je saopšteno, podržalo i najavljene izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koje bi mogle omogućiti trajnu zapljenu imovine i bez pravosnažne presude, uz zadržavanje isključive nadležnosti sudova.

VDT: U 2025. pokrenuto 49 finansijskih istraga, sud prihvatio 93 odsto zahtjeva za privremenu zaplijenu

Predsjednik Sjedninjenih Američkih Država Donald Tramp nastavio je s prijetnjama upućenim Grenlandu, insistirajući da bi, ukoliko Sjedinjene Države ne reaguju, Rusija ili Kina u budućnosti mogle da ga okupiraju, piše CNN.
Tramp je rekao da će, ako ne bude u mogućnosti da postigne dogovor o preuzimanju te teritorije "na lakši način", morati da to "uradi na teži način", piše CNN.
- Učinićemo nešto po pitanju Grenlanda, sviđalo im se to ili ne, jer ako mi to ne uradimo, Rusija ili Kina će preuzeti Grenland, a mi nećemo imati Rusiju ili Kinu za susjeda - rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, prenosi N1.rs.
Lideri grenlandskih partija, uključujući i opoziciju, izdali su zajedničko saopštenje u kojem navode: "Ne želimo da budemo Amerikanci, ne želimo da budemo Danci, želimo da budemo Grenlanđani. O budućnosti Grenlanda moraju da odlučuju građani Grenlanda", prenosi ovaj medij.
Američki predsjednik i zvaničnici Bijele kuće razmatraju niz opcija kako da Grenland stave pod kontrolu SAD, usled obnovljenog interesovanja za ovu strateški značajnu teritoriju pod kontrolom Danske, navodi se u tekstu, i nisu isključili ni vojnu intervenciju. Vlade Grenlanda i Danske i dalje javno i privatno insistiraju da Grenland nije na prodaju.
I dalje je nejasno, navodi ovaj medij, kako bi ostale članice NATO-a reagovale ukoliko bi SAD odlučile da silom preuzmu Grenland. Evropski lideri upozorili su da bi takav potez imao ozbiljne posledice po vojni savez. U zajedničkom saopštenju, lideri Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Italije, Poljske i Španije poručili su da Grenland pripada svom narodu, piše u tekstu.
- Volio bih da postignemo dogovor na lak način, ali ako to ne bude moguće, uradićemo to na teži način. I, uzgred, veliki sam fan Danske. Moram to da kažem, bili su veoma ljubazni prema meni. Zaista sam njihov fan - rekao je Tramp, prenosi CNN.
On je tvrdio, kako piše, da je ovaj potez neophodan kako bi se spriječilo da Rusija ili Kina u nekom trenutku u budućnosti preuzmu Grenland.
Na pitanje, kako piše, o nedavnom izvještaju da SAD razmatraju isplate Grenlanđanima kako bi ih ubedile da se pridruže Sjedinjenim Državama, Tramp je rekao: "Još ne govorim o novcu za Grenland".
Mnogi stanovnici Grenlanda već su odbacili ideju da prihvate novac u zamenu za ulazak u sastav SAD.
Tramp je ponovo insistirao da bi, ukoliko Sjedinjene Države ne reaguju, Rusija ili Kina mogle u budućnosti da okupiraju Grenland.
Najviši diplomate Grenlanda i Danske sa sedištem u Vašingtonu sastali su se u četvrtak sa zvaničnicima Bijele kuće.
Premijer Grenlanda Jens Frederik Nelsen, zajedno sa još četiri partijska lidera, ponovo je odbacio Trampove pozive da SAD preuzmu ovu poluautonomnu teritoriju u saopštenju objavljenom u petak uveče.
Lideri su naveli da će planirani sastanak grenlandskog parlamenta, Inatsisartut-a, na kojem će se razmatrati odgovor na prijetnje Trampove administracije, biti pomeren na raniji datum. Datum sastanka još nije određen. Grenlandski parlament poslednji put se sastao u novembru, a naredna sjednica bila je zakazana za 3. februar.

Tag: tuzilastvo-za-organizovani-kriminal

Selaković na spisku osumnjičenih u slučaju „Generalštab“

Slučaj o padu nadstrešnice u Novom Sadu predat Tužilaštvu za organizovani kriminal

CGP: Kada se prijetnje ignorišu, a ekstremizam prećutkuje, odgovornost za posljedice snose i oni koji su ćutali

Kijev bez struje i vode poslije novih ruskih napada tokom noći

VDT: U 2025. pokrenuto 49 finansijskih istraga, sud prihvatio 93 odsto zahtjeva za privremenu zaplijenu

Tramp: SAD će preuzeti Grenland težim putem, ako ne može lakšim

PRATITE TVe UŽIVO