Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković izdao je državnim tužilaštvima obavezujuće uputstvo za postupanje u slučajevima govora mržnje i predmetima formiranim za krivična djela učinjena iz mržnje (zločin iz mržnje).&nbsp;
Kako je saopšteno iz VDT-a, uputstvo je izdato sa ciljem da se osigura djelotvorno i jednoobrazno postupanje i primjena međunarodnih preporuka na jednak postupak prema svim osobama i borbu protiv rasizma, ksenofobije, antisemitizma i netolerancije.
Uputstvom se nadležna državna tužilaštva obavezuju na postupanje u skladu sa kriterijumima Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI), Rabat akcionim planom Ujedinjenih nacija i indikatorima predrasuda.
- Prema odredbama uputstva, postupajući državni tužioci biće u obavezi da u predmetima sa elementima govora mržnje posebno cijene svako javno izražavanje ili prouzrokovanje mržnje prema određenoj grupi ili pojedincu zbog nekog njenog određenja radi stvaranja netrpeljivosti, razdora, diskriminacije i nasilja. Takođe će se cijeniti da li je došlo do raspirivanja već postojeće mržnje, vodeći računa da li se mržnja putem javnog govora razvija, jača i produbljuje - navedeno je u saopštenju VDT-a.
U prijavljenim slučajevima sa elementima mržnje, u skladu sa obavezujućim uputstvom, državni tužioci će, kako se ističe, preduzimati sve razumne korake kako bi razotkrio bilo koji motiv, odnosno okolnost iz mržnje, koji bi mogli imati ulogu u događaju.&nbsp;
- U slučajevima krivičnih djela učinjenih putem interneta, tužilaštvo će u najkraćem roku, kada za to postoji potreba, koristiti međunarodnu pravnu pomoć, radi prikupljanja neophodnih podataka. U hitnim slučajevima, kada postoji uzajamnost, zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć biće dostavljene i posredstvom Nacionalnog centralnog biroa INTERPOL-a - naglašeno je u saopštenju.
Kako je pojašnjeno, prilikom postupanja, državni tužioci će aktivno sarađivati sa oštećenima i blagovremeno ih obavještavati o svim preduzetim radnjama.
U cilju efikasne primjene uputstva, VDT Marković je imenovao koordinatora koji će pratiti primjenu uputstva i sarađivati s relevantnim institucijama, međunarodnim organizacijama i nevladinim sektorom, o čemu će direktno izvještavati i odgovarati vrhovnom državnom tužiocu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Marković izdao uputstvo tužilaštvima: Jedinstveno postupanje u slučajevima govora i zločina iz mržnje

Vlada je usvojila predloge dopuna zakona o Sudskom savjetu i sudijama i o Državnom tužilaštvu, kojima je predviđeno povećanje zarada sudijama i državnim tužiocima za 30 odsto, na telefonskoj sjednici održanoj u utorak, saopšteno je iz Vlade Crne Gore. 
 
U Predlogu zakona o dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama navodi se da sudije i predsjednici sudova imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade. 
 
Navodi se da taj dodatak ne isključuje pravo na druge dodatke na osnovnu zaradu u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade zaposlenih u javnom sektoru. 
 
U usvojenom Predlogu zakona o dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu navodi se da rukovodioci državnih tužilaštava i državni tužioci imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade. 
 
Dodaje se da taj dodatak ne isključuje pravo na druge dodatke na osnovnu zaradu u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade zaposlenih u javnom sektoru.

Vlada usvojila prijedloge za uvećanje zarada sudijama i tužiocima

Ministar pravde Bojan Božović kazao je da će Vlada tokom ove nedjelje razmatrati povećanje plata sudijama i državnim tužiocima.
- Ove sedmice pred Vladom će biti predlog izmjena više zakona kojim se predviđa povećanje osnovne zarade sudijama i državnim tužiocima za 30 odsto, počev od majske plate - naveo je Božović na Fejsbuku.
Božović je rekao i da će o detaljnom planu zvanično obavijestiti predsjednicu Vrhovnog suda Valentinu Pavličić, kao odgovor na pismo koje im je uputila 31. marta.

Božović: Vlada ove sedmice o povećanju zarada sudijama i državnim tužiocima

Evropsko javno tužilaštvo sarađuje sa Crnom Gorom i u toku su obuke crnogorskih tužilaca i policijskih službenika, kazala je evropska javna tužiteljka, Laura Koveši. 
 
Ona je za Televiziju Crne Gore pojasnila da je glavna nadležnost tog tužilaštva da istražuje pronevjeru novca Evropske unije (EU). 
 
Koveši je podsjetila da je ugovor o saradnji sa Crnom Gorom potpisan 2022. godine, navodeći da saradnja Crne Gore i Kancelarije evropskog javnog tužioca funkcioniše dobro. 
 
- Jedan od djelova aranžmana koji smo napravili tiče se obuke i podrške. Već smo počeli da obučavamo tužioce i tamošnje policijske službenike, da razmejenjujemo iskustva i dijelimo ih s njima - kazala je Koveši, prenosi Portal RTCG. 
 
Ona je istakla da je Kancelarija evropskog javnog tužioca prvo transnacionalno tužilaštvo, čija je glavna nadležnost da istražuje prevare sa novcem EU. 
 
Kao ključ za efikasnu borbu protiv korupcije, Koveši je istakla povjerenje građana, koje se, kako je naglasila, stiče efikasnim i profesionalnim radom. 
 
Prema njenim riječima, Evropsko javno tužilaštvo ima više od 2,6 hiljada istraga svake godine, a prošle godine su naložili sudijama da zaplijene više od dvije milijarde eura. 
 
- Tako da zaista doprinosimo nadoknadi štete - rekla je Koveši. 
 
Ona je naglasila da je povjerenje građana u njihov rad nešto što su postigli godinama. 
 
- A to ne možete dobiti bez ozbiljnosti, bez profesionalnosti, bez hrabrosti - navela je Koveši. 
 
Koveši je postala glavni tužilac u Rumuniji sa 36 godina, a tokom pet godina provedenih na mjestu šefice rumunske Direkcije za borbu protiv korupcije, poslala je 68 visokih funkcionera na sud, uključujući 14 aktuelnih ili bivših ministara vlade i 53 poslanika iz oba doma rumunskog parlamenta. 
 
Kazala je da je građanima bilo veoma teško objasniti kako korupcija utiče na njihove živote. 
 
- Vidimo kako korupcija, posebno sistemska, može uticati na naš svakodnevni život - rekla je Koveši, ukazujući na primjer iz iskustva Kancelarije i slučaj koji se odnosi na nesreću u Tempi u Grčkoj. 
 
Bio je to, kaže, veliki evropski projekat.
- Dosta novca je izdvojeno za popravku željezničkih stanica i pruga. A da se projekat sproveo na vrijeme i na pravi način, tragična nesreća koja se dogodila u Tempiju, mogla bi da se izbegne - kazala je Koveši. 
 
Kako je istakla, to je način na koji korupcija ili finansijski kriminal mogu čak i da ubiju. 
 
Kancelarija Evropskog javnog tužioca ima nadležnost u 24 države članice EU, ali i u trećim zemljama, poput Crne Gore, u situaciji kada se koristi novac EU i postoji potencijalna šteta za bilo koju od evropskih institucija.

Koveši: Obuke crnogorskih tužilaca i policijaca u toku

Novoizabrani rukovodioci Osnovnog državnog tužilaštva u Baru Radovan Đurišić i rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru Tijana Čelanović položili su zakletvu.
Predsjednik Tužilačkog savjeta Milorad Marković tom prilikom čestitao je imenovanima izbor na ovu odgovornu funkciju i poželio uspjeh u radu, uz uvjerenje da će postupati u skladu sa osnovnim principima nezavisnosti i nepristrasnosti.
Polaganje zakletve organizovano je u prostorijama Vrhovnog državnog tužilaštva u Podgorici.

Rukovodioci ODT-a u Baru i Kotoru položili zakletvu

Neto platu veću od 4.000 eura u januaru je primilo 29 osoba u Crnoj Gori, a na prvom mjestu je ljekar subspecijalista u barskoj Opštoj bolnici sa zaradom od 4.962 eura.
To pokazuje dokument "1.000 najvećih neto zarada u januru 2025." koji je objavilo Ministarstvo finansija.
Drugu po redu najveću platu primio je vanredni profesor Filozofskog fakulteta (4.882 eura), dok je na trećem mjestu jedan od direktora Kliničkog centra Crne Gore sa 4.646 eura neto.
Na četvrtom mjestu je redovni profesor Pomorskog fakulteta u Kotoru sa platom od 4.585 eura, a odmah iza njega direktor Kliničko-bolničkog centra Berane Milorad Magdelinić sa zaradom od 4.397.
Prate ih dva načelnika iz Kliničkog centra Crne Gore sa 4.316, odnosno 4.238 eura, te ljekar specijalista iz Kliničko-bolničkog centra u Meljinama sa 4.221 eura, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu koji je u januaru imao 4.216 eura, a šef službe u Kliničko-bolničkom centru u beranama 4.206 eura.
<h2>Tužioci i sudije</h2>
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je na 16. mjestu sa neto platom od 4.140 eura, dok je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović 47. sa 3.767.
Sudija u Višem sudu koji postupa u predmetima organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca, terorizma i ratnih zločina nalazi se na 86. mjestu sa platom od 3.515 eura, dok drugi prima platu od 3.341 euro, treći 3.152 eura...
Sudija Apelacionog suda koji se bavi istim predmetima prima platu od 3.155 eura.
Predsjednik Višeg suda u Bijelom Polju Milan Smolović je na 137. mjestu sa zaradom od 3.366 eura, dok je predsjednica Apelacionog suda Mirjana Popović na 147. mjestu sa platom od 3.334 eura.
<h2>Raonić zaokružuje prvih 100</h2>
Na listi je i generalni direktor Radio-televizije Crne Gore Boris Raonić sa 3.471 i on se nalazi na 100. mjestu na spisku Ministarstva finansija.&nbsp;
Raonićev pomoćnik za tehnologiju u Televiziji Crne Gore primio je platu od 2.773 eura, pomoćnik za korporativne poslove 2.651 euro, a onaj za razvoj programa 2.626 eura.
Urednik u Desku TV primio je u januaru platu od 2.500 eura.

Tamara Klikovac

Platu veću od 4.000 eura primilo 29 osoba, najveća ljekaru u barskoj bolnici

Američko tužilaštvo zatražilo je kaznu od 15 godina zatvora za bivšeg američkog senatora Boba Menendeza, nakon što je demokrata iz Nju Džerzija postao prvi zvaničnik osuđen zbog zloupotrebe pozicije lidera senatskog komiteta i prvi javni zvaničnik koji je osuđen zbog toga što je služio kao strani agent.
U dokumentima podnijetim u saveznom sudu na Menhetnu, tužioci su pozvali da se 71-godišnjem Menendezu, kada bude osuđen 29. januara, izrekne dugogodišnja zatvorska kazna, prenio je CNN.
Menendez je osuđen u julu po 16 optužbi za korupciju iznijetih nakon što je FBI tokom racije u njegovoj rezidenciji 2022. otkrio 150.000 dolara u zlatnim polugama i 480.000 dolara u gotovini, od čega su tužioci tvrdili da je veći deo mito koji su dala trojica biznismena iz Nju Džerzija koji su tražili od senatora da iskoristi svoju moć da zaštiti njihove interese i omogući im zaradu.
Kada je optužen u jesen 2023. godine, Menendez je bio predsjednik Senatskog odbora za spoljne poslove.
Kasnije te godine je bio primoran da napusti tu funkciju i u avgustu je podneo ostavku na mjesto u Senatu.
Advokati odbrane su prošle sedmice pred izricanje presude pozvali sudiju Sidneja H. Stajna da bude blag prema Menendezu, rekavši da ga je presuda lišila svake zamislive lične, profesionalne i finansijske koristi.
Dva biznismena, Vael Hana i Fred Daibes, takođe, su osuđeni zajedno sa Menendezom, dok je treći priznao krivicu i svjedočio na julskom suđenju.
Tužioci su tražili da Hana dobije najmanje 10 godina zatvora, a Daibes da provede najmanje devet godina iza rešetaka.
Tužioci su rekli da su se zločini dogodili od 2018. do 2022. godine.
U svom podnesku, tužioci su nazvali slučaj „istorijskom rijetkošću“ to što je Menendez zloupotrijebio svoju moćnu funkciju u Komitetu za spoljne poslove Senata i zato što je djelovao kao agent Egipta.
- On je korumpirano obećao da će uticati na spoljne odnose, uključujući pokušaj pritiska na saveznu agenciju koja se bavi diplomatskim pokušajima da zaštiti američka preduzeća od monopola koji je dala strana nacija jednom od njegovih saučesnika. I koruptivno je obećao da će srušiti vladavinu zakona ometanjem višestrukih krivičnih postupaka, državnih i saveznih, uključujući i uticaj na izbor glavnog federalnog službenika za sprovođenje zakona za Nju Džerziju - naveli su tužioci.
Uz Menendezovu pomoć, Hana je dobio isključivo pravo da potvrdi da je meso izvezeno u Egipat iz SAD u skladu sa islamskim prehrambenim zahtjevima.
Prema svjedočenju na suđenju, monopol koji je Hanina kompanija dobila izbacio je nekoliko drugih kompanija koje su sertifikovale izvoz govedine i džigerice u Egipat i dogodio se u periodu od nekoliko dana u maju 2019. godine.
Menendez je srpskoj javnosti poznat kao albanski lobista, koji je tražio od administracije u Vašingtonu da izvrši pritisak na Srbiju da prizna nezavisnost Kosova.
On je tokom karijere izjavljivao da je ponosan što su SAD 2008. godine među prvima priznale nezavisnost Kosova.

Tužioci traže 15 godina zatvora za bivšeg američkog senatora Menendeza

Generalni direktor Javnog servisa Boris Raonić je, nakon što se oglasilo Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, kazao da nije rekao da je tužilac koji je podnio optužni akt protiv predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića i članova Savjeta imao kontakte sa organizovanim kriminalnim grupama, već da su pojedini koji su postupali u ovom predmetu.
Podsjećamo, Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici demantovalo je navode Raonića da su tužioci koji su podnijeli optužnicu protiv predsjednika Savjeta RTCG i članova Savjeta zbog nezakonitog imenovanje Raonića na poziciju generalnog direktora, imali kontakte s kriminalnim grupama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fodt-demantuje-raonica-optuzni-prijedlog-nije-donijet-pod-bilo-cijim-uticajem-od-celnika-rtcg-a-se-ocekuje-povecan-stepen-odgovornosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U Tužilaštvu kažu da su neosnovane i nesitinite tvrdnje da je odluka o podnošenju optužnog prijedloga donijeta pod bilo čijim uticajem.
Sa druge strane, Raonić tvrdi da mu je izjava istrgnuta iz konteksta od strane jedne medijske kuće.
- S nevjericom čitam reagovanje Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) koje je nastalo na osnovu dezinformacija plasiranih od strane ND Vijesti, a objavljenih na njihovom portalu sinoć nakon mog intervjua na RTCG. Iako ND Vijesti, kao i uostalom svaki građanin koji ima pristup YouTube-u, posjeduju mogućnost uvida u snimak mog intervjua, iz kojeg se jasno vidi da izrečene tvrdnje nisu istinite, svjedočim tendencioznoj i namjernoj manipulaciji ovim informacijama. I ne prvi put - naveo je Raonić u reagovanju.
On pita da li je moguće da jedna ozbiljna institucija, poput ODT-a, za osnov svojih stavova uzima, kako je rekao, propagandu jednog medija, "protivno svakoj logici i pravilima profesionalnog postupanja”.
- Ovo je suštinsko pitanje, i zato ste reagovanje ove sadržine koje ste uputili meni u stvari trebali uputiti ND „Vijesti“ koje su spinovale moju izjavu. Javnosti je poznato da imate naviku da blisko sarađujete sa tim medijem i da im šaljete saopštenja i prije nego ih objavite na zvaničnom sajtu, ali ste – profesije radi i istine radi! – morali bar da odgledate emisiju ili pročitate tekst na Portalu RTCG pa da reagujete. Gospodo, ako na ovaj način prikupljate i dokaze za optužne predloge i optužnice, članovi Savjeta RTCG su još i dobro prošli. Prostim uvidom u intervju, koji i vi možete odgledati na Jutjub kanalu Javnog medijskog servisa, doći ćete do neoborivog zaključka da nisam rekao da je tužilac koji je podnio optužni akt imao kontakte sa organizovanim kriminalnim grupama, već da su pojedini tužioci koji su postupali u ovom predmetu imali takve kontakte - naveo je Raonić.
Ukoliko, kako je rekao, tužilaštvo zanima, detalji se mogu pronaći u spisima predmeta koji je ranije formiran protiv tzv. kavačkog klana.
- Ako kojim slučajem nemaju te materijale – što bi bilo apsurdno! – spreman sam da im iste dostavim. U tim materijalima nalaze se dokazi o mojim tvrdnjama. Ako ODT i dalje insistira, možemo te materijale prezentovati i javnosti, s obzirom da su detalji već poznati tužilaštvu. Da svoj posao organizujete na ispravan način, ne bi vam curile informacije i ne bi saznavali koga ste sve zvali da ohrabrujete da reaguje. Konačno, ukoliko znate svoj posao, onda znate da predmet možete formirati i po saznanjima iz medija, pa me u tom slučaju pozvati da dam izjavu, što bih veoma rado učinio - naveo je Raonić.
Kako je rekao, slanje informacija jednom mediju prije ostalih i pisanje saopštenja na osnovu njihovih interpretacija govori u prilog njegovoj tezi “o neprofesionalnosti i tendencioznosti”.
- Žalim što, poput nekih vaših prethodnika, uvlačite u ovu poziciju mlade, talentovane kolege, kojima će ova situacija ostaviti neizbrisiv pečat u budućoj karijeri, bez obzira na pravne uloge koje budu preuzimali - dodao je on.
Raonić tvrdi da Radio-televizija Crne Gore (RTCG) poštuje sve institucije države, te da je partner svim organima koji svoj posao obavljaju profesionalno i časno.
- Vaša optužba će, međutim, neminovno biti razobličena na sudu, a nakon toga ću u svakoj prilici ukazivati na ono što ste uradili. Ovo nije prvi put da se sprovode politički procesi, a svaki takav proces istorija je smjestila na svoje mjesto, što vidimo i danas u institucijama zatvorenog tipa gdje je pojedinim akterima mjesto. Iz toga razloga komunikacija sa vama će ubuduće biti onakva kakvu zaslužuju institucije koje svoj posao obavljaju na način na koji vi to činite. I na kraju nema potrebe da me ohrabrujete da podnosim krivične prijave jer moji saradnici i ja smo ovdje da istražujemo i izvještavamo, a vi da krivično gonite počinioce raznih krivičnih djela. Zato vas ovom prilikom ohrabrujem da to činite bez političkog, medijskog ili bilo kojeg drugog pritiska i uvjeren sam da ćemo biti mnogo bolje društvo u kojem se neće u strahu ili kako bi zadovoljili pojedine interesne grupe targetirati umjetnici, dobitnici trinaestojulskih nagrada, rektori, profesori i ostvareni profesionalci u svom poslu - zaključio je Raonić.

Raonić: Nijesam rekao da je tužilac koji je podnio optužni akt imao kontakte sa OKG, optužba će biti razobličena na sudu

Trećina sudija i skoro trećina državnih tužilaca, koji su učestvovali u istraživanju Akcije za ljudska prava (HRA) i agencije DeFacto Consultancy, smatra da u crnogorskom pravosuđu ima korupcije - saopštili su iz HRA. 
 
Iz te nevladine organizacije su kazali da je mnogo više advokata (79,9 odsto) i vještaka (63,1 odsto), koji percipiraju postojanje koruptivnih radnji u sudovima i tužilaštvima. 
 
Direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević kazala je da je opravdano strahovanje da su korupcija i kriminal ušli u crnogorsko pravosuđe, jer je u posljednjih nekoliko godina pokrenuto deset krivičnih postupaka protiv nekada najviših nocilaca sudijske i tužilačke funkcije. 
 
- Činjenica je da trećina sudija i skoro trećina tužilaca percipira korupciju. Mislimo da je to vrlo važan podatak koji treba uzeti u obzir i koji zahtijeva posebne mjere da se s tim uhvati u koštac - rekla je Gorjanc Prelević. 
 
Profesorica Olivera Komar, koja je predstavljala rezultate istraživanja “Percepcija korupcije kod aktera u pravosuđu”, kazala je da je važno utvrditi percepciju jer ona mijenja ponašanje pojedinaca. 
 
- Ukoliko vi mislite da sistem nije kakav treba, ako mislite da postoji problem vi ćete onda pokušati da se snađete. I to je onaj dio kako percepcija utiče na ponašanje i postaje stvarnost - pojasnila je Komar. 
 
Sudija i član Sudskog savjeta Rade Ćetković rekao je da predstavljeni podaci treba da budu signal za pravosuđe. 
 
- Da Sudski savjet osmisli mehanizme kojima će ove pojave prepoznati i nakon toga na njih apsolutno djelovati, s tim da dobiju epilog na sudu - naveo je on. 
 
Ćetković je napomenuo i da te promjene ne mogu da se ostvare u kratkom periodu. 
 
Član Sudskog savjeta Miodrag Iličković tvrdi da je neophodno osmisliti plan. 
 
- Na kratak rok, na srednji rok i na dugi rok. I to mora biti strategija države - kazao je Iličković. 
 
Direktor Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Momir Jauković pitao je kako doći do rješenja “kad smo stalno u nekim izborima” 
On je kazao i da to što se stav njegovog resora mijenja od ministra do ministra, utiče na sprovođenje javnih politika. 
 
Komentarišući nalaze o percepciji korupcije u pravosuđu, advokat i član Upravnog odbora Advokatske komore Andrija Raspopović rekao je da se ne može govoriti o koruptivnim radnjama u sudstvu jer predmeti prolaze kroz više nadležnih instanci. 
 
- Nemoguće je da korumpirate toliki broj ljudi da biste izdejstvovali neku povoljnu odluku za vas. Ako i nije nemoguće, onda je taj procenat zaista mali - tvrdi Raspopović. 
 
Istraživanje HRA je pokazalo da korupciju u pravosuđu u posljednje tri godine uviđa skoro trećina sudija (29,5 odsto), ali i četvrtina državnih tužilaca (25,8 odsto). 
 
- Procenti su veći kada na pitanje odgovaraju advokati i vještaci - korupciju u pravosuđu najviše uočavaju pravni zastupnici - 69,7 odsto, te 35,8 odsto vještaka - naveli su iz HRA. 
 
Kako su dodali, s druge strane, korupciju u svojim redovima u posljednje tri godine nije percipiralo 46,3 odsto sudija i 49,8 odsto tužilaca. 
 
Istraživanje je pokazalo da rizik od koruptivnih radnji postoji u sistemu napredovanja u okviru sudijske i tužilačke profesije, vidi skoro svaki drugi intervjuisani sudija (48,5 odsto) i nešto manje tužilaca (43,9 odsto). 
 
Iz HRA su kazali da svega 22,1 odsto sudija smatra da je adekvatno plaćen za obavljanje funkcije, dok je procenat zadovoljnih zaradom znatno veći među tužiocima. 
 
- Naime, 56,1 odsto tužilaca smatra da prima adekvatne zarade, ali i svega trećina vještaka - rekli su iz HRA. 
 
Dio istraživanja HRA se odnosio i na neprimjerene pritiske u cilju postupanja u određenim predmetima u protekle tri godine. 
 
Takav pritisak je, kako se navodi, iskusilo 2,4 odsto ispitanih državnih tužilaca i 5,3 odsto sudija. 
 
Sličan je rezultat zabilježen među ispitanim advokatima (11,9 odsto) i vještacima (8,7 odsto). 
 
- Da pojedine sudije primaju mito kako bi u nekim predmetima postupale na određeni način, potvrdno je odgovorilo 61,5 odsto advokata - rekli su iz HRA i dodali da je takvo mišljenje dosta drugačije među ostalim ispitanicima. 
 
S tom konstatacijom je saglasno 17,4 odsto vještaka, te 9,5 odsto sudija i 7,3 odsto tužilaca. 
 
Kako su kazali iz HRA, da pojedini državni tužioci primaju mito smatra skoro polovina ispitanih advokata (47,7 odsto), 14,1 odsto vještaka, te 7,4 odsto sudija, dok nijedan državni tužilac nije saglasan s tom konstatacijom. 
 
Navodi se da je sa idejom uvođenja fazne provjere integriteta zaposlenih u pravosuđu saglasnomanje od polovine ispitanih sudija (42,1 odsto) i skoro četvrtina tužilaca (24,4 odsto). 
 
S tom idejom su najviše saglasni advokati, 72,5 odsto, a nešto manje vještaci - 66,3 odsto. 
 
Rezultati istraživanja HRA pokazuju da su nosioci pravosudnih funkcija spremni da daju doprinos smanjenju korupcije i percepcije korupcije u pravosuđu - ako bi došlo do sprovođenja vetinga, čak 78 odsto tužilaca bi se podvrglo ispitivanju, kao i 71,6 odsto sudija. 
 
Iz HRA su rekli da je samo 7,3 odsto tužilaca i 3,2 odsot sudija izjavilo da bi u tom slučaju podnijelo ostavku. 
 
Istraživanje Percepcija korupcije kod aktera u pravosuđu, koje je sprovela HRA u saradnji sa agencijom DeFacto Consultancy, realizovano je od 12. jula do 18. septembra. 
 
Njime je obuhvaćeno 41 tužilac/teljka, 92 vještaka/inja, 95 sudija/tkinja, 109 advokata/ica. 
 
Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta „Reformom pravosuđa do vladavine prava“ koji HRA sprovodi uz podršku regionalnog projekta „SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan“, koji implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) sa partnerima, a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Norveške.

Trećna sudija i tužilaca percipira korupciju u pravosuđu

Skupština Opštine Bar dala je na današnjoj sjednici zeleno svjetlo za osnivanje Zavoda za prostorno planiranje.
Odbornici su danas usvojili i Predlog Odluke o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze Opštine Bar, koji je obrazložio sekretar Sekretarijata za imovinu i investicije Stefan Šušter.
Usvojen je i Predlog ugovora o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti u upravljanju komunalnim otpadom u lučkom području, koji je odbornicima predstavio rukovodilac Sektora za zaštitu životne sredine i vodoprivredu Milo Markoč.
Takođe, odbornici su podržali i Predlog Odluke o davanju na privremeno korišćenje poslovnog prostora označenog kao PD 47, u zgradi broj 1 na katastarskoj parceli broj 5711/5, iz lista nepokretnosti broj 2979 KO Novi Bar, lokalnom javnom emiteru Radio Bar DOO, koji je takođe predočio sekretar Sekretarijata za imovinu i investicije Stefan Šušter.
Prijedlog Elaborata o parking zonama, dozvoljenom vremenu parkiranja, elementima infrastrukture za parkiranje i načinu naplate parkiranja na javnim parkiralištima na teritoriji opštine Bar predstavio je vršilac dužnosti sekretara Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj Dejan Škerović, nakon čega je uslijedila diskusija.
<h2>Rasprava</h2>
Prijedlog Odluke o osnivanju Zavoda za prostorno planiranje obrazložio je Branko Orlandić, v.d. sekretara Sekretarijata za urbanizam i prostorno planiranje i poručio da će osnovna djelatnost kojom će se društvo baviti biti izrada lokalnih planskih dokumenata, uključujući i pribavljanje podataka, predloga i ostalih dokumenata neophodnih za izradu planskog dokumenta, upoznavanje javnosti sa procesom izrade, ispravku tehničkih grešaka u planskim dokumentima, kao i druge poslove definisane zakonom i aktom o osnivanju.
Ferida Peročević je kazala da u ovoj Odluci nešto važno nedostaje - jasno naglašavanje da će stručnost i znanje imati prioritet nad političkom podobnošću.
Ona je podsjetila da je opština Kolašin prošlog mjeseca usvojila ovu Odluku, a da je tamo odbornički klub opozicije Pokret Zajedno, koji čine DPS, SD i SDP, predložio da članovi komisije moraju biti iz reda eksperata. Taj predlog odbila je tamošnja vlast. Ono što je, kako je kazala, posebno zanimljivo jeste to što u Baru, gdje političke partije koje su opozicija u Kolašinu nisu opozicija, takav predlog nisu ni ponudile.
Ona je istakla da Zavod, bez jasne obaveze da u njemu budu angažovani stručnjaci, neće biti ono što treba da bude, već još jedno partijsko preduzeće. Pozvala je da se o tome još jednom razmisli, dok ne bude kasno.
Bojazan da će se to i dogoditi izrazila je i Valentina Minić, koja je kazala da se radi o značajnoj Odluci. Izrazila je zabrinutost za rad ovog preduzeća, navodeći da imamo problematičnu istoriju građevinskog haosa koji je stvorila bivša vlast. Građani bi, kako je kazala, trebalo da pomno prate rad ovog preduzeća, jer smatra da će biti političkih pritisaka.
Nakon što je predsjednik Skupštine opštine Branislav Nenzić prokomentarisao prethodne diskusije, reagovao je Radomir Novaković Cakan, istakavši da njegova diskusija nije bila najavljena i da se time krši Poslovnik.
Milena Božović je pitala Orlandića da li imaju izazove kada je u pitanju stručni kadar i zaključila da prioritet Zavoda mora biti struka, jer je to, kako je naglasila, jedini način da se spasi prostor koji nam je ostao.
Proceduralno je reagovala odbornica Vesna Drašković, koja je kazala da se govornica vrlo često zloupotrebljava, te da se stalno pominje višedecenijska vladavina DPS-a na državnom nivou. Ustvrdila je da je jedino sigurno to da Crna Gora nikada nije imala neznaveniju vlast na državnom nivou nego što je sada. Na to je Valentina Minić odgovorila da niko od ljudi koji su sada na vlasti nije u zatvoru, već da se bore protiv takvog sistema.
Na izlaganje odbornice Minić primjedbu je imao Emir Peričić, koji je kazao da je povrijedila Poslovnik u članu 73, stav 2, zbog vrlo grube kvalifikacije da „kriminalni klanovi pripadaju nama“, te je poručio da najprije treba da počiste svoje dvorište, od 2020. godine na ovamo.
Asim Andrić je kazao da se radi o veoma važnoj tački dnevnog reda, jer je, nakon šest-sedam izgubljenih godina, Opština dobila šansu da preuzme dio nadležnosti koji se tiče planiranja prostora.
- Bilo je grešaka u prostornim planovima i to je krivica svih, ne bih to dijelio na vrijeme prije i sada, ali nelegalne gradnje ima više sada nego ranije - ustvrdio je Andrić.
Amar Borančić je kazao da je to zakonska obaveza Opštine Bar, te istakao da se radi o rijetko dobroj odluci Vlade, kojom se ova oblast daje u nadležnost opštinama. Što se prostornog planiranja tiče, smatra da je ono u Baru i do sada bilo na dobrom nivou, i da će tako biti i ubuduće.
Odbornik Miloš Rajović je kazao da je ova tačka dominantno pravne prirode i da smatra da član 16 nije trebalo da glasi na način kako je predviđeno u ovoj Odluci. Po njegovom mišljenju, trebalo je dodati još jedan član koji bi precizirao koja lica mogu biti izabrana, odnosno imenovana za direktora.
- Propustili smo da djelujemo amandmanski, ali sada možemo kroz zaključak Skupštine predvidjeti da ta lica budu iz određene struke, koja je usko vezana za djelatnost ovog tijela - dodao je Rajović.
Momčilo Leković je kazao da je ovo odličan test za vlast u Baru, da se vidi hoće li se konačno otrgnuti od svih onih nesavjesnih investitora koji su, kako je rekao, od 2018. godine harali opštinom Bar.

SO Bar dala zeleno svjetlo za osnivanje Zavoda za prostorno planiranje

U bjelopoljskom Centru za kulturu iduće sedmice, odnosno 10. juna, počinje 54. Festival dramskih amatera Crne Gore na kojem će se biti izvedena najbolja crnogorska amaterska pozorišna ostvarenja.
Festival će trajati pet dana, a publika će imati priliku da gleda 11 pozorišnih predstava iz Herceg Novog, Podgorice, Mojkovca, Pljevalja, Plava i Bijelog Polja, od kojih će sedam, kako su saopštili organizatori, biti izvedeno u takmičarskom dijelu programa.
- U žiriju 54. Festivala dramskih amatera Crne Gore su Zoran Rakočević, reditelj, predsjednik žirija i članovi Dragana Tripković, dramaturškinjai Maja Stojanović, glumica. Razgovore opredstavama vodiće dramaturškinja Milana Matejić. Selektor ovogodišnjeg Festivala je Predrag Vukojević, glumac Bjelopoljskog pozorišta - naglasili su oni.
U okviru pratećeg programa Festivala biće uprilično otvaranje izložbe slika “Boja, vrijeme, svjetlost’’, akademskog slikara Raduna Marsenića, radionicaza djecu “U svijetu iza zavjese’’ - Kako nastaju pozorišne lutke, autora Osmana Zaimovića, koju će voditi Milena Vračarić Zaimović i Amina Kujović, a biće predstavljena i knjiga drama u stihu “Sveti i prokleti’’, autora Obrada Nenezića. Na promociji će će govoriti Edin Smailović i Zoran Šoškić, a monologe će čitati Aleksandar Srdanović.&nbsp;
Planirana je, dodaju, i radionica glume sa Žanom Gardašević, koja se održava u okviru Evropskog filmskog festivala.
- U čast nagrađenih, biće izvedena profesionalna predstava ''Uspomene Sare Bernar'', koja je rađena prema tekstu Džona Marela, u produkciji JUK ,,Herceg Fest’’ i Hercegnovskog pozorišta, čiju adaptaciju i režiju potpisuje Staša Koprivica, a u kojoj igraju Tanja Bošković i Dejan Đonović. Na Festivalu će biti izvedene i predstave namijenjene najmlađim ljubiteljima pozorišne umjetnosti - istakli su organizatori.
Podsjećaju i da je ulaz na sve programe Festivala besplatan.
54. Festival dramskih amatera Crne Gore organizuje JU Centar za kulturu "Vojislav Bulatović Strunjo’’ Bijelo Polje, pod pokroviteljstvom Opštine Bijelo Polje i uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore.

Bijelo Polje naredne sedmice domaćin najboljim amaterskim pozorištima iz Crne Gore

Kako se bude bližio kraj ove vlade i ove parlamentarne većine, tj. kako bude mandat curio i budemo se približavali 2027, tako će taj broj političkih subjekata koji je napuštaju sve više rasti - ocijenio je jedan od predstavnika Evropskog saveza Miloš Đuričković analizirajući ishod jučerašnjeg glasanja o povjerenju predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću i činjenicu da protiv njegove smjene nijesu bili svi poslanici vladajuće većine.
On smatra da će koaliciju vlasti napuštati na razne načine i u različitim okolnostima.
- To je tako zato što ova Vlada definitivno neće ispuniti ono što je bio njen osnovni zadatak, a to je da pomiri Crnu Goru, da ovo društvo učini ‘građanskijim’, a ne da etnofederalizuje ono što se upravo sada dešava i da je uvede u EU - istakao je Đuričković gostujući na Drugačijoj radio vezi na Anteni M.
Govoreći o pokretu Evropa sad, Đuričković je skrenuo pažnju na to da njihovo ponašanje proizilazi iz političkog neiskustva. Zato na svoju štetu brane Mandićeve stavove, ispunjavaju njegove ciljeve, dok ratujući sa opozicijom i populističkom retorikom neuspješno pokušavaju da prikupe političke poene.
- Kod PES-a je veliki problem to što oni, budući da nijesu politički subjekt, nemaju strukture, faktički nemaju ni organe, može se slobodno tako reći. Sistem donošenja odluka u toj partiji zasniva se na tome ko je temperamentniji i glasniji, i to je jedini kriterijum po kojem oni, nažalost, donose kolektivne odluke. Ali to i ne iznenađuje ako imate premijera koji donosi 90 odsto odluka u Vocap grupi. Nije ni čudo što partija, čiji je on predsjednik, tako funkcioniše - naveo je on.
Sagovornik Antene M naglasio je da je jedino u dilemi da li PES to radi namjerno ili nenamjerno.
- Smatram da oni kao partija kolektivno imaju nedostatak političkog iskustva, nemaju pojma kako se procesi vode i šta procesi znače. Ne razumiju šta znači nečija odluka, a kada je ona donesena, nisu svjesni posljedica tih odluka. To je njihov najveći problem. Bez obzira na to da li pripadaju militantnoj grupi DF-a, koju mnogi na društvenim mrežama zovu OUR, ili su dio umjerenije, blaže grupe sa kojom se možda može i civilizovanije razgovarati, oni nemaju iskustva šta znači voditi politiku privrženu DF-u na taj način. Ali ni druga grupa ne zna šta znači kada ćute i dozvoljavaju da se sve to dešava - istakao je on.
Đuričković naglašava da će u narednom periodu biti zanimljivo vidjeti kako će se stvari razvijati.
- Biće zanimljivo vidjeti šta će uraditi ta grupa, da slobodno kažem - čuvara, oni koji su sa strane, koji iznose stavove u stotinu nekakvih oblandi, a onda kada dođe dan da upale mikrofon i kažu šta misle o tome, odluče da nastave da ćute i ne progovore. Mislim da će u jednom trenutku morati da progovore i da se odluče šta zapravo žele. Kako vrijeme bude odmicalo, to je ono što smo i ranije govorili - do 2027. godine, neko će morati da preuzme odgovornost za neuspjeh koji je već sada gotovo izvjestan - precizirao je Đuričković.
<h2>Propagandni nastup</h2>
On se osvrnuo i na Mandićev govor tokom jučerašnje sjednice, u kojem predsjednik parlamenta nije ni pomenuo svoje poteze kojima produbljuju podjele (logo Skupštine, nečestitanje Dana nezavisnosti Crne Gore i čestitanje Dana Republike Srpske), već mu je dao patetičan 'pomiriteljski' ton.
- Govor je dio propagandnog nastupa, u kojem on pokušava da stvori sliku o sebi kao o svjesnom čovjeku koji je na kraju svoje karijere i koji sada pokušava da odradi neku fenomenalnu stvar - da sagleda svojih 30 godina djelovanja, pouči nas nekim greškama i dobrim stvarima, te da sada, kako kaže, pomiri sve nas, mlađe. Kaže: ‘Vi mlađi, na vama je da se izmirite i da radite zajedno’. Pri tome, da se razumijemo, riječ je o čovjeku koji vodi izuzetno nacionalističku i fašističku politiku već 30 godina. Da nije bilo njega, njegove politike i njegovog političkog subjekta, danas bi Crna Gora bila srećna zemlja, bez podjela, mnogo ranije nezavisna, mnogo ranije u NATO-u, i sigurno bi do sada bila i članica EU, da su oni barem 10% bili opozicija kakva treba da budu – kakvi smo mi danas, kad je konkretno riječ o evropskim integracijama i evropskom putu - rekao je Đuričković.
<h2>Ankteni odbor - političko-propagandni instrument</h2>
Predstavnik Evropskog saveza je komentarisao i ulogu Anketnog odbora koji, kako je ocijenio, služi kao političko-propagandni instrument.
- Ako već postoji taj Anketni odbor i ako će on već da funkcioniše dvije godine, onda ajmo da pričamo o onim suštinskim temama. Treba ih podsjetiti i pitati kako ste vi došli do pozicije na kojoj ste danas? Sa kim ste sve sarađivali? Koliko puta ste vi izdali ovu državu i ovaj narod da biste danas bili politički živi? E, to je ono što opozicija treba da radi kad već postoji taj anketni odbor. Umjesto da sluša i čita neke kafanske priče koje se pričaju na tom anketnom odboru, treba da postavi prava pitanja - naglasio je Đuričković.
Podsjetio je i na to da se slična situacija desila i prilikom razrješenja sudije Ustavnog suda.
- Glavna inicijativa tada je pokrenuta od Demokratskog fronta, prije svega od Andrije Mandića, i to je bio njihov projekat, njihova ideja. Međutim, ključni 'advokati' te ideje nijesu bili poslanici DF-a, već poslanici PES-a – prije svega Jelena Nedović, Darko Dragović i, standardno za sve teme, Vasilije Čarapić. To je specifična ekipa, i mislim da je riječ o namjerno osmišljenoj taktici – i u tom slučaju, kao i u ovom sada. Jer, teško je poslanicima DF-a, koji su nacionalisti i koji gaje ideologiju blisku onoj Slobodana Miloševića i najgorim politikama iz 90-ih godina, da direktno guraju takve inicijative - rekao je Đuričković.
<h2>Prepreke su rezultat Mandićevih izjava i aktivnosti funkcionera DF-a</h2>
Osvrnuo se i na uvjerenje da u PES-u postoji mantra da Andrija Mandić „nije problem“, ali da je, kada se pogleda sve ono što se dešavalo od formiranja 44. Vlade, jasno da su ključne prepreke na evropskom putu Crne Gore upravo rezultat inicijativa Andrije Mandića, njegovih izjava i aktivnosti lokalnih funkcionera DF-a.
- Mene to ne iznenađuje, jer kada pogledate PES kao strukturu, vidite da su ljudi koji dominantno kroje politiku te partije, oni čija je ‘zadnja’, zapravo bivši aktivisti Demokratskog fronta. S druge strane, dio funkcionera koje bismo možda mogli nazvati umjerenima - iako ih ne mogu svrstati u građanski orijentisane - makar nijesu u potpunosti pod uticajem DF-a. Međutim, oni su marginalizovani, periferni likovi unutar PES-a i u suštini se ne pitaju ništa - naveo je on.
Trenutno su, kako je ustvrdio, na vlasti u Crnoj Gori zajedno s Andrijom Mandićem koji je takođe s početka devedesetih bio dio tog korpusa, ljudi iz krila DPS-a koje je stalo uz Momira Bulatovića.&nbsp;
- I to je to. To je čista definicija. Stvari po kojima smo se mi tada, moj politički subjekt, razlikovali od njih, ili po kojima se kasnije Đukanović odvojio od Bulatovića - te razlike i danas stoje. I tu nema nikakvog problema. Ako pričamo o vremenskom ciklusu, pričamo o periodu od svega par godina u jednom turbulentnom vremenu - a evo njih čekamo već 30 godina - podsjetio je Đuričković.
Za tih 30 godina, kako je naglasio, oni nijesu skupili snage da upute izvinjenje za patnju i stradanja koja su prouzrokovali građanima Crne Gore.
- Njihova politika je slala crnogorske građane na ratište u Bosnu, na ratište u Dubrovnik, u Hrvatsku, slala ih je na Kosovo. Zbog njihove politike smo bombardovani 1999. godine, zbog njih smo imali sankcije, inflaciju, čekali redove za mlijeko, za hljeb i tako dalje. To su rezultati njihove politike. Zbog njih smo čekali koliko smo čekali na nezavisnu Crnu Goru - zaključio je Đuričković.

Đuričković: Kako se 2027. bude približavala mnogi će napuštati vlast na razne načine

Evropska komisija objavila je danas da je Bugarska ispunila uslove za usvajanje jedinstvene evropske valute euro od 1. januara 2026. godine, čime će ona postati 21. članica euro zone, tri godine poslije Hrvatske.
Zvaničnu odluku o tome treba da donesu 8. jula ministri finansija EU, ali se ne očekuje nikakvo protivljenje, pošto ta zemlja sa 6,4 miliona stanovnika ispunjava sve tehničke uslove, prenosi Beta.&nbsp;
Evropska centralna banka (ECB) takođe je danas dala pozitivno mišljenje za uvođenje eura u Bugarskoj.

Evropska komisija: Bugarska spremna za uvođenje eura od 1. januara

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Jelena Perović je od petka, kada je donešena presuda Upravnog suda, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, kazao je novinarima njen advokat Nikola Martinović nakon što su njih dvoje napustili zgradu ASK-a, a poslije nemilih scena u kojima je učestvovala i policija. -Ta odluka suda se ne sviđa određenim krugovima u Agenciji i oni čine sve da bi zadržali svoja namještenja koja su im pripala na osnovu političkih dogovora, odnosno koalicionim sporazumima pripala – kazao je Martinović novinarima. On je kazao da je danas Perović spriječena da radi i najavio da će ona i sjutra doći na posao, ali i dodao kako očekuju da će se i sjutra ponoviti isto, odnosno da će biti spriječena da radi svoj posao. Martinović je kazao da u normalnoj državi ne bi bilo potrebe da se oko ovakve situacije vodi politička ili bilo kakva druga polemika. - Odluka je jasna, ona treba da se izvrši i da se stavi tačka – kazao je Martinović. Službenici policije prethodno su stigli u Agenciju za sprečavanje korupcije, nakon što je jutros Jeleni Perović, a nakon &nbsp;presude Upravnog suda Crne Gore koji je u petak poništio odluku Savjeta ASK-a o njenom razrješenju, onemogućeno da dođe na posao. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5O1UEyHnGmg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Advokat Jelene Perović opisijući situaciju sa policijom kazao je da su od dva mlada pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, koji su obavljali profesionalno svoj posao prilikom ustanovljavanja što se dešava u ASK-u, odnosno tokom prikupljanja podataka Maja Karas Bošković i v.d. direktora Dušan Drakić tražili od njih da novinare izbace i &nbsp;da pozovu pojačanje, kako bi ih spriječili da snimaju ono što se danas događa u Agenciji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija stigla u ASK"> </figure>  - Da su htjeli da budu transparenti ne bi ništa smetalo, dakle ni Jelenji Perović ni meni ne smeta. Cijeli događaj vi adekvatno snimate, oni vas ne puštaju preko ovih vrata, već, kako sam vam rekao, traže da vas policija izbaci. Izvinite, neposredno prije ovoga su nam rekli da su vrata za medije otvorene - kazao je Martinović novinarima. On je kazao da traže sprovođenje konačne odluke Upravnog suda, te da to pravo &nbsp;policija treba da sprovjede kroz svoj postupak. - Ali, to je već druga dimenzija ove priče. Ja sam vam saopštio samo ono što sadašnje rukovodstvo agencije mislie o medijima i koliko je ono otvoreno - kazao je Martinović. Drakić je kazao da je uvijek otvoren za medije, da su mu oni , uz nevladin sektor, najveći partneri <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTtR0xqX0EBc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Odlučujući po tužbi Perović, Upravni sud je ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke njoj nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je razriješena dužnosti direktorice Agencije za sprečavanje korupcije. - Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da joj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti - navedeno je u saopštenju Upravnog suda. Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti. Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu Agencije objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena “politički motivisana” i da “političke partije u čije ime, kako tvrdi, većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela”.

Martinović: Jelena Perović je direktorica ASK-a

Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp; Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp; Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije. KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp; Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane Dragana Krapovića, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore(Photo: Portal ETV, screenshot)</figcaption> </figure>  Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp; Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani. Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije. KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini Marko Kovačević vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio. Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac Andrija Mandić, mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta. VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore Jovan Vučurović prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp; Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp; Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom. Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao. &nbsp;

Tag: tuzioci