Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata A.N., zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo razbojnička krađa.
- Osumnjičeni je upotrebom fizičke sile prvo nasilno otvorio vrata na kući oštećene porodice i ušao u sobu gdje su spavali oštećeni sa svojom djecom, uzeo mobilni telefon, a kada je krenuo da uzima televizor, oštećeni se probudio i pokušao da ga spriječi u tome, na šta je osumnjičeni bacio TV na pod, izvadio nož na preklapanje i zamahnuo u pravcu oštećenog, zakačivši ga po ruci, nakon čega ga je oštećeni pustio da se udalji - kazali su u ODT-u.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zadržavanje muškarcu zbog sumnje da je krenuo da ukrade TV i nožem zakačio čovjeka u čiju je kuću ušao

Skretanje pažnje društva na probleme koji tište građane, donošenje bar djelića pravde je važno običnim ljudima i zato je posao novinarki i novinara da ne zaborave šta je njihova primarna obaveza, a to je pravovremena, tačna i provjerena informacija - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, urednica informativnog programa u Televiziji E - &nbsp;Marija Arnautović.
Sljedeće godine će se napuniti pun vijek, kaže Arnautović, od nastanka televizije, jer je, dodaje ona, 1925.godine prvi put spojena slika i zvuk, što je bila, kako kaže, težnja sve do tada.
- Televizija se značajno, dramatično promijenila u ovih stotinu godina. Naročito se brzo i značajno brzo i značajno mijenjala u posljednjih dvadeset godina u vrijeme digitalizacije, u eri interneta, a svakako vrijedi pomenuti da su prvi veliki prenosi bili 1934.godine, Olimpijske igre, i tada nijesu svi imali TV prijemnik, &nbsp;pa su bila organizovana masovna i zajednička gledanja televizije - rekla je Arnautović.
Najveći dio radnog vijeka je sagovornica Budilnika provela u Sarajevu, te je slušala i o najvećem televizijskom poduhvati u Jugoslaviji, ističe ona, a to su bile Zimske Olimpijske igre u Sarajevu, 1984. godine.
- Kada vratim to vrijeme, i kada uporedim sa našim sada vremenom, teško da bi se više od hiljadu ekipa skupilo danas, bilo gdje na prostorima bivše Jugoslavije. To govorim da bi shvatili da moć televizìje najviše vidite kroz te velike svjetske događaje poput svjetskih prvenstava, Olimpijskih igara, i bez obzira na internet i bez obzira na društvene mreže, možete li da zamislite danas da imate jedan tako veliki događaj a da nemate televizijski prijenos. Apsolutno je nemoguće, &nbsp;i apsolutno je netačno sve ono što se predviđalo, prije nekih dvadesetak godina, &nbsp;da će internet preuzeti primat, još uvijek nije preuzeo, makar ne u Crnoj Gori, sva istraživanja kažu da je televizija i dalje najuticajniji medij - naglasila je Arnautović.
Bogato novinarsko, producentsko i uredničko iskustvo sagovornice Budilnika u poratnim zemljama, Bosni i Hercegovini, Ukrajini, je po njenim riječima neprocjenjivo iskustvo za svakog novinara i novinarku, jer, ističe ona, imaju mogućnost da pokušaju da donesu makar djelić pravde ljudima koji su, kako kaže, preživjeli golgote.
- Mene je iskustvo Bosne i Hercegovine naučilo da je zapravo naš posao strašno važan običnim ljudima, strašno je važno ispričati njihove sudbine, ispričati njihove probleme i sve to dalje može da se prenese i na druga društva. Zapravo, naš posao jeste ne samo televizijski, nego svih medija, da ispričamo.i da budemo glas svih ljudi u bilo kojoj državi na svijetu, mi sad govorimo o Crnoj Gori, naš posao jeste da budemo glas ljudi koji žive u Crnoj Gori, da govorimo o njihovim problemima, da govorimo o njihovim težnjama, da govorimo o njihovim uspjesima, što da ne, to su najljepše priče i te priče svi najviše volimo. To stvara cjelokupnu sliku medijsku, ali i društvenu - istakla je Arnautović.
Donošenje pravde i skretanje pažnje na probleme u društvu jesu primarni cilj novinara, objašnjava Arnautović, ali ih vrlo često, kako kaže, dnevna traka pojede pa zaborave šta je to, ističe ona, primarna obaveza, pravovremena, tačna i provjerena informacija.
Teško je mladim novinarima raditi u ovom vremenu senzacionalizma, smatra Arnautović, jer je ovo vrijeme društvenih mreža i, kako kaže, klikova, i tu se gubi smisao onoga što je, ističe ona, novinarski posao.
- Mi živimo zapravo u vremenu, naučnici su to nazvali, naučnici koji se bave ovim našim poslom, koji istražuju novinarstvo, koji govore o tome kako bi novinarstvo trebalo da izgleda, kako je izgledalo i kako će izgledati u budućnosti, kažu da mi danas živimo vrijeme infodemije. Nekada su ljudi ujutru slušali radio, čuju prve vijesti na radiju, popiju kafu, odu na posao, usput kupe novine, pročitaju novine i onda moraju da rade. Naveče se vrate i gledaju dnevnik i to su bile informacije koje su dobijali. Ljudi su danas izloženi dvadesetčetvorosatnim bombardovanjem različitih informacija, u kojem je jako često, nažalost, puno informacija koje su neprovjerene, koje su lažne, koje su dezinformacije, koje su manipulativne, koje su govor mržnje i tako dalje. Ako to utiče na odrasle ljude, a utiče vjerujem na sve nas, možete da zamislite koliko to utiče na mlade ljude, na njihov odnos i prema medijima, ali i odnos prema cjelokupnom društvu - navela je ona.
Jedna od uloga medija je, kako je ukazala, i obrazovna uloga.
- A ona se potpuno gubi u toj rijeci informacija, jer prosto vi ste u stalno nekoj trci da budete što brži, mediji danas žure da budu što brži i mi se svaki dan susrećemo, ne samo na društvenim mrežama, nego i u medijima, portalima, televizijskim i radio stanicama, sa jako mnogo neprovjerenih vijesti i dezinformacija i zbog toga je danas mnogo, mnogo teže raditi ovaj posao, nego što je to bilo nekada, čak i kada sam ja počinjala, a prije toga da i ne govorimo - zaključila Arnautović.

1250x600

1084x550

Arnautović: Živimo u vremenu infodemije, danas je novinarima mnogo teže raditi svoj posao

Televizijsku debatu između kandidata na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD Kamale Haris i Donalda Trampa gledalo je 57,5 miliona gledalaca na sedam različiih televizijskih kanala, prenio je Rojters.
Prethodnu, junsku debatu kandidata, kad su učestvovali Tramp i tadašnji kandidat demokrata i predsjednik SAD Džozef Bajden, gledalo je oko 51 milion gledalaca.
Nilsen, kompanija koja prati gledanost, obuhvatila je samo gledaoce koji su preko televizije pratili debatu, ali ne i one koji su putem lajv strimova i na drugim internet platformama gledali duel dvoje kandidata.
Debata u utorak bio je prvi put da Tramp i Haris sučele stavove licem u lice.

Debatu Kamale Haris i Donalda Trampa pratilo skoro 60 miliona TV gledalaca

Mi smo već pobjednici - jer smo konstruktivno i na temelju dijaloga gradili plan za budućnost Nikšića - poručio je nosilac liste Evropskog saveza Ivan Radojičić na završnoj konvenciji uoči izbora u gradu pod Trebjesom.
Podvukao je da su pobjednici jer su u proteklim debatama bili dominantni i izraziti.
- Pobjednici smo jer smo bili vaspitani i konstruktivni. Pobjednici smo jer nijesmo dirali i vrijeđali slabije od sebe. Pobjednici smo, dragi prijatelji, jer smo ispunili jednu od osnovnih građanskih dužnosti i obaveza, a to je da izađemo ovoj bagri na crtu i da kažemo - dosta je bilo. Pobjednici smo jer ne pristajemo na poniženi Nikšić Marka Kovačevića i njegove kamarile. Pobjednici smo jer smo svoji na svome i mi se pitamo. Ja vam s ovog mjesta obećavam sve ono što sam obaćavao proteklih mjeseci da u Nikšiću nema nove vlasti bez Evropskog saveza, mi se pitamo - istakao je Radojičić.
On je zahvalio svima na fantastičnoj energiji koju su pruužili tokom kampanje, istakavši da je Evropski savez u Nikšiću vodio najbolju i najsadržajniju kampanju.
- Nudili smo konstruktivna rješenja, davali dobre predloge i trudili se da na temelju činjenica raspravljamo i gradimo moredan i evropski Nikšić, da popravljamo sve ono što je fukara uništila. Obećao sam i obećavam i večeras sa ovoga mjesta, da neću izdati i prevariti niti jednog Nikšićanina, bez obzira za koga glasa i kako se izjašnjava - rekao je Radojičić.
Osvrnuo se, između ostalog, i na političku konkurenciju, podsjećajući na to do kakvog stanaj je aktuelna vlast dovela Nikšić.
- Svi znaju, čitava nikšićka i crnogorska javnost šta znači glas za Marka Kovačevića i Andriju Mandića. To je glas za one koji uriniraju po liku i djelu Ljuba Čupića, to je glas za nepoštovanje državnih simbola, to je glas kad bi mu samo moglo biti za istrebljenje Crnogoraca, to je glas za nesretnog predsjednika opštine koji ne smije ni sa obezbjeđenjem prošetati svojim centrom grada. To je glas za kukavicu koja se krije iza raznih imuniteta i ne smije izaći na tv duel. Ali još nešto nam treba biti na umu, ne smijemo zaboraviti da je glas za Nemanju Vukovića, kao i glas za izgubljenog u prevodu doktora Mrkića, jednako glas za Marka Kovačevića - naglasio je Radojičić.
Prema njegovim riječima, obaveza Evropskog saveza je ispunjenje svega obećanog.
- Obećali smo da ćemo vratiti osmijeh i život u grad. Osmijeh heroja Ljuba Čupića, prkos heroine Joke Baletić, boemski i umjetnički duh Vitomoira Nikolića, ponos Stane Višnjić, Mariju Miladina Šobića i san ulice Boža Koprivice - istakao je Radojičić.
On se posebno obratio apstinentima, naglašavajući da će oni biti ti koji će odlučivati i odrediti ishod ovih izbora.
- Ne smijemo ćutati, ne smijemo biti saučesnici i pasivni posmatrači nad zlom koje nam prijeti. To je razlog što smo i ja, i mnogi ljudi ovdje, odlučili da izađemo iz zone komfora i odlučili da se borimo protiv ove četničke bagre, dok ih ne pošaljemo u opoziciju, a onda i na smetlište istorije - kazao je Radojičić.
<h2>NEZAOBILAZNI FAKTOR</h2>
Kandidat na listi Nikola Zirojević, kazao je da sumnje u to nema da će Evropski savez ostvariti odličan rezultat, smijeniti aktuelnu vlast Marka Kovačevića i biti ključni i nezaobilazni faktor za formiranje nove vlasti u Nikšiću.
- Ubijeđen sam duboko da je ovaj osjećaj koji večeras imam dok ispred sebe gledam punu salu iskrenih ljudi koji Nikšić vole iznad svega, bolji, jači i tačniji od bilo koje ankerte čije nam rezultate mogu ponuditi - kazao je Zirojević.
Evropski savez je, kako je istakao, već počeo pobjednički niz izbornih ciklusa, te da je od formiranja počeo da pobjeđuje konkurenciju.
- O našoj konkurenciji najbolje govori tužna slika nekad gospodina Grada kojem su u prethodne četiri godine pokušali da uzmu ono najvažnije, njegov dobri duh. Vodili su ga oni koji ga ne vole, vodili su ga oni koji ga ne osjećaju. Zato Nikšić danas više liči na poslijeratni Knin, kako su i pokušali da ga predstave u onoj seriji koju su finansirali od naših para - rekao je Zirojević.
Ukazao je da je Marko Kovačević na sraman način relativizovao sve aktivnosti koje su urušavale građanski i slobodarski duh Nikšića, da je u Nikšić donio palanački mentalitet, te da likuje nad činjenicom što je sahranio dobri duh grada.
- Živi i živjeće dobri duh Nikšića u svakom od 41 kandidata sa liste Evroskog saveza. Živi i živjeće dobri duh Nikšića u svima koji ste sa nama, kao i u svima onima koji će nam 13. aprila dati podrršku da vodimo Nikšić, a biće ih iznenađujuće mnogo - rekao je Zirojević.
<h2>BORBA ZA SPAŠAVANJE DOSTOJANSTVA</h2>
Predsjednik Opštinskog odbora SDP-a Nikšić i kandidat na listi Željko Nikolić, kazao je da su građanke i građani Nikšića svjedoci orkestriranih napada dvojca Kovačević Vuković, na Evropski savez i na Ivana Radojičića.
- Nije slučajno, nego znaju dobro da se nova nikšićka vlast neće i ne može formirati bez Evropskog saveza - dodao je Nikolić.
Prema njegovim riječima, Kovačević je svojim činjenjem, primitivnim ponašanjem, retrogradnom politikom, pokušao da ponizi državu, simbole, Grahovac, Vučji do, građane Nikšića, zato će ga Evropski savez u nedjelju poslati u prošlost.
Damir Šehović, predsjednik SD-a i jedan od lidera Evropskog saveza, rekao je da ovi izbori nijesu borba za mandate, već borba za vraćanje prepoznatljive gospodske urbane duše Nikšiću i spašavanje obraza i dostojanstva našoj državi.
- U nedjelju oslobađamo Nikšić! A nakon toga, na vanrednim parlamentarnim izborima, i cijelu Crnu Goru. Oslobađamo ga od onih koji su ovaj grad pretvorili u poligon za mržnju - koji su ga, kao nikada do sada, podijelili i brutalno klerikalizovali. Dolazi kraj nacionalizmu i primitivizmu! Dolazi vrijeme u kojem više nikad nikom neće pasti na pamet da sa pozicije prvog čovjeka ove opštine negira i ponižava Crnu Goru i sve što je crnogorsko i građansko u njoj - poručio je Šehović.
<h2>ODGOVOR NACIONALIZMU, PRIMITIVIZMU, SLUGANSTVU</h2>
Predsjednik SDP-a i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović, kazao je da su Evropski savez reformske snage za novo vrijeme koje mora odgovoriti i novim modernim izazovima, ali i starom zlu. Zlu nacionalizma, nekulture, primitivizma, sluganstva.
- Ivanov će kosmopolitizam zgaziti Šubarin primitivizam, naša će kultura pomesti njihov informerski šund i kič, naše će žuto sunce zaslijepiti njihove crne barjake i mračne politike, rijeka će naših crnogorskih vala potopiti njihove ustajale baruštine, naši će slobodni ljudi poraziti njihovu slugansku svijest, naši će osmjesi i patriotizam pobijediti njihovu zlobu i srednji prst prema crnogorskoj himni, naš će 21. vijek poraziti njihov 17. vijek - rekao je Vujović.
Predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza, Vatroslav Belan obraćajući se Nikšićankama i Nikšićanima kazao je da su potvrdili sve vrijednosti zbog kojihEvropski savez postoji.
- Znanje vam je oružje protiv neukih, pristojonošću ponižavate vulgarne, mudrošću dokazujete besmislenost neracionalnog, konkretnim projektimarazvaljujete šuplju demagogiju i populizam, emancipacijomskidateokove retrogradnosti,neraditeza partiju nego zauzvišenu idejučije smo temelje postavili upravo mi, prije tri i po decenije,patriotskim srcemkoje vam snažno kuca u grudimabeskompromisno braniteigradite našu građansku, antifašističku i modernu Crnu Goru - istakao je Belan.

Radojičić: Ne pristajemo na poniženi Nikšić Marka Kovačevića i njegove kamarile - glas za njih je za uriniranje po Ljubu Čupiću, nepoštovanje državnih simbola i istrebljenje Crnogoraca

Muška kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore pobijedila je večeras Italiju 21:15, u posljednjem kolu Mediteranskog prvenstva za igrače do 17 godina u Tunisu. 
 
Crnogorski rukometaši upisali su drugi trijumf i osvojili četiri od mogućih pet bodova. 
 
Slavili su juče i protiv Tunisa, dok su poraženi od Kuvajta, Grčke i Hrvatske. 
 
Najefikasniji je bio Luka Todorović sa četiri gola, dok su po tri postigli Ivan Nikčević, Danilo Gutić i Matija Kapičić. 
 
U nastavku takmičenja slijedi borba za plasman od petog do osmog mjesta, a prvi protivnik biće Srbija. 
 
Meč je na programu sjutra u 14 sati.

Crnogorski rukometaši slavili protiv Italije

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata S.M. zbog sumnje da je nanio lake povrede majki i sestri.
Uz to, kako su saopštili iz podgoričkog ODT-a, je od majke pokušao da iznudi novac.
S.M. se sumnjiči za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici u sticaju sa krivičnim djelom iznuda u pokušaju.

Podgoričaninu zadržavanje zbog sumnje da je povrijedio sestru i majku i pokušao da iznudi novac

Kadetska fudbalska reprezentacija Crne Gore kao drugoplasirana završila je nastup na međunarodnom memorijačnom turniru "Miljan Miljanić" u Staroj Pazovi. 
 
Crnogorski fudbaleri su večeras u finalnom meču, nakon slabijeg izvođenja jedanaesteraca, poražena od Srbije 5:4. 
 
U regularnom toku utakmice bilo je 1:1. 
 
Srbija je povela pogotkom Vilijama Milvuda u 54, da bi konačan rezultat postavio Miloš Šekularac u prvom minutu sudijske nadoknade, nakon dobre asistencije Adnana Hajdarpašića. 
 
U prvom poluvremenu Nikola Vukoje je bio tri puta u izglednoj poziciji, ali nije uspio da zatrese mrežu rivala. 
 
Selektor Radovan Kavaja kazao je da su crnogorski kadeti odigrali još jednu dobru utakmicu. 
 
- Prvo poluvrijeme bilo je bogatije igrom i šansama, međutim, kada ne postignete gol protiv ovakve reprezentacije, dolazite u situacija da ste u rezultatskom zaostatku. Kasnije smo se vratili igrom i izjednačili. Ipak, ovog puta me od poraza više brine povreda Nikole Vukoja, nadam se da će se uskoro vratiti i biti sa nama na terenu - kazao je Kavaja.

Kadeti drugoplasirani u Staroj Pazovi

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: tv