Udruženje ''Ada Bojana'', najoštrije je osudilo ishitrenu odluku Vlade Crne &nbsp;Gore da, putem elektronske sjednice i preko vajber grupe, donese odluku o raspisivanju tendera za zakup kupališta i objekata u zoni Morskog Dobra.
&nbsp;Oni su u saopštenju medijima istakli da ovakva odluka donosi nesagledive &nbsp;posljedice po građane primorskih opština i predstavlja direktan udar na &nbsp;ekonomiju Crne Gore.
Odluka je, kako kažu, donesena uprkos protivljenju svih predsjednika primorskih opština.&nbsp;
- Lokalni &nbsp;čelnici, koji najbolje poznaju realne ekonomske i turističke prilike, &nbsp;bili su jednoglasni u stavu da bi za predstojeću sezonu zakupci trebali &nbsp;da potpišu anekse ugovora po ranije utvrđenom cjenovniku, a ne po novim, &nbsp;drastično uvećanim cijenama zakupa. Odluka Vlade da podigne početne &nbsp;naknade čak do 300% u odnosu na prethodne godine ugrožava ne samo &nbsp;zakupce, već i širu turističku privredu- kažu iz ovog Udruženja.
Iz ovog udruženja su kazali da će se drastično povećanje cijena zakupa direktno &nbsp;odraziti na povećanje cijena plažnog mobilijara, usluga u restoranima i &nbsp;barovima na plažama, što će, dodaju, dovesti do enormnog rasta cijena &nbsp;boravka na Crnogorskom primorju.&nbsp;
- To će turiste odvratiti od Ulcinja i ostalih primorskih gradova, koji će postati preskupi u &nbsp;poređenju sa konkurentskim destinacijama u regionu. Pored navedenog, &nbsp;povećanje cijena početnih naknada za restorane, kućice i druge objekte &nbsp;na Adi Bojani znači i njeno potencijalno gašenje kao turističke &nbsp;destinacije. Umjesto da se očuva jedinstveni ambijent Ade Bojane, ova &nbsp;odluka će otjerati i zakupce i goste, čime se urušava jedan od &nbsp;najprepoznatljivijih turističkih brendova Crne Gore- tvrde u Udruženju.
Kako &nbsp;navode, članovi &nbsp;udruženja, zajedno sa ostalim udruženjima privrednika i &nbsp;građana, smatraju da je ovo najveći ekonomski udar na Ulcinj u njegovoj &nbsp;istoriji.&nbsp;
- Dok su ranija devastiranja, poput rušenja hotela &nbsp;Galeb i Lido, bila pogubna za razvoj turizma, ovo povećanje zakupnina &nbsp;znači direktno uništavanje egzistencije hiljada porodica koje žive od &nbsp;turizma. Pozivamo premijera Milojka Spajića da povuče ovu ishitrenu i &nbsp;destruktivnu odluku, jer ona ne šteti samo građanima Ulcinja, već i &nbsp;cjelokupnoj turističkoj privredi Crne Gore. Takođe apelujemo na JP &nbsp;Morsko Dobro da ne objavljuje javne pozive za zakup lokacija u zoni &nbsp;Morskog Dobra dok se ova odluka ne preispita sa svih aspekata – naročito &nbsp;ekonomskog i turističkog. Pored toga, oštro osuđujemo odluku Upravnog &nbsp;odbora JP Morsko Dobro da iz tendera izopšti odredbu kojom se zakupci &nbsp;obavezuju da dostave uvjerenje da protiv njih nije pokrenut sudski &nbsp;postupak. Na taj način, otvara se prostor za učešće lica iz kriminalnih &nbsp;struktura, čime se direktno ugrožava kredibilitet i bezbjednost &nbsp;turističkog sektora Crne Gore- stoji u saopštenju.
Ministar prostornog &nbsp;planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, kako su naglasili, u &nbsp;svojoj izjavi za medije, pokušao je da opravda odluku Vlade tvrdnjom da &nbsp;je „bilo dosta hajdučije“ u sektoru zakupa Morskog Dobra i da je tender &nbsp;način da se uvede red.
- Međutim, istina je sasvim suprotna! &nbsp;Udruženje je mišljenja da su ovakvim odlukama bez presedana faktički &nbsp;otvorena vrata kriminalu. Umjesto da se uvede red, ova odluka upravo &nbsp;omogućava da tendere dobiju lica iz kriminalnog miljea. Ranijim &nbsp;zakupcima, koji su godinama ulagali u objekte i unapređivali turizam, &nbsp;bodovi po osnovu prethodnog korišćenja su svedeni na minimum. Na taj &nbsp;način, umjesto da se nagrade oni koji su svojim radom unaprijedili &nbsp;sektor, sada se omogućava da novi zakupci budu lica sa sumnjivim &nbsp;dosijeima, jer se u tenderu više ne traži dokaz o nekažnjavanju i &nbsp;sudskim postupcima- tvrde u Udruženju.
Ministar Radunović, kako dodaju, tvrdi da su se „stari zakupci ponašali kao da su ugovori sklopljeni sa njihovim precima“.&nbsp;
- Ova &nbsp;izjava je krajnje uvredljiva za sve one koji su decenijama ulagali &nbsp;sopstvena sredstva u plažne objekte, poboljšavali turističku ponudu i &nbsp;generisali prihode za državu i lokalne zajednice- dodaju oni.
Udruženje nadalje ističe da su neosnovane tvrdnje o korupciji u Ulcinju.&nbsp;
- Naime, ministar je iznio tvrdnje da su zakupci u Ulcinju „plaćali zakup za &nbsp;plaže koje su imale duplo više kvadrata“. Ako postoje dokazi o bilo &nbsp;kakvim nepravilnostima, nadležni organi treba da ih istraže i &nbsp;procesuiraju odgovorne, umjesto da se čitav sektor kažnjava &nbsp;nepromišljenim poskupljenjem zakupa- kažu iz udruženja.
Smatraju i da je neutemeljen i argument o povećanju prihoda za Crnu Goru.&nbsp;
- Ministar &nbsp;tvrdi da će Crna Gora ovim tenderom ostvariti preko 30 miliona eura &nbsp;prihoda. Ovo je zavaravanje javnosti jer povećanje zakupnina će dovesti &nbsp;do toga da mnogi lokali i plaže ostanu bez zakupaca, što će smanjiti &nbsp;turističke prihode i povećati nezaposlenost u primorskim opštinama. Osim &nbsp;toga, povecanjem cijena usluga doprinjeće smanjenju prihoda u budžetu &nbsp;Crne Gore, jer će turisti traziti jeftinije destinacije u okruženju- upozoravaju iz Udruženja.
Ministar &nbsp;Radunović, podsjećaju, tvrdi da bi vraćanje Morskog Dobra pod &nbsp;ingerenciju opština bilo „katastrofalno“. U Udruženju smatraju da je &nbsp;katastrofalno &nbsp;što JP Morsko Dobro donosi odluke koje su u direktnoj &nbsp;suprotnosti sa interesima građana i lokalne ekonomije.
Zato ističu &nbsp;da Udruženje ''Ada Bojana'', zajedno sa drugim udruženjima iz nevladinog &nbsp;sektora (Udruženje zakupaca plaža, restorana…), neće pasivno posmatrati &nbsp;kako se donose ovakve štetne odluke.
- Djelovaćemo u okviru zakona i &nbsp;preduzeti sve potrebne korake kako bi smo ukazali na neustavnost ovih &nbsp;ishitrenih odluka, upoznali sve međunarodne institucije sa ozbiljnim &nbsp;posljedicama po crnogorsku turističku privredu, organizovaćemo proteste u &nbsp;svim primorskim opštinama Crne Gore kako bi smo izrazili nezadovoljstvo &nbsp;ovom odlukom i ukazali na njen katastrofalan uticaj na građane i &nbsp;privredu. Ovo nije samo borba zakupaca, ugostitelja i privrednika – ovo &nbsp;je borba za opstanak turizma u Crnoj Gori i zaštitu interesa svih &nbsp;građana koji od njega žive. Ukoliko Vlada ne povuče ovu odluku, protesti &nbsp;će biti neminovni- poručuju iz Udruženja ''Ada Bojana''.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Iz udruženja “Ada Bojana” najavili proteste zbog odluka Vlade da podigne početne naknade zakupa čak do 300 odsto

Dok se evropske nacije suočene sa ruskom agresijom i neizvjesnim američkim bezbjednosnim garancijama bore da izgrade svoje vojske, zemlje od Njemačke do Hrvatske žele da uvedu nove oblike vojne službe, uključujući obaveznu regrutaciju.
Iako je riječ regrutacija postala popularna u evropskim prijestonicama, malo je vjerovatno da će se vratiti u punoj snazi širom kontinenta, ocjenjuje se u analizi briselskog časopisa Parlament koji prati evropske politike u različitim oblastima.
Ukazuje se da su poslije Hladnog rata evropske zemlje znatno smanjile i oružane snage i odbrambene budžete pretpostavljajući da Moskva više ne predstavlja prijetnju. Međutim, poslije više od tri decenije i gotovo četiri godine od početka agresije Rusije na Ukrajinu, bezbjednosno okruženje se promijenilo i Evropa je osjetljivija nego ikad.
Od ruske aneksije Krima 2014, koja je postavila temelje za invaziju na Ukrajinu 2022, nekoliko evropskih zemalja je ponovo uvelo obavezni vojni rok, uključujući Litvaniju (2015.), Švedsku (2017.), Letoniju (2023.) i Hrvatsku i ta zemlja je ove godine postala deseta članica EU koja će se oslanjati na regrutaciju.
Međutim, analitičari i vojni stručnjaci upozoravaju da će za većinu članica EU oživljavanje regrutacije biti preuranjeno jer ne postoje osnovni uslovi za to.
- U ovom trenutku Evropa još nema kasarne, poligone za obuku ili instruktore potrebne za prijem većeg broja regruta - rekao je za časopis Parlament saradnik briselskog Centra za evropsku politku (EPC) Kris Kremidas-Kortni.
Dodao je da danas nema ni kulture liderstva i karijernih puteva potrebnih za zadržavanje talenata po završetku obaveznog služenja, kao ni nacionalnog konsenzusa o vojnom roku.
U EU se pristupi razlikuju i zemlje poput Austrije, Kipra, Danske i Grčke nikada nisu ukinule regrutaciju dok su se druge posljednjih decenija oslanjale na kombinaciju dobrovoljnih i profesionalnih snaga.
Predsjednik krovne organizacije udruženja vojnog osoblja u Evropi Euromil Emanuel Džejkob rekao je za Parlament da će dobrovoljna vojna služba uspjeti samo ako nudi "stvarnu dodatu vrijednost", što znači odgovarajuću obuku, značajne uloge, pravednu platu i jasan put u profesionalni ili rezervi sastav.
Istovremeno analitičari ukazuju da se evropski napori da regrutuju više vojnika suočavaju i sa kulturnim izazovom.
Naime, danas mlađe generacije ne vide mnogo razloga da "stave na čekanje" karijere i lični život kako bi služili svojoj zemlji, posebno kada su suočeni sa mogućnošću, kako je to nedavno opisao generalni sekretar NATO Mark Rute, "rata razmjera onog koji su doživjele naše babe i djedovi".
Analitičari smatraju da najveći evropski problem nije regrutovanje već zadržavanje. Oni ukazuju da vojne snage na kontinentu brže gube talente nego što ih regrutuju.
Kremidas-Kortni je upozorio da će ekspanzija vojske zasnovana na regrutaciji, ukoliko se ta kriza ne riješi, biti "statistička iluzija".
Broj vojnika u Evropi, uključujući Veliku Britaniju, pao je sa više od tri miliona devedesetih godina prošlog vijeka na 1,47 miliona danas, prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
- Čak i kada zemlje imaju relativno snažne nacionalne sisteme odbrane, socijalne i demografske promene i dalje mogu da otežaju regrutovanje, razvoj i zadržavanje dovoljnog broja ljudi za ono što zahtijeva prijeteće okruženje - rekla je za Parlament istraživačica organizacije RAND Evropa Linda Slapakova.
Drugi izazov za povećanje oružanih snaga, prema analitičarima, jeste kako vojsku ponovo učiniti privlačnom.
Prema istraživanju Euromila iz 2024, pitanje zadržavanja u vojsci pojavilo se kao glavna briga u grupama za zaštitu prava vojnika 2011. i od tada se stanje pogoršalo.
- Bez snažnih mjera za regrutovanje i zadržavanje, rizikujemo da imamo napredne sisteme ali bez dovoljnog broja obučenih ljudi da njima rukuju i održavaju ih - rekao je Džejkob.
Istraživanje Euromila pokazalo je da se kao razlozi za pad morala i rastući odliv zaposlenih u vojsci navode loša ravnoteža između posla i privatnog života, ograničeno napredovanje u karijeri i nekonkurentne plate i beneficije.
Rješavanje problema, prema Euromilu, mora početi pretvaranjem oružanih snaga u moderne poslodavce koji nude konkurentne plate, predvidljive uslove rada, moderno vođstvo, odgovarajući smještaj i opremu, kao i puna socijalna prava.
Kao potencijalno dobar model za privlačenje regruta u tekstu se navodi švedski koji predviđa pozivanje određenog broja osamnaestošnjaka na vojnu obuku na osnovu potreba, a ne univerzalnu vojnu obavezu.
Slapakova smatra da bi švedski model mogao da se primijeni i u drugim članicama EU ali bi "morao da bude politički i kulturno prihvatljiv".
Džejkobs istovremeno kaže da je za uspješan model regrutovanja ključno "investiranje u ljude".
- Buduća odbrana Evrope oslanjaće se na uravnoteženoj mješavini profesionalnih snaga, dobro obučene i aktivne rezerve i ciljanih programa dobrovoljne službe - zaključio je prvi čovjek Euromila.

EU još nije spremna za povratak obaveznog vojnog roka

Sa tugom i žaljenjem pratim posljednjih dana i mjeseci drage mi ljude i prijatelje kako, zarad neke taktike, „pametnog djelovanja“, „pomirenja“, savijaju kičmu i mire Crnu Goru i Crnogorce sa nestajanjem. Vjerujem, želim da vjerujem, da to ne rade iz loših namjera, već iz neznanja. Ali znate, ima ona izreka: put do pakla popločan je najboljim namjerama.
Dobri moji, ovo nije dobro. Ako je Crkva Srbije opet postala Mitropolija crnogorsko-primorska. Ako je ponavljač iz osnovne škole postao duhovni pastir. Ako je svetosavlje opet postalo pravoslavlje. Onda mogu i nova zastava i jezik.
U današnjoj Crnoj Gori teški su dani Badnji dan i Božić za nekoga kome definiciju bića određuje politička taktika. Ali dobro. Proći će brzo ovi blagi dani, pa se možemo vratiti ekonomskim temama i evropskim integracijama. Da se ogrnete EU zastavom, da vam malo smiri savjest što ovu crvenu koristite kao dekor na reveru, u kabinetu i kao geografsku odrednicu.
I zaista, danas jeste pravi dan za ovaj tekst. Na Božić. Kada su neki naši prethodnici odlučili da sačuvaju ideju slobodne Crne Gore, da bi neko nakon njih sagradio tu slobodnu Crnu Goru. Cijena toga nijesu bile opozicione klupe, već glava na ramenima. I platili su cijenu. Nijesu bili taktični i mudri kao vi, dobri moji. No ipak, na toj ideji obnovljena je Crna Gora 15. i 16. novembra 1943. godine, na zasijedanju ZAVNOJ-a u Kolašinu. Na tome je iskra nastala 1991. godine, a u konačnom luča zasijala 21. maja 2006. godine.
Zato vas pitam: odakle vam pravo da odustanete?
Kažete da ne odustajete. Da je to samo politička taktika. Stvarno? Vidim, PES-u ide sjajno. Još malo pa će Mandić zapjevati i zadnju strofu himne. Sve će to EU pozlatiti…Stvarno?
Ovom vašom taktikom od Crne Gore će ostati samo toponim. Drugim riječima, bićemo administrativna jedinica „Srpskog sveta“ u Evropskoj uniji.
Tačno je da ovako različiti treba da živimo i radimo zajedno, zarad opšteg dobra, ali ko vam je rekao da je dobra taktika odbaciti svoje, a dati legitimitet tuđem, lažnom i pogrešnom? Ko vam je rekao da je demokratija prihvatiti ono i onoga ko vas negira i poništava? To nije kompromis, to je kapitulacija.
No, možda je i došlo vrijeme da se presložimo. Da odvojimo žito od kukolja. Da se pokaže ko je ko. Ko je spreman da čuva ideju o slobodnoj Crnoj Gori, pa makar to bilo i za neka buduća pokoljenja.
Dobri moji, znate li gdje je propast ovog društva? U tome što smo uvijek morali da biramo između popova i lopova. A recept za uspjeh je vrlo jednostavan: ni popovi ni lopovi!
I nići će ove 2026. godine u svakom mjestu brijest. Onaj brijest pod kojim smo se okupljali da bi sačuvali državu. Jer ovdje odavno nije riječ o politici, već o opstanku.
Ništa lično. O Crnoj Gori je riječ, a ona se brani po svaku cijenu!

O Crnoj Gori je riječ, ona se brani po svaku cijenu

&nbsp;U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 14 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba teže povrijeđena, a četiri lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano 12 saobraćajnih nezgoda, a u Kotoru i Pljevljima po jedna.&nbsp;
Izdato je 140 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 29 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

Za dan 24 saobraćajki, povrijeđeno pet osoba

U danilovgradskim mjestima Bandići i Pažići sinoć je zbog poplava evakuisano 11 osoba, kazala je Jasmina Mustafić iz Operativno-komunikacionog centra.
Jedanaest osoba evakuisano je sinoć u Bandićima i Pažićima u Danilovgradu zbog poplava, kazala je u "Bojama jutra" TV Vijesti Jasmina Mustafić iz Operativno-komunikacionog centra 112.
Mustafić je u "Bojama jutra" Televizije Vijesti rekla da je situacija u dosta opština trenutno stabilizovana, jer su padavine u nekim prestale, a u nekima je smanjen intenzitet. 
- Lokalne službe zaštite i spašavanja i dalje su na terenu i nose se sa svim zahtjevima od strane građana, prije svega je to crpljenje vode - kazala je Mustafić.
Ona je rekla da je u prethodna 24 sata bilo intervencija u većini opština.
Situacija na sjeveru je stabilnija.
Mustafić je navela da je u Bijelom Polju bila ugrožena kuća u mjestu Rakonje, gdje se voda povukla. 
- U Mojkovcu je situacija stabilnija, što je značajno zbog prethodnog izlivanja rijeke Tare. imamo i dalje neke probleme, jer je u mjestu Sokolovina, na putu Mojkovac-Đurđevića Tara došlo do prekida saobraćaja nakon odrona koji su nastali poslije poplava - rekla je Mustafić. 
Kako je kazala, u Lubnicama je takođe prekinut saobraćaj zbog oštećenja putne infrastrukture, takođe kao posljedice padavina.
Mustafić je rekla da su najavljene padavine još sljedećih dana, pa moraju biti u pripravnosti. 
- Mi smo sa svim našim kapacitetima spremni, a nadamo se da će vrijeme biti stabilnije - poručila je Mustafić.

Mustafić: Situacija stabilizovana u više opština, lokalne službe na terenu

Društvo

Nikola Zirojević od politike do očinstva: Sofija kao moja najveća lekcija

Sport

Jovanka Radičević bez zadrške o tome zašto nikada nije proglašena sportistkinjom Crne Gore: To je sramotno

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Tag: udruzenje-ada-bojana

Iz udruženja “Ada Bojana” najavili proteste zbog odluka Vlade da podigne početne naknade zakupa čak do 300 odsto

EU još nije spremna za povratak obaveznog vojnog roka

O Crnoj Gori je riječ, ona se brani po svaku cijenu

Za dan 24 saobraćajki, povrijeđeno pet osoba

Mustafić: Situacija stabilizovana u više opština, lokalne službe na terenu

PRATITE TVe UŽIVO