Mještani Lovćenca u Vojvodini okupili su se večeras u centru tog mjesta, pored Njegoševe i biste kralja Nikole da u tišini zapale svijeće za tragično stradale Cetinjane.
- Lovćenac u tišini bratski tuguje zajedno sa Cetinjem- poručili su iz Udruženja Crnogoraca Srbije ''Krstaš''.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

U Lovćencu građani u tišini tuguju zajedno sa Cetinjem

Udruženje Crnogoraca Srbije „Krstaš” dodijelilo je godišnju nagradu „Da je vječna Crna Gora - Milorad Mido Vujošević” Milovanu Milu Jankoviću sa Cetinja.
Ova nagrada se, kako je saopšteno iz Udruženja, dodjeljuje za izuzetan doprinos u očuvanju nacionalnog identiteta crnogorske zajednice u Republici Srbiji.
- Ljekar, humanista i veliki prijatelj crnogorske zajednice u Lovćencu, Milovan Milo Janković je bio gradonačelnik Cetinja u istorijskom periodu obnove crnogorske nezavisnosti - naveli su oni.
U ime Prijestonice potpisao je, 2006. godine, Sporazum o saradnji između opština Mali Iđoš i Cetinje i na taj način, kako su istakli, dodatno osnažio veze građana Lovćenca sa svojom postojbinom.
Milovan Janković je 2012. godine, na platou ispred Crnogorskog kulturnog centra u Lovćencu, otkrio bistu crnogorskog vladike i književnika Petra II Petrovića Njegoša. Dobitnik je Povelje „Ivan Crnojević” i 13. novembarske nagrade Prijestonice Cetinja, kao i nagrade „Dr. Petar Miljanić” najvećeg priznanja Društva ljekara Crne Gore. Nosilac je titule „Viteza Malteškog reda”.
Moderatorka akademije je bila Jana Krivokapić, u ime žirija odluku je obrazložio predsjednik udruženja „Krstaš“ Nenad Stevović, a lauerat nagrade se obratio putem video linka.
U muzičkom dijelu programa učestvovali su pjevačka grupa Crnogorskog kulturno prosvjetnog društva „Princeza Ksenija” i gitaristkinja Barbara Bede.

610x380

500x500

400x240

400x203

Milovan Milo Janković lauerat godišnje nagrade udruženja „Krstaš”

Od krunskog svjedoka do optuženika. Tako izgleda put Krunoslava Fehira, čovjeka čije svjedočenje je bilo ključno u procesu koji se pred pravosuđem u Hrvatskoj vodi protiv Branimira Glavaša za ratne zločine nad srpskim civilima 1991. godine.
Početkom avgusta Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Fehira, što poznavaoci ovog slučaja ocjenjuju kao jako neobično, jednako koliko i ćutanje zvaničnog Zagreba o čitavom slučaju.
Krunoslav Fehir je kao maloljetnik bio pripadnik Branimirove osječke bojne, formacije koja je bila direktno potčinjena Glavašu, jednom od osnivača Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i u to vrijeme de facto najmoćnijem čovjeku na području Osijeka, na istoku Hrvatske.
Glavaš je nepravosnažno osuđen na sedam godina zatvora, a konačnu presudu trebalo bi da donese Vrhovni sud Hrvatske.
Polovinom juna ove godine srpska policija je uhapsila Krunoslava Fehira prilikom ulaska u Srbiju i on se od tada nalazi u pritvoru u beogradskom Centralnom zatvoru.
Prema riječima njegovog advokata Bojana Stanojlovića, Tužilaštvo tereti Krunoslava Fehira za pripadništvo grupi koja podstiče na izvršenje genocida i ratnih zločina. Riječ je o članu 145, stav 2 Krivičnog zakona iz vremena SFRJ, za koje je zaprećena kazna zatvora od najmanje godinu dana.
- On je bio, naravno, iznenađen kada su ga uhapsili, jer nije imao predstavu da može zbog toga biti uhapšen. Posebno zbog toga što se od 1991. godine do danas organi u Srbiji nisu ništa preduzimali niti je on imao bilo kakvu indiciju da se tu nešto događa - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Bojan Stanojlović.
Novinar i pisac Drago Hedl, koji je prvi pisao o ratnim zločinima za koje je odgovoran Branimir Glavaš, kaže za RSE da je iznenađen odlukom pravosudnih organa u Srbiji da pokrenu postupak protiv čovjeka koji je bio najzaslužniji za razotkrivanje zločina nad srpskim civilima u Osijeku.
- Jedan moj poznanik sa kojim sam o tom slučaju razgovarao je rekao da bi Srbija tom čovjeku trebalo da da odlikovanje, jer je on bio taj koji je razotkrio vrlo teške ratne zločine nad pripadnicima srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj - kaže Hedl.
<h2>Svjedok zločina</h2>
Šesnaestogodišnji mladić Krunoslav Fehir je 1991. godine na insistiranje svog oca postao pripadnik Zbora narodne garde (ZNG), koji je bio preteča Hrvatske vojske. U okviru Zbora djelovala je formacija Branimirova osječka bojna. Ova formacija odgovarala je direktno Branimiru Glavašu.
- Hrvatska u bivšoj Jugoslaviji nije imala svoju vojsku, pa je nakon raspada Jugoslavije i uoči rata 1991. godine formiran ZNG. Njega su činili unovačeni mlađi ljudi, vojni obveznici koji su onda dobili uniforme i naoružanje. Među njima se nalazio Krunoslav Fehir koji je tada bio maloljetna osoba - objašnjava Drago Hedl.
Početkom dvehiljaditih Glavaš je, zajedno sa grupom pripadnika ZNG-a, optužen za ratne zločine nad srpskim civilima 1991. i 1992. godine. Optužnica je obuhvatala dva slučaja: ubistva sedam većinom srpskih civila na obali Drave i ubistvo Čedomira Vučkovića i Đorđa Petrovića, civila srpske nacionalnosti u garaži Sekretarijata za odbranu, na čijem čelu je bio Glavaš.
Čedomira Vučkovića je, prema sudski utvrđenim činjenicama, jedan od pripadnika Branimirove osječke bojne natjerao da popije sumpornu kiselinu iz akumulatora. U užasnim bolovima nesrećni čovjek je uspio da provali vrata garaže.
Krunoslav Fehir je u tom trenutku obezbjeđivao ulaz u garažu. Kada je vidio Čedomira Vučkovića, Fehir je, po sopstvenom priznanju, pucao u njega i nanio mu povrede u predjelu trbuha i desne podlaktice.
Prema riječima Drage Hedla, obdukcija koja je urađena narednog dana pokazala je da je Čedomir Vučković preminuo od posljedica trovanja sumpornom kiselinom.
Krunoslav Fehir, koji je nakon rata postao policijski službenik, govorio je detaljno o tom zločinu za splitski "Feral tribune", za koji je u to vrijeme pisao Hedl.
U svjedočenju "Feralu" Fehir je 2005. godine, između ostalog, kazao: "Te dvije osobe su u biti bile cijelo vrijeme zlostavljane. Znam da se ulazilo sa bejzbol palicama. Kasnije, kako se približavao kraj dana, rekli su da će ih natjerati da se pije kiselina koja se nalazila u garaži. Nisam mogao vjerovati o čemu se uopšte priča, a kasnije sam vidio da se u istoj garaži nalazilo nekoliko odbačenih akumulatora koji su bili iskorićteni ili nijesu bili od našeg voznog parka. Znam da je jedan od njih sigurno tjeran da pije tu kiselinu. Nakon toga, između 9 i 9:15 sati, jedan od te dvojice je udario o vrata sa unutrašnje strane, zaletio se ponovo, čuo se još jedan udarac i vrata su se razvalila i isti je istrčao van."
Fehir je rekao i da je potom pucano u Vučkovića, a da je Đorđe Petković, koji je sve to vidio i ostao u garaži, likvidiran nakon toga.
Njegov iskaz pokrenuo je najprije istragu, a potom i sudski proces protiv Branimira Glavaša koji nije završen ni poslije dvije decenije.
Fehir je dobio status krunskog svjedoka, koji je u jednom od narednih postupaka ukinut iz proceduralnih razloga, ali je njegovo svjedočenje ostalo validno.
- Sada je on taj na kojeg se sručio pravosudni sustav Srbije, pod meni nejasnim okolnostima, tim prije što je Krunoslav Fehir u više navrata od završetka rata do vremena kad je uhapšen posjećivao Srbiju i nikada ga niko nije ni za šta pitao - kaže Drago Hedl.
<h2>Za šta tužilaštvo (ne) tereti Fehira?</h2>
Bojan Stanojlović, pravni zastupnik Krunoslava Fehira, objašnjava da se njegovom klijentu ne stavlja na teret ubistvo Čedomira Vučkovića.
- Naše tužilaštvo nema nikakve podatke iz tih predmeta. Tužilaštvo crpi podatke iz nekih novinskih natpisa, ranijih iskaza Krunoslava Fehira u medijima i njegovog iskaza koji je u fazi istrage dao javnom tužiocu. To je jedna stvar - kaže Stanojlović.
On napominje da je protiv Fehira, prije nego što je dobio status krunskog svjedoka, vođen krivični postupak za smrt Čedomira Vučkovića, ali da je on obustavljen, što znači da mu se ne može suditi ponovo za to djelo.
Stanojlović dodaje da optužbu tužilaštva da je Krunoslav Fehir bio član grupe koja je podsticala izvršenje genocida i ratnih zločina potire činjenica da je on tada bio maloljetnik.
- On je tu bio doveden i pitanje je njegove svijesti i volje da li je bio pripadnik grupe i da li zna šta radi sa tolikog godina. Takođe, konvencije ga lišavaju mogućnosti da bude okrivljen za ratne zločine u tim godinama - kaže Stanojlović.
Zoran Pusić, predsjednik Antifašističke lige Hrvatske i višedecenijski aktivista za ljudska prava, ocjenjuje u razgovoru za RSE da je postupak protiv Krunoslava Fehira velika nepravda i politička farsa.
- Fehir je stradao i u Hrvatskoj – zbog svog svjedočenja je imao samo neprilike. Njegovo svjedočenje je omogućilo najteže suđenje u Hrvatskoj. To suđenje Glavašu i njegovoj ekipi koja je bila eskadron smrti u Osijeku 1991. godine. Nikad se to ne bi pretvorilo u sudski proces da nije bilo njega - kaže Pusić.
<h2>Reakcije u Hrvatskoj</h2>
Krunoslav Fehir uhapšen je 15. juna, prilikom ulaska u Srbiju. Okolnosti pod kojima je uhapšen Zoran Pusić opisuje kao krajnje neobične.
- On je penzionirani policajac i počeo se baviti taksiranjem. Neki čovjek ga je zamolio da ga odveze do granice sa Srbijom, a da će ga tamo netko dočekati. Na granici mu je čovjek rekao da njegov prijatelj nije mogao doći, pa je zamolio Fehira da ga prevede preko granice. Čim ga je preveo, policija ga je uhapsila i odvela u Beograd - kaže Pusić.
Ubrzo nakon hapšenja beogradski tabloidi bliski režimu objavili su da je uhapšen "monstruozni zločinac" i "Glavašev ubica Srba".
Sa druge strane, izostala je reakcija zvaničnog Zagreba. Ministarstvo spoljnih poslova Hrvatske, kao ni premijer Andrej Plenković nijesu se oglašavali ovim povodom. Nijema su ostala i udruženja branitelja, koja se inače nerijetko oglašavaju i o stvarima koja su daleko izvan delokruga njihovog rada.
- Stiče se utisak u javnosti da bi mnogi političari najrađe da Fehir nestane u zatvoru, jer im kvari sliku o bezgrešnosti Domovinskog rata - smatra Zoran Pusić.
No, oglasio se Branimir Glavaš koji upravo zahvaljujući Fehirovom svjedočenju čeka pravnosnažnu presudu za ratne zločine. On se stavio "na raspolaganje pravosuđu Republike Srbije", uz garancije slobodnog povratka u Hrvatsku.
- Podsjećam tužilaštvo Republike Srbije da je vještačenje izradio vještak svjetskog glasa dr Đorđe Alempijević iz kojeg je potpuno vidljivo da je K.F. ubio Čedomira Vučkovića - napisao je Glavaš.
Prema riječima Drage Hedla, Glavaš je angažovao beogradskog sudskog vještaka Đorđa Alempijevića, koji je četvrt vijeka nakon zločina u garaži Sekretarijata za odbranu u Osjeku doveo u pitanje obdukcioni nalaz da je smrt Čedomira Vučkovića nastupila ispijanjem sumporne kiseline.
- On tvrdi da postoji mogućnost da je Čedomir Vučković iskrvario od rana koje mu je zadao Fehir. To su stvari koje Glavašu idu u prilog i on se možda nada da bi mogao mahati presudom iz Srbije, ukoliko bi Krunoslav Fehir bio osuđen u sudskom postupku koji se protiv njega vodi - kaže Drago Hedl.
Otkako je Krunoslav Fehir javno govorio o slučaju poznatom kao "Garaža", Glavaš je više puta tvrdio da je to laž, i da je upravo Fehir odgovoran za ubistvo Čedomira Vučkovića.
Glavaš je protiv Fehira podnio krivičnu prijavu za ubistvo Vučkovića, ali je ona u oktobru 2021. odbačena pod obrazloženjem da su Glavaševi navodi neutemeljeni.
- Glavaš mrzi Fehira upravo zbog toga što je suđenje njemu i ostalim počiniocima bilo moguće zbog Fehirovog svjedočenja. To podsjeća malo na šekspirovske i starogrčke tragedije. Da se ne radi o tragičnim događajima, bila bi tragikomedija - kaže Zoran Pusić.
On smatra da proces protiv Krunoslava Fehira u Beogradu ne bi smio da utiče na presudu Glavašu koja se očekuje pred Vrhovnim sudom.
<h2>Decenije suđenja</h2>
Ovo je drugi put da se protiv Branimira Glavaša i njegove grupe vodi sudski proces koji je prvobitno započeo 2005. godine. U prvom procesu Glavaš je 2010. bio osuđen na osam godina zatvora.
Prije izricanja kazne Glavaš je pobjegao u Bosnu i Hercegovinu, gdje ga je od izručenja Hrvatskoj štitilo dvostruko državljanstvo, i u zatvoru u Mostaru odslužio je nešto više od pet godina zatvora.
Međutim, Ustavni sud Hrvatske je 2015. oborio tu presudu iz proceduralnih razloga.
Novi proces je najprije počeo 2017. godine, a potom još jednom – sa izmijenjenom optužnicom zbog smrti dvojice okrivljenika – u oktobru 2021. godine.
U prvostepenoj presudi iz 2023, osim Glavaša koji je dobio sedam godina, na četiri godine zatvora je osuđena Gordana Getoš Magdić, nekadašnja zapovjednica voda posebne jedinice za diverzantsko-izviđačke namjene Operativne zone Osijek, dok su pripadnici tog voda Dino Kontić i Zdravko Dragić osuđeni na po tri godine.
<h2>Fehir u lošem zdravstvenom stanju</h2>
Krunoslav Fehir je u lošem zdravstvenom stanju i Ambasada Republike Hrvatske zatražila je od pravosudnih organa Srbije da mu se odobre medicinski pregledi u Beogradu, rekli su za RSE u diplomatskom predstavništvu Hrvatske.
Kako kažu, za sada nije stigao odgovor na tu molbu.
To je za RSE potvrdio i Fehirov advokat Bojan Stanojlović. On kaže da je poslao više urgencija da se njegovom klijentu odobre dijagnostički pregledi.
- Krunoslav Fehir ima ozbiljnih zdravstvenih problema i trenutno nam je prioritet da organizujemo zdravstveni pregled, da bi na kraju krajeva bili ispunjeni preduslovi za suđenje - kaže Stanojlović.

U Srbiji optužen svjedok iz slučaja "Glavaš" koji je razotkrio ratne zločine nad Srbima u Hrvatskoj

Predsjednik Rusije Vladimir Putin zahtijeva da Ukrajina odustane od cijelog Donbasa, od želje za pridruživanjem NATO savezu, da ostane neutralna i ne dopusti zapadnim trupama ulazak u zemlju, piše Rojters, pozivajući se na tri izvora upoznata sa razmišljanjem najviših zvaničnika u Kremlju.
Podsjetimo, Putin se u petak na Aljasci sastao sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom na prvom rusko-američkom samitu u više od četiri godine. Tokom skoro trosatnog sastanka razgovaralo se o tome kako bi mogao izgledati dogovor o miru u Ukrajini, kažu anonimni izvori za Rojters.
Nakon sastanka sa Trampom, Putin je rekao da se nada da je ovaj susret jedan veliki korak ka dogovoru, ali nijedan od lidera nije otkrio detalje njihovog razgovora.
Kako piše Rojters, Putinovi uslovi da Ukrajina mora predati cijelu oblast Donbas (Donjeck i Lugansk), odustati od članstva u NATO-u, ostati neutralna i zabraniti prisustvo zapadnih trupa na svojoj teritoriji.
Rojters sada otkriva obrise onoga što bi Kremlj želio da vidi u mogućem mirovnom sporazumu kojim bi se završio rat.
Ruski izvori su rekli da je Putin napravio kompromis u vezi sa teritorijalnim zahtjevima koje je iznio u junu 2024, a koji su od Kijeva tražili da ustupi četiri oblasti koje Moskva smatra dijelom Rusije: Donjeck i Lugansk u istočnoj Ukrajini – koje čine Donbas – plus Herson i Zaporožje na jugu.
Putinovi “kompromisi” su navodno, da će zaustaviti liniju fronta u oblastima Herson i Zaporožje, te da će vratiti male okupirane djelove Harkovske, Sumske i Dnjepropetrovske oblasti.
Kijev je te zahtjeve odbacio i nazvao ih ravnom predaji.
U svom novom prijedlogu, ruski predsjednik ostaje pri zahtjevima da se Ukrajina potpuno povuče iz djelova Donbasa koje još kontroliše. Moskva bi zauzvrat zamrzla liniju fronta u Zaporožju i Hersonu i odustala od daljeg prodora prema jugu.
Izvori kažu da je Moskva, kao dio mogućeg sporazuma, takođe spremna da preda male djelove Harkovske, Sumske i Dnjepropetrovske oblasti Ukrajini koje sada kontroliše.
Putin se drži i prethodnih zahtjeva da Ukrajina odustane od svojih ambicija za članstvo u NATO-u, kao i ograničenja ukrajinske vojske i dogovora da se nijedna zapadna vojska neće rasporediti na teritoriji Ukrajine kao dio mirovnih snaga.
<h2>Dombas kao tvrđava</h2>
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova za sada se nije oglasilo o tim prijedlozima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta odbacio ideju povlačenja s međunarodno priznate ukrajinske zemlje kao dijela sporazuma i dodao je da Donbas služi kao tvrđava koja sprječava ruski napredak dublje u Ukrajinu.
- Ako govorimo o povlačenju s istoka, to ne možemo učiniti. To je pitanje opstanka naše zemlje, što uključuje najjače obrambene linije - poruka je iz Kijeva.
Zelenski je dodao i da nije na Rusiji da odlučuje o članstvu u NATO savezu.
O ruskim se prijedlozima još se nijesu oglasili ni iz Bijele kuće, kao ni iz NATO saveza.
Ruske snage trenutno kontrolišu petinu Ukrajine, što je područje veliko otprilike kao američka savezna država Ohio.
Izvori bliski Kremlju ističu da je samit na Aljasci bio najbolja prilika za mir od početka rata jer su se vodile konkretne rasprave o ruskim uslovima, a Putin je pokazao i spremnost na popuštanje.
Jedan od tih izvora kaže da je poruka koja je prenesena Trampu poruka o kompromisu, da je Putin spreman za mir.
Izvori su upozorili da Moskvi nije jasno hoće li Ukrajina biti spremna ustupiti ostatak Donbasa te da će se rat nastaviti ako to ne učini. Takođe je nejasno hoće li Sjedinjene Države priznati ukrajinsku teritoriju koju drži Rusija, dodali su.

Rojters objavio nove Putinove uslove za mir: Zahtijeva da Ukrajina odustane od cijelog Donbasa...

Sramota je premijeru Milojku Spajiću da se samo nagrade vatrogasci iz Službe zaštite i spašavanja Podgorice, kazao je šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac.
Klikovac je to saopštio nakon što su Spajić i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović najavili juče da će nagraditi vatrogasce koji su gasli požare sa po 1.500 eura i sedmodnevim boravkom u Institutu Simo Milošević.
- Sramota je premijeru da se samo nagrade vatrogasci iz Službe zaštite i spašavanja Podgorice, a ne drugi vatrogasci iz drugih gradova koji su dan/noć pomagali svojim kolegama iz Podgorice - istakao je Klikovac na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F1958553837515489550%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1958553837515489550%7Ctwgr%5E0bd6899325994459a8e38e54dbe8294f32bba772%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Klikovac: Sramota je premijeru da se samo nagrade vatrogasci iz Podgorice

Rusija je tokom noći lansirala 574 drona i 40 balističkih i krstarećih raketa, u jednom od najvećih vazdušnih napada na Ukrajinu ove godine, saopštila je u četvrtak ukrajinska vojska, dok je u toku najnoviji diplomatski pokušaj da se zaustavi trogodišnji rat.
Napad je uglavnom bio usmjeren na zapadne regione zemlje, gdje se, kako navodi ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo, vjeruje da stiže i skladišti se veliki dio vojne pomoći Zapada. U udarima je poginula najmanje jedna osoba, a 15 je ranjeno, saopštili su zvaničnici.
Prema zvaničnim ukrajinskim podacima, ovo je bio treći po veličini vazdušni napad Rusije ove godine po broju lansiranih dronova i osmi po broju ispaljenih raketa. Većina sličnih ruskih napada pogodila je civilna područja.
Napadi su uslijedili u trenutku obnovljenog američkog napora da se postigne mirovni sporazum nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. Američki predsjednik Donald Tramp prošle nedjelje razgovarao je o ratu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci, a početkom ove nedjelje ugostio je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i evropske lidere u Bijeloj kući.
Od razgovora u Bijeloj kući, Rusija je ispalila skoro 1.000 dalekometnih dronova i raketa na Ukrajinu.
Zelenski je osudio noćašnji napad, rekavši da je izveden „kao da se ništa ne mijenja“.
<h2>Rubio domaćin razgovora o bezbjednosti Ukrajine s Evropom</h2>
Američki državni sekretar Marko Rubio danas će održati video-konferenciju sa savjetnicima za nacionalnu bezbjednost evropskih zemalja koje bi mogle igrati ključnu ulogu u budućim bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, rekao je visoki američki zvaničnik.
Jedan od uslova Kijeva za potpisivanje mirovnog sporazuma jeste dobijanje vojnih garancija Zapada koje bi odvratile Rusiju od nove invazije u narednim godinama.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je juče da je besmisleno praviti bezbjednosne aranžmane za Ukrajinu bez učešća Moskve.
Nije odmah bilo jasno koje će zemlje biti uključene u razgovore s Rubiom. Američki zvaničnik govorio je pod uslovom anonimnosti, pošto sastanak nije javno najavljen.
<h2>Zelenski traži veći pritisak na Moskvu</h2>
Ukrajina i evropski lideri optužuju Putina da odugovlači mirovne napore, uključujući ukrajinski prijedlog prekida vatre i Zelenskijevu ponudu da sjedne za sto sa ruskim liderom. Kremlj je na te mogućnosti reagovao hladno.
Lavrov je danas ponovio zvaničnu rusku poziciju da je Putin spreman da se sastane sa Zelenskim – ali tek nakon što ključna pitanja prethodno razrade viši zvaničnici, što bi mogao biti dugotrajan proces.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su udari bili usmjereni na „preduzeća ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa“. Moskva tvrdi da su pogođene fabrike dronova, skladišta i lansirne rampe za rakete, kao i lokacije gdje su bile okupljene ukrajinske trupe. Rusija je više puta negirala da cilja civilna područja Ukrajine.
- Moskva ne pokazuje znake da želi suštinske pregovore o okončanju rata - poručio je Zelenski.
Pozvao je međunarodnu zajednicu da odgovori snažnijim pritiskom na Moskvu, uključujući oštrije sankcije i carine.
U međuvremenu, Ukrajina nastavlja napade sopstveno proizvedenim dalekometnim dronovima na infrastrukturu unutar Rusije koja podržava ratne napore Moskve. Među metama bile su rafinerije nafte, a veleprodajne cijene benzina u Rusiji dosegle su rekordne nivoe posljednjih dana.
<h2>Udar na američku fabriku elektronike</h2>
Gotovo sve noćašnje rakete ispaljene su iz Rusije. Doprijele su duboko u zapadnu Ukrajinu, blizu granice s Mađarskom.
Zapadni dijelovi Ukrajine udaljeni su od linija fronta na istoku i jugu zemlje, gdje rat iscrpljivanja već godinama odnosi desetine hiljada života na obje strane.
U zapadnom gradu Lavovu, jedna osoba je poginula, a tri su ranjene kada je napad oštetio 26 stambenih zgrada, jedan vrtić i administrativne objekte, napisao je regionalni guverner Maksim Kozicki na Telegramu.
Regionalno tužilaštvo saopštilo je da su tri ruske krstareće rakete sa kasetnim punjenjem pogodile grad.
Meta napada bila je i američka fabrika elektronike blizu mađarske granice, potvrdio je Andi Hunder, predsjednik Američke privredne komore u Ukrajini. Fabrika „Flex“ jedna je od najvećih američkih investicija u Ukrajini, rekao je Hunder za Asošiejted pres telefonom.
U trenutku udara, u fabrici je radilo 600 radnika u noćnoj smjeni, a šestoro je povrijeđeno, naveo je Hunder. Od početka invazije, ruski napadi oštetili su imovinu više od polovine od oko 600 članova Američke privredne komore u Ukrajini, dodao je.
- Poruka je jasna: Rusija ne traži mir. Rusija napada američki biznis u Ukrajini, ponižava američki biznis - rekao je Hunder.
<h2>Ukrajina čeka detalje bezbjednosnih garancija</h2>
U izjavama koje su date u srijedu, a objavljene u četvrtak, Zelenski je rekao da će Ukrajina održati intenzivne sastanke kako bi razjasnila kakve bezbjednosne garancije saveznici žele da pruže.
Detalje razrađuju savjetnici za nacionalnu bezbjednost i vojni zvaničnici, a planovi će, prema njegovim riječima, biti jasniji do kraja sljedeće nedjelje. Tada očekuje da će biti spreman za direktne pregovore s Putinom – prvi put od početka invazije u punom obimu.
Razgovori bi se, dodao je Zelenski, mogli održati i u trilateralnom formatu zajedno s Trampom.
Kao moguće mjesto sastanka pominju se Švajcarska, Austrija i Turska.

Rusija pokrenula veliki napad dronovima i raketama na Ukrajinu

Premijer Milojko Spajić, nakon više razgovora sa zapadnim partnerima tokom posljednjih četrdesetak dana, ali i unutrašnjih konsultacija u Pokretu Evropa sad, prema informacijama Portala ETV iz više izvora iz njegove stranke, riješen je da uđe u rekonstrukciju Vlade. To će značiti uklanjanje iz izvršne valsti ministarskog kadra Demokrata Alekse Bečića koji već duže – povlačenjem kardinalno loših poteza, ali i iskazivanjem nesposobnosti da rukovode resorom - prave ozbiljne probleme Crnoj Gori u ispunjavanju mjerila za pristupanje Evropskoj uniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"> <figcaption>NA MUKAMA: Aleksa Bečić (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Mjesta u izmijenjenoj vladi neće biti za još nekoliko ministara i dva potpredsjednika, ali će sve pozicije biti popunjene ljudima iz aktuelne parlamentarne većine. <h2>DEMOKRATE NA IZLAZNIM VRATIMA</h2> Portal ETV objavio je nedavno da će ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) biti smijenjen, a da je Spajićev kandidat za novog čelnika ovog resora Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik u Skupštini Crne Gore. Osim Krapovića, premijer će, kako tvrde naši izvori, smijeniti i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, takođe funkcionera Demokrata. Za tu poziciju njegov prijedlog je funkcioner PES-a, poslanik Miodrag Laković, inače penzionisani službenik Uprave policije. Međutim, on je, kažu naši izvori, kategorično odbio ovu ponudu. - Ko god da bude novi ministar unutrašnjih poslova moraće da ima i podršku Brisela – tvrde nezvanični sagovornici Portala ETV iz PES-a. Kažu i da Spajić, za sada, neće uklanjati lidera Demokrata Aleksu Bečića sa pozicije potpredsjednika Vlade, jer gubljenjem ministarskih funkcija on više neće imati uticaj na sektor bezbjednosti. <h2>ČEKAJUĆI REAKCIJU BEČIĆA</h2> Ukoliko Bečić pristane na novu kombinatoriku - prema kojoj će i ostali ministri iz Demokrata biti smijenjeni, a neki zamijenjeni i to, kako ističu naši izvori, Spajićevim izborom iz redova Demokrata - izvjesno je da će se u svojoj partiji, koja već neko vrijeme ima više frakcija, suočiti sa ozbiljnim problemima. Prema dokumentu naslovljenom „Vlada Crne Gore – rekonstrukcija postojeća koalicija“, u koji Portal ETV ima uvid, a koji je Spajić podijelio saradnicima, kao prijedlog za rekonstrukciju, on planira smjenu još dvoje ministara iz Demokrata, ali bi ih zamijenio partijskim kolegama. Spajić predlaže da ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića naslijedi Anđela Peković Vojinović, a umjesto ministarke kulture i medija Tamare Vujović predlaže Albina Ćemana. U rekonstruisanoj vladi ne bi bilo mjesta ni za funkcionera Demokrata Moma Koprivicu čije potpredsjedničko mjesto Spajić namjerava da ukine, kao doprinos, kako kažu naši izvori, racionalizaciji izvršne vlasti. Ovako zamišljena kadrovska kombinatorika – u kojoj bi, osim smjena pojedinih ministara, Spajić predlagao novi kadar iz Demokrata - prilično je ponižavajuća za Aleksu Bečića i to bi moglo da izazove veliko podizanje tenzija na relaciji Demokrate – PES. Istovremeno, time bi i pozicija aktuelnog potpredsjednika Bečića bila vrlo mučna. Ali i Bečićev izbor – u slučaju da Spajić krene u ono što je zamislio - neće biti lak: da li može da ostane na istoj poziciji, da prećutno prihvati nove ministre iz redova Demokrata, a da ostane lider partije?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc" data-rendition-name="original" width="873" height="567" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>PORAŽAVAJUĆI REZULTATI: Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  <h2>DRUGE MINISTARSKE ,,ROKADE”</h2> Osim kadrova Demokrata, Spajić, kako se navodi u dokumentu, želi da smijeni i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića, kojeg bi zamijenio sa PES-ovim Brankom Krvavcem. U rekonstruisanoj Vladi ne bi bilo mjesta ni za ministarku turizma Simonidu Kordić (NSD), ali ne bi bila smanjena kvota Mandićeve stranke - Kordić bi zamijenio partijski kolega Dejan Đurović. Kako proizilazi iz dokumenta, premijer planira i smjenu ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića (Socijalistička narodna partija), kojeg bi zamijenio aktuelni potpredsjednik Vlade Milun Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića), a čije se potpredsjedničko mjesto ukida. Po drugom izvoru Portala ETV, Spajiću je iz njegovog najbližeg političkog okruženja sugerisano da možda ne treba otvarati previše frontova i da bi pitanje smjene ministra Jokovića trebalo odgoditi nakon Kongresa SNP-a 30. avgusta. Ono što se čini izvjesnim je da na ministarsku poziciju više ne bi mogao da računa ni PES-ov ministar pomorstva Filip Radulović, koji bi bio premješten u resor saobraćaja, kao ni njegov partijski kolega, ministar bez portfelja Milutin Buturović. Planirano je ukidanje Ministarstva regionalnog razvoja na čijem je čelu Ernad Suljević (BS), kao i potpredsjedničke funkcije koju obnaša Budimir Aleksić (NSD). <h2>(NE)ZAVRŠENA PRIČA</h2> - Ovo je posljednji od prijedloga kako bi trebalo da izgleda buduća vlada, međutim, moguće su još neke promjene. Postoji mogućnost i da partije kandiduju neke druge osobe za ministre u odnosu na ono što je Spajićev prijedlog, pa da dođe do nekih kompromisnih rješenja - kažu naši izvori iz PES-a. Najava rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine dolazi u jeku intenzivnih diplomatskih aktivnosti u Crnoj Gori, sastanaka sa liderima opozicije, ali i nezvaničnih tvrdnji da se Brisel i ostale zapadne adrese zalažu za ulazak Demokratske partije socijalista u izvršnu vlast. Spajićev dokument u koji Portal ETV ima uvid, međutim, jasno pokazuje da je DPS i dalje daleko od bilo kakve participacije u vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="opozicija"> <figcaption>ZA OPOZICIJU NEMA MJESTA U SPAJIĆEVOJ VLADI: Poslanički klub DPS-a(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Čini se da premijer planiranom rekonstrukcijom pokušava da „pomiri“ zahtjeve zapadnih adresa i aktuelnu parlamentarnu većinu čistkom ministara Demokrata iz resora unutrašnjih poslova i odbrane – Šaranovića i Krapovića, na čije pozicije će imenovati ljude koji će biti prihvatljivi i Zapadu. Ključna zamjerka međunarodnih partnera jeste što resorima bezbjednosti, direktno ili preko posrednika, upravljaju proruski i prosrpski kadrovi, a što je u svjetlu aktuelnih bezbjednosnih izazova u regionu – dešavanja u Srbiji i ,,obračuna sa Dodikom” u Bosni i Hercegovini - ozbiljan problem ne samo za Crnu Goru, već i za Zapad.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276" data-rendition-name="original" width="900" height="1257" loading="lazy" alt="Delegacija EU u PG "> <figcaption>PRITISAK: Delegacija EU u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  <h2>NEUSPJEŠNA ,,REKONSTRUKCIJA” ANB-A</h2> Spajić je uspio ranije da od Demokrata preuzme Agenciju za nacionalnu bezbjednost kada je na njeno čelo iznenada imenovao Ivicu Janovića, bliskog PES-u, i razriješio Borisa Milića, koji je od kraja 2020. godine, kada su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite prilježno služio interesima njihove prve dvije vlade. Na poziciji ga je neko vrijeme zadržao i Spajić, vjerujući da će ga držati pod kontrolom imenovanjem svoga čovjeka za generalnog inspektora u ANB. Ispostavilo se da ga, ipak, mora smijeniti, odnosno da Spajić nije eliminisao srpsko-ruski uticaj iz ANB postavljanjem elektroinžinjera Predraga Burića na poziciju generalnog inspektora. Burić je penzionisani službenik crnogorske tajne policije, a njegovo imenovanje bio je Spajićev manevar da se isključi iz igre Artan Kurti, kadar prethodnog premijera Dritana Abazovića. Pokazalo se da, osim pitanja da li elektoinžinjer može pravilno da ocjenjuje zakonitost i nezakonitost rada u Agenciji njegovim imenovanjem su, ipak, ostala otvorena vrata ruskom uticaju u tajnoj službi, iako su mu preporuka bile ,,aikido veze“ sa premijerovim uticajnijm ujakom Sretenom Kankarašem. Ipak, Spajić je, kažu izvori Portala ETV, zadovoljan nekim sitnim promjenama u ANB-u iako je ,,slučaj“ postavljanja spomenika ratnom zločincu, fašisti Pavlu Đurišiću, bez prethodnih upozorenja crnogorskih obavještajaca, pokazao nekompetentnost crnogorske tajne službe. Izvjesno je i da se premijer u narednom periodu neće intenzivnije baviti reformom ANB-a, jer mu je sada ključni zadatak kadroveske promjene u Vladi Crne Gore. <h2>SEPTEMBARSKI ,,SKOK”</h2> Prijedlogom rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine jasno je da Spajić nema hrabrosti, moguće i da ne želi - jer je i sam u politiku stigao iz proruskog i prosrpskog bloka - da napravi potpuni otklon od politike i partija bivšeg Demokratskog fronta. Ova koalicija koju su predvodili Mandić i Knežević, zajedno sa Nebojšom Medojevićem koji je u političkoj penziji, bila je otvoreni zagovornik ruskih i srpskih interesa na Zapadnom Balkanu. Moguće i da se Spajić plaši da ne izazove bijes Mandića i Kneževića koji bi pokušali da izazovu vanredne parlamentarne izbore, za koje on još nije spreman, jer njegov PES, na svim do sada održanim lokalnim izborima, dramatično gubi povjerenje birača. Vjerovatno mu je plan da pokuša do 2027. da konsoliduje partiju koju razaraju suprotstavljene struje. Crna Gora ponovo je od Evropske unije dobila priliku, ne zahvaljajući svojim zaslugama, već ozbiljnim globalnim izazovima, da se u što skorije vrijeme pridruži ovoj zajednici evropskih država, ali proruskoj i prosrpskoj parlamentarnoj većini to ne odgovara. Tako je prošle godine, u susret zatvaranju četiri pregovaračka poglavlja, crnogorski parlament usvojio za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, pa su Hrvati kao prvi odgovor na ovu odluku za nepoželjne u svojoj zemlji proglasila Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića, a onda kasnije na Međuvladinoj konferenciji u Briselu blokirali Crnoj Gori Poglavlje 31 - spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>ČVRSTO DRŽI SVOJE POZICIJE: Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)igor sljivancanin</figcaption> </figure>  Bijes Hrvatske ovog ljeta izazvao je Krapović koji je specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ izradio značke. Crna Gora i Hrvatska su u sporu zbog ovoga broda, jer i jedna i druga zemlja polažu pravo na njega. Zbog Krapovićevog gesta Hrvatska je uputila oštru protestnu notu. Krapoviću prijeti da će i on kao dvojica crnogorskih zvaničnika i jedan parlamentarac biti proglašen u Hrvatskoj za personu non grata, a Crnoj Gori da ova zemlja ponovo blokira zatvaranje Poglavlja 31.

Spajić će nove ministre birati iz aktuelne parlamentarne većine

Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju ispituje je li ovogodišnji dobitnik Trinaestojulske nagrade, negator Crne Gore i crnogorske nacije Bećir Vuković juče u marketu Idea u Mojkovcu ukrao telefon jednoj građanki.
Televiziji E je iz bjelopoljskog ODT-a saopšteno da su dežurnog državnog tužioca mojkovački policajci juče u 14.36 sati obavijestili da je građanka J.R. prijavila da joj je u marketu „IDEA Franca", koji se nalazi u ulici Janka Vukotića, ukraden mobilni telefon marke „Xiaomi Redmi", te da ga je nakon sat B.V. vratio u isti market.
Na pitanje Televizije E da li se u ovom slučaju radi o Bećiru Vukoviću, u bjelopoljskom tužilaštvu su, dakle, potvrdili njegove inicijale.
- Policijski službenici OB Mojkovac inicirali su zahtjev za donošenje naredbe za izuzimanje video zapisa, nakon čega je dežurni tužilac podnio zahtjev sudiji za istragu Osnovnog suda u Bijelom Polju za izdavanje naredbe za izuzimanje video zapisa sa kamera na toj prodavnici - kazali su Televiziji E u bjelopoljskom tužilaštvu.
Dežurni državni tužilac naložio je, kako su dodali, policijskim službenicima OB Mojkovac da dostave sve specifikacije predmetnog mobilnog telefona, kako bi se sprovelo vještačenje po vještaku ekonomske struke, radi otkrivanja vrijednosti, a samim tim i utvrđivanja postojanja elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti.

Tužilaštvo ispituje je li Bećir Vuković ukrao telefon Mojkovčanki

-Ne postoji ni jedan dokaz, niti osnovana sumnja da je imovina bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u Novom Selu stečena, a niti uvećana od kriminala &nbsp;- obrazloženje je tročlanog sudskog vijeća Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Nenad Vujanović, a u koje je Portal ETV imao uvid. Ovom odlukom jasno se pokazuje da je bio neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koja je upisana na Katnića i njegovu suprugu Natašu Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca Šoškića da su Katnić i Lazović svoje službene položaje podredili kavačkoj krimialnoj grupi - oni su već godinu i četiri mjeseca u pritvoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu, specijalni državni tužilac Miloš Šoškić pokrenuo je i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da je stečena iz kriminala. ORTOFOTO SNIMCI I NALAZ VJEŠTAKA No, krivično vijeće Višeg suda djelimično je usvojilo zahtjev odbrane Katnića i preinačilo odluku sudije za istrage za imovinu koju je bivši glavni specijalni tužilac stekao u Novom Selu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama "> <figcaption>NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U obrazloženju, u koji je Portal ETV imao uvid, jasno proizilazi da Specijalno državno tužilaštvo nijesu zanimale činjenice, niti se bavilo istragom kada je imovina stečena, jer u odluci Sud ukazuje na ključne propuste i nelogičnosti u zahtjevu. Tužilaštvo je u prijedlogu za donošenje privremene mjere obezbjeđenja navelo da je Katnić znatno povećao vrijednost imovine u Novom Selu, „ulažući u objekte novac stečen kriminalnom djelatošću sjedinjujući ga sa imovinom stečenom na zakonit način“. -U ovom dijelu nije navedena nijedna riječ o tome koliko iznosi imovina koja je stečena na zakonit način, kada je stečena, za koji dio imovine postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošču, odnosno da je u nesrazmjeri sa prihodima okrivljenog. Ni u rješenju sudije za istragu ne navodi se nijedna riječ o tome, a zanemaruje se se činjenica koja proizilazi iz nalaza i mišljenja geodetske struke koji se odnosi na Novo Selo, posebno se zanemaruje ortofoto snimci iz 2011. na kojima se vidi koliko su izgrađeni objekata – navodi se u obrazloženju sudskog vijeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16" data-rendition-name="original" width="738" height="741" loading="lazy" alt="POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici"> <figcaption>POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ukazali su da iz spisa predmeta proizilazi da su u listu nepokretnosti 733 KO Grbe, opština Danilovgrad na Natašu Katnić kao svojina 1/1 upisane katarske pacele i porodična zgrada u osnovi 80 metara kvadratnih, dvije pomoćne zgrade, dvorište i &nbsp;parcele. U &nbsp;drugom listu, podaci se odnose na djelove objekata u zgradi broj 1 površine 80 metara kvadratnih u osnovi se nalaze dva stambena prostora – 62 i 64 metra kvadratna i upisana su na Milivoja Katnića, dok se preostale zgrade i posebni djelovi vode na Natašu Katnić. -Upravo iz ortofoto snimka iz 2011. godine, nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke proizilazi da se radi o porodičnoj kući izgrađenoj 2010. godine. Na ortofoto snimku iz 2011. godine zapažen je izgrađeni objekat sa ogradom &nbsp;i pomoćnim objektima. Nejasno je kako se izgradnja objekta vremenski može dovesti u vezu sa novcem koji je eventualno stečen kriminalnom djelatnošću, a posebno da postoji nesrazmjera između &nbsp;zakonitih prihoda Milivoja Katnića i njegove uže porodice koja je vlasnik tog imanja. Nasuprot tome, Tužilaštvo se bavilo samo prihodima okrivljenog od 2019. godine pa nadalje. Okrivljeni je sudu dostavio dokaze o prihodima od 2005. godine koje je ostvarivao u periodu kada je građen objekat u Novom Selu i jasno proizilazi da ne postoji vremenska povezanost između izvršenja krivičnog djela sa izgradnjom i opremanjem objekata na Novom Selu, pa samim tim ne postoji ni osnovana sumnja da je ova imovina stečena, niti uvećana usljed kriminalne djelatnosti okrivljenog &nbsp;- navodi se u obrazloženju Višeg suda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a" data-rendition-name="original" width="738" height="664" loading="lazy" alt="NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškića"> <figcaption>NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  GRADNJA OBJEKTA Vijeće se u odluci poziva i na član 8, stav 1, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kojim je propisano da će imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću „oduzeti od učinioca kad sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena u kojem je stečena i drugih okolnosti konkretnog događaja koji opravdavaju oduzimanje imovinske koristi“. Sud, kako su istakli, nije utvrdio da postoji vremenska povezanost opisana u citiranom članu, kada je evidentno da je objekat zajedno sa pomoćnim sagrađen 2010. godine dakle 13 – 14 godina prije nego što je protiv okrivljenog pokrenut postupak, a 10 godina prije izvršenja krivičnog djela koje mu je stavljeno na teret. Tročlano vijeće ukazuju da se ni jednom riječju ne pominje vrijednost „imovinske koristi koja je pripojena zakonitoj imovini, pa nije bilo moguće na adekvatan način ispitati da li bi takav iznos bio u očiglednoj nesrazmjeri sa Katnićevim zakonitim prihodima“. Takođe, ne navodi se ni u čemu se sastoji znatno uvećane vrijednosti imovine u Novom Selu i koliko je to novca uloženo u objekte na tom lokalitetu. Sud je preinačio rješenje sudije za istragu i ukinuo privremenu mjeru raspolaganja na nepokretnostima koje su upisane na Milivoja Katnića u Novom Selu. Sudija za istrage nije bio odredio privremenu mjeru na dio koji se vodi na Natašu Katnić iako je i to Tužilaštvo tražilo. KAMPANJA Imovinom Milivoja Katnića, pa i šire porodice Katnić, detaljno se bavio Istraživački centar MANS-a. Objavljen je maja 2021. godine i video zapis, snimci iz drona imovine u Novom Selu i Bajramovici, kao uvod u kasniju akciju Specijalnog tužilaštva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30" data-rendition-name="original" width="3494" height="1583" loading="lazy" alt='UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a'> <figcaption>UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a(Photo: MANS)</figcaption> </figure>  Tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić reagovao je na objavu MANS-a i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv MANS-a jer je dronom prije nekoliko dana snimano njegovo porodično imanje, a sve, kako je kazao, da bi se ,,omogućilo izvršiocima krivičnih djela da evenutalno realizuju njegovu likvidaciju“. Krivična prijava ipak nije uslijedila, a operacija difamacije i uklanjanja Milivoja Katnića je nastavljena. Pola godine kasnije, februara 2022. godine Tužilački savjet je smijenio Katnića sa mjesta glavnog specijalnog tužioca i to na osnovu dva rješenja – Fonda PIO i Ministartsva odbrane. Pozivajući se na akt Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, dostavljen dan prije sjednice, ali i dodatno pojašnjenje Fonda PIO na dan sjednice, članovi Tužilačkog savjeta su konstatovali da je Katnić ,,navršio 64 godine i 8 mjeseci života i 41 godinu i 4 mjeseca staža osiguranja“ čime su se, kako je konstatovano, stekli uslovi da Tužilački savjet odluči o – prestanku funkcije glavnom specijalnom tužiocu. Kao dokaz za tu tvrdnju podastrijet je i dopis Ministarstva odbrane kojim je rukovodila ministarka Olivera Injac, a u kojem se navode godine kada je Katnić bio aktivno vojno lice. IMOVINA – ZAKONITO STEČENA! Ispostaviće se, međutim, da su oba dopisa, Fonda PIO i Ministarstva odbrane, na osnovu kojih je Tužilački savjet donio odluku, bila - pravno nevaljana. Nikoga iz vrha države to nije interesovalo. Pokazalo se i zašto: godinu nakon (ne)zakonitog penzionisanja, 14. aprila 2024. godine, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića uhapšen je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Istog dana uhapšen je i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1" data-rendition-name="original" width="1171" height="893" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"> <figcaption>ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Obojica pod otužbom za učešće u kriminalnom klanu Radoja Zvicera, iako su Milivoje Katnić i specijalni tiužilac Saša Čađenović, uz logističku podršku sektora policije Zorana Lazovića, u prethodnih sedam godina uhapsili i tužilački procesuirali više od 100 pripadnika klana Radoja Zvicera?! Nakon hapšenja, Specijalno državno tužilaštvo odmah je objavilo snimak imovine Milivoja Katnića i Zorana Lazovića, sličan onome koji je dvije godine ranije objavio MANS. Sa istom optužbom - da je Milivoje Katnić, dok je obavljao funkciju glavnog specijlanog tužioca, zloupotrebio položaj i sebi pribavio pozamašnu imovinsku korist. Portparol SDT-a Vukas Radonjić je tada, odgovarajući na upite više medija, kazao da hapšenje Katnića i Lazovića nije osveta za njihovo učešće u procesu pokušaj terorizma 2016. godine, kada su optuženi, osim dvojice agenata ruskog GRU-a Vladimira Popova i Eduarda Šišmakova i desetak srpskih državljana te crnogorski političari, lideri tadašnjeg Demokrastkog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević. -Sve odluke koje je SDT donio u tom krivičnom predmetu na neki način potvrđene su od strane suda, jer je određen pritvor okrivljenima, što znači da postoji osnovana sumnja da su učinili krivična djela za koja se terete – kazao je 24. aprila Radonjić, ponavljajući da je problematična imovina i Milivoja Katnića i Zorana Lazovića. &nbsp;&nbsp; Punih četrnaest mjeseci kasnije, Vijeće Višeg suda je presudilo da je imovina Milivoja Katnića u Novom selu – zakonito stečena. Uz obrazloženje koje je ponižavajuće i govori o umišljaju specijalnog tužioca Miloša Šoškića.&nbsp; Naime, Šoškić je pokušao da stavi zabranu raspolaganja imovinom u Novom selu, jer je sumnjao da su objekti sagrađeni 2010. godine, finansirani novcem iz kriminala u koji je Milivoje Katnić stupio - sudeći po optužnici - 2020. godine!&nbsp; Kako je onda mogao novcem iz kriminalne organizacije bivši glavni tužilac finanirati gradnju imovine deset godina ranije? Iz Specijalnog državnog tužilaštva za sada nema reakcija, na odluku Višeg suda. Nije se oglašavao ni tužilac Šoškić, jer očito je ostao bez argumenata.&nbsp;

VIŠI SUD: Imovina Katnića u Novom Selu - zakonito stečena

Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava ocijenili su poražavajućim što tek 2025. godine, zahvaljujući mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, u javnost izlaze činjenice o propustima MUP-a i Uprave policije u vezi masovnog ubistva u Medovini na Cetinju 2022. godine.
Kako su naveli, da su ti propusti bili ranije utvrđeni i da se na njih adekvatno reagovalo, možda se novi masakr iz januara 2025. ne bi dogodio ili ne bi bilo toliko žrtava.
- Država je bila dužna da mnogo ozbiljnije štiti pravo na život adekvatnim i pravovremenim preventivnim mjerama i institucija Zaštitnika je na to odgovorno ukazala. Ispostavlja se da je tendencija nadležnih državnih organa - MUP-a, Uprave policije i Državnog tužilaštva - da tolerišu i zataškavaju propuste državnih službenika osvjedočeno opasna po živote građana, jer da se blagovremeno pogledalo istini u oči i bar povećao broj policijskih službenika, možda bi životi bili spašeni - poručile su organizacije.
Zaštitnik je u mišljenju naglasio da Uprava policije 2022. godine nije obezbijedila dovoljan broj policajaca niti ih adekvatno osposobila za reakciju u hitnim situacijama, čime je propustila da osigura pravo na život žrtava. HRA i CŽP podsjećaju da ni do januara 2025. godine broj policajaca nije povećan, iako je Zaštitnik još 2020. i 2023. upozoravao na taj problem.
Organizacije su ocijenile posebno problematičnim što je Osnovno državno tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu porodica žrtava protiv policije zbog nesavjesnog rada, i to bez saslušanja oštećenih, što je „suprotno međunarodnim standardima i pokazuje da se tužilaštvo stavilo u poziciju zaštitnika policije, a ne građana“. Ocjenjuju i da je veliko pitanje jesmo li i danas bezbjedni od istih propusta?
- Umjesto potpune i transparentne istrage, i tužilaštvo i unutrašnja kontrola policije zaključili su da nema osnova za postupke protiv odgovornih, čime je dodatno produbljeno nepovjerenje i porodica žrtava i javnosti - navodi se u saopštenju.
HRA i CŽP su podsjetile da su još 24. januara ove godine podnijele predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije, ali da ni nakon sedam mjeseci Savjet nije objavio mišljenje.
- Cilj predstavke je upravo bio da se utvrde relevantne činjenice i ocijeni postupanje Uprave policije, da bi se unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost građana. Očekujemo od Savjeta za građansku kontrolu rada policije da u najkraćem roku objavi mišljenje o postupanju policije u kontekstu ubistava na Cetinju 1. januara ove godine – navode HRA i CŽP.
Ove organizacije ponovo su pozvale premijera Milojka Spajića da sasluša porodice koje su pretrpjele najteže moguće gubitke i da na njihove zahtjeve odgovori uvažavajući sva iskustva i saznanja o okolnostima oba događaja.
- Takođe tražimo i da obavijesti javnost o rezultatima mjera koje je najavio da će preduzeti na konferenciji za medije koju je organizovao 3. januara 2025, posebno u odnosu na suzbijanje nelegalnog posjedovanja oružja i izmjena i dopuna Zakona o oružju, što su bili naši raniji zahtjevi – navodi se u saopštenju.
Ove organizacije traže i da nadležni organi u potpunosti sprovedu preporuke Zaštitnika i obezbijede novu, nepristrasnu i djelotvornu istragu svih okolnosti i propusta zločina u Medovini i da se odgovornost utvrdi na svim nivoima – od onih koji su omogućili da počinilac zadrži oružje, do onih koji nisu pravovremeno reagovali 12. avgusta 2022, ali i 1. januara 2025. godine.
Zahtijevaju da se obezbijedi adekvatno uključivanje predstavnika oštećenih porodica u istrage, u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava; zataškavanje i formalističko zatvaranje predmeta bez obrazloženja predstavljalo bi nastavak nasilja nad porodicama žrtava i prijetnju društvenom povjerenju u institucije.
HRA i CŽP traže da se obezbijedi i hitno privremeno oduzimanje oružja svakoj osobi protiv koje bude pokrenut postupak zbog nekog krivičnog djela nasilja, kao i da se adekvatno osnaži zdravstveni sektor da pruža podršku u oblasti mentalnog zdravlja.
- Zločini na Cetinju moraju biti prekretnica u izgradnji odgovorne i efikasne države koja štiti živote svih građana. Dok se to ne desi, insistiramo na istini, odgovornosti i promjenama koje će spriječiti da se ovako nešto ikada ponovi – zaključuju u saopštenju.