Planovi arapskog investitora da na ulcinjskoj Velikoj plaži izgradi megaturstički kompleks, vrijedan 30 milijardi eura, koje je javnosti prezentovao premijer Crne Gore Milojko Spajić, degradirali bi životnu sredinu Ulcinjske solane.
Ovu ocjenu ekološki aktivisti potkrepljuju činjenicom da je Solana jedno od najvažnijih staništa ptica u Evropi.
Za Radio Slobodna Evropa (RSE) podsjećaju i da je njena zaštita jedan od uslova za zatvaranje poglavlja o životnoj sredini u pregovorima sa EU.
- Značaj tog područja je za građane Crne Gore mnogo veći od 30 milijardi eura - kaže za RSE programska direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), Ksenija Medenica.
Solana, zajedno sa deltom rijeke Bojane i Velikom plažom dugom 13 kilometara, čini jedinstvenu ekozonu koja je među najvažnijim područjima biodiverziteta na Balkanu i važno stanište za migratorne ptice, navode u CZIP.
<h2>Lika: Kao da je neko pao iz svemira</h2>
Vijest da se na tom području planira masovna izgradnja je "odjeknula kao bomba", kaže Zenepa Lika iz ekološkog udruženja "dr Martin Šnajder Jacobi”.
Lika podsjeća da na ovu temu nije bilo javnih rasprava, iako građani Crne Gore, a posebno Ulcinja, imaju pravo da znaju što će se tu graditi.
- Ovdje je suverenitet Crne Gore stavljen pod znak pitanja kad dajete 13 kilometara obale jednom investitoru - kaže Lika za RSE.
Dodaje da bi masovna urbanizacija, manje od kilometra udaljena od Ulcinjske solane, imala veoma negativan uticaj na njen biodiverzitet.
- Sve izgleda kao da je neko pao iz svemira sa idejom koja nema nikakvih dodirnih tačaka ni sa Crnom Gorom, ni našom kulturom, mentalitetom, a pogotovo ne sa podnebljem koje je globalno prepoznato kao ključno biodiverzitetsko područje - navodi Lika.
Da Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) žele da grade turistički kompleks u Ulcinju posredstvom kompanije "Emmar" Mohameda Alabara, objavio je premijer Spajić uoči potpisivanja sporazuma o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju 28. marta.
Ta arapska firma, kako je naveo Spajić, zainteresovana je da uloži u "megaprojekat" - turističke objekte, izgradnju aerodroma, najmodernije bolnice na Balkanu, dva univerziteta, marine i renoviranje ulcinjskog Starog grada.
<h2>Aerodrom uz stanište za ptice</h2>
Megalomansko preoblikovanje ulcinjske obale bi trajno devastiralo zaštićena područja, kažu u Centru za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).
Status zaštićenog područja Solana je dobila jer je na njenom području registrovano oko polovine od oko 530 vrsta ptica u EU, uz flamingose kao vodeću vrstu, podaci su iz Plana njenog upravljanja.
Procjenjuje se da preko 100.000 vodenih ptica posjeti to područje u proljeće i jesen, dok zimi tu svakodnevno boravi preko 15.000 ptica.
Medenica smatra da je posebno loša ideja izgradnja aerodroma uz stanište za ptice, koje mogu biti ozbiljan bezbjedonosni problem za njegovo funkcionisanje.
- Zaista je neverovatno da se tim velikim planovima targetiraju najvrijednija područja koja imamo u Crnoj Gori - kaže Medenica, i podsjeća da su potpisane i međunarodne obaveze o zaštiti Solane.
Solana, čija je površina preko 14,5 kvadratnih kilometara, proglašena je 2019. Parkom prirode.
Zaštićena je i kao Ramsar područje - vlažno stanište međunarodne važnosti, kandidat je za Emerald status - područje od posebnog interesa za zaštitu prirode i potencijalna članica Natura 2.000 mreže - zaštićena područja u EU.
<h2>Solana u poglavlju 27</h2>
Zaštita Ulcinjske solane je i jedan od uslova za zatvaranje poglava 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene.
To poglavlje propisuje uslove koje Crna Gora mora ispuniti u pregovorima sa EU.
- U Akcionom planu se čak 19 od 60-ak aktivnosti za zaštitu prirode odnose na područje Solane, što dovoljno govori koliko je važna njegova zaštita - naglašava Medenica.
Lika napominje da je Ulcinjska solanaclosing bench mark (mjerilo za zatvaranje poglavlja).
- I zaista ne razumijem kako mislimo sa ovakvim ophođenjem to u uskorije vrijeme i postignemo - kaže Lika.
Dodaje da je sadašnjim stanjem Solane, kada njom niko zvanično ne upravlja, poslata poruka da za Crnu Goru zaštita prirode nije prioritet.
<h2>Solana prepuštena sebi</h2>
O Ulcinjskoj Solani trenutno niko zvanično ne brine, jer je početkom februara istekao ugovor o njenom zakupu sa državnim preduzećem Nacionalni parkovi.
To preduzeće je odlukom Vlade od 2015. privremeno upravljalo Solanom na osnovu ugovora o zakupu sa stečajnom upravom fabrike, koji je periodično produžavan.
Posljednji ugovor je istekao 7. februara i nije obnovljen, za što treba saglasnost Ministarstva ekologije.
Na koincidenciju da ugovor nije produžen baš sada kada se pojavio investitor za Veliku plažu i njeno zaleđe, ukazuju iz CZIP.
- Ne verujemo da slučajnosti postoje, pa nas ne bi čudilo da je i Solana dio paketa za valorizaciju koju premijer najavljuje - kažu u toj organizaciji.
RSE je pitao Ministarstvo ekologije da li će biti produžen zakup sa Nacionalnim parkovima, ali nisu odgovorili, kao ni na pitanje što je razlog da još nije formirana upravljačka struktura za Solanu.
Naime, već petu godinu o tome pregovaraju ministarstva ekologije i finansija, i Opština Ulcinj.
Ranije je planirano da Opština, zajedno sa Vladom, preuzme upravljanje Solanom, ali do danas nisu stvorene pravne pretpostavke da se formira takvo preduzeće.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekolozi upozoravaju: Planovi Vlade i arapskog investitora opasnost za Ulcinjsku solanu

Ukrajina je pogodila veliku rusku naftnu rafineriju britanskim raketama, saopštili su ukrajinski vojni i bezbjednosni zvaničnici u četvrtak. Raketni sistem "Storm Shadow" izazvao je više eksplozija u naftnoj rafineriji Novošaktinsk u Rostovu, prema podacima Ukrajinskog generalštaba.
- Zabilježene su višestruke eksplozije. Cilj je pogođen - saopštio je Generalštab na aplikaciji Telegram u četvrtak.
Rafinerija je bila jedan od najvećih snabdjevača naftnim proizvodima u južnoj Rusiji i snabdijevala je dizel i avionsko gorivo ruske trupe koje se bore u Ukrajini, naveli su zvaničnici.
Velika Britanija je prošle godine dala Ukrajini dozvolu da koristi svoje rakete "Storm Shadow" unutar Rusije, a prvi poznati napadi su se dogodili u novembru iste godine.
Ukrajinski dugometni dronovi pogodili su rezervoare naftnih proizvoda u ruskoj luci Temrjuk u Krasnodarskoj oblasti i postrojenje za preradu gasa u Orenburgu.
Postrojenje u Orenburgu je najveće te vrste i nalazi se oko 1.400 kilometara od ukrajinske granice.
Ruski zvaničnici u Krasnodaru saopštili su da su nakon napada dronova u luci Temrjuk planula dva rezervoara naftnih proizvoda. Plamen je zahvatio oko 2.000 kvadratnih metara, saopštile su vlasti Krasnodarskog operativnog štaba na Telegramu.
I Kijev i Moskva su u posljednjih nekoliko mjeseci pojačali napade na energetske objekte.
Kijev je povećao udare na ruske rafinerije nafte i drugu energetsku infrastrukturu od avgusta, nastojeći smanjiti ruske prihode od nafte, ključni izvor finansiranja rata.
Drugdje u sukobu, ruski zvaničnici su rekli da je postignut "spor, ali stalan napredak" u mirovnim pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama.
- U procesu pregovora o rješenju sukoba u Ukrajini, mislim na proces pregovora sa Sjedinjenim Državama, dolazi do sporog, ali stalnog napretka - rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova u četvrtak.
Dodala je da zapadnoevropske sile pokušavaju da sabotiraju napredak mirovnih pregovora i da SAD trebaju da se suprotstave takvim potezima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je na Telegramu da je razgovarao sa Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom "gotovo sat".
- Bio je to zaista dobar razgovor: mnogo detalja, dobrih ideja, i razgovarali smo o njima. Imamo neke nove ideje kako približiti pravi mir, a to se tiče formata, sastanaka i, naravno, vremena - rekao je Zelenski.

Ukrajina pogodila ključnu rafineriju na jugu Rusije koristeći britanske rakete

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči kazao je da je tokom napada Izraela na Iran došlo do promjene zahtjeva od "bezuslovne predaje", da bi se na kraju nudilo "bezuslovno primirje".
- Oni su došli s očekivanjem da će natjerati iranski narod na predaju u roku od dan ili dva. Na osnovu pogrešnih pretpostavki, poput destabilizacije oružanih snaga nakon šehadeta komandanata ili očaja stanovništva nastojali su zadati odlučujući udarac. Međutim, epsko prisustvo naroda na terenu u odbrani sistema, države i vlastitog dostojanstva osujetilo je sve te planove - kazao je Arakči.
Ministar vanjskih poslova podsjetio je na međunarodne pritiske tokom nedavne eskalacije između Irana i Izraela, ukazujući na značajnu promjenu u retorici protivnika.
- U jednom trenutku, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je u objavi na društvenim mrežama zahtijevao bezuslovnu predaju Irana - rekao je Arakči.
Međutim, kako dodaje, zahvaljujući mudrosti rukovodstva i otporu naroda, situacija je došla do tačke u kojoj su, dvanaestog dana rata, Amerikanci poslali poruku njemu, navodeći da će Izrael obustaviti napade u 4:00 sata ujutro i tražeći da oni učine isto.&nbsp;
- To znači da je slogan 'bezuslovna predaja' za manje od deset dana pretvoren u "bezuslovno primirje", što je direktan rezultat našeg ustrajavanja - istakao je Arakči.
Iako je priznao unutrašnje slabosti i izazove u upravljanju, pozvao je na pojačan oprez prema novim zavjerama.
Nakon što su izgubili nadu da će ciljeve ostvariti vojnim udarima, protivnici su se, kako je naveo, okrenuli ugrožavanju životnog standarda građana. Ono što nisu uspjeli postići na bojnom polju, sada pokušavaju ostvariti putem ekonomskog rata i sankcija.
Vlada, prema njegovim riječima, djeluje punim kapacitetom kako bi sprovela neophodne reforme, usvojila efikasne zakone i angažovala sposobne kadrove radi poboljšanja trenutne situacije.
Na kraju obraćanja, ministar vanjskih poslova je poručio da će, kao što je iranski narod izašao kao pobjednik iz vojnog sukoba, isto tako prevladati i u ovom ekonomskom ratu kroz otpornost i strateško planiranje, čuvajući istorijski duh istrajnosti.

Arakči o ratu s Izraelom: Na početku su tražili "bezuslovnu predaju", a na kraju "bezuslovno primirje"

Jake kiše u velikim djelovima Kalifornije izazvale su poplave i klizišta, a do božićne noći poginule su tri osobe.
Oluje za koje se očekivalo da će trajati do petka donijele su 27 centimetara kiše po metru kvadratnom u nekim dijelovima okruga Los Anđeles te izazvale evakuacije i zatvorile glavne ceste.
Hitne službe su morale izvršiti nekoliko akcija spašavanja, uključujući i spašavanje ljudi zaglavljenih u vozilima zbog porasta poplavne vode. Guverner Kalifornije Gavin Njusom proglasio je u srijedu vanredno stanje u Los Angelesu i drugim okruzima južne Kalifornije.
Oko 100.000 ljudi u državi bilo je bez struje od četvrtka naveče.
Američki Centar za vremenske prognoze saopštio je u četvrtak da su "moguće brojne bujične poplave".
Brzina vjetra u području zaliva San Francisco premašila je 161 km/h u jednoj opservatoriji u blizini San Hosea, izvijestio je San Francisco Kronikl.
Oluje su dolazile od više atmosferskih rijeka koje su nosile velike oblake vlage iz tropa tokom jedne od najprometnijih turističkih sedmica u godini.

Oluja u Kaliforniji odnijela tri života, 100 hiljada ljudi ostalo bez struje

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp objavio je kako je naredio smrtonosni napad na teroriste tzv. Islamske države (ISIL) u Nigeriji, koje je optužio za progon hrišćana u toj zemlji.
U objavi na društvenim mrežama, Tramp je naveo da je naredio "snažan i smrtonosan udar protiv ISIL terorističkog ološa u sjeverozapadnoj Nigeriji", za koje je rekao da su ubijali nevine hrišćane.
Američka Komanda za Afriku (AFRICOM) saopštila je da je izvela napade u saveznoj državi Sokoto, koja na sjeveru graniči s Nigerom, "u koordinaciji s nigerijskim vlastima".
Prema početnoj procjeni AFRICOM-a, "više ISIS terorista je ubijeno u ISIS kampovima", navodi se u saopštenju. SiEnEn (CNN) je zatražio dodatne komentare od AFRICOM-a i Bijele kuće.
U odvojenoj objavi na društvenim mrežama, ministar odbrane Pit Hegset rekao je da je "zahvalan na podršci i saradnji nigerijske vlade".
U saopštenju koje je podijeljeno s SiEnEn-om, Ministarstvo vanjskih poslova Nigerije potvrdilo je saradnju sa SAD-om na vazdušnim udarima na "terorističke ciljeve" i ponovilo opredijeljenost zemlje za poštovanje prava svih građana, "bez obzira na vjeru ili etničku pripadnost".
DaniJel Bvala, specijalni savjetnik nigerijskog predsjednika Bola Tinubua, rekao je za SiEnEn da su "SAD i Nigerija na istoj strani u borbi protiv terorizma".
- Ranije sam upozorio ove teroriste da će, ako ne prestanu s klanjem hrišćana, uslijediti pakao, i večeras se to i dogodilo. Ministarstvo rata izvelo je brojne savršene udare, kakve samo Sjedinjene Američke Države mogu izvesti. Pod mojim vodstvom, naša zemlja neće dozvoliti da radikalni islamski terorizam napreduje. Neka Bog blagoslovi našu vojsku i sretan Božić svima, uključujući i mrtve teroriste, kojih će biti još mnogo ako se njihovo klanje hrišćana nastavi - napisao je Tramp na Truth Socialu u četvrtak naveče.
Tramp se posljednjih nekoliko mjeseci fokusirao na položaj hrišćana u Nigeriji, uključujući i poziv upućen u novembru svom ministru odbrane da "pripremi moguće djelovanje", te upozorenje da će SAD ući u Nigeriju "s oružjem u rukama" kako bi zaštitile hrišćansko stanovništvo najnaseljenije afričke zemlje.
Na Badnje veče, Tinubu je podijelio "božićnu poruku dobre volje" u kojoj je hrišćanima širom svoje zemlje i svijeta poželio sretan Božić i pomolio se za mir među ljudima različitih vjerskih uvjerenja.
- Ostajem posvećen tome da učinim sve što je u mojoj moći kako bih učvrstio vjerske slobode u Nigeriji i zaštitio hrišćane, muslimane i sve Nigerijce od nasilja - naveo je Tinubu u objavi na mreži Iks (X).
Ova zapadnoafrička zemlja godinama se suočava s duboko ukorijenjenim sigurnosnim problemima, koji su podstaknuti različitim faktorima, uključujući vjerski motivirane napade.
Posmatrači navode da drugi nasilni sukobi proizlaze iz komunalnih i etničkih tenzija, kao i sporova između poljoprivrednika i stočara zbog ograničenog pristupa prirodnim resursima.
Tokom jeseni, Tramp je optužio Nigeriju za kršenja vjerskih sloboda, tvrdeći da se "hrišćanstvo suočava s egzistencijalnom prijetnjom u Nigeriji", te je zemlju označio kao "zemlju od posebne zabrinutosti" prema Zakonu o međunarodnim vjerskim slobodama". Ova oznaka predstavlja sugestiju da je njegova administracija utvrdila da je Nigerija učestvovala u ili tolerisala "sistemska, kontinuirana i teška kršenja vjerskih sloboda".
I hrišćani i muslimani, dvije glavne vjerske grupe u zemlji s više od 230 miliona stanovnika, bili su žrtve napada radikalnih islamista, navode stručnjaci i analitičari.
Položaj hrišćana u Nigeriji godinama je snažna tema među američkim konzervativcima, a neki od Trampovih najbližih saveznika, uključujući senatora Teda Kruza, posljednjih mjeseci pozivali su na američku intervenciju, tvrdeći da nigerijska vlada ne čini dovoljno kako bi spriječila napade na hrišćane.
Tramp se predstavljao kao mirotvorac i na dužnost stupio obećavajući da će ograničiti američke vojne intervencije u inostranstvu. Međutim, od povratka na vlast, naredio je i udare na iranski nuklearni program, te nadgledao masovno vojno jačanje oko Venecuele, uz prijetnje kopnenim udarima.
U još jednoj izjavi objavljenoj u četvrtak na mreži Iks (X), koja je kasnije obrisana, AFRICOM je naveo da je napad izveden na zahtjev nigerijskih vlasti.

Napadnuti kampovi ISIL-a u Nigeriji, Tramp se pohvalio: Ovo samo SAD može izvesti

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 18 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a 12 lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano devet nezgoda, Budvi tri, Nikšiću dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je Danilovgradu, Baru, Ulcinju i Tivtu.
Izdato je 447 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 43 prekršajne prijave.
Policija je oduzela deset pari registarskih tablica.

Za dan 18 saobraćajki, povrijeđeno 13 osoba

Bivši direktor crnogorske policije Slavko Stojanović osuđen je na tri godine i osam mjeseci zatvora i u ponovnom postupku pred podgoričkim Višim sudom.
On je osuđen na istu kaznu zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja u slučaju šverca cigareta iz marta 2018. godine. Presudu u ponovljenom slučaju donio je sudija Višeg suda u Podgorici Igor Đuričković.
Stojanoviću je za zloupotrebu službenog položaja izrečena kazna od tri i po godine zatvora, a za nedozvoljeno držanje oružja tri mjeseca, pa je jedinstvenom kaznom osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora. U kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i pod mjerama.
Sudija Đuričković je kazao da se suštinski obrazložene ove odluke ne razlikuje od obrazloženja prve odluke, presude.
Posjetimo, Stojanović je prvostepenom presudom Višeg suda od 28. marta ove godine osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora jer je, prema ocjeni suda, zloupotrebom službenog položaja oštetio državnu kasu za 112.504 eura, kada je 31. marta 2018. godine tražio od kolega da propuste kamion sa cigaretama bez potrebne dokumentacije.&nbsp;
Apelacioni sud je tu presudu ukinuo i naložio ponovno suđenje. Obrazlažući tadašnju odluku, sudija Đuričković je naveo da je „na nesumnjiv način utvrđeno da je Stojanović kao službeno lice i javni funkcioner počinio zloupotrebu službenog položaja“, te da je izrečena kazna srazmjerna njegovoj krivici.
Stojanoviću je tada za zloupotrebu položaja izrečena kazna od tri i po godine zatvora, a za nedozvoljeno držanje oružja tri mjeseca, pa je jedinstvenom kaznom osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora. U kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i pod mjerama nadzora.
Sud je kao olakšavajuće okolnosti cijenio to što je Stojanović porodičan čovjek, starije životne dobi, što je priznao izvršenje krivičnog djela i što ranije nije bio osuđivan. Kao otežavajuća okolnost istaknut je iznos pribavljene imovinske koristi, koji višestruko premašuje zakonski cenzus od 30.000 eura.

Stojanović ponovo osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora

Protiv sveštenika Srpske pravoslavne crkve B.Ć, rođenog u Šavniku, čije je prebivalište u Rijeci Crnojevića, podnijeta je krivična prijava pod sumnjom za seksualno uznemiravanje njegove maloljetne djece. Nakon toga, on je po nalogu ODT Cetinje lišen slobode, a po saslušanju mu je određeno zadržavanje do 72 časa.
Prijavu protiv njega cetinjskom Osnovnom državnom tužilaštvu podnijela je bivša supruga N.K.
<h2>Među dokazima i audio snimak razgovora sa djecom</h2>
U zapisniku ODT Cetinje te u podnesku tužiteljke cetinjskom Centru za socijalni rad, u koje je Portal Analitika imao uvid, N.K. tvrdi kako je B.Ć. seksualno uznemiravao njihovo dvoje maloljetne djece.
Uz detalje koje, usljed osjetljivosti slučaja nećemo objaviti, ona je priložila i audio snimak razgovora sa djecom, te crtež čiji je autor jedno od njih.
Državna tužiteljka je od Centra za socijalni rad zahtijevala da preduzme "mjere i radnje u skladu sa nadležnostima, a u smislu eventualnog podnošenja zahtjeva za ograničenje ili lišenje roditeljskog prava B.Ć".
U prijavi ODT Cetinje, N.K. je navela i kako je do 2019. godine bila u braku sa B.Ć. kada je, kako tvrdi, "pobjegla sa djecom zbog psihičkog i fizičkog nasilja koje je vršio nad njom".
Ona dalje navodi kako je 2020. godine boravila u Sigurnoj ženskoj kući, zajedno sa djecom.
N.K. je prijavu pred ODT Cetinje podnijela prekjuče, a istog dana se državna tužiteljka obratila Centru za socijalni rad.
<h2>Osumnjičenom određeno zadržavanje do 72 sata</h2>
Iz ODT Cetinje saopštili su kako je B.Ć. juče nakon saslušanja određeno zadržavanje do 72 sata.
- Dana 23. decembra 2025. godine, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Cetinju, Uprava policije - OB Cetinje lišila je slobode osumnjičenog B.Ć. iz Cetinja, zbog krivičnog djela seksulano uznemiravanje, a nakon saslušanja osumnjičenog dana 24.12.2025.godine, ovo tužilaštvo je donijelo rješenje o zadržavanju istog u trajanju do 72 časa - naveli su oni.

Rijeka Crnojevića: Sveštenik SPC lišen slobode zbog seksualnog uznemiravanja maloljetne djece

G.F. (32) sa Kosova uhapšen je na Graničnom prelazu Debeli brijeg nakon što je policija u njegovoj jakni pronašla materiju za koju se sumnja da je 15 grama marihuane. On je procesuiran nakon što je policija kontrolisala kola BMW stranih registarskih oznaka kojim je upravljala njemačka državljanka G.M. (25), s kojom su se u vozilu nalazili G.F. i K.C. (44) iz Albanije. - Nakon sprovedene detaljne granične provjere vozila, lica i stvari od strane policijskih službenika granične policije, a u saradnji sa službenicima Uprave carina i FRONTEX-a, pregledom jakne koju je na sebi nosio G.F. pronađeno je pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne mase oko 15 grama - naveli su u policiji. U vozilu je pronađen i tzv. mlin za usitnjavanje ove materije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225091220_6e593283c93250da9d04d54d8189b59d10602b11797e5ef348e239d0be065932.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251225091220_6e593283c93250da9d04d54d8189b59d10602b11797e5ef348e239d0be065932" data-rendition-name="original" width="822" height="845" loading="lazy" alt="Mrvilica"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  - Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da se u radnjama G.F. ne stiču elementi krivičnog djela već da je riječ o prekršaju iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - kazali su u policiji. G.F. je uhapšen i predat službenicima Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi koji su ga priveli nadležnom sudiji za prekršaje na dalje postupanje uz prekršajnu prijavu u zakonom predviđenom roku.

Tag: udruzenje-dr-martin-snajder-jacobi

Ekolozi upozoravaju: Planovi Vlade i arapskog investitora opasnost za Ulcinjsku solanu

Ukrajina pogodila ključnu rafineriju na jugu Rusije koristeći britanske rakete

Arakči o ratu s Izraelom: Na početku su tražili "bezuslovnu predaju", a na kraju "bezuslovno primirje"

Oluja u Kaliforniji odnijela tri života, 100 hiljada ljudi ostalo bez struje

Napadnuti kampovi ISIL-a u Nigeriji, Tramp se pohvalio: Ovo samo SAD može izvesti

PRATITE TVe UŽIVO