Zakonom o jedinstvenom vještačenju invaliditeta osobe sa invaliditetom će imati jedno rješenje u kojem su navedena sva prava koja se mogu ostvariti i potrebna podrška za svaku osobu sa invaliditetom, te će tim jednim rješenjem dobiti priliku da se bore - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;predsjednica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić.
Parlament je nedavno usvojio Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta &nbsp;koji predviđa ukidanje preko 40 komisija i uvođenje Centralnog zavoda za procjenu invaliditeta. Zakon bi trebalo da obezbjedi pravnu sigurnost, dosljednu primjenu normi i ravnopravniji pristup osobama &nbsp;sa invaliditetom, uključujući i djecu sa posebnim obrazovnim potrebama.
Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, kaže Vujačić, mnogo znači za cjelokupno crnogorsko društvo, državu i sistem, a ponajviše za osobe sa invaliditetom kao, kako kaže, prve i krajnje korisnike zakona.
- Naglašavam da je ovaj zakon važan i za društvo i državu zbog toga što se mijenja perspektiva o invaliditetu i fenomenu invaliditeta upravo kroz ono što ovaj zakon osigurava za dalje, kad to kažem onda mislim na jedinstveno vještačenje invaliditeta, odnosno na način na koji će se invaliditet procjenjivati, uključujući stepen podrške koji &nbsp;će se procjenjivati za svaku osobu sa invaliditetom pojedinačno. Na neki &nbsp;način, ovim se uvodi model zasnovan na ljudskim pravima u zakonodavstvo, koji do sada nažalost nijesmo imali kada je u pitanju domaća regulativa, iako smo ratifikovali Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom još 2009. Tu obavezu imali smo još od tada, da sve zakone crnogorske uskladimo, da one koje su u suprotnosti sa Konvencijom EU poništimo i da primjenjujemo model zasnovan na ljudskim pravima. U kontekstu invaliditeta to ne znači samo oštećenje kao naše lično svojstvo, nego znači i prepreke u okruženju koje ograničavaju osobe sa invaliditetom za ravnopravno učešće u društvu- rekla je Vujačić.
Podsjeća da su se vještačenjem invaliditeta utvrđivale medicinske indikacije i dijagnoze, odnosno jedan segment oštećenja, pa tako brojne osobe sa invaliditetom u crnogorskim zakonima nijesu bile, kako tvrdi, prepoznate, odnosno različite kategorije osoba sa invaliditetom.
- Ovaj zakon ne samo da ukida komisije i formira jednu, što će biti sigurno jeftinije za državu, imajući u vidu i taj aspekt i naravno da smo zainteresovani i za to. Bilo je neracionalno imati toliko komisija koje su imale različitu metodologiju. Sada će postojati jedinstvena metodologija po kojoj će ta prvostepena i drugostepena komisija u Zavodu za jedinstveno vještačenje odlučivati u svakom konkretnom slučaju &nbsp;u zavisnosti od zahtjeva osobe sa invaliditetom ili djeteta u ranom uzrastu, &nbsp;i prije nego što se stekne status lica sa invaliditetom za to dijete. Ipak, ono će svakako imati podršku baš zbog specifičnosti razvoja, promjenljivosti u odnosu na odrasle- istakla je Vujačić.&nbsp;
Dodaje da je bojazan mnogih osoba sa invaliditetom &nbsp;na koji način će se implementirati zakon, te je u tom cilju Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji &nbsp;organizuje info dane, a do sada su održana dva, u kojima je i &nbsp;sama bila uključena.
- U Baru će 27,oktobra biti organizovan treći info dan u kome će se objašnjavati svrha i norme zakona. Bojazan te vrste postoji, jer iako je zakonodavstvo promijenjeno neće baš svijest tako lako da se promijeni. Komisije koje sam pomenula će morati da prođu detaljnu obuku, a nama je obećano da ćemo biti uključeni u kreiranju programa obuke, jer ako ne budu razumjeli duh Konvencije UN-a uzalud je sve - zaključila je Vujačić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujačić: Zakon omogućava jedinstveno vještačenje u zavisnosti od zahtjeva osobe sa invaliditetom ili djeteta u ranom uzrastu

Ne bi bilo dopustivo da Vlada Crne Gore, crnogorski parlament, sudovi ili bilo koja institucija i pravni subjekt više ikada usvoje neki zakon, politiku, ili uvode i nastave sprovođenje praksi i običaja koji su suprotni Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom i zakonu - kazali su iz Udruženja mladih sa hendikepom u kom obilježavanju 24 godina u mjesecu u kom je donešen Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta. 
Ovaj akt je, kako navode u saopštenju, usvojen u mjesecu osnivanja, ali su ih 24 godine dijelile od ideje i snažnog zalaganja da nije problem u oštećenjima, odnosno ličnim svojstvima osoba s invaliditetom, već u preprekama i nedostatku podrške za prevazilaženje prepreka i ravnopravno učešće u društvu.
- Raduje nas činjenica da smo konačno dobili formalnu potvrdu i u normativnom okviru kakav je Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta. Iako sebi ne pripisujemo nikakve zasluge, snažni smo pokazatelj i potvrda da smo se za promjenu pristupa invaliditetu zalagali od prvog dana postojanja i početaka u kojima je nepovjerenje prema nama bilo veće nego trenutno brojnih pojedinaca i grupa prema ovom zakonu - bilo ono opravdano ili ne. Nadamo se da će njegova primjena biti veća, bolja i dosljednija od podrške koju smo mi imali i imamo u radu istaknuto je u saopštenju.
Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta je, podsjećaju, donešen 17. oktobra glasovima 48 poslanika/ca, dok stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu, a njegova primjena počinje od 1. jula 2026.
- Zakon potpuno mijenja pristup invaliditetu i načinu procjene invaliditeta, odnosno uvodi ne samo drugačiji zakonodavni okvir, već predstavlja osnov za promjenu paradigme i posmatranja invaliditeta, kao društvenog fenomena, koji se posmatra s aspekta modela zasnovanog na ljudskim pravima. To znači da će se kroz jedinstveno vještačenje, u jednom postupku, utvrđivati najmanje nekoliko aspekata za razliku od dosadašnjeg dominantno ili isključivo medicinskog i funkcionalnog pristupa. Kroz postupak vještačenja, za svaku osobu s invaliditetom pojedinačno, kao i za djecu od najranijeg uzrasta će se utvrđivati vrsta i stepen oštećenja, zatim prepreke, funkcionalni status i vrsta i obim potrebne podrške (stepen potrebne podrške) - naveli su u UMHCG.
Zakon, kako su precizirali, prepoznaje četiri stepena podrške:
- Prvi stepen: podrazumijeva minimalno prilagođavanje i podršku, odnosno samostalnu osobu koja koristi povremenu pomoć ili pomagala;
- Drugi stepen: podrazumijeva umjerenu podršku i pomoć do tri puta sedmično;
- Treći stepen: podrazumijeva fizičko prisustvo druge osobe i podršku između šest i 12 časova dnevno; i
- Četvrti stepen: podrazumijeva najviši stepen podrške, odnosno stalnu njegu, preko 12+ časova dnevno.
- Od stepena potrebne podrške zavisiće koja sve prava i podršku mogu ostvariti djeca i odrasle osobe s invaliditetom, a za razliku od mnogobrojnih komisija do sada, od 1. jula 2026. vještačenje će vršiti jedna komisija, sastavljena od stručnjaka različitih profila, dok će se prava i dalje ostvarivati kod nadležnih institucija za svaku oblast - navodi se u saopštenju.
To znači da se kod ustanove čije se formiranje očekuje, u roku od 45 dana od stupanja na snagu zakona – Zavoda za jedinstveno vještačenje invaliditeta, neće ostvarivati prava i podrška, već će se sprovodi jedinstveni postupak utvrđivanja statusa lica sa invaliditetom i stepena potrebne podrške (što obuhvata i prava i podršku) ili će se, u slučaju djece, usljed ranog razvoja i specifičnosti procjenjivati stepen potrebne podrške, bez unaprijed utvrđenog statusa.
- Nakon jednom spovedenog postupka vještačenja neće biti neophodno ponovo prolaziti isti postupak, osim u slučaju zahtjeva same osobe s invaliditetom ili zakonskog zastupnika. Postupak se, u slučaju novonastalih okolnosti i promjena, može ponovo spovesti godinu nakon dobijanja prvog rješenja, a u izuzetnim okolnostima i ranije, uz dostavljanje adekvatnih dokaza o nastalim promjenama zbog kojih je vještačenje ponovo potrebno uraditi. To podvlačimo posebno u slučaju autizma, te progresivnih oštećenja ili sticanja novih u slučaju bilo koje osobe - kazali su u UMHCG.
Počev od 1. jula 2026, jedinstveno vještačenje biće obavezno za sve nove podnosioce zahtjeva za ostvarivanje prava po osnovu invaliditeta u različitim oblastima. 
- Osobe koje steknu status upisuju se u Registar lica sa invaliditetom koji sadrži lične podatke, informacije o stepenu i vrsti oštećenja, funkcionalnom statusu, podatke o obrazovanju i zaposlenju, stepenu potrebne podrške, i dr. Osobe s invaliditetom koje imaju utvrđen status kod Zavoda za zapošljavanje – jedine institucije koja sada donosi rješenje o statusu lica – biće u obavezi da podnesu zahtjev za jedinstveno vještačenje u roku od tri godine od početka primjene Zakona, ili u suprotnom gube status - precizirano je u saopštenju. 
U drugim oblastima u kojima se ostvaruju prava: obrazovanje, socijalna zaštita, boračko-invalidska zaštita, penzijsko i invalidsko osiguranje korisnici/e koji su do sada ostvarili prava nemaju obavezu da podnose zahtjeve za jedinstveno vještačenje; oni nastavljaju sa korišćenjem ostvarenih prava, ali ukoliko ne prođu postupak ne mogu ostvariti eventualno nova prava i podršku.
- U skladu sa Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom, procjena invaliditeta se nikada ne smije koristiti za ograničavanje priznavanja, uživanja ili ostvarivanja prava, već za adekvatniji pristup pravima i podršci. Sistemi za procjenu i utvrđivanje invaliditeta i njihova veza sa sistemima za upućivanje predstavljaju presudan „ulaz“ za osobe s invaliditetom u pristup individualnoj podršci, uslugama i pogodnostima za koje mogu imati pravo - ističu u UMHCG.
Konvencija zahtijeva da zemlje usvoje pristup zasnovan na ljudskim pravima u procjeni invaliditeta koji uzima u obzir situaciju osobe (društveni kontekst), kao i zahtjeve za individualnom podrškom.
- Ovo je prvi korak u reformi procjene invaliditeta, nikako dovoljan za Crnu Goru, već putokaz za sve nove procese koji po standardima ne smiju biti ispod ovog koji se postavlja kao osnova primjene modela zasnovanog na ljudskim pravima - navodi se u saopštenju.
Komitet za prava osoba s invaliditetom navodi da, pored toga, procjena treba da bude:
- Usredsređena na funkcionisanje i potrebnu podršku, a ne samo na oštećenje;
- Dovoljno jednostavna kako bi bila pristupačna i dostupna u svim zemljama sa postojećim ljudskim resursima;
- Predvidljiva, tako da će primjena smjernica dati isti ishod ko god radi procjenu i da osobe s invaliditetom mogu da je razumiju;
- Pouzdana tako da ne dozvoljava nepravednosti/zloupotrebe i ne dovodi do mnogih potraživanja i žalbi;
- Povezana s informacionim sistemom radi lakšeg upućivanja i planiranja daljih politika.

UMHCG: Ne bilo bilo dopustivo da nadležni više ikada nastave sa praksama koje su suprotne zakonu

Udruženje mladih sa hendikepom (UMHCG) pozvalo je Vladu da hitno usvoji predlog zakona o znakovnom jeziku, navodeći da je Crna Gora i dalje jedina država u regionu koja nema pravno regulisan i priznat znakovni jezik.&nbsp;
Iz UMHCG su podsjetili da je ovogodišnja Sedmica osoba s oštećenjem sluha i znakovnog jezika obilježena pod sloganom Nema ljudskih prava bez znakovnog jezika, navodeći da u Crnoj Gori i dalje nema napretka.
- A za osobe s potpunim oštećenjem sluha u državi nema ni ljudskih prava, ni mogućnosti službene upotrebe znakovnog jezika - naglasili su iz UMHCG.
Oni su kazali da su, kao organizacija koja i među zaposlenima ima osobe sa visokim procentom oštećenja sluha, zabrinuti zbog toga što Crna Gora godinama ne preduzima skoro nikakve mjere kako bi usvojila Zakon o upotrebi znakovnog jezika i omogućila njegovu standardizaciju i obrazovanje tumača.
- Iako je njegovo priznavanje, pravno regulisanje i promovisanje obaveza svih država koje su ratifikovale Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom, njegovo korišćenje u službenoj upotrebi u našoj državi nije omogućeno - piše u saopštenju UMHCG.
Time se, kako su naveli, hiljadama osoba s djelimičnim i potpunim oštećenjem sluha uskraćuje pristup osnovnim pravima, u zdravstvenoj zaštiti obrazovanju, zapošljavanju, samostalnom životu, zasnivanju porodice i ravnopravnom učešću u političkom i javnom životu.
- To su razlozi zbog kojih je ova populacija društveno izolovana, i često segregisana u sopstvenim getoima, odnosno izopštena iz svakodnevnog života - istakli su iz UMHCG.
Prema njihovim riječima, osobe sa djelimičnim ili potpunim oštećenjem sluha svuda doživljavaju diskriminaciju, dok je veoma mali broj uključen u proces redovnog obrazovanja, bez mogućnosti učenja i obrazovanja na znakovnom jeziku, izuzev u Resursnom centru u Kotoru.
- Još manji broj njih je zaposlen, uz probleme rada u sivoj ekonomiji, a brakove zasnivaju većinom samo među svojom populacijom. Informacije koje mi svakodnevno čujemo do njih dolaze rijetko i često veoma kasno - navodi se u saopštenju.
Iz UMHCG su istakli da nijedna institucija, javni organ, ni ustanova nema angažovane i zaposlene tumače znakovnog jezika, niti dovoljno obučene zaposlene za njegovu upotrebu.
- Čak ni servis &nbsp;znakovnog jezika u oblasti javnih usluga nije razvijen, pa su osobe s oštećenim sluhom svakodnevno i u svim procesima diskriminisane - dodaju u saopštenju.
Kako su naveli iz UMHCG, crnogorsko zakonodavstvo iz oblasti socijalne i dječje zaštite propisuje jedino mogućnost usluge tumača za znakovni jezik, što istovremeno ne podrazumijeva i zagarantovano pravo na njegovo korišćenje.
- U Crnoj Gori postoji ograničen broj licenciranih tumača znakovnog jezika, dok nema programa za obrazovanje interpretatora za znakovni jezik na crnogorskim univerzitetima, niti se njihovo obrazovanje stipendira van Crne Gore - kazali su iz UMHCG.
Prema njihovim riječima, osobe iz te populacije su svakodnevno prinuđene da se same snalaze, da iz sopstvenih sredstava plaćaju tumače znakovnog jezika ili da dolaze u zdravstvene ustanove i druge institucije u pratnji članova porodice.
- Što direktno ugrožava njihovu privatnost, dostojanstvo i pravo na samostalan život - upozorili su iz UMHCG.
Oni smatraju da posebno zabrinjava to što su osbe iz te populacije u potpunosti isključene iz procesa donošenja odluka koje se tiču upravo njih, kako u planiranju zakonskih rješenja, tako i u strateškim dokumentima i prilikom sprovođenja redovnih mjera i aktivnosti.
Iz UMHCG su podsjetili da je u Strategiji deinstitucionalizacije za period 2025–2028 prepoznato je da u Crnoj Gori još ne postoji usluga prevođenja i tumačenja na znakovni jezik.
Kako su pojasnili, Strategijom su, prvi put, definisani konkretni koraci u vezi sa znakovnim jezikom, između ostaloga iniciranje izrade Predloga zakona o znakovnom jeziku u prvom i drugom kvartalu 2025.
- Treba li mi da obavijestimo Vladu da su prošli i prvi i drugi, skoro i treći kvartal 2025. godine - upitali su iz UMHCG.&nbsp;
Oni su podsjetili i da je na petoj sjednici Savjeta za prava lica sa invaliditetom, održanoj 9. aprila, razmatrana, između ostalog, potreba za donošenjem Zakona o znakovnom jeziku.
- Savjet je preporučio nadležnim resorima izradu predloga ovog zakona, s ciljem da se osobama sa djelimičnim ili potpunim oštećenjem sluha omogući ravnopravno uživanje osnovnih ljudskih prava - naveli su iz UMHCG.
Oni su istakli da &nbsp;do danas nije formirana ni radna grupa za izradu predloga tog zakona.
- Dakle, i dalje Vlada nije preduzela vidljive i mjerljive korake kako bi počela s rješavanjem ovog pitanja. Nije poznato kada i da li će Vlada konačno preuzeti odgovornost i konkretno djelovati, iako je UMHCG više puta svim dosadašnjim vladama upućivao inicijativu za usvajanje Zakona o upotrebi znakovnog jezika - kazali su iz UMHCG.
Iz te nevladine organizacje su pozvali na hitno preduzimanje mjera i otpočinjanje procesa usvajanja Zakona o upotrebi znakovnog jezika.
- U taj proces, od njegove najranije faze, moraju biti uključene reprezentativne organizacije osoba s invaliditetom, posebno Savez organizacija gluvih i nagluvih Crne Gore, bez obzira da li imaju svoje predstavnike u formalnim mehanizmima saradnje sa Vladom, poput Savjeta za prava lica sa invaliditetom - zaključuje se u saopštenju UMHCG.

UMHCG: Hitno usvojiti predlog zakona o znakovnom jeziku

Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava punu podršku Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i drugim organizacijama koje zagovaraju prava osoba s invaliditetom (OSI), prepoznajući njihove primjedbe na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom kao potpuno opravdane, kazala je saradnica na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Ivana Matanović.&nbsp;
Ona smatra neprihvatljivim da se ovako važne izmjene zakona donose bez adekvatnih analiza i konsultacija sa organizacijama koje najbolje razumiju stvarne potrebe OSI.
- Dijelimo zabrinutost organizacija OSI da predložene izmjene ozbiljno ugrožavaju njihova prava. Posebno je problematično što nacrt predviđa smanjenje subvencija poslodavcima koji ih zapošljavaju, čime se direktno destimuliše zapošljavanje OSI i ignoriše duh zakona. Podaci Zavoda za zapošljavanje ukazuju da OSI čine skoro 30 odsto ukupnog broja nezapošljenih. Usvajanje ovih izmjena dodatno bi povećalo stopu nezapošljenosti OSI i produbilo njihovu socijalnu isključenost i ekonomsku nesigurnost - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Unaprijeđenje sistema podrške za integraciju na tržište rada izostaje jer, kako navodi, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga pogrešno problematizuje porast broja poslodavaca koji koriste subvencije.
- Sa tog krivog polazišta izmjenama zakona nastoji smanjiti ove “rashode”, umjesto da riješi eventualne zloupotrebe kroz bolje mehanizme kontrole i adekvatno sankcionisanje - kazala je Matanović.&nbsp;
Posebno brine, kako je navela, kako se ove izmjene donose - proces nije inkluzivan, transparentan niti zasnovan na relevantnim podacima i analizama.&nbsp;
- Javna rasprava je organizovana u najkraćem mogućem roku, uz ozbiljna ograničenja u pristupačnosti materijala i informacija za OSI, a što je rezultiralo isključivanjem ključnog aktera iz procesa - dodala je Matanović.&nbsp;
CGO poziva Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga da povuče ovaj nacrt iz procedure i otvori kvalitetan dijalog sa organizacijama OSI, uz stavljanje van snage Pravilnika o uslovima, kriterijumima i postupku ostvarivanja prava na subvencije, koji je donešen bez konsultacija sa relevantnim akterima i u suprotnosti je s principima socijalne pravde.
- Država ne smije donositi zakonska rješenja koja ugrožavaju dostojanstvo i prava osoba s invaliditetom, već mora preduzimati konkretne korake ka njihovoj stvarnoj inkluziji i jednakim mogućnostima na tržištu rada. Kao potpisnica Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom, država ima obavezu da progresivno unaprijeđuje socijalna, ekonomska i kulturna prava ove populacije, a ne da ih ograničava. Samo činjenica da su organizacije OSI bile neadekvatno uključene u proces izrade izmjena zakona dovoljna je da ih učini spornim, jer se time zanemaruju glasovi onih koji najbolje razumiju prepreke u zapošljavanju i kako kreirati &nbsp;stvarna i primjenjiva rješenja za njihovo prevladavanje - zaključuje Matanović.&nbsp;

1250x600

1084x550

Matanović: Zašto država umanjuje prava OSI umjesto da ih štiti?

Oni se u obrazloženju Zakona pozivaju na nešto što u samom nacrtu krše, i prave suprotnost, u odnosu na ta obrazloženja. Pozivaju se na Ustav Crne Gore da on jamči posebnu zaštitu lica sa invaliditetom, a ograničavaju dosadašnji obim prava, u programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji se u dijelu pravne tekovine pozivaju na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravu osoba sa invaliditetom, a krše brojne njene odredbe - kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.
Okrugli sto je organizovan, kaže Vujačić, u okviru javne rasprave a u vezi izmjena Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom i trajala je samo 20 dana.
- Javna rasprava je u skladu sa Uredbom mogla trajati do 40 dana. Organizovan je samo jedan okrugli sto, i to u centralnoj regiji, u Podgorici, nije ni na sjeveru, ni na jugu, pa smo i to zamjerili, jer su zbog toga mnoge osobe sa invaliditetom, i sva zainteresovana javnost, uključujući njihove poslodavce, i sve druge, nijesu bili u prilici da se za ovako kratko vrijeme informišu. Međutim, imajući u vidu da se udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore i Savez slijepih Crne Gore, prvenstveno naše dvije organizacije, tražile obustavljanje javne rasprave, i povlačenje ovog i ovakvog Nacrta Zakona, u izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI. Kasnije su se pridružile i druge NVO, uključujući i NVO Mozaik, takođe neke naše druge kolege i saradnici, a da je Ministarstvo odbilo da to učini do danas. Imali smo zamjerke, naravno, na sve ono što smo sugerisali u prethodnom periodu, kada su u pitanju prekrsene procedure, i reći ću prekršeni zakoni, Ustav i Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, jer mi nijesmo protiv izmjena i dopuna ovoga Zakona, naprotiv, mi mislimo da se on treba unaprijediti, ali na način koji bi nas potpuno uključio u proces donošenja odluka, od samog planiranja tih izmjena i dopuna - rekla je Vujačić.
Tekst Nacrta zakona, tvrdi Vujačić, ne počiva na analizama - Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, naglašava ona, čak nije koristilo ni postojeće analiz na kojima bi Zakon trebalo da počiva.
- Oni se u obrazloženju Zakona pozivaju na nešto što u samom nacrtu krše, i prave suprotnost, u odnosu na ta obrazloženja. Pozivaju se na Ustav Crne Gore da on jamči posebnu zaštitu lica sa invaliditetom, a ograničavaju dosadašnji obim prava, u programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji se u dijelu &nbsp;pravne tekovine pozivaju na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravu osoba sa invaliditetom, a i nju krše, kršeći brojne njene odredbe i na to smo ukazali, uključujući član 4 opšte obaveze, koji propisuje, na primjer, obavezu država članica, da socijalna ekonomska, i kulturna prava progresivno stvari unapređuje, ovim se dešava regresija, odnosno nazadovanje u odnosu na dostignuti standard - istakla je Vujačić.
Ukoliko bi se išlo u dalju proceduru, Vujačić smatra da se ne bi ostvarivala svrha Zakona, jer nije ni postugnuta prethodno puna zaposlenost OSI i, kako kaže, veća zapošljivost OSI. Na evidencije ZZZCG ima preko 8.600 OSI, dok je, naglašava ona, 4.550 zaposlenih.
<h2>Macanović: Novi Nacrt Zakona je u suprotnosti sa Konvencijom UN-a</h2>
Predsjednik Saveza slijepih Goran Macanović kaže da je ovo drastičan primjer nepoštovanja Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom, i odsustva konsultacija sa reprezentativnim organizacijama OSI. &nbsp;
- Proces izmjena ovog Zakona je započeo prije punih 10 godina, 2015.godine je formirana radna grupa koja je imala za cilj da izradi nacrt novog zakona o zapošljavanju lica sa invaliditetom, kroz taj proces je 2017.godine, Vlada posredstvom UNDPI-ja angažovala ekspertkinje koje su uradile analizu opravdanosti izvajanja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, bez okvira ZZZCG, i formiranje ovog Fonda kao posebne institucije, jer je to jedan od ključnih zahtjeva bio i tada, i danas se reprezentativne organizacije OSI zalažu za jedno takvo rješenje &nbsp;i ta radna grupa je radila do 2021.godine, da bi prošle godine Ministarstvo rada i socijalnog staranja tada naprasno formiralo novu radnu grupu, a da ona prethodna nije ni završila svoj rad - rekao je Macanović.
Rezultat rada nove radne grupe je Nacrt Zakona koji je, kaže Macanović, u potpunosti u suprotnosti sa Konvencijom prava OSI.
- Isključili su nas upravo zbog toga što su željeli da na mala vrata proguraju nešto što, &nbsp;nažalost, pojedinci iz institucija i ZZZCG, i dio nekih savjetnika u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, već godinama pokušavaju da kroz neke negativne medijske kampanje da nametnu kao narativ da se ovaj Zakon dominantno zloupotrebljava od strane osoba sa invaliditetom, od strane poslodavaca, da osobe sa invaliditetom imaju neke bezobrazno visoke plate, i da zapravo osobe sa invaliditetom dovode u situaciju da javne finansije budu ugrožene zbog plata OSI, da bi eliminasali kontra argumente nas aktivista, su ovaj proces učinili dosta netransparentnim - zaključio je Macanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLTaAz6cG3Wk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujačić: Povući ovakav Nacrt Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i Savez slijepih Crne Gore traže povlačenje Nacrta zakona o izmjenama i dopunama zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom i obustavljanje javne rasprave, saopšteno je iz ovih organizacija.
- Pored toga, tražimo da se stavi van snage Pravilnik o uslovima, kriterijumima i postupku ostvarivanja prava na subvencije koji je objavljen u Službenom listu od 14. februara 2025. uz prethodno kršenje svih procedura i bez sprovedenih konsultacija sa zainteresovanim stranama, u ovom slučaju organizacijama osoba s invaliditetom i poslodavcima- navode u saopštenju iz Saveza slijepih i Udruženja mladih sa hendikepom.
Područje koje uređuje ovaj zakon zahtijeva sprovođenje svrsishodnih konsultacija s osobama s invaliditetom i njihovim reprezentativnim organizacijama, što, kako su kazali, u konkretnom slučaju nije učinjeno na adekvatan način u svim fazama procesa.
- Na dan kada se obilježava Svjetski dan socijalne pravde, pozivamo nadležno Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga da obustavi Javnu raspravu, s ozbirom na to da je na osnovu objavljenog teksta Nacrta i obrazloženja jasno da izmjene i dopune ne počivaju na analizama, podacima ili drugim činjenično zasnovanim pokazateljima koji ukazuju na opravdanost ograničenja do sada garantovanog obima prava- poručuju oni u saopštenju.
Stoga, neophodno je da nadležno ministarstvo pristupi sveobuhvatnoj analizi svih ključnih odredaba sa aspekta primjene važećeg zakona, posebno, ističu, imajući u vidu da se u obrazloženju za donošenjem novog zakona predlagač isključivo poziva na potrebu izmjena i dopuna zbog visine rashoda i naglog porasta broja poslodavaca koji koriste pravo na subvencije.&nbsp;
- Navedenim kao da se problematizuje povećanje broja poslodavaca koji zapošljavaju osobe s invaliditetom umjesto da to država podstiče imajući u vidu svrhu i cilj zakona- poručuju iz Udruženja mladih sa hendikepom i Saveza slijepih.
Oni ističu da je socijalna pravda preambulom Ustava Crne Gore proglašena za jedan od principa javnog poretka.&nbsp;
- Ovo obavezuje nosioce vlasti i cjelokupno društvo da u definisanju i sprovođenju politika i aktivnosti budu vođeni principom socijalne pravde, a u praksi posvećeni rješavanju pitanja siromaštva, ekonomske nejednakosti, socijalne isključenosti i nezaposlenosti, te postizanju jednakih šansi. Socijalna pravda, dakle, podrazumijeva pravičnost u najširem smislu- stoji u njihovom saopštenju.
Podsjećaji nadležno ministarstvo da je Crna Gora ratifikovanjem Konvencije Ujedinjenih Nacija o pravima osoba s invaliditetom preuzela obavezu da, u odnosu na ekonomska, socijalna i kulturna prava, preduzima mjere uz maksimalnu upotrebu resursa kojima raspolaže sa ciljem da se progresivno postigne ostvarivanje njihovih prava.
- Kroz predložene izmjene i dopune ovog zakona, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga radi upravo suprotno. Umjesto da radi na poboljšanju uslova i podsticanju sveukupnog ambijenta na podsticanju zapošljavanju osoba s invaliditetom, Ministarstvo ovim nacrtom teži ka povratku na početak koji će za posljedicu imati nemjerive posljedice po socijalnu inkluziju osoba s invaliditetom koje će se ogledati kroz gubitak posla do sada zaposlenih osoba s invaliditetom, umanjenom interesovanju poslodavaca da ih zapošljavaju odnosno većem stepenu socijalne isključenosti i siromaštva- kazali su iz Saveza slijepih i Udruženja mladih sa hendikepom.
Trenutni pokazatelji ukazuju da, kako su kazali, država decenijama ne rješava pitanje niske zaposlenosti i dugoročne nezaposlenosti osoba s invaliditetom, niti im omogućava uživanje prava na rad, kao osnovnog ljudskog prava kroz potpunu primjenu odredaba, te adekvatnog nadzora primjene zakonskih propisa. Stoga, ne iznenađuje podatak Zavoda za zapošljavanje da je u decembru prošle godine od ukupnog broja nezaposlenih skoro 30% osoba s invaliditetom.
- Apelujemo na vlasti da proklamaciju iz Ustava Crne Gore, koja se tiče socijalne pravde,istinski započnu sprovoditi u praksi, jer smo nebrojeno puta smo na različite načine postavili pitanje o namjerama izmjena i dopuna zakona što je Ministarstvo u svojim odgovorima potpuno ignorisalo. Na kraju, uz isključivanje iz procesa i mogućnosti doprinosa Ministarstvo je objavilo Nacrt koji prethodno nije razmotren ni na sjednici Savjeta za prava lica sa invaliditetom, kao konsultativnog tijela Vlade i institucionalnog mehanizma saradnje, i time jasno ukazala na koji način se odnosi prema osobama s invaliditetom i postojećim mehanizmima saradnje sa civilnim sektorom- zaključuju u saopštenju iz Udruženja mladih sa hendikepom i Saveza slijepih.

Udruženje mladih sa hendikepom i Savez slijepih: Povući iz procedure nacrt o izmjenama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom

Osobe sa oštećenim sluhom su populacija koja je, i u okviru samih osoba sa invaliditetom, &nbsp;jako izopštena, u mnogim segmentima života su diskriminisani &nbsp;i činjenica da, mimo uskog privatnog kruga, ne mogu komunicirati &nbsp;dovoljno govori &nbsp;kakav je njihov kvalitet života u Crnoj Gori - kazala je za Budilnik, na Televiziji E, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore - Marina Vujačić.
&nbsp;- Zaista je neprihvatljivo da se u Crnoj Gori, u 2024.godini, odnosno do 2024.godine, imajući u vidu da je Crna Gora konvenciju ratifikovala prije petnaest godina i da je bila u obavezi i da definiše i da reguliše znakovni jezik na adekvatan način i da ga sistemski uredi. Oni ne mogu ni dan danas na adekvatan način ostvarivati svoja prava, ne mogu zadovoljavati neke osnovne životne funkcije, i na taj način ostaju, definitivno, jedna od najmarginalizovanijih grupacija u Crnoj Gori, kojoj se ne priznaje ni lingvistički identitet, kojoj se ne priznaje ni kulturna raznolikost i koja je na neki potpuno zavisna od par ljudi na koje se može osloniti, koji su često, ako poznaju znakovni jezik, ili samouki ili su učili u regionu , ili u ograničenom obimu u Crnoj Gori. Vidimo da nemamo primjer osobe koja ima potpuno oštećenje sluha da radi u bilo kom sektoru koji se smatra javnim sektorom - rekla je Vujačić.
Zakon o Javnom servisu samo u određenoj mjeri prepoznaje znakovni jezik, podsjetila je Vujačić i napomenula da znakovnog jezika nema ni u drugim sistemima i sektorima, od sistema obrazovanja do sistema zdravstvene zaštite.
- Ukoliko oni nemaju nekoga ko je sa njima, kao njihov prijatelj, često, jer ne mogu angažovati, nemaju ni sredstava da angažuju tumača , niti je to njihov posao i obaveza, upravo zato što je država trebala to pitanje da odradi, onda je jasno zašto ih nemamo zastupljene u medijima. To je zaista šteta, to je ogromni problem, zato što onda ja ni sebe ne mogu smatrati kao nekoga ko na adekvatan način reprezentuje njihova pitanja i prava, upravo zato što ne provodim dvadeset četiri sata sa njima, na kraju krajeva ne poznajem na adekvatan i potpun način ono što su njihovi interesi, i ono što su problemi sa kojima se suočavaju svakog trenutka. Zato je važno da se ovo pitanje riješi i u medijima i u drugim oblastima - poručila je Vujačić.
Gošća Budilnika je napomenula da su upućivali Inicijativu za usvajanje znakovnog jezika kao jezika u službenoj upotrebi, time bi se obaveze države definisale, i, &nbsp;dodaje ona, omogućilo bi se osobama sa oštećenjem sluha da nauče i koriste znakovni jezik, jer dosada je to bilo moguće samo djelimično u resursnom centru u Kotoru.
Skoro svakoj Vladi je upućivana inicijativa za usvajanje zakona o znakovnom jeziku, podsjetila je Vujačić, i prisjetila se da su te zahtjeve proslijeđivali određenim resorima u ministarstvima, a oni se, naglašava Vujačić, redom proglašavali nenadležnima.
&nbsp;Vujačić je poručila da neće odustati od daljih inicijativa, a, istakla je, zahtijevaće i stipendiranje učenja znakovnog jezika, ne samo za osobe sa oštećenim sluha i govora, već i za sve druge koji smatraju da je to što ne znamo taj jezik naš problem, kako kaže ona, a ne osoba sa oštećenjem sluha i govora.
&nbsp;- Jedina smo zemlja u regionu koja ovo pitanje nije uredila. Ako Crna Gora u toj oblasti toliko nazaduje, u odnosu na zemlje koje su to pitanje davno uredile, a možemo da pogledamo, na primjer, i regionalne medije koliko je znakovni jezik zastupljen kod njih, onda nam je jasno da je i u drugim oblastima života jednako tako zastupljen. Dovoljno govori, u prilog činjenici, da ovu državu ne interesuje diskriminacija koju ona vrši. Ja ću odgovor na ovo pitanje upravo završiti tim da je diskriminacija najskuplja i da nema tog novčanog ulaganja koje nije isplativo i koje neće dovesti do rezultata i efekata u odnosu na ono što je izopstavanje i neulaganje u ljude kao dio zajednice da bismo imali uključenu tu populaciju, da bi ona mogla nesmetano ostvarivati svoja prava , da bi se mogla obrazovati na adekvatan način u skladu sa svojim interesovanjima i kompetencijama, i da ne bi tako veliki dio populacije zapostavljali , sjećali ih se samo u toku izbornog procesa ili kampanje - zaključila je Vujačić.
<h2>Tmušić: Bilo bi značajno da se znakovni jezik standardizuje</h2>
&nbsp;Situacija kod osoba sa oštećenjem sluha i govora &nbsp;je veoma teška i njihov stepen inkluzije u društvu je veoma loš, oni žive na margini društvenih dešavanja, a razlozi za to su brojni - kazao je Budilnik predsjednik Udruženja paraplegičara Cetinja Dejan Tmušić.
&nbsp;- U prethodnom periodu situacija je bila mnogo bolja, govoreći iz iskustva mojih roditelja, koji su u bivšoj Jugoslaviji pohađali nastavu u Resursnom centru za sluh i govor, u Kotoru. To je bio centar bivše Jugoslavije i tu je bio veliki broj učenika sa oštećenjem sluha i govora. Privreda je bila mnogo razvijenija, privredna društva su bila u ekspanziji i oni su mogli da biraju zanimanja - rekao je Tmušić.
&nbsp;Trenutna situacija u Crnoj Gori je loša po osobe sa oštećenim sluha i govora, smatra Tmušić, jer, kaže on, Resursni centar pohađa zanemarljiv broj osoba, dok je zapošljavanje u realnom sektoru veoma skučeno i , dodaje on, integracija u društvenu zajednicu tih osoba je loša.
&nbsp;- Posebno to pogađa u vremenu informaciono tehničke tehnologije, kada su informacije veoma važne, veome ključne za bilo koju oblast života, oni su tu uskraćeni i itekako diskrimisani. Posebni problem predstavlja, kad završe svoje obuke, oni se vrate u mjesto stanovanja i imaju veoma malo prostora za komunikaciju sa okruženjem, što kod njih stvara određenu frustraciju, nepoznavanje, te jezičke barijere i situacija je mnogo loša &nbsp;po inkluziju osoba sa oštećenjem sluha i govora - naglasio je Tmušić.
&nbsp;Sagovornik Budilnika je naveo lični, porodični primjer, jer su njegovi roditelji imali oštećenje sluha i govora, i podsjetio je da oni kao djeca tih osoba nijesu oskudijevali ni u čemu, da su, dodaje on, on i sestra postigli visoka obrazovanja i afirmisali se.
&nbsp;- Meni su roditelji bili velika podrska, obzirom da sam ja u jednom periodu postao osoba sa invaliditetom, oni su znali metode, načine, kako da se borim protiv diskriminacije, kako da sačuvam svoje samopoštovanje, kako budem ugledan član ovoga društva i kako da se nosim sa svojim invaliditetom. Iskreno, bez njih to ne bih mogao postići - istakao je Tmušić
&nbsp;Tmušić je apelovao da &nbsp;društvo da mnogo više povede računa na osobe sa oštećenjem sluha i govora, i, poručio je on, da uradi sve kako bi ovim licima olakšalo komunikaciju.
&nbsp;- Bilo bi značajno da se znakovni jezik standardizuje i da bude izjednačen sa ostalim jezicima, odnosno sa jezikom koji je zvanično crnogorski, i sa jezicima koji su u upotebi. Tako da se nadam da će se naći mjesta i za znakovni jezik - zaključio je Tmušić.

Vujačić: Osobe sa oštećenjem sluha i govora su najmarginalizovanija grupacija u Crnoj Gori

Akcija za ljudska prava (HRA) je podnijela <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/11/Predstavka.pdf" target="_blank">predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije</a> u cilju ocjene postupanja policije na javnim okupljanjima održanim u podgoričkim naseljima Zabjelo i Siti kvart 27. oktobra, na antimigrantskom skupu ispred Vlade Crne Gore u Podgorici 28. oktobra, kao i na fudbalskoj utakmici Crna Gora-Hrvatska 17. novembra 2025. na Gradskom stadionu u Podgorici.
HRA smatra da je policija, koja je obezbjeđivala proteste 27. i 28. oktobra, bila dužna da reaguje na skandiranja „Ubij, ubij Turčina“, „Turci napolje“ i „Nećemo migrante“, koja su predstavljala govor mržnje, koji je zabranjen, i koja su stvarala prijeteću atmosferu u gradu, posebno u kvartovima u kojima živi najviše turskih državljana.&nbsp;
- Prema našem razumijevanju važećih zakona (Zakona o javnom redu i miru, Zakona o javnim okupljanjima, Zakona o unutrašnjim poslovima, Zakona o zabrani diskriminacije i Krivičnog zakonika) policija je bila dužna da upozori učesnike okupljanja da je govor mržnje zabranjen i da prekine okupljanje na kome su učesnici istrajavali u upotrebi takvog govora - navedeno je u saopštenju HRA.
Takođe, u toj NVO smatraju da neposredno prije i za vrijeme utakmice Crna Gora – Hrvatska, policija nije postupila u skladu sa svojim obavezama i ovlašćenjima propisanim Zakonom o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama.
- Za vrijeme utakmice, hrvatski navijači su uzvikivali parole „Ubij Srbina“, „Za dom spremni“ i „Ustaški se barjak vije“, i istakli su transparent velikih dimenzija: „Iz Dubrovnika čuju se vici, pu* nam k* četnici. Oprosta nema!“. Sve parole, usmene i pismene predstavljaju nesporan govor mržnje koji je policija najavila da će naknadno procesuirati, pošto su navijači napustili zemlju - kazali su u HRA.
Apostrofiraju da se u takvom slučaju, u kome se radilo o “priredbi povećanog rizika”, od policije zahtijeva da u saradnji sa organizatorom priredbe preduzme posebne preventivne mjere, konkretno, da spriječi unošenje i isticanje transparenata sa porukama mržnje, da zadrži gledaoce koji se nasilno ponašaju ili remete javni red i mir govorom mržnje, da unaprijed zatraži prisustvo sudije za prekršaje i državnog tužioca na utakmici radi efikasnog procesuiranja počinilaca prekršaja i krivičnih djela na sportskoj priredbi.&nbsp;
- Ipak, policija u saradnji sa organizatorom priredbe, nije spriječila unošenje na stadion ogromnog transparenta hrvatskih navijača sa porukom mržnje, što predstavlja očigledan propust u obezbjeđenju i primjeni zakonskih ovlašćenja. Policija je bila dužna da izvrši pregled, oduzme sporni transparent, identifikuje i sankcioniše odgovorne, udalji ih sa terena ili i prekine priredbu ako se nedopušteno ponašanje nastavi. Izostanak upozorenja ili druge neposredne mjere u takvoj situaciji počinilaca je propust, koji se ponavlja na sportskim utakmicama - ocijenili su u HRA.
HRA je predstavkom zatražila od Savjeta za građansku kontrolu rada policije da ispita postupanje policije na ovim skupovima, da bi se ubuduće obezbijedilo adekvatno reagovanje protiv govora mržnje na sličnim događajima.&nbsp;
- Konkretno smo od Savjeta zatražili da: pokrene postupak ocjene primjene policijskih ovlašćenja na predmetnim skupovima; zatraži od Uprave policije izvještaj o prisustvu i postupanju službenika, uz obrazloženje zašto okupljanja i utakmica nijesu prekinuti niti su učesnici upozoreni na govor mržnje; utvrdi da li su policijski službenici prepoznali i adekvatno reagovali na govor mržnje i podsticanje nacionalne netrpeljivosti; ispita odgovornost starješina i policijskih službenika zaduženih za obezbjeđenje skupa, ako se utvrdi da su propustili da postupe po zakonu – a posebno da utvrdi kako je omogućeno hrvatskim navijačima da na stadion unesu ogroman transparent sa porukom mržnje, iako je takav materijal zakonom zabranjen - kazali su u HRA.
Očekujeju da Savjet u razumnom roku nezavisno i temeljno provjeri postupanje policije i objavi svoje mišljenje.&nbsp;
- Svjedoci smo sve češćeg govora mržnje i nacionalističkih parola na javnim i sportskim događajima, na koje policija ne reaguje. Vrijeme je da se ovo zaustavi i da nadležni konačno počnu da dosljedno sprovode zakone - poručili su u HRA.
U toj organizaciji podsjećaju i da Evropska unija u pregovaračkom poglavlju 23 od Crne Gore zahtijeva da efikasno suzbija ksenofobiju i obezbijedi efikasno procesuiranje krivičnih djela iz mržnje, uključujući govor mržnje.

HRA: Ispitati postupanje policije na antimigrantskim skupovima i utakmici sa Hrvatskom

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković čestitao je Dan opštine Kotor predsjedniku Opštine Vladimiru Jokiću, predsjednici Skupštine opštine Maji Mršulji i svim građanima Kotora, kao i Dan opštine Tivat predsjedniku Opštine Željku Komnenoviću, predsjedniku Skupštine Miljanu Markoviću i svim građanima Tivta.
Nurković je kazao da Dan opštine Tivat simbolizuje zajedništvo, napredak i posvećenost razvoju ovog izuzetnog primorskog grada.
On je rekao da je Tivat danas prepoznat kao primjer modernog, uređenog i perspektivnog grada, koji uspješno spaja mediteranski duh, bogatu tradiciju i savremeni urbani razvoj. 
- Njegova kulturna raznolikost, otvorenost i stabilan razvoj čine ga jednim od najprivlačnijih mjesta na crnogorskom primorju. Neka ovaj praznik bude podstrek za dalji rad na unapređenju kvaliteta života, jačanju lokalne zajednice i čuvanju vrijednosti po kojima je Tivat prepoznat i cijenjen - istakao je Nurković.
U čestitki povodom Dana opštine Kotor, Nurković je naveo da se danas obilježava bogato kulturno nasljeđe, identitet i istorijski značaj ovog jedinstvenog grada.
- Kotor je dragulj Mediterana — grad čije su zidine, ulice i tradicija preživjele vjekove, ostajući vječni simbol istrajnosti, kulture i povezanosti čovjeka i mora. Njegov položaj, duhovnost i kulturna baština čine ga jednim od najprepoznatljivijih i najdragocjenijih mjesta u Crnoj Gori i regionu. Neka ovaj dan posluži kao podsjetnik na vrijednosti koje Kotor čine jedinstvenim i kao inspiracija da se zajedničkim snagama nastavi rad na očuvanju autentičnosti i unapređenju uslova života za sve Kotoranke i Kotorane - poručio je Nurković u čestitki.

Nurković: Tivat simbolizuje zajedništvo, napredak i posvećenost razvoju, Kotor dragulj Mediterana

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore je, odlučujući o prijedlogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici od 18. novembra, donijelo rješenje kojim je Petru Peroviću, produžen pritvor tri mjeseca, do 22. februara 2026.godine.&nbsp;
Okrivljenom je pritvor produžen zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage i spisa predmeta Perovićse sumnjiči da je 22. avgusta, na teritoriji opštine Bar, u vozilu marke „Golf“ držao 2.236,9 grama marihuane, upakovane u dvije PVC kese, a namijenjene daljoj prodaji.
Nakon što su ga policijski službenici zaustavili, okrivljeni je pobjegao i odbacio drogu pored puta, gdje je kasnije pronađena.
Prilikom pronalaska i hapšenja, od okrivljenog je oduzeta vaga za precizno mjerenje, novac u iznosu od 990 eura, dva mobilna telefona i vozilo kojim je upravljao.
Pritvor je okrivljenom produžen zbog opasnosti od bjekstva.&nbsp;
- Okrivljenom P.P. pritvor je prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici od 24. avgusta, a produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda od 18. septembra ove godine - saopšteno je iz Vrhovnog suda.

Peroviću produžen pritvor tri mjeseca

&nbsp;Beranska policija izvršila je ciljani pretres kuće R.M. (54) u Andrijevici i kod njega pronašla tri komada vatrenog oružja, municiju i više od 500 komada tableta. Pronađeni su i oduzeti pištolj marke Luger, lovački karabin marke Crvena Zastava sa optičkim nišanom, pušku marke Carcano i 51 komad municije, sve u ilegalnom posjedu.&nbsp; Pored oružja i municije, kod R.M. su pretresom pronađena 552 komada tableta koje se nalaze na spisku opijata, bez medicinske dokumentacije.&nbsp; - Po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, protiv R.M. će nakon sprovedenih vještačenja, biti podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - navedeno je u saopštenju Uprave policije. Takođe, protiv R.M. će, u odnosu na pronađene tablete, po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, biti podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121111132_81cd3c34cfbe37e767a589a11296244bfcedbe51f1125a02f7833f72d2a14867.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121111132_81cd3c34cfbe37e767a589a11296244bfcedbe51f1125a02f7833f72d2a14867" data-rendition-name="original" width="1010" height="1280" loading="lazy" alt="Oduzeto oružje i municija"> </figure>  - Službenici Uprave policije su u jučerašnjim represivnim aktivnostima na očuvanju stabilnog bezbjednosnog ambijenta i pružanju efikasnog odgovora na sve oblike kriminaliteta, u južnoj i sjevernoj regiji zaplijenili 15 komada vatrenog oružja, oko 400 komada munciije, i preko 500 komada tableta sa liste opijata - kazali su u policiji.

Andrijevica: Oduzeti dvije puške, pištolj, municija i više od 550 komada tableta, krivična prijava protiv jedne osobe

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Knežević bez formalnog obrazloženja pokrenuo smjenu Mile Vuković nakon epizode „Perspektive“ uoči utakmice sa Hrvatskom

Jedna osoba povrijeđena je u padu lifta u zgradi u centru Podgorice.
To je Portalu ETV potvrdio šef Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović.
- Povrijeđeni je izvučen iz lifta i prebačen vozilom hitne pomoći radi pružanja medicinske pomoći - kazao nam je Bojanović.
Uzrok pada lifta još nije poznat.

Tag: udruzenje-mladih-sa-hendikepom-crne-gore