Uprava za statistiku (Monstat) tvrdi da koristi preciznu i dugogodišnje primenjivanu metodologiju, te da nijesu pogrešni i netačni podaci na koje ukazuju iz Udruženja penzionera, a koji se odnose na usklađivanje penzija. NVO Udruženje penzionera je 12. marta uputilo Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, kao i Fondu PIO Crne Gore molbu da se preispita primjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Crne Gore vezano za usklađivanje penzija, pri čemu se u navedenom dopisu u velikoj mjeri poziva na rad Uprave za statistiku i način obračuna prosječnih zarada. S tim u vezi, iz Monstata ukazuju da je petogodišnjim programom zvanične statistike 2024-2028. godin predviđeno sprovođenje Statističkog istraživanja o prosječnim zaradama zaposlenih. U opisu navodi: “Cilj istraživanja o zaradama zaposlenih jeste da se obezbijede pouzdani podaci o veličini, strukturi i kretanju prosječnih zarada - po djelatnostima, za Crnu Goru i po opštinama. U narednom periodu sagledaće se mogućnosti prelaska na administrativni izvor za podatke koji se koriste u obračunu prosječnih zarada što će biti definisano Godišnjim planom.” Dakle, kako kažu u Monstatu, kontinuirano testiraju mogućnost korišćenja podataka Poreske uprave kao izvor podataka za statistiku zarada i petogodišnjim programom navela je mogućnost prelaska na navedeni izvor čim se za to obezbijede neophodni uslovi. - U tom smislu, Uprava za statistiku je u kontinuiranoj komunikaciji sa Poreskom upravom u cilju uvođenja potrebnih podataka u IOPPD obrazac kako bi se obezbijedile, od strane preduzeća, svi elementi neophodni za obračun prosječnih zarada na osnovu istog - navedeno je u saopštenju Monstata. Dodaju da Uprava za statistiku kao okvir za odabir uzorka izvještajnih jedinica korisiti statistički poslovni registar koji se ažurira godišnje, a na osnovu podataka Centralnog registra privrednih subjekata - CRPS koji vodi Poreska uprava. Izvještajne jedinice dostavljaju Upravi za statistiku obrazac RAD-1 koji je potpisan i pečatiran od strane ovlašćenih lica preduzeća na koje se podaci odnose, a na osnovu kojih se, kako objašnjavaju, obračunava prosječna zarada. - Dodatno, shodno članu 29 Zakona o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistiku, izvještajne jedinice su dužne da daju tačne i potpune podatke bez naknade, u sadržaju i obliku koji odredi proizvodač zvanične statistike i u rokovima utvrđenim godišnjim planom. Obrazac o zaradama (RAD-1), se Upravi za statistiku, dostavlja mjesečno i to najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, a finansijski izvještaji se podnose u godišnjoj dinamici, do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu, pa se podaci o zaradama iz RAD-1 obrasca, ne mogu direktno upoređivati sa podacima iz finansijskih iskaza. Dakle, izvor podataka za obračun prosječnih zarada su obrasci RAD-1, popunjeni od strane izvještajnih jedinica, a ne finansijski izvještaji, te stoga nema smisla pozivati se na analizu istih kao dokaz o kvalitetu podataka prosječne zarade - pojasnili su u Monstatu. Uprava za statistiku podatke o prosječnim zaradama objavljuje ukupno i po sektorima klasifikacije djelatnosti (NACE REV2), shodno važećem Zakonu o Klasifikaciji djelatnosti, koja je međunarodni statistički standard. Još jedna, kako kažu, kontradiktornost navedena u dopisu NVO Udruženje penzionera, odnosi se na “čekanje MONSTAT-a sve do kraja januara za saopštenje o decembarskim zaradama”. U Monstatu tvrde da prilikom definisanja novih rokova za usklađivanje penzija nijesu konsultovani od strane predlagača izmjena zakona kako bi se novi rokovi uskladili sa rokovima objavljivanja odnosno raspoloživošću podataka o prosječnim zaradama. - Takođe, upravo su rokovi, jedan od razloga zašto Uprava za statistiku još uvijek ne obračunava prosječnu zaradu iz podataka IOPPD obrasca. Podaci iz IOPPD se dostavljaju Upravi za statistiku do 25. u mjesecu za prethodni, a tek nakon toga je moguće raditi obradu podataka, pa je gotovo izvjesno da bi se prosječna zarada objavljivala i do 45 dana nakon isteka referentnog perioda tj. mjeseca na koji se podaci odnose - ističe se u saopštenju. Dodaju da se obračun indeksa četvoromjesečnog perioda koji je dat na internet stranici Uprave za statistiku vrši se kao i za ostale periode (tromjesječje, polugodište i godina). U monstatu objašnjavaju i kako. - Prosječna zarada za četvoromjesečje se izračunava tako što se kumulativna suma zarada za ta četiri mjeseca dijeli sa kumuliranim brojem zaposlenih na koje se ta zarada odnosi. Tako se dobija prosječna zarada za to četvoromjesečje. Na isti način se obračunava i prosječna zarada za prethodni četvoromjesečni period. Stavljanjem u odnos zarade za tekući četvoromjesečni period sa zaradom iz prethodnog četvoromjesečnog perioda dobija se indeks koji je sadržan u saopštenju Uprave za statistiku - navode u Monstatu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031411038_c158a377d0347e6770653eb7fcdb0487f320694eade6d95f91fd6677814d4acf.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025031411038_c158a377d0347e6770653eb7fcdb0487f320694eade6d95f91fd6677814d4acf" data-rendition-name="original" width="858" height="225" loading="lazy" alt="obračun"></figure>  Ovim objavljenim obračunom četvoromjesečnog perioda, kažu, završava se obaveza Uprave za statistiku i dalji obračun koeficijenta za obračun penzija se vrši u Fondu PIO. Tvrde da Uprava za statistiku obavlja poslove u skladu sa Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike poštujući principe zvanične statistike navedene u samom zakonu, ističući princip profesionalne nezavisnosti, princip nepristrasnosti i objektivnosti, princip tačnosti i pouzdanosti. - Mjesečno istraživanje o zaradama zaposlenih (RAD-1) je istraživanje sa dugom tradicijom još od 1965. godine. Tokom ovog perioda istraživanje je bilo podložno određenim metodološkim izmjenama pri čemu je glavni cilj Istraživanja o zaradama zaposlenih da se obezbijede pouzdani podaci o veličini, strukturi i kretanju prosječnih zarada - za Crnu Goru, po djelatnostima i po opštinama - kažu u Monstatu. Iz navedenog, u Monstatu zaključuju da su podaci Uprave za statistiku rezultat primijenjene, a važeće metodologije, u skladu sa principima zvanične statistike, te da nijesu pogrešni i netačni. - A legitimno je pravo svakog korisnika da ne bude zadovoljan podatkom. Međutim, Uprava za statistiku je profesionalno nezavisna institucija i njena uloga nije da ispunjava nečije želje, već da poštujući principe zvanične statistike, primjenom relevantne metodologije i uvažavajući najbolju međunarodnu praksu, korisnicima objektivno prikaže realnu sliku posmatrane pojave. Svakako, kao uvijek do sada Uprava za statistiku je otvorena za saradnju i dijalog i stoji na raspolaganju za dodatna pojašnjenja - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

MONSTAT odgovara penzionerima: Način obračuna je tačan i u skladu s metodologijom

Poslije višemjesečne najave o povećanju penzija za 50 eura, pa dodatnog pojašnjenja da se to odnosi za prosječnu penziju, na kraju je Upravni odbor Fonda PIO donio Odluku kojom se prosječna penzija povećava za 34,59 eura, tj. proporcionalno manje za penzije niže od prosjeka, odnosno proporcionalno više za penzije iznad prosječne penzije. Penzioneri se osjećaju prevareno tim prije što se sada dodatno pojašnjava da se 50 eura odnosi na povećanje tokom cijele prošle godine što ni to nije tačno, kazali su u Udruženju penzionera Crne Gore.
To, kako kažu, nije jedina prevara već slijedi i prevara obračuna usklađivanja penzija koji je PIO "izračunao" na 6,85 odsto, iako ona prema podacima Monstata treba da bude 8,68 odsto.
U Udruženju penzionera kažu da je Fond PIO oštetio penzionere jer je obračunao povećanje bruto plata za posljednja tri umjesto za četiri mjeseca, kako Zakon propisuje.
Podsjećaju na član 58 u kome se navodi da je "vrijednost penzije za jedan lični bod usklađuje se od 1. januara, 1. maja i 1. septembra tekuće godine, na osnovu statističkih podataka, sa kretanjem potrošačkih cijena i prosječnih zarada zaposlenih na teritoriji Crne Gore u prethodna četiri mjeseca u odnosu na četiri mjeseca koja im prethode".
- Penzioneri su prevareni jer se usklađivanje vrši sa zakašnjenjem od 50 dana tako da realno povećanje prema Odlucio Upravnog odbora Fonda PIO stopa povećanja u realno iznosi svega 3,99 odsto - dodaju u Udruženju penzionera.
Takođe, kako navode, penzioneri se osjećaju prevarenim i zbog inflacije koja je navodno u poslednja četiri mjeseca 2024. god. bila -0,3 odsto, dok na drugo strani građani organizovano masovno bojkotuju trgovine zbog velikih cijena.
- Penzioneri su prevareni i po tome što se bruto zarada koristi za obračun usklađivanja iako se time želi uskladiti rast penzija sa rastom kupovne moći plata a to je neto a ne bruto plata - ističe se u saopštenju.
Kako navode, prevaru penzioneri trpe već godinu dana od kada je nezakonito obračunato da dvije penzija budu iste i uz to minimalne "tako da su svi ovi penzioneri različitog staža i bruto plata izjednačeni na minimalnu penziju".
- Postavlja se pitanje do kada sa ovim prevarama prema penzionerima - ranjivom populacijom u našem društvu? Ko je nadležan u našoj državi da spriječe sve ove nezakonitosti? Zašto se ne reaguje na kršenje ljudskih prava penzionera - pitaju u Udruženju penzionera Crne Gpre.

1250x600

1084x550

Udruženje penzionera: Višestruko smo prevareni, Fond PIO obračunao povećanje za tri, umjesto za četiri mjeseca...

Predsjednik Demokratske partije socijalista Crne Gore Danijel Živković i nosilac liste “I riječju i djelom”, dr Nermin Abdić posjetili su Udruženje penzionera Podgorice. Ističući da je zdravo i produktivno starenje opšti interes cijelog društva, Abdić je najavio da će u svom četvorogodišnjem mandatu koji predstoji prvo raditi na proširenju kapaciteta Doma za stare u Podgorici, kroz izgradnju još jednog objekta za ove namjene.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240921100924_3684d1a60cd0f48fa2d2fedf95a048494e10489232566c945aeeb0ec09af2ac4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240921100924_3684d1a60cd0f48fa2d2fedf95a048494e10489232566c945aeeb0ec09af2ac4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sa posjete Udruženju penzionera"> </figure>  Osim toga, kazao je Abdić, nova gradska uprava će snažno podržati realizaciju izgradnje četvrte zgrade za penzionere, kojim bi se riješilo stambeno pitanje za 42 penzionerske porodice. - Imajući u vidu značaj koji penzionerska poplacija ima u Podgorici, snažno ćemo se zalagati za unapređenje njihovog društvenog života kroz osnivanje Kancelarije za penzionere, ali i unaprijediti postojeći socijalni servis Senior gradska kartica - poručeno je iz podgoričkog DPS-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240921100924_300a5f4e33796f7fed4c5a2632eb2c55a3d982e35a4443a071e76f5beb990232.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240921100924_300a5f4e33796f7fed4c5a2632eb2c55a3d982e35a4443a071e76f5beb990232" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Udruženje penzionera"> </figure>

Abdić: Uskoro još jedan objekat Doma za stare i četvrta stambena zgrada za penzionere

Ne postoji politička sila, a koja se ogledala u Sjedinjenim Američkim Državama, koja bi mogla da utiče na Pakistan ili Indiju - ocijenila je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, novinarka Antene M Biljana Jovićević komentarišući eskalaciju između ove dvije države, nakon što je najmanje 26 osoba, uključujući i jedno dijete, ubijeno u velikom napadu Indije na Pakistan, te dio Kašmira pod pakistanskom upravom.&nbsp;
Riječ je o dvije zemlje, podsjeća Jovićević, koje imaju nuklearne bojeve glave i da sukob može prerasti u nešto mnogo veće.
Ističe da neki diplomatski pritisci pokušavaju da utiču na Pakistan da ne nastavlja sa oružanim odgovorom, dok pakistanska strana tvrdi da će odgovoriti, te da bi se situacija mogla otrgnuti kontroli.
- U reakciji američke administracije predsjednik Donald Tramp je rekao da je zainteresovan da pomogne i jednima i drugima, da dobro poznaje i jedne i druge, da je u dobrim odnosima, da je strašno to što se dogodilo, da treba da prestane i ponudio je da bude medijator. Znamo da je Vens pokušao da utiče na Modija da pokaže suzdržanost, međutim, do toga nije došlo. U Pakistanu je situacija da vojna hunta ne stoji dobro kod javnog mnjenja, a dogodio se ovako veliki napad. Prema njihovim tvrdnjama oni su uspjeli da obore nekolika aviona vojna, međutim, ono što tvrde nezavisni izvori, uključujući i francusku obavještajnu službu, Pakistan je srušio samo jedan avion vojni Rafael, koji je francuske proizvodnje, ali su zaprijetili da će odgovoriti - zaključila je Jovićević.
Ova eskalacija se, prema njenim riječima, događa u sasvim novom i sasvim drugačijem političkom geostrateškom globalnom pomjeranju.
- Imamo dvije nuklearne sile, koje i jedna i druga imaju autoritarne režime na vlasti. Pakistan ima praktično vojnu huntu koja je godinama tamo na vlasti, naročito je postala uticajna nakon skidanja premijera Imre Kana, koji je u zatvoru, a koji ima veliku podršku javnog mnjenja. U Indiji, koja se ipak smatra jednom demokratijom, posljednjih godina imamo izuzetno autoritarnog lidera Narendru Modrija, čiji je uspon ka vlasti obilježio sukob sa islamskom manjinom. Ne smijemo zaboraviti i da njegova politička stranka vuče korijene iz političke partije koja je u jednom periodu čak i bila zabranjena, iz fašističkih korijena 1938. godine - kazala je Jovićević.
Indijsko-pakistanski sukobi, kako je reklam datiraju od 1948.godine, odnosno od podjele oblasti Kašmir između Pakistana i Indije, bivših kolonija Velike Britanije. Dodaje da jedan dio Kašmira koji nije predmet spora dio je Kine.
- Od 1948. do danas vođena su četiri rata - taj 1948.godine, pa 1968. godine, potom 1971. i 1999. godine kad je vođen parcijalni rat. Posljednja velika eskalacija, koja se ne može nazvati ratom, ali je mogla da preraste u to da nije bilo diplomatskih napora, desila se 2019. godine - navela je Jovićević.
U vrijeme posjete američkog potpredsjednika Džej Di Vensa Indiji, čija je supruga Indijka, kako podsječa, dogodio se napad u dijelu Kašmira koji je pod administrativnom kontrolom Indije, a ubijeno je više od 25 turista.
Odgovornost za ubistvo turista Indija je, kako navodi, prebacila na islamske militante povezane sa &nbsp;Pakistanom bez konkretnih dokaza za te tvrdnje, dok je sa druge strane Pakistan nudio i pozivao da se sprovede međunarodna istraga, što Indija nije prihvatila.
- &nbsp;U toku noći, 6 .na 7.maj, Indija je izvela devet napada na teritoriju Pendžaba u Pakistanu u kojima je ubijeno, prema različitim izvorima, oko tridesetak ljudi, a kako tvrdi Pakistan ubijeno je i dvoje djece. Indija tvrdi da je riječ o teroristima, da su samo te mete gađane, međutim, na satelitskim snimcima se vidi da je gađana i džamija, vidi se da su porušene neke kuće u kojima su civilni objekti - istakla je Jovićević.

Jovićević: Postoje diplomatski pritisci da Pakistan ne nastavi sa oružanim odgovorom Indiji, pakistanska strana tvrdi da će do toga doći

Nije poenta samo naučiti kako upravljati vozilom i poštovati pravila, nego kako mozak treba da radi dok smo za upravljačem, da svake sekunde može nešto da iskrsne i da moramo biti spremni da reagujemo adekvatno &nbsp;- kazala je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, instruktorka vožnje Ljiljana Mihajlović.
Ranije su bile više zastupljene predrasude o ženama kao lošim vozačima, kaže ona, dok sada ima više žena polaznika obuke vožnje, pa je i predrasuda sve manje.
- I dalje postoji ta floskula: "Gužva je, mora da je žena prva u koloni". Prekršioca ima i sa jedne i sa druge strane, samo što je kod muškaraca zastupljeno to: "Ja sve mogu, ja sve znam", taj adrenalin, brza vožnja neprilagođena situaciji, a kod žena je više zastupljeno da se što više obaveza završi u kraćem periodu, pa je tu i ostavljanje vozila na neadekvatnom mjestu, pričaju telefonom, djeca skaču za vratom. To je ono što primjećujem - rekla je Mihajlović.
Bahatije ponašanje kod muškaraca u vožnji, objašnjava ona, potiče od uvjerenja koji vozači imaju da su sveznajući i da se ništa ne može njima desiti.
- To je za mene bolno, zato ja sa njima na časovima toliko pričam na tu temu. Kod njih je i dalje taj adrenalin, vidimo šta se dešava, vidimo da su neustrašivi, misle da im se ništa ne može desiti i da oni sve znaju - istakla je Mihajlović.
Od karaktera osobe zavisi da li će biti motivisana &nbsp;da polaže vozački ispit ili ne, a žene su postale zrelije i otpornije na uvriježena razmišljanja da one nijesu dobri vozači.&nbsp;
Kod žena na obuci je zastupljeno da one više gledaju &nbsp;ostale vozače i prema tome se upravljaju, pa imaju dilemu da li je ispravno to što vide ili ono što ih uče instruktori.
- U dilemi su, s obzirom na to da su nesigurne, da ne znaju ništa o toj materiji, pokušavaju, misleći ako pokupe što više informacija sa svih strana da će to biti lakše, ustvari nije - zaključila je Mihajlović.

Mihajlović o muškarcima i ženama za volanom: Prekršioca u saobraćaju ima i sa jedne i sa druge strane

Crkva Srbije je krenula u jednu veliku reviziju istorije i rehabilitacije zločina iz Drugog svjetskog rata - ocijenila je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, novinarka Tanja Šuković.
Ofanziva je, prema njenim riječima, žestoko krenula i iskreno se nada da svi koji veličaju zločince ne predstavljaju srpski narod, te da su to pojedinci koji imaju neprihvatljive ideje.
Smatra da u ime srpskog naroda sveštenik Ognjen Femić nema pravo da govori, jer srpski narod je veliki narod velikih književnika, slikara, umjetnika, filozofa, koji ne bi bili saglasni sa njegovom izjavi da su "svi Srbi Pavle Đurišić".
- To je najobičnija bedastoća. On može da govori u svoje ime, u ime, možda, klera i to je to - rekla je Šuković.
U Srbiji je, podsjeća, 2014. godine usvojen Zakon o pravima boraca po kome su izjednačena boračka prava partizana i četnika i to, smatra, nije donijelo ništa dobro Srbiji.
- Ono što se zapravo desilo jeste da je došlo do neviđene revizije istorije u toj zemlji, desilo se to da su se rehabilitovali zločinci iz Drugog svjetskog rata i zločini, i desilo se to što je meni bilo šokantno, ja sam to tek skoro saznala da tim zakonom su rehabilitovani i pripadnici Prinz Eugen divizije, njih je možda oko 300, riječ je o foks dojčerima koji su iz Vojvodine. Svi znamo kakve zločine, kakve surove stvari su oni radili. Ja bih podsjetila pošto je crkva Srbije dala sebi za pravo da o pokolju u Velici ona bude ta institucija koja će da organizuje ta podsjećanja i obilježavanja na taj strašan zločin, samo bih podsjetila da su taj zločin napravili upravo pripadnici Princ Eugen divizije. U okviru te divizije bili su i muslimanska milicija, bili su vulentari, bili su balisti, svi oni su bili dio jedne dobro organizovane nacističke formacije. Voljela bih da mi objasne kako bi to izgledalo da se rehabilituju oni koji su napravili taj zločin u Velici, kako bi to izgledalo - istakla je Šuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dm4V4EDk4CFQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šuković: Crkva Srbije je krenula u jednu veliku reviziju istorije i rehabilitacije zločina iz Drugog svjetskog rata

Predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću jeste mjesto u Moskvi sa ostalim ratnim zločincima, agresorima i diktatorima - napisao je advokat i potpredsjednik LSV Aleksandar Olenik na mreži Iks (X).
- Ali nama, državi Srbiji i društvu u Srbiji nije tamo mjesto. Više od 60 odsto građana podržava studente i oni su protiv Vučića. Studenti trče i voze po EU i tu traže podršku, a ne u Moskvi - istakao je Olenik.
Vučić je juče otputovao u Moskvu, gdje će prisustvovati obilježavanju Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu i paradi na moskovskom Crvenom trgu.
Među 20-ak najavljenih lidera paradi će prisustvivati i kineski predsjednik Si Đinping i brazilski predsjednik Luiz Injasio Lula da Silva, kao i predsjednici zemalja tradicionalno savezničkih Rusiji, poput Kazahstana, Bjelorusije, Jermenije, Azerbejdžana, Kube i Venecuele.
Zbog ruske agresije na Ukrajinu lideri EU bojkotuju proslavu, s izuzetkom slovačkog premijera Roberta Fica.
Iz regiona na proslavu Dana pobjede u Moskvu je, uprkos kritikama iz Brisela, došao Vučić, a prisustvo je najavio i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik.

Olenik: Vučiću je mjesto u Moskvi sa ostalim ratnim zločincima i diktatorima

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Iako se čelnici demokrata Aleksa Bečić i Boris Bogdanović hvališu preko društvenih mreža da uspješno čiste policiju od kriminalaca u njoj, podaci o postavljenju partijskih uhljeba i preletača razotkrivaju teške, razarajuće posljedice stranačke kadrovske kombinatorike. SPECIJALAC ZA SPECIJALNE NAMJENE Slučaj Miloša Pekovića, imenovanog posljednjeg dana prošle godine za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije, pokazuje kako partijski vojnici skrivaju nepočinstva unutar sektora bezbjednosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689" data-rendition-name="original" width="1600" height="1219" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Početkom 2021. godine Miloš Peković je bio najniži starješina, pomoćnik komandira stanice policije za bezbjednost saobracaja u Centru bezbjednosti Podgorica. Po dolasku na vlast Ure, kasnije i Demokrata, Peković se odmah novim partijskim moćnicima stavio na raspolaganje. Napredovao je ekspresno: preskočio je više nivoa i policijskih zvanja, uvijek ispunjavajući želje lidera partija koje su ga postavljale na rukovodeće pozicije u policije. Aprila 2021. godine Peković je postavljen za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Sektora posebne namjene. Tom sektoru pripadaju Specijalna jedinica, Posebna jedinica policije, kao i jedinica koja se bavi zaštitom štićenih ličnosti i štićenim objektima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića"> <figcaption>RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  MANDIĆEV ZAŠTITNIK&nbsp; Stoga je Peković i po funkciji koju obavlja znao da Danilo Mandić odavno obezbjeđuje - privatno a protivzakonito strica Andriju Mandića - predsjednika Skupštine Crne Gore. Međutim, Peković nije dao da se o tome raspravlja na kolegijumima njegovog sektora i da se oko toga postupa po proceduri. Tako je kršen zakon: bezbjednosno-interesantna osoba i čovjek sa podebljim dosjem Danilo Mandić je – prema informacijama Televizije E – imao ugovor o djelu i na raspolaganju službeno vozilo Skupštine Crne Gore. Ko je kriv za skandalozni bezbjednosni propust? Nema ni traga od istrage. I ne treba očekivati da će bilo ko od policijskih starješina postavljati nezgodna pitanja jer su na bitne pozicije Demokrate postavile sebi lojalne ljude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević"> <figcaption>PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,NAŠI LJUDI”&nbsp; Željko Pavićević je još jedan je od preletača iz DPS-a, prvo u Uru Dritana Abazovića, potom u Demokrate Alekse Bečića. Aktuelni komandant Protivterorističke jedinice policij (PTJ) kadrovski je izbor Duška Stijepovića, poslanika Demokrata.&nbsp; Kad je Lazar Šćepanović postavljen za v.d. direktora Uprave policije, na zahtjev Demokrata došlo je do kadrovskih rotacija: Miloš Peković sa mjesta komandanta PJP ide na poziciju v.d. pomoćnika direktora kojU je pokrivao Miloš Rakonjac. Istovremeno, Rakonjac, čija je uloga ogromna u skandaloznom ponašanju policije septembra 2021. prilikom ustoličenja Joanikija Mićovića, postaje komandant Specijalne jedinice. A Pekovićevo mjesto zauzima – Pavićević. Tako su Demokrate izgradile mrežu lojalnih policijskih službenika.&nbsp; Sve ove veze funkcionera Demokrata sa policijskim službenicima razotkrivaju motive čistke politički nepodobnih u policiji: bilo je potrebno ukloniti profesionalce, da bi se doveli partijski lojalni ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić"> <figcaption>SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TEST LOJALNOSTI A za održavanje lojalnosti čelnika u policiji, ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović – po uputstvima Alekse Bečića I Borisa Bogdanovića - koriste efikasno sredstvo: najveći dio rukovodioca dobili su rješenja za vršioca dužnosti. Prema zakonu, policijski službenik može biti imenovan na poziciju vršioca dužnosti samo dva puta po šest mjeseci. Što će reći da u tih 12 mjeseci Demokrate koje upravljaju bezbjednosim sektorom očekuju apsolutnu poslušnost. Zato su neka od ključnih imenovanja i bila u formatu – vršioca dužnosti. Kao neka vrsta testa lojalnosti. O tome govore i neki podaci: Lazar Šćepanović imenovan je 16. decembra 2024. godine za vršioca dužnosti direkztora Uprave policije. Sredinom janura ove godine Velimir Furtula je postavljen za v.d., pomoćnika direktora policije Sektora borbe protiv kriminala. Milošu Rakonjcu je 7. septembra 2024. produženo v.d. stanje, baš kao i Milutinu Vasiljeviću, načelniku granične policije i načelniku Draganu Goroviću.&nbsp; Upravo ovi podaci otkrivaju kako Demokrate drže pod kontrolom policijske službenike: oni koji budu poslušni, koji izvršavaju komande čuvenog dvojca Bečić- Bogdanović - na kraju će dobiti trajni raspored.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528" data-rendition-name="original" width="1080" height="545" loading="lazy" alt="LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović"> <figcaption>LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAGRADE ZA LOJALNOST &nbsp; Prvi koji je prošao kvalifikacije i test bespogovorne odanosti je Lazar Šćepanović. Aktuelnom vršiocu dužnosti direktora Uprave policije ističe drugi šestomjesečni mandat 16. juna. Ali za njega nema zime. ,,Nemam dileme da će, saglasno zakonu, ministar Šaranović predložiti da gospodin Šćepanović nastavi ovu misiju - kazao je juče potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ispovijedajući se na Gradskoj televiziji. &nbsp; Tako će Lazar Šćepanović - koji 1. januara ove godine, sa stotinu policajaca, nije mogao na Cetinju da nađe i uhapsi krvoloka Aca Martinovića, koji je komandovao skandalozno neuspješnom akcijom potrage za Alijom Balijagićem – i koji danas komanduje nezakonitim čistkama u policiji - biti nagrađen direktorkom pozicijom u višegodišnjem mandatu.&nbsp; To je poruka i drugim koji su na privremenim pozicijama: poslušnost se isplati, naročito kad slušaju anređenja Demokrata. A da li se tako postiže efikasnost policije? To očito nikoga iz sadašnje vlasti nije briga.

,,V.D. STANJE” – šifra Demokrata za disciplinovanje policijskog kadra

Suđenje suspendovanim policajcima Petru Lazoviću i Jugoslavu Raičeviću, optuženima za mučenje, nastavljeno je saslušanjem Jovana Mrvaljevića, koji je ispričao da je bio žrtva torture, da ga je više policajaca tuklo, prijetilo mu smrću i maltretiralo.
Sa druge strane, odbrana optuženih smatra da se radi o nekredibilnom svjedoku koji ne govori istinu, ukazujući na to da u ljekarskom izvještaju kod Mrvaljevića nema konstatovanih povreda.
Lazovića i Raičevića Tužilaštvo tereti za mučenje Jovana Mrvaljevića i Mila Jovanovića krajem 2020. godine.
Mrvaljević je danas doveden iz Istražnog zatvora. On je pred sudijom Ilijom Radulovićem ispričao da je krajem 2020. godine bio u vozilu sa Vladanom Mijuškovićem i Milom Jovanovićem, te da je prilikom pretresa automobila pronađeno oružje, nakon čega su svi odvedeni u Centar bezbjednosti Nikšić.
Nakon toga, prema njegovim riječima, dovedeni su u Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala u Podgorici, gdje su mu, kako je naveo, govorili da prizna da je planirao da ubije nekog iz „kavačkog klana“.
Mrvaljević je rekao da su nakon toga vozilom s njim krenuli prema Budošu.
– Jugoslav Raičević je na motoroli rekao: "Petre, ovaj neće da sluša". Nakon toga Lazović je izašao iz drugog vozila i krenuo da me udara i vrijeđa – kazao je Mrvaljević.
Kako kaže, sve vrijeme dok su ga vozili, tukli su ga i udarali po nogama i rebrima. U vozilu su bila četvorica policajaca.
On je naveo i da su ga iz vozila izvukli u blizini Mareze, „stavili mu kesu na glavu“ i nastavili da ga maltretiraju. Kaže i da mu je prijećeno „smrću i silovanjem“.
Prema njegovim riječima, pozlilo mu je i odveli su ga u bolnicu.
– Kada sam napustio bolnicu, opet su me odveli u Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, gdje su nastavili da me maltretiraju i stvaraju pritisak da priznam da smo planirali da ubijemo nekog „kavčanina“ – kazao je Mrvaljević.
Dodao je da je prepoznao Jugoslava Raičevića jer je skinuo fantomku i rekao mu da potpiše ono što su mu dali da potpiše.
Sudija Radulović ukazao je na razlike u iskazima Mrvaljevića – pred tužiteljkom je rekao da je Jugoslav pozvao kolegu, a danas da je zvao Petra Lazovića. Mrvaljević je odgovorio da je Raičević rekao: „Petre, ovaj neće da sluša“.
Na pitanje tužiteljke, Mrvaljević je rekao da ga je Raičević tokom vožnje udarao "otvorenom pesnicom", a udarali su ga i suvozač iz vozila.
Advokat Borivoje Borović, koji zastupa Lazovića, ukazao je na brojne razlike u iskazima Mrvaljevića. On je naglasio da je svaka suptilna razlika bitna jer odbrana smatra da svjedok ne govori istinu.
Na pitanje Borovića, Mrvaljević je kazao da je prvi put Petra Lazovića vidio bez fantomke kada su se nalazili između Tunela Budoš i malog tunela.
– Gdje je ostavio fantomku, ne znam. Prišao je vozilu bez fantomke i počeo da me vrijeđa i udara – kazao je Mrvaljević.
Borović je ponovio da su evidentne razlike u njegovim iskazima.
Na pitanje advokata, Mrvaljević je kazao da je na Marezi bilo dosta policajaca i da su svi bili u čizmama. Takođe je rekao da su ga tamo tukli između 20 i 30 minuta, prema njegovoj procjeni.&nbsp;
– Tu je bilo više serija mučenja dok su me tukli – rekao je Mrvaljević.
U prvoj seriji udaraca, kako kaže, udaralo ga je sedam ili osam ljudi. Borović je ukazao da je u istrazi naveo da ga je tuklo četvoro ili petoro.
– Ne mogu se tačno izjasniti koliko me ljudi tuklo. Molio sam se da ostanem živ – kazao je Mrvaljević.
Na pitanje Borovića rekao je da su ga tukli po rebrima, nogama, stomaku, ali ne i po glavi.
– Kasnije, kad sam došao kući, vidio sam crvenilo po glavi – kazao je Mrvaljević.
Naveo je i da ga je tek danas strah kad vidi "šta su mu sve radili".
Na pitanje advokata Borovića, svjedok je rekao da su policajci na Marezi izgovarali svakakve prijetnje i da ih je bilo dosta – kaže da ih nije brojao, ali je zato rekao da ih je bilo 30.
Na još jedno Borovićevo pitanje, rekao je i da je svijest izgubio u autu, i to upravo na Marezi.
Kako kaže, i u City Mall-u je bio šamaran i udaran.
– Medijima sam se obratio radi zaštite. Nijesam podnio krivičnu prijavu protiv inspektora – kazao je Mrvaljević.
Na pitanje Borovića, rekao je da se obratio redakciji "Vijesti" nekoliko dana nakon događaja. Dodao je da se vjerovatno novinarka kojoj je dao izjavu danas nalazi u sudnici.
Objasnio je da se osjećao ugroženo i da su ti ljudi bili veoma opasni, pa je odlučio da kontaktira medije kako bi obavijestio javnost.
– Pronašao sam broj telefona na internetu i pozvao redakciju "Vijesti". Ne znam sa kim sam razgovarao – kazao je Mrvaljević.
Na pitanje Borovića, rekao je da se zbog pronađenog pištolja u vozilu u kojem je bio, protiv njega vodi postupak pred Višim sudom, gdje mu se na teret stavlja članstvo u kriminalnoj organizaciji, iako, kako kaže, s tim nema nikakve veze.
– Taj pištolj je pripadao Vladanu Mijuškoviću – rekao je Mrvaljević.
Dodao je da se ne sjeća da li je u vozilu pronađeno još nešto, ali mu se stavlja na teret da je organizacija imala za cilj sticanje dobiti, zastrašivanje i eventualnu likvidaciju određene osobe.
Advokat Borović je ukazao na ljekarski izvještaj u kojem se navodi da Mrvaljević nema vidljive povrede. Potom je pitao svjedoka zašto je izmislio da ima povrede kada ih nema u izvještaju, ali je sudija Radulović zabranio odgovor na to pitanje.
Na pitanje drugog branioca Lazovića, advokata Nikole Martinovića vozilo u kojem je bio sa Mijuškovićem i Jovanovićem, zaustavljeno je iznad jezera Slano.
- Na licu mjesta je izvršen pretres vozila - kazao je Mrvaljević.
On je na pitanje Martinovića rekao i da nije imao kriptovani telefon.
On je saopštio i da mu je Milo Jovanović rekao da su i njega tukli na putu do Podgorice a i u City molu.
Mrvaljević je rekao i da nije bio u mogućnosti sam da hoda kada su ga doveli u City moll.
- Sjećam se da je Jugoslav bio bez fantomke - kazao je Mrvaljević.
On je dodao da je po cijelom tijelom imao modrice i oguljotine.
- Velike modrice imao po stomaku i nogama- kazao je svjedok.
On je na pitanje Martinovića kazao da je fotografisao sve povrede koje je imao ali mu je telefon oduzela policija.
- Ja dok sam bio u vozilu shvatio sam da je policajac na prvom sjedištu Jugoslav Raičević i njegov glas mi je bio poznat- kazao je Mrvaljević. Sve mu je to potvrđeno kad je skinuo fantomku.
On je rekao da Raičević ne poznaje lično ali je " znao kako izgleda" " neko mu ga je pokazao u prolazu".
Na pitanja Martinovića odakle zna Petra Lazovića kaže da ga zna od avgusta 2020. kada je, kako naveo, bio žrtva torture jer je " učestvovao u tome i bio je bez fantomke".
Osim Lazovića , prema riječima Mrvaljevića, bila su još tri policajca.
- Svi službenici policajce su tada bili bez fantomke.Ne znam ko su ostala trojica ali bih ih mogao poznati- kazao je Mrvaljević.
U tom momentu kada su ga tukli on nije znao njihova imena već je kasnije navodno saznao da je jedan od njih Petar Lazović iz priče po Nikšiću.
Na pitanje odbrane kazao je da su mu tada svi objasnili da je sin visokog policijskog funkcinera policije, vidio je njegovu fotografiju u novinama i tako je "saznao za Petra Lazovića".
On je objasnio da su četvorica policajaca došla za njega zbog " nekog ubistva u Podgorici" ali da je on prošao poligraf i da je pušten kući.
Na pitanje advokata Miloša Vuksanovića koji zastupa Raičevića na prvom saslušanju je pominjao policajca Ivana Đokovića da je bio na mjestu suvozača i da ga je udarao sve vrijeme dok je danas pomenuo Raičevića da je to radio.
- Mislim da je to bio lapsus. Siguran sam da je na prvom mjestu sjedio Jugoslav Raičević - kazao je Mrvaljević.
On je, kako je dodao, vjerovatno poslije izjave Jugoslava Raičevića kod tužioca shvatio da je bio i Ivan Đoković.
Vuksanović je ukazao na kontradiktornosti u iskazima i da te razlike Mrvaljević ne može objasniti na valjan način i da se to ne može podvesti pod "lapsus".
- Svjedok nije objasnio odakle zna boju glasa Jugoslava Raičevića jer sa njim nikada nije prije toga razgovarao - kazao je Vuksanović.
Petar Lazović je u cjelosti prigovorio iskazu Mrvaljevića.
Navodeći da se radi o lažnom iskazu.
Ukazao je da Sektkr za borbu protiv organigovanog kriminala uspio da riješi veliki broj krivičnih djela a među osumnjičenima je i ime Mrvaljevića.
Vuksanović je ukazao da Tužilaštvo treba da pokrene postupak zbog davanja lažnog iskaza i lažnog prijavljivanja.
- Spise treba dostaviti Tužilaštvu na ocjenu - kazao je Vuksanović.
Advokat Borović je pozilvao tužiteljku da obustavi krivično gonjenje, jer se radi o nekredibilnom svjedoku koji više pita mijenja izjave.
Interesantan je podatak da nije podnio prijave protiv inspektora, nego ciljano za Petra Lazovića.
Borović je rekao da je izmislio fotografije jer da ih je imao objavio bi ih u medije.
- Ne postoji nijedan posrednika dokaz za ovo što Mrvaljević danas govori - kazao je Borović.
Suđenje se nastavlja 9. juna.

Mrvaljević kategoričan da je bio žrtva torture, odbrana ukazala da u ljekarskom izvještaju nema konstatovanih povreda

Tradicionalna, pozitivistička, Rankeova škola, u istorijskoj nauci, veli da treba pisati kako je uistinu bilo (te teze je ponovio i znameniti Karel Kosik) i da treba pustiti činjenicama da same govore. Nepristrasno i bez posrednika. To u istorijskoj nauci, modernoj, ipak, i na žalost, nije moguće, jer je istoričar taj koji pronalazi i objavljuje istorijske izvore, on je posrednik između prošle stvarnosti i sadašnjosti i preko istoričara se saznaju dokumenta, uglavnom, i on ih saopštava i interpretira u skladu, sa, nadasve, utvrđenim istorijskim činjenicama.&nbsp; Drugo ime za utvrđene istorijske činjenice se naziva ISTINA, premda se istorija uvijek piše, a nikad napisati ne može, konačno. To je jasno, makar u istorijskoj nauci. No da budeno konkretni, u konkretnom slučaju istoriografske teme i ekspozicije. Četnički pokret 1941-1945. bio je &nbsp;zločinački, kvislinški, a jedan od njegovih glavnih vođa u Crnoj Gori bio je kapetan Jakov Jovović iz Bjelopavlića. &nbsp;Klasični ubica, mučitelj i sluga fašističko- nacističkog italijanskog i njemačkog okupatora i kukavički bjegunac iz Crne Gore 1944. I krvnik Crnogoraca. &nbsp;Sa njim u stroju pobjegao je i bivši zemljoradnik- Blagoje Jovović 1944, lažni atentator na poglavnika NDH Anta Pavelića 1957. Pobjegli i Jakov i Blagoje u Argentinu 1944 i kasnije i tamo obojica umrli. Jedan prije, drugi kasnije.&nbsp; Obojica proglašeni službeno ratnim zločincima i obojicu grli svetosavska sekta pod nazivom Srpska pravoslavna crkva, lažnim imenom jer je vaseljenski carigradski patrijatrah zove ispravno Crkva Srbije jer ona to jeste. A ona je okupatorska u Crnoj Gori od kraja 1918. godine. A zločinačka četnička politika i ideologija je njen savremeni i bivši , jedinstveni oficijelno spiritus movens oličena u vođstvu Crkve Srbije i režima u Srbiji i partijama bitnim, na žalost u vlasti u današnjoj Crnoj Gori. &nbsp;Baš upravo to. Oni glorifikuju četničke ratne zločince i zločine i pokušavaju "pravdati" njihove zločine. Od Draže, Pavla itd. To su oni i ne čudimo se tome ništa. Oni su vazda tom projektu pripadali. U ovom tekstu objavljujem, dva zanimljiva dokumenta, koja vrijedi pročitati, kako su zloglasni četnički komandant Jakov Jovovic i ostali, među kojima i Blagoje Jovović činjeli povrede ratnog i humanitarnog prava, i zatvarali, pljačkali i mučili crnogorske rodoljube i civile Momčila Kovačevića, Dušana L. Simonovica, koji su bili žrtve proganjanja od strane četničke bande Jakova Jovovića, a u svemu tome je učestovavo je i Blagoje Jovović kao saizvršilac, i bjegunac, koji je i zvanično (Blagoje Jovović, koga glorifijuje Crkva Srbije i režim u Srbiji i ovdašnji četnički paževi) proglašen ratnim zločincem 10. juna 1946. godine.&nbsp; I u sjajnoj emisiji "Drugačija radio veza", na Anteni M, Darko Šukovic je u razgovoru sa uvaženim dr Dragutinom Papovićem, između ostalog, jasno i tačno rekao pominjući Blagoja Jovovića da je on bio- prevarant. Izmislio Jovović po nalogu četničke bratije da je on pucao na poglavnika NDH zločinca Pavelića. Obična laž i nista više. &nbsp;U nastavku slijedi faksimil arhivskih dokumenta.&nbsp; IZVOR:&nbsp; DRŽAVNI ARHIV CRNE GORE, ARHIVSKO ODJELJENJE PODGORICA, KUTIJA 3, PREDMET RG. BR. 81, INV. Br. 273, FOND- PRINOVLJENI SPISI NOB-a (1941-1945), MATERIJALI (ODLUKE) ZEMALJSKE KOMISIJE ZA UTVRĐIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJEGOVIH POMAGAČA, DOSIJE ČETNIKA BLAGOJA JOVOVIĆA.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506200528_5497015ca3e76be3f4b5d5dd1d08a90f40a7e9f0b78fa2e4c54100417db6f13c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506200528_5497015ca3e76be3f4b5d5dd1d08a90f40a7e9f0b78fa2e4c54100417db6f13c" data-rendition-name="original" width="1209" height="1600" loading="lazy" alt="faksimil"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506200532_eed8bdc542bce99526a3eff0098a6ea6c75856169dd987c97aa99425b403ba14.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506200532_eed8bdc542bce99526a3eff0098a6ea6c75856169dd987c97aa99425b403ba14" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="faksimil"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506200532_0fe164e21d8536e51a0fe6d9a860201f9fba9d00caf6229ee2cb9e974a8f95c3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506200532_0fe164e21d8536e51a0fe6d9a860201f9fba9d00caf6229ee2cb9e974a8f95c3" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="faksimil"> </figure>

Tag: udruzenje-penzionera