U organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore, u KIC Budo Tomović, održaće se sjutra 35. završna sesija IUS FORUM-a pod nazivom „Quo vadis, Crna Goro – perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva u 2026. godini“
Na sesiji će govoriti: istoričar – akademik Šerbo Rastoder, akadmik CANU; pravnik – prof. dr Branislav Radulović, univerzitetski profesor i predsjednik UPCG; politikolog – Daliborka Uljarević, direktorica CGO; psiholog – Radoje Cerović i književinik – Balša Brković.
- Na završnoj sesiji Ius Foruma u 2025 godini razmotriće se pitanja vezana za perspektive, očekivanja i izazove crnogorskog društva u 2026. godini, koja će biti razmatrana iz ugla dinamike EU integracija, aktuelnog istorijskog revizionizma, nedostataka u vladavini prava, stanja u civilnom društvu, krize sekularizma i sklonosti društva unutrašnjem sukobljavanju, devastacije crnogorske kulture - &nbsp;navode iz Udruženja.
Sesija će se održati u utorak 23-ćeg decembra 2025. godine sa početkom u 18,3oh u multimedijalnoj sali KIC Budo Tomović na II spratu, u Podgorici.
Organizaciom sesija Ius Foruma, koje su otvorene za javnost i koje se organizju u formi dijaloškog foruma Udruženje pravnika ima za cilj da unaprijedi društveni dijalog na temema iz oblasti prava i drugih srodnih disciplina koje su od javnog intresa.
Udruženje pravnika Crne Gore će svim učesnicima Ius Foruma pokloniti po primjerak novog izdanja „Pravnog zbornika“ (01/2025) koje, na preko 430 strana, donosi novih 17 autorskih radova iz oblasti prva i srodnih disciplina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sjutra završna sesija IUS FORUM-a “Quo vadis, Crna Goro – perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva u 2026. godini“

Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore i Udruženje pravnika Crne Gore, povodom obilježavanja jubileja – 120 godina od donošenja prvog Ustava Crne Gore iz 1905. godine, organizuju naučni skup – okrugli sto na temu ,,Ustav Crne Gore iz 1905. godine – temelj crnogorske pisane ustavnosti“. Događaj će biti organizovan u petak, 12. decembra u 11 sati, u svečanoj sali Pravnog fakulteta. - Okrugli sto će biti plenarnog karaktera, a skup će u ime organizatora otvoriti dekan Pravnog fakulteta UCG &nbsp;prof. dr Vladimir Savković i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislav Raudulović - najavljeno je iz Udruženja pravnika. Naučni skup će biti održan u jednoj sesiji, a uvodna izlaganja imaće prof. dr Petar Šturanović i prof. dr Danilo Ćupić, pored kojih je prijavljeno još 10 panelista koji &nbsp;će imati priliku da izlože referate u trajanju do 10 minuta, nakon čega će se kroz naučni dijalog razmijeniti mišljenja i argumenti od značaja za pravne, političke, istorijske i ukupno društvene okolnosti nastanka, razvoja i perspektiva crnogorske ustavnosti, sa centralnom temom Ustava iz 1905. godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211111216_94320c8a6e6acb1cb68cf1a15b7132296f8ffe054dff61fe6587244ff59c87e9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211111216_94320c8a6e6acb1cb68cf1a15b7132296f8ffe054dff61fe6587244ff59c87e9" data-rendition-name="original" width="1131" height="1600" loading="lazy" alt="Agenda događaja"> <figcaption>Agenda događaja(Photo: Udruženje pravnika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Referati sa skupa biće objavljeni u naučnom časopisu Udruženja pravnika Crne Gore „Pravni zbornik“. U okviru obilježavanja ovog značajnog jubileja iz crnogorske pravne istorije, u saradnji sa Državnim arhivom Crne Gore prethodno će biti otvorena izložba „120 godna crnogorske ustavnosti 1905 - 2025“, na kojoj će biti izloženi svi crnogorski ustavi iz ovog perioda i prateća dokumetnacija.&nbsp; Izložba će biti otvorena za javnost u holu Pravnog fakulteta UCG.&nbsp; Izložbu će u 10 sati otvoriti predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a prisutnima će se pored dekana Pravnog fakulteta obratiti i Danilo Mrvaljević, direktor Državnog arhiva Crne Gore.

Sjutra okrugli sto na temu ,,Ustav Crne Gore iz 1905. godine - temelj crnogorske pisane ustavnosti“

Udruženje pravnika Crne Gore saopštilo je, povodom 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava, da državne institucije imaju ustavnu obavezu da osiguraju punu i djelotvornu zaštitu prava građana u skladu sa međunarodnim standardima i ratifikovanim konvencijama.
- Ljudska prava predstavljaju temelj svakog pravnog poretka i sva reforma, svaka javna politika i sve postupanje institucija moraju biti podređeni zaštiti dostojanstva građana - navodi se u saopštenju.
Udruženje posebno ističe značaj slobode okupljanja, koju opisuje kao jedno od ključnih demokratskih prava koje građanima omogućava da javno izraze stavove, štite interese i učestvuju u društvenim procesima.
- Građanima mora biti omogućeno da slobodno i bez pritisaka iskažu nezadovoljstvo javnim politikama ili nezakonitim postupanjem državnih organa. Efikasno ostvarivanje prava na okupljanje i protest predstavlja ogledalo zrelosti društva i ostvarenja ustavnog principa da se ograničenja ljudskih prava ne smiju uvoditi u druge svrhe osim onih zbog kojih su propisana (član 12 stav 3 Ustava Crne Gore) - naglašavaju iz Udruženja.
Dodaje se da pravna struka ima posebnu odgovornost da insistira na rješenjima koja podstiču dijalog, toleranciju i punu institucionalnu zaštitu slobodnog okupljanja, uz poštovanje načela proporcionalnosti i nediskriminacije.
Udruženje podsjeća da Međunarodni dan ljudskih prava ujedno skreće pažnju na značaj napretka Crne Gore u pregovaračkim poglavljima 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost).
- Napredak u ovim poglavljima nije samo tehničko ispunjavanje obaveza, već potvrda strateške posvećenosti da se ljudska prava poštuju u praksi, a ne samo kroz deklarativna opredjeljenja - navodi se.
Iz Udruženja izražavaju zabrinutost zbog, kako navode, načina na koji je tretiran građanski protest protiv dodjele državne nagrade „13. jul“.
- Posebno zabrinjava činjenica da je, umjesto utvrđivanja odgovornosti za moguće nezakonitosti u postupku dodjele nagrade, primijenjena represija prema građanima — sa odloženim rokom od pet mjeseci i bez prethodnog informisanja o aktivnostima državnih organa - navodi se u saopštenju.
Među građanima koji su se obratili Udruženju je, kako ističu, i poznati glumac i reditelj Davor Dragojević.
Udruženje pravnika Crne Gore, koje više od 93 godine aktivno djeluje u oblasti unapređenja pravnog sistema, ističe da ostaje posvećeno promociji pravne sigurnosti, unapređenju zaštite ljudskih prava i reformskim procesima u skladu s evropskim standardima.
- Nastavićemo da podstičemo kritičko mišljenje, zagovaramo najbolje prakse i doprinosimo razvoju pravnog sistema koji će obezbijediti punu zaštitu prava svih građana Crne Gore - &nbsp;poručeno je na kraju saopštenja.

Ljudska prava moraju biti garantovana u praksi, ne samo na papiru; Davor Dragojević među procesuiranima zbog protesta ispred Vile Gorica

Udruženje pravnika Crne Gore, povodom jučerašnjeg saopštenja policije o "procesuiranju 35 građana", kontaktirao je veći broj lica revoltirano činjenicom na koji je način, nakon proteka vremena od pet mjeseci, predstavljen njihov građanski protest protiv dodjele 13-to julske nagrade, za koji ističu da je bio sproveden u nezakonitom postupku, da su dodjeljene licima koja ne ispunjavaju uslove i suprotno duhu najvećeg državnog priznanja, saopšteno je iz Udruženja pravnika.
Kako navode, građane je posebno iritiralo selektivno javno objavljivanje imena, i to nakon što je osnovni državni tužilac, po prijavi policije odbacio sve navode, što je suprotno duhu ustavno proklamovane jednakosti svih građana pred zakonom.&nbsp;
- Po mišljenju građana ova "selekcija" u javnom objavljivanju imena ima cilj pripremanje i "projektovanje" budućih, moguće represivnih "akcija" policijskih snaga“ - dodaju u saopštenju.
Posebno je istaknuto da policija nikada nije obavjestila javnost o sprovedenim istragama protiv "lica u civilu" i bez policijskih oznaka, koja su prekomjereno i krajnje nestručno pod Goricom upotrijebila biber sprej protiv građana, uglavno starije životne dobi, usljed čega je dio njih, a i dio policajaca, bio primoran da zatraži medicinsku pomoć, a neki su završili u Urgentnom bloku KBC-a.
Kako naglašavaju, shodno navedenom, a na bazi pritužbe građana, Udruženje pravnika, saglasno svojim mogućnostima, pružiće istima besplatnu pravnu podršku.
Posebno se ističe da "zatečeni" navedenim saopštenjem policije, te da su prvi put i to iz medija saznali kako sami ukazuju o nastavku "progona onih koji se u svoj državi građanskim i dozvoljenim metodama bore za vladavinu prava i čuvanje vrijednosti crnogorskog društa, umjesto onih čija je to ustavna obaveza".
Takođe, Udruženje pravnika pruža podršku Savjetu za građansku kontrolu policije u njihovom zalaganju da se zaštiti dignitet njihove članice Aida Petrović, koja je imenovana u ime civilnog društva, čije se ime za razliku od većine drugih "35 lica" apostrofira u javnim objavama.&nbsp;
- Ovo posebno u svijetlu činjenice da je tužilaštvo odbacilo krivične prijave protiv svih ovih lica, a njihova imena se i to selektivno javno objavljuju, čime je grubo povrijeđena prezumpcija nevinosti i nastavljena "politika žigosanja" građana koji niti jednom radnjom ili odlukom državnih organa, niti u jednom pogledu nijesu "oglašeni krivim", čime se javno narušava njihov ugled, čast i dostojanstvo - zaključili su iz Udruženja pravnika.

Udruženje pravnika: Selektivno iznošenje imena građana nakon protesta krši pretpostavku nevinosti, pružićemo im besplatnu pravnu podršku

Imate apsurd da imate zalaganje za Petrovićevsku Crnu Goru od onih koji su jednim nelegitimnim činom, činom suprotnom Ustavu države Crne Gore, suprotno njenom parlamentu koji je bio formiran 1914. godine i bio u punom legitimitetu, jednostavno zbrisali sa istorijske pozornice i državu i naciju, njene legitimne institucije i crkvu - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, predsjednik Udruženja pravnika prof. dr Branislav Radulović.
U skupštinskoj sali na Cetinju sinoć je održana promocija Drugog izdanja knjige "Najveći zločin istoriji" Jovana Čubranovića, autora koji se bavi isključivo dokazanim i provjerljivim istorijskim činjenicama. Interesantno je i to što je istoga dana na Cetinju promovisana knjiga koja se bavi nasilnom aneksijom Crne Gore 1918. godine, ali i proslava Podgoričke skupštine u Pljevljima.
"Najveći zločin u istoriji" je, kako ističe Radulović, knjiga koja je izazvala izuzetno interesovanje javnosti i koju su izdavači odlučili da poklone crnogorskoj javnosti, te da će pokušati da štampaju još primjeraka.&nbsp;
Kaže da je datum promocije 1. decembar odabran zato što je 1. decembra bila kruna suverene, međunarodno priznate države Crne Gore i kraj onoga što se naziva Petrovićevska Crna Gora nakon 222 godine, odnosno kako kažu članovi tog nezakonitog, nelegitimnog odbora - da se kralj Nikola I Petrović Njegoš i njegov dinastija zbaci sa crnogorskog prijestola.
- Bio je to povod da ovo izuzetno izdanje koje se pojavilo 2021. godine, koje je nastalo u razdoblju od 1918. do 1934, koje je autentično, koje nije moglo imati refleksiju današnjih događaja, pojavi pred crnogorskom javnošću i pruži odgovore svima onima koji danas očigledno žele da prave jedan ozbiljan falsifikat crnogorske istorije - rekao je Radulović.
O 1918. godini, kako dodaje, pisali su renomirani crnogorski istoričari Dimitrije Dimo Vujović, Jovan Bojović, akademik Mijat Šuković, od obilja građe koja je dodatak autentičnosti izvora koji se mogu pronaći u njoj.&nbsp;
Radulović podsjeća da je knjiga podijeljena u 13 djelova, koji se sastoje od autentičnih i neposrednih izvora upravo perioda od Podgoričke skupštine zaključno sa 1930. godinom.
- Autor koji je publicista, koji je čitav svoj život posvetio borbi za međunarodno priznanje Crne Gore, donosi sijaset međunarodnih dokumenata, saznanja, čak donosi vrlo značajne dokumente iz beogradske štampe koja je upravo u tim godinama obznanila zločine po prvi put koji su se događali, pa čak i priznanje ministara. Imamo slučaj da ministar unutrašnjih poslova tadašnje Kraljevine prilikom formiranja nove vlade tadašnjeg premijera Davidovića gdje kaže da "za razliku od drugih mi više nećemo ubijati žene i djecu" - zaključio je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DOTetPB1-qqQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Imate apsurd da imate zalaganje za Petrovićevsku Crnu Goru od onih koji su nelegitimnim činom zbrisali sa istorijske pozornice i državu i naciju

Ombudsman Siniša Bjeković je, pred Odborom za evropske integracije, govoreći o porukama Udruženja pravnika istakao da institucija ombudsmana nema nikakvog razloga da &nbsp;zauzima drugačiji stav.
- Nikakvog razloga nema da se podstiče značaj Udruženja &nbsp;pravnika jer je to jedna od, ako ne i najrenomiranija institucija kada je u pitanju, ne samo civilni sektor, već i pravnička struka. Što se tiče institucije ombudsmana, nemamo nikakvog razloga da zauzimamo drugačiji stav- kazao je Bjeković.
Po pitanju hapšenja predstavnika medija, nastavio je Bjeković, već ste barem deset puta čuli saopštenje i to treba da bude ultima ratio i samo u onim slučajevima kada postoje osnovi za takav postupak.&nbsp;
- Da li postoje osnovi u svakom konkretnom slučaju, teško je da ombudsman iz prve ruke kaže, tim prije što nijesmo upoznati sa svakim slučajem pojedinačno, a vi dobro znate da svaki slučaj, barem u krivičnom pravu jeste individualan i s njim tako treba postupati- poručio je Bjeković.

Bjeković: Hapšenje predstavnika medija treba da je ultima ratio i to samo kad postoje osnovi

Udruženje pravnika Crne Gore upozorilo je danas na zabrinjavajući niz postupanja državnih organa – od privođenja mimera „Radosava Vrbice“ i hapšenja navodnih „organizovanih kriminalnih grupa“, do najava pozivanja urednika medija na informativne razgovore – uz ocjenu da su pojedine akcije praćene protivpravnim oduzimanjem uređaja, povredom privatnosti i selektivnom primjenom zakona, što može predstavljati ozbiljnu prijetnju ustavnom poretku i vladavini prava.
- U posljednjim slučajevima primijećeno je protivpravno oduzimanje mobilnih telefona i laptopova novinara, aktivista i građana, kao i stavljanje lisica prilikom hapšenja u situacijama koje to objektivno ne zahtijevaju. Takva postupanja nijesu u skladu sa zakonom ni međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava i mogu predstavljati povredu prava na privatnost, dostojanstvo i slobodu izražavanja, zajemčenih Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima - navode u saopštenju za javnost.
Posebno, kažu, zabrinjava činjenica da se nakon zapljene uređaja u medijima pojavljuju privatne i intimne prepiske iz telefona i laptopova, koje se zatim koriste kao sredstvo političkog obračuna sa pojedincima i predstavnicima političkih partija.
Iz Udruženja pravnika upozoravaju da takva praksa predstavlja grubo kršenje prava na privatnost, zaštitu ličnih podataka i pretpostavke nevinosti, te ukazuje na ozbiljnu zloupotrebu informacija iz policijskih i tužilačkih postupaka.
- U takvom okruženju se javlja realna opasnost da policija i tužilaštvo postane instrument političkog obračuna, umjesto nezavisni i nepristrasni čuvar zakonitosti. Kada se istražni i krivični mehanizmi koriste selektivno, protiv političkih neistomišljenika ili kritičkih glasova, time se narušava samo srce ustavnog poretka i potkopava povjerenje građana u institucije pravde - poručuju oni.
Kako dodaju, oduzimanje ličnih uređaja koji sadrže komunikacije, poruke i novinarske izvore mora biti strogo ograničeno, sudski odobreno i srazmjerno cilju postupka, a ne korišćeno kao instrument pritiska ili javne diskreditacije.
- Istovremeno, u pravosudnom sistemu i dalje se ne sprovode odluke osnovnih i viših sudova, nije postignut neophodan dijalog oko izbora sudija Ustavnog suda, dok se brojne institucije nalaze u v.d. stanju, što dodatno podriva povjerenje građana u institucije i vladavinu prava - naglašavaju.
U ovom trenutku, kako napominju, hapšenja bez sudskog epiloga ili ona praćena intenzivnom medijskom pažnjom i političkim konotacijama, poput nedavne „policijske akcije u ASK“, izazivaju niz pravnih i društvenih nedoumica, te opravdanu zabrinutost javnosti.
- Predstavnici Udruženja pravnika Crne Gore su o ovim pitanjima nedavno informisali šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, g. Satlera, ukazujući na: nedopustivo dugo trajanje pritvora, predložene zakonske izmjene kojima se ograničavaju građanske slobode, pravne rizike i mogućnosti zloupotrebe veting procesa, te učestalu praksu curenja i zloupotrebe ličnih podataka iz zaplijenjenih uređaja - naveli su.
Crnogorska javnost, naglašavaju. ima pravo da dobije jasne i pravno utemeljene odgovore, posebno imajući u vidu garancije iz: člana 29 Ustava Crne Gore – Lišenje slobode, člana 40 – Pravo na privatnost, člana 47 – Sloboda izražavanja, i člana 50 – Zabrana cenzure.
- Udruženje pravnika Crne Gore će, u saradnji sa partnerskim međunarodnim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih i medijskih prava, nastaviti da prati sve slučajeve u kojima postoji sumnja na povredu osnovnih prava, curenje povjerljivih podataka i zloupotrebu represivnih ovlašćenja, sa ciljem zaštite temeljnih prava, sloboda i pravne sigurnosti u Crnoj Gori - zaključeno je u saoštenju.

Udruženje pravnika o akciji SDT-a: Državni organi ozbiljno zloupotrebljavaju represivna ovlašćenja i krše osnovna prava građana

Udruženje pravnika Crne Gore je, povodom "slučaja Nikaljević“ pozvalo državne organe da neselektivno vode računa o ustavnom načelu da su "svi jednaki pred zakonom" i da, saglasno čl. 6 stav 3 Ustava Crne Gore "svako je obavezan da poštuje prava i slobode drugih".
Nenad Nikaljević uhapšen je u petak nakon incidenta koji je imao sa svještenstvom Crkve Srbije i radnicima koji su kopali kanal u zoni zaštićenog kulturnog dobra – Manastira Donji Brčeli. On je došao sa namjerom da ih pita da li imaju dozvolu za te radove i onda, kako je kazao ranije Portalu ETV, "riječ po riječ, nastaje prepirka". Priznaje da je bio grub u komunikaciji s njima, ali i ističe da je bio napadnut, ne samo verbalno, već i fizički i da ga je jedan od njih stegao za grkljan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3053%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsuzana-nikaljevic-po-prijavi-popova-crkve-srbije-kaznjena-1-000-eura&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U Udruženju pravnika su kazali da bi državni organi, prije svega državno tužilaštvo, trebalo da bez selekcije i sa jednakim stepenom "efikasnosti" postupa u svim slučajevima kada se suprotno čl. 7 Ustava Crne Gore "izaziva i postiče mržnja ili netrpeljivost prema drugima". 
- Ovo se prevashodno odnosi na "privilegovane crkvene organizacije" koje već duži vremenski period krše odredbe čl. 14 Ustava Crne Gore i svojim aktivnostima duboko ulaze u nedležnosti države ili postupaju suprotno ustavnom poretku i javnom interesu - ističu u Udruženju pravnika.
Usljed ove "selekcije" u postupanju nadležnih državnh organa ispada da se, kako kažu, efikanost države pokazuje na bračnom paru Nikaljević, gdje je supružnik penzioner, a skupa imaju preko 130 godina života.
- Zato se stručna i laička javnost sa pravom pita, da li je bračni par Nikaljević, u toj starosnoj dobi, veća društvenu opasnost od onih koji organizovano, suprotno zakonima Crne Gore, uz vidnu logistiku iz inostranstva, kontinuirano i otvoreno narušavaju ustavni poredak, izazivaju vjersku netoleranciju i međunacionalnu mržnju i svojim postupanjem direktno kontriraju državnim organima - naglašeno je u saopštenju.
Zato se, ističu u Udruženju pravnika, u javnosti sa pravom postavlja upit, da li za sve organizacije koji djeluju u Crnoj Gori važi Ustav Crne Gore – prevashodno odredba čl. 55 Ustava "Zabrana djelovanja i osnivanja", koja eksplicite utvrđuje da je zabranjeno djelovanje "organizacija koje je usmjereno na nasilno rušenje ustavnog poretka, narušavanja teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore, kršenje zajamčenih sloboda i prava ili izazivanja nacionalne, vjerske ili druge mržnje i netrpeljivosti“.

Udruženje pravnika povodom slučaja Nikaljević: Državni organi da neselektivno vode računa o ustavnom načelu da su svi jednaki pred zakonom

Udruženje pravnika Crne Gore, polazeći da su život i bezbjednost najveće vrijednosti građana koje je država dužna da čuva, saopštilo je da će se odazvati javnom pozivu porodica tragično stradalih i ranjenih u dva stravična zločina na Cetinju, upućenog nevladinim i strukovnim organizacijama i ukupnom civilnom društvu.
- Period od tri godine od prvog svirepog zločina u Medovini nije donio odgovore koje traže porodice stradalih, dok traje muk institucija, ignorisanje i prepuštanje zaboravu - navodi se u saopštenju. 
Tako, ističu, umjesto da nosioci javnih funkcija preuzmu odgovornost i do kraja razriješe sve okolnosti pod kojima su se desili ovi zločini, pokušano je preko prijedloga neustavnog Zakona o javnim okupljanjima ugušiti glas članova porodica stradalih, čijem usvajanju se Udruženje pravnika oštro suprotstavilo i za to dobilo podršku sa relevantnih međunarodnih adresa.
- Udruženje pravnika Crne Gore, pored simboličnog paljenja svijeća i ličnog prisustva na skupu, izražava spremnost da pruži stručnu podršku u daljoj pripremi "Markovog i Mašanovog zakona" koji bi trebao da osigura da se ovako stravični zločini nikada više ne ponove - dodaju u saopštenju. 
Uvjereni su, kako se navodi, da će se pozivu porodica žrtava odazvati i drugi akteri civilnog društva i 12-tog avgusta biti na Cetinju i tako pokazati da je Crna Gora solidarno društvo i svi skupa izraziti zahtjev da pravda bude dostupna i da se ostvari institucionalna odgovornost, kažnjavanje odgovornih i puno rasvjetljavanje svih činjenica vezanih za ovaj dva stravična zločina.

Udruženje pravnika će se odazvati pozivu porodica tragično stradalih i ranjenih u dva stravična zločina na Cetinju

Današnji dan velika je pobjeda građanske, evropske, prosvijećene i urbane Crne Gore, koja je pokazala da ima potencijal da bude prva naredna 28-ma članica EU, poručili su iz Udruženja pravnika Crne Gore nakon što danas u Skupštini nijesu usvojene izmjene tri sporna zakona.
- Nema evropske perspektive bez evropskog društva, a Crna Gora u svom nevladinom sektoru, strukovnim organizacijama i građanskim aktivistima, uz pomoć nezavisnih medija, ima potencijal da napravi presudan korak, koji je udaljava od autoritarizma a približava demokratiji- kazao je predsjednk Udruženja pravnika, Branislav Radulović.
On je istakao da je očigledno da su odustajanje od "kontroverznih" zakona koji uređuju javna okupljanja, ANB i unutrašnje poslove proizvod jasne argumentacije civilnog društva, Udruženja pravnika i slobodnih intelektalaca, koja se izgleda bolje razumije u Briselu i Vašingtonu nego u Podgorici.
- Stoga, ukoliko "političke elite" istinski žele "evropski put" Crne Gore prvi pravi korak bio bi otvoren, suštinski i sadržajan društveni dijalog sa civilnim društvom koje je pokazalo da je jedini stvarni i nesporni evropski potencijal Crne Gore- poručio je profesor Radulović.

Radulović: Argumentacija civilnog društva i pravnika bolje se razumije u Briselu i Vašingtonu nego u Podgorici

Jak zemljotres, magnitude 5,1 stepeni Rihterove skale, osjetio se u 5.53 časova u Ređo Kalabriji, a brojni izvještaji stižu i iz Mesine i drugih područja Sicilije i Kalabrije.
Epicentar je, prema veb-sajtu italijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju, bio u moru kod jonske obale na dubini od 65 kilometara, navodi agencija Ansa.
Prema sajtu Evropskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC) epicentar potresa jačine 5,1 stepeni po Rihterovoj skali je bio u Jonskom moru 62 km istočno od Ređo Kalabrije na dubini od 58 kilometara, prenose mediji.

Jak zemljotres pogodio Italiju

U proljeće 1923. godine, dok se Evropa već navikavala na fašizam, nasilne aneksije i političke progone, sudbina Crne Gore i njenih legitimnih predstavnika preselila se preko Atlantika. Među njima je bio i Jovan S. Plamenac, bivši crnogorski ministar, predsjednik Crnogorske narodne skupstine i premijer Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu (1919-1921), ali i politički vođa crnogorske suverenističke emigracije, borac za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore protiv velikosrpske okupacije i nasilne aneksije izvršene krajem 1918. Protjeran iz Italije po nalogu fašističke vlade Benita Musolinija nakon dogovora sa režimom Kraljevine SHS, Plamenac je utočište potražio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov dolazak u Ameriku, administrativne prepreke, političke kontroverze i jasne poruke o statusu Crne Gore zabilježio je jedan od najuticajnijih svjetskih listova – The New York Times. U tekstu objavljenom 28. aprila 1923. godine, ovaj prestižni list ne samo da izvještava o proceduri prijema bivšeg crnogorskog premijera na Elis Ajlendu, već svjedoči o tadašnjem međunarodnom poretku, pravnom kontinuitetu crnogorske državnosti i upornom pokušaju da se glas porobljene zemlje ne utiša. U nastavku donosimo integralni prevod tog teksta, kao dragocjeno istorijsko svjedočanstvo koje baca snažno svjetlo na političku sudbinu Crne Gore i njenu borbu za Pravo, Čast i Slobodu. "Primaju bivšeg premijera, ali uz jamčevinu; Nalog Ministarstva rada oslobađa Crnogorca sa Elisa Ajlenda. Po nalogu Ministarstva rada u Vašingtonu, Jovan S. Plamenac, samoproglašeni predsjednik vlade politički nepostojeće monarhije Crne Gore, koji je po dolasku ovamo u subotu bio upućen na Elis Ajlend, juče je primljen u ovu zemlju uz polaganje jamčevine. Kako Plamenac ne govori engleski, njegov slučaj je pred komesarom zastupala gospođica Vera Petrović, mlada kćerka dr Vladimira Petrovića, čije posjetnice ga predstavljaju kao izvanrednog i opunomoćenog ministra Crne Gore. Ona je komesaru Todu saopštila da je Plamenac dvije godine bio zarobljenik Austrijanaca i da je došao ovamo isključivo u ličnoj misiji, koja će trajati svega nekoliko mjeseci. Plamenac je putovao sa diplomatskim pasošem koji je izdala crnogorska Vlada 1920. godine, a koji je 2. aprila ove godine ovjeren u Američkom konzulatu u Rimu, uz sljedeću napomenu: „Gore navedena viza odobrava se u skladu sa uputstvima primljenim od Američke ambasade u Rimu, datiranim 2. aprila. Ambasada je ovlašćenje za izdavanje ove vize dobila od Stejt departmenta pod datumom 1. aprila.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110080152_8befca2545ec9bc9422ed56d718cfd5d03a888fd41b7bc068642146c81e7f47d" data-rendition-name="original" width="672" height="645" loading="lazy" alt="NY"> </figure>  Istaknuto je da Imigraciona služba po ovlašćenjima ima prvenstvo nad konzularnom službom. Putnik može biti potvrđen od strane diplomatskog kora, a ipak biti neprihvatljiv zbog mentalnih ili fizičkih razloga, ili zbog popunjene kvote zemlje iz koje dolazi. U slučaju Plamenca, službenici na Elis Ajlendu nijesu bili sigurni kakvu proceduru treba primijeniti zbog političkih komplikacija koje proizlaze iz ujedinjenja Crne Gore sa Jugoslavijom, čija je kvota već popunjena. Komesar Tod je zato pitanje uputio Vašingtonu. Takođe su primljena uputstva da se dopusti ulazak i Mihailu Tomiću i Aleksandru Đokiću, pomoćnicima Plamenca. <h2>Teškoće tokom intervjua</h2> Grupa je otišla u hotel „Netherland“, gdje je bio zakazan intervju sa Plamencem, kome su se njegovi sunarodnici uvijek obraćali sa „Vaša ekselencijo“. Intervju je bio praćen jezičkim poteškoćama, koje su prevazilažene prenošenjem pitanja Plamencu preko engleskog, francuskog, italijanskog i, konačno, srpskog jezika. Da li je tokom tog procesa prevođenja i ponovnog prevođenja snaga Plamenčevih izjava bila oslabljena, sagovornik vjerovatno nikada neće saznati, ali mu se činilo da su mnogi dugi Plamenčevi odgovori zahtijevali svega pola tuceta engleskih riječi da bi se prenijela njihova suština. Svedena na jednu izjavu, Plamenčeva poruka američkom narodu glasila je ovako: „Povodom mog dolaska u Sjedinjene Američke Države, mnogi listovi su objavili netačne izvještaje o crnogorskom pitanju, o meni lično i o svrsi moje posjete - bez sumnje u dobroj namjeri, ali nedovoljno obaviješteni. Tako je pogrešno navedeno da sam došao da u Njujorku osnujem crnogorsku vladu; takođe da sam bio pukovnik u crnogorskoj vojsci i da sam tokom rata bio diplomatski predstavnik Crne Gore u Carigradu“. „Umjesto toga, moja karijera je bila isključivo politička i parlamentarna: bio sam poslanik u Crnoj Gori, državni savjetnik, član vlade i predsjednik vlade. Najzad, 1918. predvodio sam ustanak protiv francusko-jugoslovenskih okupacionih trupa, koje su samovoljno i nasilno proglasile aneksiju Crne Gore Jugoslaviji. Ustanak je bio zamišljen, organizovan i vođen od strane mene lično, a obustavljen po mom naređenju nakon apela predsjednika Vilsona, upućenog iz Pariza, da se poštedi prolijevanje krvi, uz obećanje crnogorskom narodu potpune obnove njegovih sloboda i njegove države, na isti način kako je to bilo priznato Belgiji i Srbiji. <h2>Nade u slobodu naroda</h2> „Na Mirovnoj konferenciji u Parizu branio sam stvar svoga naroda. Javnosti je poznato da se crnogorski narod drži u potčinjenosti od strane jugoslovenskih trupa; ipak, suverenitet Crne Gore ovom okupacijom nije pravno poništen. Za mnoge države Crna Gora i dalje postoji kao suverena država de facto i de jure. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, Crna Gora za njih uvijek postoji de jure, jer ova zemlja nikada nije potpisala nijedan međunarodni ugovor kojim bi priznala ukidanje suvereniteta Crne Gore“. Govoreći o svom pasošu, rekao je da vjeruje da su Sjedinjene Američke Države dozvolile izdavanje vize, vođene simpatijama koje Vlada gaji prema njegovom narodu. Plamenac je izjavio da je razlog njegovog dolaska ovamo sasvim privatne prirode i da će se u ovoj zemlji zadržati samo kratko vrijeme. „Da li vjerujete da će autonomija Crne Gore biti obnovljena?“ „Kao rodoljubivi Crnogorac, čvrsto vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje i da će nepravde učinjene mome narodu biti ispravljene.“ Na kraju intervjua, Plamenac je izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Crna Gora bile jedine dvije nacije koje su ušle u Svjetski rat sa nesebičnom namjerom, bez ikakve ideje o teritorijalnom dobitku. „Kao što je Srbija, napadnuta od Austrije, pozvala Crnu Goru u pomoć, tako su Saveznici pozvali Sjedinjene Američke Države da pomognu u dobijanju rata“, dodao je, zaključuje se u tekstu Njujork tajmsa.

Kako je Njujork tajms 1923. pisao o protjeranom crnogorskom premijeru Jovanu S. Plamencu: "Vjerujem u vaskrsenje svoje zemlje"

Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.
Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.
Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.
SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.
Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.
"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.
Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.
Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.

Tag: udruzenje-pravnika-crne-gore