<p>Udruženje pravnika Crne Gore je, reagujući na to što je funkcioner Demokrata, <b>Boris Bogdanović</b> na sjednici Skupštine optužio TV E, M portal i Portal Analitika da ih plaćaju organizovane kriminalne grupe, izrazilo ozbiljnu zabrinutost zbog povećanja tendencija da se degradira ustavno zaštićeno pravo - sloboda štampe (čl. 49).</p>
<p>- U tom pogledu, Udruženje pravnika očekuje jasnu, hitnu i nedvosmislenu reakciju ministra pravde i ministarke kulture kako bi crnogorska javnost znala da li je to i zvanična politika Vlade - kazali su za Portal Analitika iz ovog Udruženja.</p>
<p>Upozoravaju i da dodatno zabrinjava činjenica da dok se, kažu, zvanično zagovara politika evropskih integracija istodobno se čitavim nizom političkih akcija devastiraju osnovne slobode i prava građana, sloboda medija, jednakost građana pred zakonom, zloupotrebljava institut pritvora, narušavaju akademske slobode i prava.</p>
<p>- Stoga, ukupna javnost sve više stiče utisak da iza formalne evropeizacije stoji ozbiljna "feudalizacija" društva kroz političku etnofederalizaciju, klerikalizaciju, napad na medijske i druge slobode, neskrivenu partitokratiju, nenaučni istorijski revizionizam, "inkvizicionu ruku pravde", nepoštojanje preporuka iz izvještaja EK i mišljenja VK, devastaciju institucionalne demokratije - zaključuju iz Udruženja pravnika Crne Gore.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Udruženje pravnika: Ministri pravde i kulture da se izjasne je li targetiranje novinara zvanična politika Vlade

<p>Udruženje pravnika Crne Gore saopštilo je da o Zakonu o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima ponovo moraju zauzeti stav Zakonodavni odbor i Ustavni odbor Skupštine Crne Gore. </p>
<p>U reakciji na stav Akcije za ljudska prava (HRA), koja je prethodno ukazala na potrebu dvotrećinske podrške za usvajanje ovog zakona, Udruženje pravnika ističe tri ključna pravna argumenta.</p>
<p>Prvi se odnosi na sadržaj samog Sporazuma, u kojem se, kako navode, u članu 1 eksplicitno pominju „nekretnine mješovite namjene“ koje bi bile predmet posebnog imovinskog režima za strane subjekte, različitog od postojećeg pravnog režima u Crnoj Gori. </p>
<p>Takođe, u članu 3 predviđeno je da će Vlada Crne Gore „preuzeti sve neophodne mjere i aktivnosti kako bi obezbijedila zemljište“, bez provođenja javnih nabavki ili tendera u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, čime se, kako smatraju, dodatno odstupa od važećih pravnih normi.</p>
<p>Kao drugi ključni argument, Udruženje navodi član 91 tačka 5 Ustava Crne Gore, koji izričito propisuje da Skupština odlučuje dvotrećinskom većinom glasova svih poslanika o zakonima koji se odnose na izborni sistem i imovinska prava stranaca.</p>
<p>Treći element odnosi se na tumačenje pojma „imovinska prava stranaca“. Kako ističu, ovaj pojam ne obuhvata isključivo pravo svojine, već i službenosti i založna prava, obligaciona prava kao što su zakup, koncesija, posluga, ostava, kao i  intelektualna prava itd.</p>
<p>- Iako se predlagač zakona pozivao da se ‘zemljište neće otuđivati (prodavati) već samo davati u zakup’, Udruženje pravnika Crne Gore upozorava da član 91 stav 5 Ustava Crne Gore se ne odnosi samo na najvažnije imovinsko pravo – pravo svojine i njeno otuđenje, već i na zasnivanje ostalih imovinskih prava stranaca kao što je, npr., zakup - saopštilo je Udruženje.</p>
<p>Na osnovu ovih argumenata, Udruženje pravnika smatra da bi usvajanje pomenutog zakona bez potrebne – ustavom definisane većine -  automatski otvara prostor da se isti ospori pred Ustavnim sudom iz razloga formalne neustavnosti<b>.</b></p>
<p>- Saglasno svemu, Zakonodavni odbor Skupštine Crne Gore bi morao ponovo zasjedati, razmotriti sve ove činjenice i zauzeti stav po ovom pitanju, jer u protivnom, izvjesno naknadno „obaranje“ zakona pred Ustavnim sudom, vidno bi narušilo međunarodnu reputaciju Crne Gore i proizvelo ozbiljne posljedice i za državu i potencijalnog investitora – navode iz Udruženja.</p>
<p>Takođe, kako dodaju, Ustavni odbor Skupštine Crne Gore bi prethodno, prije glasanja na plenumu, morao razmotriti ovo pitanje saglasno svojoj nadležnosti da „razmatra načelna pitanja primjene Ustava“. </p>
<p>- Tim prije što se ovdje neupitno postavlja pitanje neophodnosti primjene člana 91 stav 5 Ustava Crne Gore koji utvđuje obavezu Skupštine da odlučuje „o imovinskim pravima stranaca“ dvotrećinskom većinom – zaključuju u Udruženju pravnika.</p>

Zakonodovani i Ustavni odbor moraju ponovo zauzeti stav o Zakonu o potvrđivanju sporazuma sa UAE

<p>Udruženje pravnika cijeni da je vrlo važno da se pitanje penzionisanja jednog sudije Ustavnog suda pravno učini nespornim mišljenjem specijalizovanog tijela Savjeta Evrope kakvo je Venecijanska komisija i crnogorsko društvo kroz poštovanje stava istog pokaže da je vladavina prava iznad prava na vladavinu, a polazeći od latinske premise „Da mihi facta, dabio tibi ius“ ("Daj mi činjenice, daću ti pravo").</p>
<p>Pitanje vladavine prava, zaštita ustavnosti i izgradnja pravne države su, kako navode u saopštenju, temeljne odrednice i osnovni principi za ostvarivanje „EU Agende 2028“.</p>
<p>- Udruženje pravnika Crne Gore izražava zadovoljstvo da je na nivou vodećih političkih aktera postignut sporazum da se uputi zahtjev Venecijanskoj komisiji - savjetodavnom organu Savjeta Evrope (Evropska komisija za demokratiju putem prava) za utvrđivanjem da li je prilikom razrješenja/prenzionisanja jednog sudije Ustavnog suda povrijeđen Ustav Crne Gore - kazali su u saopštenju.</p>
<p>Dodaju da su i ranije upozoravali da ustavnost podrazumijeva da postoje pravila koja obezbjeđuju da se vlast organizuje i vrši objektivno i da niko ne može imati više vlasti, odnosno ovlašćenja, nego što to predviđaju pravna pravila koja su utvrđena ustavom.&nbsp;</p>
<p>- Ukoliko se sve navedeno stavi u kontekst člana 10 Ustava Crne Gore da je „svako obavezan da se pridržava ustava i zakona“, za očekivati je da se to odnosi i na poslanike u Skupštini Crne Gore. Osnovno načelo ustavnosti i zakonitosti, u najširem smislu, označavaju ideju da se pravom ograniči državna vlast i ono ima pravu i političku dimenziju. Pravna dimenzija podrazumjeva nadređenost Ustava ostalim nižim pravnim aktima koji sačinjavaju pravni sistem konkretne države, dok se politička deimenzija ogleda u ograničenju vlasti političkih struktura i kontroli njihovog postupanja - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Podsjećaju da načelo ustavnosti ima različite oblike -materijalni i formalni.</p>
<p>- Ustavnost u materijalnom smislu predstavlja sadržinsku saglasnost nižih pravnih akata sa Ustavom, a formalna ustavnost podrazumjeva saglasnost nižih akata sa Ustavom u pogledu postupka njihovog donošenja. U predmetnom slučaju i ako je neupitno tačano da se na sudije primjenjuje Zakon o PIO a ne Zakon o radu, postupak na koji je došlo do razrješenja jedne sutkinje Ustavnog suda – formalno je neustavan, jer je došlo do direktnog kršenja odredbe člana 154 stav 3 Ustava Crne Gore. Naime, ovaj član Ustava eksplicitno utvrđuje da „nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje utvrđuje Ustavni sud na sjednici i tome obavještava Skupštinu“ - precizirali su iz Udruženja pravnika.</p>
<p>Odluka da se konstatuje prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda na osnovu „Obavještenja predsjednice Ustavnog suda“, kako ističu, nema utemeljen pravni osnov.&nbsp;</p>
<p>- Saglasno tome i skupštinski Odbor nije mogao „zaključiti“ da li je sudija Ustavnog suda ispunio uslove za starosnu penziju- jer za to nije nadleža, pa je stav Udruženja pravnika da je zaključak i odluka Skupštine – formalno neustavna - rekli su iz Udruženja pravnika.</p>

Udruženje pravnika o zahtjevu mišljenja VK: Crnogorsko društvo da pokaže da je vladavina prava iznad prava na vladavinu

<p>Udruženje pravnika Crne Gore u srijedu 19. februara organizuje 33. Ius Forum na temu "Crna Gora između EU integracija i unutrašnjih konfrotacija", a početak je zakazan za 18 sati u multimedijalnoj sali Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović".</p>
<p>Na sesiji će, kako je precizirano, govoriti univerzitetska profesorica i predsjednica Crnogorske panevropske unije prof. dr <b>Gordana Đurović</b>, univerzitetski profesor i predsjednik UPCG prof. dr <b>Branislav Radulović</b>, predsjednik Centra za regionalizam NS <b>Aleksandar Popov</b>, psiholog i poslovni komunikolog mr <b>Radoje Cerović </b>i književnik i kolumnista <b>Balša Brković</b>.</p>
<p>- Na sesiji će se otvoriti pitanja vezana za dalji proces evropskih integracija i pripremljenosti insitucija Crne Gore za njenu realizaciju, (ne)postojanja društvene kohezije po pitanju ključnih tačaka EU integracija, ekonomskim, pravnim socijološkim i kulturnim pretpostavkama da crnogorsko društvo u perspektivi postane „evropsko društvo“, uticaju studentskih demonstracija i građanskih asocijacija na stvaranju jačeg potencijala za ostvarenje „Agende 2028“ - ističu iz Udruženja pravnika.</p>
<p>Dodaju da organizacijom sesija Ius Foruma, koje su otvorene za javnost, u formi dijaloškog foruma imaju za cilj da unaprijede društveni dijalog na teme iz oblasti prava i drugih srodnih disciplina koje su od javnog intresa.</p>

Udruženje pravnika organizuje Ius Forum: "Crna Gora između EU integracija i unutrašnjih konfrontacija"

<p>Udruženje pravnika podržava studentske organizacije i mlade koji se bore za bolje, bezbjednije i pravednije crnogorsko društvo, i spremno je da im pruži besplatnu pravnu podršku u slučaju ponovne povrede njihovih ustavom zagarantovanih prava, poručili su iz te asocijacije.</p>
<p>Iz Udruženja pravnika su kazali da su zabrinuti za ukupnu bezbjednost i sigurnost crnogorskih građana, nakon niza ubistava i rapidnog povećanja nasilja u društvu, saopštio je Upravni odbor te asocijacije.</p>
<p>Kako su naveli, još veću zabrinutost izaziva nepostojanje sistemskog - institucionalnog odgovora i pokušaj da se postupanje službi bezbjednosti obrazlaže političkim sadržajem.</p>
<p>Oni su kazali da pozdravljaju i podržavaju reakciju crnogorske akademske i ukupne civilne zajednice u pogledu zahtjeva za puno utvrđivanje odgovornosti i da se uspostave profesionalne strukture sistema bezbjednosti, koje na te pozicije dolaze kao rezultat profesionalnog rada i specijalističkih znanja.</p>
<p>- UPCG izražava posebnu zabrinutost činjenicom da se opravdani studentski protest stranačkim saopštenjima "kriminalizuje" i time očito pokuša ugušiti pravo slobode okupljanja zagarantovano Ustavom, kao i pravo javnosti da zna i ima informacije od javnog interesa - kaže se u saopštenju.</p>
<p>Iz Udruženja su naveli da izražavaju podršku studentskim organizacijama i mladim ljudima koji se mirno i na akademski primjeren način bore za bolje, bezbjednije i pravednije crnogorsko društvo.</p>
<p>- I za slučaj ponovne povrede ili ograničenja njihovih, ustavom zagarantovanih prava, spremno je pružiti besplatnu pravnu podršku i zaštitu“, poručili su iz Upravnog odbora UPCG.</p>

Udruženje pravnika Crne Gore: Spremni da pružimo pravnu podršku studentskim organizacijama

<p>Predsjednica Ustavnog suda <b>Snežana Armenko </b>nema ovlašćenje da "sama" preuzima radnje iz člana 154 Ustava, kojim se reguliše prestanak funkcije, već isključivo sud "na sjednici" - kazali su iz Udruženja pravnika Crne Gore.</p> <p>Iz ovog udruženja upozoravaju ukupnu crnogorsku javnost da postupanje Armenko u pogledu utvrđivanja uslova za prestanak funkcije sudijama ovog suda nije u saglasnosti sa članom 154 stav 3 Ustava.</p> <p>U ovom članu, odnosno stavu navodi se da: "Nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skuštinu".</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216201220_cbfcd6476c71ba1b21e97ebba6db1ecf7fc18f69cedaeaade49c8c965b3327d1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216201220_cbfcd6476c71ba1b21e97ebba6db1ecf7fc18f69cedaeaade49c8c965b3327d1" data-rendition-name="original" width="1407" height="1800" loading="lazy" alt="Udruženje pravnika Crne Gore"> </figure>  <p>- Činjenica da je predsjednica Ustavnog suda ujedno i koautor Komentara Zakona o Ustavnom sudu, gdje se u članu 7 stav 2 nalazi ista odredba ukazuje da se ne radi o "savjesnom postupanju ili previdu" već (neustavnoj) svjesnoj radnji - ocijenili su iz Udruženja pravnika Crne Gore.</p>

Udruženje pravnika: Armenko nema ovlašćenja da sama preuzima radnje u pogledu utvrđivanja uslova za prestanak funkcije

<p>Zemlje u regionu moraju ostati fokusirane na Evropsku uniju, kako bi se izbjegla nestabilnost, poručio je na mreži &nbsp;X premijer Hrvatske<b> Andrej Plenković</b>.</p>
<p>Plenković je rekao da je, na inicijativu Hrvatske, danas u Evropskom savjetu razgovarano o jugoistočnoj Evropi.</p>
<p>- Dva mandata u Evropskoj komisiji su prošla otkako se Hrvatska pridružila EU, a da pritom nije bilo daljih proširenja. U trenutnim složenim geopolitičkim okolnostima, neophodno je održati kontinuirani fokus EU i ostvariti napredak na evropskom putu zemalja u regionu, kako bi se izbjegla dalja nestabilnost i kriza - naveo je Plenković.</p>
<p>Što se tiče Bosne i Hercegovine, ključno pitanje je, kako je rekao, usvajanje izborne reforme, radi ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda, kao i funkcionalnosti zemlje.</p>
<p>- Iskorak koji je BiH napravila otvaranjem pregovora o pristupanju trebalo bi da bude podsticaj političkim akterima da sprovedu reforme koje su važne za bolji život građana i ubrzanje procesa integracije - dodao je on.</p>
<p>Plenković je poručio da Hrvatska ostaje posvećena procesu proširenja, na osnovu sopstvenih zasluga.</p>
<p>- I nastaviće da igra vodeću ulogu u odnosima između EU i regiona - zaključio je hrvatski predsjednik.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrejPlenkovic%2Fstatus%2F1938345754415841474%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938345754415841474%7Ctwgr%5Efa65c20b59eaa9d78f403b35a548c2784c1a5380%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Plenković: Zemlje u regionu moraju ostati fokusirane na EU kako bi se izbjegla nestabilnost

<p>Obustavu američkog finansiranja za gotovo dvadeset programa preporučila je Bijela kuća, a riječ je o programima koji se bave ratnim zločinima i odgovornošću na globalnom nivou, uključujući u Mjanmaru, Siriji i u vezi sa navodnim ruskim zločinima u Ukrajini, piše Rojters.</p>
<p>Preporuka Kancelarije za upravljanje i budžet (OMB), koja ranije nije bila javno objavljena, ne predstavlja konačnu odluku o ukidanju programa, jer daje mogućnost Državnom sekretarijatu da uloži žalbu.</p>
<p>Osnovu za mogući dijalog između OMB-a i državnog sekretara SAD <b>Marka Rubija</b> i njegovih saradnika, postavlja ova preporuka.</p>
<p>Oni bi trebalo OMB-u da dostave svoje prijedloge o tome koji programi zaslužuju nastavak finansiranja. Programi takođe uključuju aktivnosti u Iraku, Nepalu, Šri Lanki i Gambiji.</p>
<p>Očekivanja da će Rubio zastupati nastavak velikog broja ovih programa su mala, prema navodima dva američka zvaničnika. Ipak, glavni američki diplomata mogao bi iznijeti argumente za zadržavanje ključnih programa, kao što je pomoć u potencijalnim suđenjima za ratne zločine u Ukrajini, prema jednom izvoru upućenom u ovu temu.</p>
<h2>Nekoliko programa</h2>
<p>Nekoliko programa koji su predloženi za ukidanje bave se projektima odgovornosti za ratne zločine u Ukrajini, uključujući i Global Rights Compliance, koji pomaže u prikupljanju dokaza o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti širom Ukrajine, uključujući seksualno nasilje i mučenja.</p>
<p>Još jedan program je Legal Action Network, pravna pomoćna organizacija koja podržava lokalne napore u pokretanju slučajeva protiv osumnjičenih osoba za ratne zločine u Ukrajini.</p>
<p>Biroi Državnog sekretarijata koji žele da očuvaju bilo koji od programa za ratne zločine i odgovornost treba da do kraja radnog dana 11. jula pošalju svoja obrazloženja, navodi se u internom mejlu Državnog sekretarijata u koji je Rojters imao uvid.</p>
<p>Među programima koji su predloženi za ukidanje je i grant od 18 miliona dolara za Kancelariju glavnog tužioca Ukrajine, koji implementira Inicijativa za međunarodnu krivičnu pravdu Univerziteta Georgetown.</p>
<p>Iako programi nemaju direktan uticaj na napore Ukrajine na linijama fronta da odbije rusku invaziju, pristalice kažu da oni predstavljaju najbolju priliku za temeljno dokumentovanje prijavljenih zločina na bojnom polju u najvećem evropskom sukobu od Drugog svjetskog rata, koji sada ulazi u četvrtu godinu.</p>
<h2>Ratni zločini&nbsp;</h2>
<p>Ukrajina je otvorila više od 140.000 slučajeva ratnih zločina od ruske invazije u februaru 2022. godine, koja je usmrtila desetine hiljada ljudi, opustošila velike djelove zemlje i ostavila mentalne i fizičke posljedice od okupacije. Rusija negira da su njene snage počinile ratne zločine u tom sukobu.</p>
<p>Ostali programi uključuju onaj koji se bavi odgovornošću za zločine mjanmarske vojske protiv Rohinja muslimana, kao i za progon hrišćana i drugih manjina od strane svrgnutog bivšeg predsjednika Sirije, <b>Bašara al-Asada</b>.</p>
<p>Iako bi preporuke OMB-a mogle naići na protivljenje Državnog sekretarijata, kriterijumi za žalbu su vrlo strogi.</p>
<h2>Upozorenje administracije</h2>
<p>U internom mejlu, administracija je upozorila da svaki pokušaj da se očuvaju programi predloženi za ukidanje mora biti temeljno obrazložen i direktno usklađen s prioritetima Vašingtona.</p>
<p>- Biroi moraju jasno i sažeto identifikovati direktnu usklađenost s prioritetima administracije - navodi se u mejlu koji je pregledao Rojters.</p>

Bijela kuća zatražila povlačenje američkog novca iz finansiranja istraga o ratnim zločinima u Siriji i Rusiji

<p>Mađarska je ponovo uskratila potporu zaključcima Evropskog savjeta o Ukrajini u kojima se podržava put te zemlje prema članstvu u Uniji i ističe spremnost za jačanje sankcija protiv Rusije. Tekst zaključaka ima čvrstu potporu 26 zemalja članica, a Mađarska je kao i na posljednjem samitu u martu blokirala formalno usvajanje zaključaka na nivou svih 27 država članica.</p>
<p>- Evropski savjet poziva Rusiju da pokaže stvarnu političku volju da okonča svoj agresivni rat, da pristane na prekid vatre i da se uključi u smislene pregovore - stoji u tekstu u kojem se izražava spremnost za donošenje novog, snažnog paketa sankcija kako bi se, između ostalog, smanjili ruski prihodi od izvoza energenata.</p>
<h2>Zahtjev da se riješe vojne i odbrambene potrebe Ukrajine</h2>
<p>Šefovi država ili vlada razgovarali su video-vezom s ukrajinskim predsjednikom <b>Volodimirom Zelenskim</b>. Evropski čelnici ističu da će u saradnji s partnerima i saveznicima koji slično misle nastaviti da pružaju sveobuhvatnu političku, finansijsku, ekonomsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku potporu Ukrajini i njenom narodu.</p>
<p>U tekstu se pozivaju države članice da nastave s ubrzanjem napora na rješavanju hitnih vojnih i odbrambenih potreba Ukrajine, posebno u pogledu isporuke protivvazdušne odbrane, sistema za odbranu od dronova, municije velikog kalibra.</p>
<p>Takođe se naglašava važnost ubrzanja rada na daljoj podršci i razvoju ukrajinske odbrambene industrije i produbljivanja njene saradnje i integracije s evropskom odbrambenom industrijom. Čelnici su iskazali spremnost da doprinesu bezbjednosnim garancijama, pomažući Ukrajini da razvije sposobnosti za efikasno odvraćanje agresije i obranu zemlje.</p>
<h2>Poziv na nove sankcije</h2>
<p>Poziva se Savjet da hitno usvoji novi paket sankcija, čije je usvajanje zapelo zbog blokiranja Mađarske i Slovačke. U skladu s pravom EU, ruska imovina trebalo bi da ostane imobilizovana dok Rusija ne prekine svoj agresioni rar protiv Ukrajine i ne nadoknadi joj štetu uzrokovanu tim ratom, kaže se u tekstu.</p>
<p>- Evropski savjet ponovo ističe inherentno pravo Ukrajine da sama bira svoju sudbinu na osnovu Povelje UN-a i međunarodnog prava - poručuje 26 zemalja Evropske unije i pozivaju na otvaranje prvog klastera u pristupnim pregovorima.</p>
<p>Komisija je ocijenila da je Ukrajina ispunila uslove za otvaranje prvog, temeljnog klastera koji pokriva poglavlja vezana uz vladavinu prava, ali za njegovo otvaranje potrebna je saglasnost svih zemalja članica, koje zbog protivljenja Mađarske još nema.</p>

Mađarska jedina protiv: Zaključke o Ukrajini podržalo 26 od 27 članica EU

<p>Poslije više od 40 godina, prvi astronauti iz Indije, Poljske i Mađarske stigli su u četvrtak na Međunarodnu svemirsku stanicu. Prevezeni su privatnim letom kompanije SpaceX.</p>
<p>Kako prenosi AP, posada od četiri člana provešće dvije nedjelje u orbiti, izvodeći desetine eksperimenata. Lansirani su u sredu iz NASA svemirskog centra Kenedi.</p>
<p>Najiskusnija američka astronautkinja,<b> Pegi Vitson</b>, komandant je posade u posjeti. Ona radi za Axiom Space, kompaniju iz Hjustona koja je organizovala ovaj čarter let.</p>
<p>Pored Vitson, posadu čine<b> Šubhanšu Šukla</b>, pilot indijskog ratnog vazduhoplovstva, <b>Tibor Kapu</b>, mašinski inženjer iz Mađarske i<b> Slavosz Uznanski-Visnjevski</b>, stručnjak za zračenje i projekat-astronaut Evropske svemirske agencije na privremenoj ljetnjoj dužnosti.</p>
<p>Niko iz tih zemalja ranije nije posjetio Međunarodnu svemirsku stanicu. Posljednji put kada su osobe iz tih zemalja letjele u orbitu bilo je krajem 1970-ih i 1980-ih, putujući sa Sovjetima.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAstro_Ayers%2Fstatus%2F1938285888104001858%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938285888104001858%7Ctwgr%5E07a325dbf0637d40950bde3eaf3f7555c1f34a65%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Poslije 40 godina: Prvi astronauti iz Indije, Mađarske i Poljske stigli na Međunarodnu svemirsku stanicu

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: udruzenje-pravnika-crne-gore