Udruženje pravnika Crne Gore, polazeći da su život i bezbjednost najveće vrijednosti građana koje je država dužna da čuva, saopštilo je da će se odazvati javnom pozivu porodica tragično stradalih i ranjenih u dva stravična zločina na Cetinju, upućenog nevladinim i strukovnim organizacijama i ukupnom civilnom društvu.
- Period od tri godine od prvog svirepog zločina u Medovini nije donio odgovore koje traže porodice stradalih, dok traje muk institucija, ignorisanje i prepuštanje zaboravu - navodi se u saopštenju. 
Tako, ističu, umjesto da nosioci javnih funkcija preuzmu odgovornost i do kraja razriješe sve okolnosti pod kojima su se desili ovi zločini, pokušano je preko prijedloga neustavnog Zakona o javnim okupljanjima ugušiti glas članova porodica stradalih, čijem usvajanju se Udruženje pravnika oštro suprotstavilo i za to dobilo podršku sa relevantnih međunarodnih adresa.
- Udruženje pravnika Crne Gore, pored simboličnog paljenja svijeća i ličnog prisustva na skupu, izražava spremnost da pruži stručnu podršku u daljoj pripremi "Markovog i Mašanovog zakona" koji bi trebao da osigura da se ovako stravični zločini nikada više ne ponove - dodaju u saopštenju. 
Uvjereni su, kako se navodi, da će se pozivu porodica žrtava odazvati i drugi akteri civilnog društva i 12-tog avgusta biti na Cetinju i tako pokazati da je Crna Gora solidarno društvo i svi skupa izraziti zahtjev da pravda bude dostupna i da se ostvari institucionalna odgovornost, kažnjavanje odgovornih i puno rasvjetljavanje svih činjenica vezanih za ovaj dva stravična zločina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Udruženje pravnika će se odazvati pozivu porodica tragično stradalih i ranjenih u dva stravična zločina na Cetinju

Današnji dan velika je pobjeda građanske, evropske, prosvijećene i urbane Crne Gore, koja je pokazala da ima potencijal da bude prva naredna 28-ma članica EU, poručili su iz Udruženja pravnika Crne Gore nakon što danas u Skupštini nijesu usvojene izmjene tri sporna zakona.
- Nema evropske perspektive bez evropskog društva, a Crna Gora u svom nevladinom sektoru, strukovnim organizacijama i građanskim aktivistima, uz pomoć nezavisnih medija, ima potencijal da napravi presudan korak, koji je udaljava od autoritarizma a približava demokratiji- kazao je predsjednk Udruženja pravnika, Branislav Radulović.
On je istakao da je očigledno da su odustajanje od "kontroverznih" zakona koji uređuju javna okupljanja, ANB i unutrašnje poslove proizvod jasne argumentacije civilnog društva, Udruženja pravnika i slobodnih intelektalaca, koja se izgleda bolje razumije u Briselu i Vašingtonu nego u Podgorici.
- Stoga, ukoliko "političke elite" istinski žele "evropski put" Crne Gore prvi pravi korak bio bi otvoren, suštinski i sadržajan društveni dijalog sa civilnim društvom koje je pokazalo da je jedini stvarni i nesporni evropski potencijal Crne Gore- poručio je profesor Radulović.

Radulović: Argumentacija civilnog društva i pravnika bolje se razumije u Briselu i Vašingtonu nego u Podgorici

Udruženje pravnika Crne Gore, nakon javnog upozorenja koje je stiglo na adresu Skupštine Crne Gore od &nbsp;rezidentnog kordinatora Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori u kojem izražava zabrinutost povodoom namjere usvajanja izmjena i dopuna Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, poziva predstavnike zakonodavne vlasti da odgode postupak izjašnjavanja i uvaže prijedlog Upravnog odbora Udruženja pravnika Crne Gore da se obezbjedi održavanje javne rasprave i mišljenje Evropske komisije na predložene izmjene.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fun-pisale-mandicu-zabrinuti-da-amandmani-na-zakon-o-javnom-okupljanju-nijesu-u-skladu-sa-medunarodnim-aktima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Upravni odbor Udruženja pravnika je već izrazio ozbiljnu zabrinutost povodom odluke da se bez javne rasprave i bez mišljenja Evropske Komisije pristupi izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama i o tome između opstalog upoznao i šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Johana Satlera na nedavno održanom sastanku.
- S obzirom na činjenicu da je sa više relevantnih adresa upozoreno na ograničenja ljudskih prava u dijelu ostvarenja slobode okupljanja, koja se uvode predloženim izmjenama Zakona, cijenimo da u ovom slučaju, treba zaustaviti ovaj ishitreni postupak usvajanja zakona i organizovati javnu raspravu na kojoj bi svi zaniteresovani subjekti iznijeli svoje stručno mišljenje i razloge „pro et contra“, što je preduslov jačanja međusobnog povjerenja, razvoja demokratskog društva i poštovanja temeljnih ustavnih sloboda - navodi se u saopštenju Udruženja pravnika.
Posebno ističu da je pravo na slobodu okupljanja zagarantovano članom 52 Ustava Crne Gore i članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Stoga, ukoliko se zaista težilo „evropskoj praksi“ bilo je neophodno pribaviti mišljenje Evropske komisije.
- Istovremeno, ukazujemo da bi predložene izmjene, mogle biti predmet postupanja Ustavnog suda, sa stanovišta njihove (ne)usaglašenosti sa Ustavom, a svaka „ishitrena akcija - narušavanja ustavnih sloboda vrlo negativno utiče na centralni cilj Crne Gore da pristupi Evropskoj uniji.
Iz navedenih razloga, Udruženje pravnika Crne Gore još jednom upozorava na opasnost „ishitrenih intervencija“ na zakonskim tekstivma koji razrađuju osnovne ustavne principe i štite ljudska prava, te očekuje da predstavnici zakonodavne vlasti uvaže apel stručne javnosti, nevladinih organizacija i relevantih medjunarodnih adresa", zaključuje se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzivkovic-nakon-danasnjeg-upozorenja-un-poruka-vlastima-jasna-ne-usvajati-ovakav-zakon&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Udruženje pravnika: Poslanici da odgode izjašnjavanje o izmjenama Zakona o javnim okupljanjima

Upravni odbor Udruženja pravnika Crne Gore izrazio je ozbiljnu zabrinutost povodom odluke da se bez javne rasprave i bez mišljenja Evropske Komisije pristupi izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama.
&nbsp;Iz ovog udruženja ukazali su na to da je, s obzirom na činjenicu da je sa više relevantnih adresa upozoreno na &nbsp;ograničenja ljudskih prava u dijelu ostvarenja slobode okupljanja, koja se uvode predloženim izmjenama Zakona, u ovom slučaju bilo neophodno organizovati javnu raspravu na kojoj bi svi zainteresovani subjekti iznijeli svoje stručno mišljenje i razloge „pro et contra“, što je preduslov jačanja međusobnog povjerenja, razvoja demokratskog društva i poštovanja temeljnih ustavnih sloboda.&nbsp;
&nbsp;- Posebno ističemo da je pravo na slobodu okupljanja zagarantovano članom 52 Ustava Crne Gore i članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Stoga, ukoliko se zaista težilo „evropskoj praksi“ bilo je neophodno pribaviti mišljenje Evropske komisije- ističu iz Udruženja pravnika.
&nbsp;&nbsp;Istovremeno, ukazali su na to, &nbsp;da bi predložene izmjene, mogle biti predmet postupanja Ustavnog suda, sa stanovišta njihove (ne)usaglašenosti sa Ustavom, a svaka „ishitrena akcija“ narušavanja ustavnih sloboda vrlo negativno utiče na centralni cilj Crne Gore da pristupi Evropskoj uniji.
&nbsp;- Iz navedenih razloga, Udruženje pravnika Crne Gore podržava ranije iznijete stavove stručne javnosti i nevladinog sektora iskazane u odnosu na predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, a prije svega Akcije za ljudska prava, Cetntra za ženska prava i Instituta alternativa- zaključuje se u saopštenju UO Udruženja pravnika.

UO Udruženja pravnika: Ako se težilo ''evropskoj praksi'', trebalo je pribaviti mišljenje EK, pravo na slobodu okupljanja garantovano Ustavom

U Udruženju pravnika Crne Gore ocijenili su da je Ministarstvo kulture i medija dužno da izvrši upravni nadzor u slučaju "falsifikovanja obaveznih podataka" za knjigu za koju je Bećir Vuković dobio Trinaestojulsku nagradu, te da bi izbjegavanje nadležnosti, posebno nakon dostavljene prijave iz Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" značilo "nesavjestan rad u službi", što za posljedicu ima ozbiljnu pravnu odgovornost.
Podsjećamo, Nacionalna biblioteka Crne Gore (NBCG) „Đurđe Crnojević“ uputila je zvaničnu prijavu Ministarstvu kulture i medija zbog, kako navode, zloupotrebe svog naziva i CIP zapisa, što predstavlja kršenje više članova Zakona o izdavačkoj djelatnosti.&nbsp;
U dopisu, upućenom ministarki Tamari Vujović, NBCG ukazuje na slučaj knjige „Kuće beskućnika“ autora Bećira Vukovića, za koju je nelegalno upotrijebljen CIP zapis dodijeljen drugom naslovu – knjizi „Ponesi na putu ostrvo“ iz Narodne biblioteke Srbije, a koju je žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade ocjenjivao kao regularno prijavljeno izdanje
Udruženje pravnika Crne Gore upućuje javnost na Zakon o izdavačkoj djelatnosti, koji eksplicitno u članu 24 zabranjuje "stavljanje u promet publikacija koje ne sadrže podatke" propisane ovim Zakonom i u članu 35 propisuje kazne za takve nedozvoljene radnje.&nbsp;
Kako postoji jasna potvrda nadležnog organa - Nacionalne biblioteke Crne Gore da je "falsifikovana" knjiga stavljena u promet suprotno odredbama Zakona o izdavačkoj djelatnosti, to je, smatraju u Udruženju pravnika, Ministarstvo kulture i medija, saglasno članu 34 Zakona dužno da kao neposredno nadležni organ izvrši - upravni nadzor.
- Svako odlaganje Ministarstva da "izbjegne" svoju nadležnost, posebno nakon dostavljene prijave iz Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" značilo bi "nesavjestan rad u službi", što za posljedicu ima ozbiljnu pravnu odgovornost - istakli su u Udruženju pravnika.
Udruženje pravnika ne ulazeći u "estetske, moralne ili političke" aspekte cijelog slučaja, kao što je upozorilo da je Žiri prekršio član 17 Zakona o državnim nagradama, sada upozorava nadležno Ministarstvo da su "svi jednaki pred zakonom" i da je temeljni princip uređene države - vladavina prava.
- Stoga, ovaj i svi državni organi i njihove starešine dužni su "neselektivno" primenjivati Zakon, pa stoga Ministarstvo kulture i medija treba da izvršiti hitan upravni nadzor i o "utvrđenim nezakonitostima" obavestiti nadležne državne organe i preuzme radnje u cilju sankcionisanja lica koja su izvršila prekršaj iz člana 35 Zakona o izdavačkoj djelatnosti - poručuju iz Udruženja pravnika.

Udruženje pravnika: MKM da izvrši hitan upravni nadzor, svako izbjegavanje nadležnosti nosi ozbiljnu pravnu odgovornost

Predstavnici Udruženja pravnika Crne Gore su danas na sastanku sa ambasadorom EU Johanom Satlerom ukazali na neustavnost predloženih izmjena Zakona o javnom okupljanju, saopšteno je iz Udruženja. 
Satler je organizovao sastanak povodom Dana Udruženja pravnika Crne Gore i obilježavanja 92 godine djelovanja najstarije stukovne organizacije crnogorskih pravnika koju su činili prof. dr Branislav Radulović – predsjednk Udruženja pravnika, adovkat Ana Stanković Mugoša – p.predsjednica Udruženja, prof. dr Gordana Pavić – Jeknić i advokat Ibrahim Smailović i Ivan Medenica – predsjednik Komiteta mladih pravnika.
Satler je, kako se navodi, ovom prilikom čestitao godišnjicu osnivanja Udruženja i istakao da ovaj datum predstavlja dokaz trajnog doprinosa Udruženja razvoju pravne nauke i prakse u Crnoj Gori.
- Predsjednik Udruženja profesor Radulović upoznao je ambasadora Satlera sa istorijatom Udruženja pravnika koji je dug 92 godine, radom Redakcije najstarijeg crnogorskog pravnog časopisa „Pravni zbornik“ , te tekućim aktivnostima kao i planovima za naredni period. Radulović je u ime Udruženja poklonio za potrebe ambasade EU u Podgorici novo izdanje „Pravnog zbornika“ i Bibliografiju ovog časopisa - navodi se u saopštenju Udruženja pravnika Crne Gore. 
Tokom sastanka, kako se dodaje, razmatrana su pitanja od značaja za reforme u oblasti vladavine prava u Crnoj Gori. Predstavnici Udruženja pravnika su upoznali Ambasadora sa opasnošću sprovođenja „ishitrenog i nepripremljenog vetinga“, učestalosti korišćenja institiuta pritvora koji sve više postaje kazna a ne mjera obzbjenjenja kako to zakon predviđa. Predstavnici Udruženja pravnika su tokom razgovora ukazali i na neustavnost predloženih izmjena Zakona o javnom okupljanju.

Udruženje pravnika upozorilo na neustavnost izmjena Zakona o javnom okupljanju

Udruženje pravnika Crne Gore oglasilo se povodom povećanog broja zahtjeva za pravnim tumačenjem odredbi člana 17 Zakona o državnim nagradama, kao i javno izrečenih ocjena prof. dr Dragana Hajdukovića i PEN centra da je prilikom ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade došlo do „grubog i bezobzirnog kršenja Zakona“.
Kako navode iz Udruženja, odredbe Zakona su jasne: u stavu 3 člana 17 izričito se propisuje da se „u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada“.
– Stav 1 istog člana taksativno navodi koje su to oblasti. Ukoliko su, kako je javno objavljeno, sve tri ovogodišnje nagrade dodijeljene za jednu oblast, onda je nesporno da je došlo do kršenja zakonskih odredbi – ističu iz Udruženja pravnika.
Ne ulazeći u polemiku o kvalitetu kandidata ili eventualnim sadržinskim zamjerkama, Udruženje potvrđuje stavove prof. dr Hajdukovića i PEN centra, naglašavajući da je došlo do jasne i formalne povrede zakona od strane žirija za dodjelu nagrada.
– Svaka dalja procedura koja bi se temeljila na takvom izboru bila bi pravno sporna. Jedini zakonit put je ponavljanje postupka izbora od strane žirija, čime bi se otklonilo evidentno kršenje zakona i sačuvala dostojanstvenost ovog visokog državnog priznanja – poručuju iz Udruženja.
Dodaju da bi žiri trebalo da se javno izvini kandidatima čija su imena objavljena, uz napomenu da je riječ o previdu, a ne o namjeri.
Ukoliko žiri ne ispravi propuste, ističu iz Udruženja, dužnost da reaguje ima Skupština Crne Gore, koja imenuje predsjednika i članove žirija, u skladu sa članom 19 Zakona o državnim nagradama.
– Ne smije se zaboraviti da se Trinaestojulska nagrada uručuje uoči Dana državnosti Crne Gore, a da je predsjednik Skupštine taj koji je dodjeljuje. On, kao najviši predstavnik zakonodavne vlasti, ima posebnu obavezu da se stara o zakonitosti postupka, koja je u ovom slučaju nesumnjivo narušena – zaključuje se u saopštenju.

Udruženje pravnika: Dodjelom Trinaestojulske nagrade prekršen Zakon, žiri mora ponoviti postupak

Rukovodstvo Pravnog fakulteta održalo je danas sastanak sa predstavnicima Udruženja pravnika Crne Gore u čijem su fokusu bile mogućnosti zajedničkog djelovanja u narednom periodu.
Predstavljene su, kako je saopšteno sa UCG, &nbsp;konkretne ideje za saradnju, a kao prioritetne oblasti identifikovani su: organizovanje javnih tribina i stručnih debata, intenziviranje aktivnosti usmjerenih ka pripremi pravničke struke za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, kao i zajednički angažman u oblasti naučno-izdavačke djelatnosti i drugim temama od značaja za pravnu zajednicu.
- Posebno je istaknuta ideja o saradnji na obilježavanju 120. godišnjice donošenja prvog crnogorskog ustava - događaja od izuzetnog značaja za pravnu istoriju Crne Gore - istakli su u UCG.
Sastanak je, kažu, otvoren razmjenom čestitki povodom stupanja na dužnost nove uprave Pravnog fakulteta, kao i obilježavanja 92 godina postojanja i kontinuiranog djelovanja Udruženja pravnika Crne Gore.
- U prijateljskoj i konstruktivnoj atmosferi, sagovornici su istakli dugogodišnju ulogu koju obje institucije imaju u razvoju pravne svijesti, kulture i struke u Crnoj Gori - zaključili su u saopštenju.
Delegaciju Udruženja pravnika činili su: prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja; akademik prof. dr Zoran Rašović, i potpredsjednice Udruženja, prof. dr Maja Kostić-Mandić i Ana Stanković-Mugoša.
U ime Pravnog fakulteta, Udruženje pravnika su ugostili: dekan Fakulteta, prof. dr Vladimir Savković; prodekanica za međunarodnu i međuinstitucionalnu saradnju, doc. dr Marina Jovićević; prodekan za nauku i razvoj, prof. dr Petar Šturanović i prodekan za nastavu, doc. dr Nikola Dožić.

Sastanak rukovodstva Pravnog fakulteta i Udruženja pravnika Crne Gore: Organizovanje javnih tribina i stručnih debata...

Udruženje pravnika Crne Gore je, reagujući na to što je funkcioner Demokrata, Boris Bogdanović na sjednici Skupštine optužio TV E, M portal i Portal Analitika da ih plaćaju organizovane kriminalne grupe, izrazilo ozbiljnu zabrinutost zbog povećanja tendencija da se degradira ustavno zaštićeno pravo - sloboda štampe (čl. 49).
- U tom pogledu, Udruženje pravnika očekuje jasnu, hitnu i nedvosmislenu reakciju ministra pravde i ministarke kulture kako bi crnogorska javnost znala da li je to i zvanična politika Vlade - kazali su za Portal Analitika iz ovog Udruženja.
Upozoravaju i da dodatno zabrinjava činjenica da dok se, kažu, zvanično zagovara politika evropskih integracija istodobno se čitavim nizom političkih akcija devastiraju osnovne slobode i prava građana, sloboda medija, jednakost građana pred zakonom, zloupotrebljava institut pritvora, narušavaju akademske slobode i prava.
- Stoga, ukupna javnost sve više stiče utisak da iza formalne evropeizacije stoji ozbiljna "feudalizacija" društva kroz političku etnofederalizaciju, klerikalizaciju, napad na medijske i druge slobode, neskrivenu partitokratiju, nenaučni istorijski revizionizam, "inkvizicionu ruku pravde", nepoštojanje preporuka iz izvještaja EK i mišljenja VK, devastaciju institucionalne demokratije - zaključuju iz Udruženja pravnika Crne Gore.

Udruženje pravnika: Ministri pravde i kulture da se izjasne je li targetiranje novinara zvanična politika Vlade

Udruženje pravnika Crne Gore saopštilo je da o Zakonu o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima ponovo moraju zauzeti stav Zakonodavni odbor i Ustavni odbor Skupštine Crne Gore. 
U reakciji na stav Akcije za ljudska prava (HRA), koja je prethodno ukazala na potrebu dvotrećinske podrške za usvajanje ovog zakona, Udruženje pravnika ističe tri ključna pravna argumenta.
Prvi se odnosi na sadržaj samog Sporazuma, u kojem se, kako navode, u članu 1 eksplicitno pominju „nekretnine mješovite namjene“ koje bi bile predmet posebnog imovinskog režima za strane subjekte, različitog od postojećeg pravnog režima u Crnoj Gori. 
Takođe, u članu 3 predviđeno je da će Vlada Crne Gore „preuzeti sve neophodne mjere i aktivnosti kako bi obezbijedila zemljište“, bez provođenja javnih nabavki ili tendera u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, čime se, kako smatraju, dodatno odstupa od važećih pravnih normi.
Kao drugi ključni argument, Udruženje navodi član 91 tačka 5 Ustava Crne Gore, koji izričito propisuje da Skupština odlučuje dvotrećinskom većinom glasova svih poslanika o zakonima koji se odnose na izborni sistem i imovinska prava stranaca.
Treći element odnosi se na tumačenje pojma „imovinska prava stranaca“. Kako ističu, ovaj pojam ne obuhvata isključivo pravo svojine, već i službenosti i založna prava, obligaciona prava kao što su zakup, koncesija, posluga, ostava, kao i intelektualna prava itd.
- Iako se predlagač zakona pozivao da se ‘zemljište neće otuđivati (prodavati) već samo davati u zakup’, Udruženje pravnika Crne Gore upozorava da član 91 stav 5 Ustava Crne Gore se ne odnosi samo na najvažnije imovinsko pravo – pravo svojine i njeno otuđenje, već i na zasnivanje ostalih imovinskih prava stranaca kao što je, npr., zakup - saopštilo je Udruženje.
Na osnovu ovih argumenata, Udruženje pravnika smatra da bi usvajanje pomenutog zakona bez potrebne – ustavom definisane većine - automatski otvara prostor da se isti ospori pred Ustavnim sudom iz razloga formalne neustavnosti.
- Saglasno svemu, Zakonodavni odbor Skupštine Crne Gore bi morao ponovo zasjedati, razmotriti sve ove činjenice i zauzeti stav po ovom pitanju, jer u protivnom, izvjesno naknadno „obaranje“ zakona pred Ustavnim sudom, vidno bi narušilo međunarodnu reputaciju Crne Gore i proizvelo ozbiljne posljedice i za državu i potencijalnog investitora – navode iz Udruženja.
Takođe, kako dodaju, Ustavni odbor Skupštine Crne Gore bi prethodno, prije glasanja na plenumu, morao razmotriti ovo pitanje saglasno svojoj nadležnosti da „razmatra načelna pitanja primjene Ustava“. 
- Tim prije što se ovdje neupitno postavlja pitanje neophodnosti primjene člana 91 stav 5 Ustava Crne Gore koji utvđuje obavezu Skupštine da odlučuje „o imovinskim pravima stranaca“ dvotrećinskom većinom – zaključuju u Udruženju pravnika.

Zakonodovani i Ustavni odbor moraju ponovo zauzeti stav o Zakonu o potvrđivanju sporazuma sa UAE

Lider Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković upoznao je javnost sa detaljima izjave koju je dao u Regionalnom centru bezbjednosti „Centar“ – Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, po prijavi Višeg državnog tužilaštva,a povodom događaja od 8. avgusta u selu Gornje Zaostro, nakon postavljanja spomenika vojvodi Pavlu Đurišiću.
Kako je naveo u saopštenju dostavljenom medijima, on je prilikom davanja izjave kazao da se tog dana nalazio u privatnoj režiji, u ulozi predsjednika političke partije Slobodna Crna Gora, u selu Gornje Zaostro u opštini Berane, kako bi prisustvovao liturgiji koju je služio mitropolit SPC Metodije.
- Ističem da sam nekoliko noći prije predmetnog događaja sanjao vojvodu Pavla Đurišića, koji mi je u snu rekao: ‘Jednom su me ubile ustaše, ne dozvolite da me opet ubiju’. Samim tim sam sjeo u svoje auto i otišao u Gornje Zaostro. Imajući u vidu da sam nakon liturgije i otkrivanja spomenika vojvodi Pavlu Đurišiću dobio informaciju da je opštinska komunalna inspekcija, sa teškom mehanizacijom u pratnji policije, krenula prema selu Gornje Zaostro da ruši spomenik vojvodi Pavlu, a znajući koliko se mještana u tom momentu nalazilo oko spomenika, odlučio sam da u cilju bezbjednosti svih građana, a samim tim i službenika policije, na kratko blokiram seoski put kako bih sačekao da mještani unesu spomenik vojvode Pavla u obližnju seosku crkvu - kazao je Dajković.
On je potvrdio da je privatnim motornim vozilom marke Škoda, podgoričkih registarskih oznaka, na kratko blokirao seoski put, čime je onemogućio da nasilno uklone spomenik u tom momentu.
- Posebno naglašavam da mi se nijedan policijski službenik nije obratio sa zahtjevom da uklonim svoje vozilo, niti mi je bilo izdato bilo kakvo policijsko naređenje. Vozilo sam uklonio nakon dobijanja informacije od mještana da je spomenik vojvodi Pavlu na bezbjednoj lokaciji u seoskoj crkvi. Imajući u vidu da crnogorska policija i tužilaštvo mjesecima nemaju reakciju na saobraćajne blokade širom Crne Gore, a posebno na dva vitalna magistralna pravca, smatram da je ovaj poziv, da se javim u policiju po nalogu VDT-a, direktan politički pritisak na mene kao predsjednika srpske političke partije, a sve u cilju kako bi me zastrašili i eventualno uklonili sa političke scene - tvrdi Dajković.

Dajković tvrdi da mu se Pavle Đurišić obratio u snu: Ne dozvolite da me ustaše ponovo ubiju

Dvadesetak hotela u Crnoj Gori u proteklih godinu odlučilo je da se rekategorizuje, odnosno formalno pređe u nižu kategoriju smještaja – iz hotelskog u privatni.
To je direktna posljedica odluke vlasti da od ove godine duplira stopu poreza za hotelski smještaj – sa sedam na 15 odsto.
- Jednostavno su prešli u privatan smještaj i nisu produžavali rješenje za hotel. Cilj nije bio da izjegnu plaćanje obaveza prema državi, već zato što su nameti veći za hotele nego za privatan smještaj - pojašnjava za Radio Slobodna Evropa predsjednik Udruženja hotela Crne Gore Nikola Pejović.
Odluku o povećanju poreske stope izglasala je septembra prošle godine parlamentarna većina, koju čine Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića i nekadašnji Demokratski front predsjednika parlamenta Andrije Mandića.
Poreska stopa na hotelski smještaj u zemljama Evropske unije je od pet do 14 odsto, pokazuju podaci Evropske kancelarije za statistiku (EUROSTAT) dostavljeni RSE-u.
Porez je povećan uprkos upozorenjima struke da će to negativno uticati na turizam, koji – sa oko 30 odsto bruto domaćeg proizvoda – čini najvažniju granu crnogorske ekonomije.
Vlada je u dokumentu iz kraja jula registrovala “da se hoteli često rekategorizuju na manje jedinice kako bi izbjegli veće takse i nadležnost Ministarstva turizma”.
- Niko od vlasnika smještaja nije uradio ništa suprotno zakonu. Oni su na to imali potpuno pravo - pojašnjava za RSE finansijska analitičarka Ana Nives Radović.
Inače, kategorija turističkih smještaja definiše se brojem zvjezdica koje označavaju kvalitet usluge koju gosti mogu da očekuju. Rangiraju se od jedne do pet zvjezdica, gdje jedna predstavlja pristupačnije, a pet luksuzne hotele.
To što su promijenili kategorizaciju, ističe Radović, ne znači nužno da su umanjili kvalitet usluga.
- Uglavnom su je zadržali, samo se formalno kategorizuju u nižoj kategoriji - dodala je.&nbsp;
Međutim, ističe da bi to moglo dugoročno narušiti tržišnu ravnotežu i konkurentnost.
Pejović je ranije kazao da bi oni koji su imali do 80 hotelskih kreveta mogli da pređu u privatni smještaj – pošto možete “po članu porodice podijeliti po 20 kreveta a da ne uđete u PDV sistem”.
- Znači, nas četvorica podijelimo po 20 kreveta, to je 80 kreveta, obrnemo 120.000 i faktički državi ne damo ništa - upozorio je Pejović.
Privrednici su ranije pojasnili da, na primjer, pružaoci usluga koji godišnje imaju promet do 30.000 eura nisu obveznici plaćanja PDV-a – poreza na dodatu vrijednost.
&nbsp;Tu, ističu, spada većina privatnog smještaja, etno sela, pojedini hosteli i pansioni.
Ovo nije jedini problem koji muči crnogorski turizam.
<h2>Izgubljene desetine miliona zbog smještaja ‘na crno’</h2>
 
Crna Gora je, prema podacima iz marta 2025, samo zbog neregistrovanog privatnog smještaja izgubila oko 86 miliona eura.
O kolikoj sumi se u kontekstu Crne Gore radi pokazuje primjer da su za petinu te sume prošle godine izgrađene dvije klinike u okviru Kliničkog centra Crne Gore.
Neregistrovani privatni smještaj je veliki problem, jer ga na tržištu ima mnogo više nego hotela, upozorava čelnik Udruženja hotela Crne Gore Nikola Pejović.
- Prosto im se ne može ući u trag broju kolilko ih ima. Pretpostavke su da se radi o hiljadama jedinica na teritoriji cijele zemlje. Oni su u sivoj zoni i niko ih ne kontroliše, niti ima mehanizama za to.”
Da je problem u kontroli saglasna je i finansijska analitičarka Ana Nives Radović.
- Kada gledamo ono što je na platformama kao što su Booking i AirBnB, brojevi jasno ukazuju da postoji ozbiljan problem u kontroli neregistrovanog smještaja - dodaje.&nbsp;
Ističe da su crnogorske vlasti pokušale da sarađuju sa predstavnicima ovih platformi kako bi na njima spriječili registrovanje smještaja koji nije prijavljen kod države.
- Međutim, ti napori ne daju određene rezultate, zato što se na njima ne ustrajava. Proces se započne i onda se nalaze izgovori zašto nije donio rezultate, pa se odustane… Nedostatak rezultata govori o institucionalnim slabostima.”
Osim neregistrovanog smještaja, mnogi vlasnici ne prijavljuju goste i ne plaćaju boravišnu taksu.
Naime, vlasnici su dužni da prijave goste, naplate im boravišnu taksu koja je uglavnom euro po danu i na računu za smještaj posebno iskažu iznos te takse.
Radović ukazuje na slabu kontrolu i neodgovarajuću kaznenu politiku u ovom dijelu:
- Ako godinama možete da imate neprijavljen smještaj i da ste svjesni da ne podliježete bilo kakvoj sankciji, onda takvu praksu nastavljate. Mala je vjerovatnoća da ćete – bez neke prinude – poželjeti da pređete u legalno poslovanje - kazala je Radović.&nbsp;
Na pitanje koje su posljedice ovakve prakse, sagovornica RSE ističe da su one dugoročne i višestruke – od fiskalnih, tržišnih, reputacionih, investicionih…&nbsp;
- I trebaju sve u državi da zabrinu - poručuje.
Država je prošle godine od turizma prihodovala 1,46 milijardu eura, što je pad od 3,6 odsto u odnosu na 2023. godinu, podaci su Centralne banke Crne Gore.
To je prvi put od obnove nezavinosti 2006. – izuzimajući godinu pandemije – da se prihodi od turizma smanjuju u odnosu na prethodnu, saopšteno je iz Privredne komore Crne Gore.
To ukazuje da turizam, kako se navodi u saopštenju, trpi posljedice pogrešnih poteza u kreiranju turističke ponude i nedostatka dugoročnog plana i vizije razvoja.
Da je manje noćenja drugu godinu zaredom pokazuju podaci MONSTAT-a, po kojima je broj noćenja u svim vrstama smještaja za period januar – jun ove godine manji za 272.000.

Crnogorski hoteli smanjuju "zvjezdice" zbog visokog poreza

Mlade rukometašice Crne Gore osvojile su bronzanu medalju na EHF Euru za igračice do 17 godina, čiji je domaćin bila Podgorica.
U borbi za treće mjesto, naše igračice su u Bemax areni nakon preokreta savladale Španiju, rezultatom 22:20 (8:11).
U prvom poluvremenu naša je golmanka Dubljević briljirala - odbranila je polovinu šuteva koju su uputile suparnice. No, naše igračice su prokockale mnogo napada, pa je pri odlasku na odmor bilo 8:11.
Dobro su počele crnogorske reprezentativke drugi dio igre - uz dva gola Savić i jednim Delević poravnale su na 11:11. U intervalu od 44. do 47. minuta vidjeli smo novi nalet mladih 'lavica' - uz tri uzastopna gola napravile su preokret, od 14:15 do 17:15.
Španjolke su ubrzo izjednačile, u 57. minutu su vratile prednost (19:20), da bi u sljedećem napadu poravnala Jovanović. U sljedećem napadu 'lavice' su bile sa igračicom više i iskoristile ga - Orbović je pogodila za 21:20. Deset sekundi prije kraja meča, u strijelce se opet upisala i Jovanović i sve je bilo jasno - slavlje u Bemax areni moglo je da počne.

Crna Gora je treća u Evropi: Savladana Španija, mlade 'lavice' zasluženo osvojile bronzu

Troje plivača poginulo je od eksplozivnih naprava u moru u južnoj ukrajinskoj regiji Odesi, saopštile su lokalne vlasti, navodeći da su se incidenti dogodili na plažama gde je plivanje zabranjeno.
Guverner regije Oleh Kiper rekao je da je jedan muškarac stradao u Karolino-Buhazu, a još jedan muškarac i žena poginuli su u obližnjoj Zatoki.
- Svi su poginuli od eksplozivnih naprava dok su se kupali u zabranjenim rekreacijskim zonama - naveo je Kiper u saopštenju.
Crno more je omiljena ljetnja turistička destinacija, ali vlasti upozoravaju da se, zbog ruske invazije na Ukrajinu, u blizini obale nalazi veliki broj mina, prenosi Rojters.
Vlasti su utvrdile da su za plivanje bezbjedne 32 plaže, od kojih je 30 u Odesi.

Na plažama u Odesi tri osobe poginule zbog neeksplodiranih naprava

Fotoreporter i novinar Pobjede Stevo Vasiljević, kao i fotoreporter Vijesti Boris Pejović fizički su napadnuti danas ispred crkve u Gornjem Zaostru.
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Napad se dogodio oko 14:20 sati, u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Novinarske ekipe su tada napadnute, a zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo šta “izađe na Vijesti” da će ga ubiti golim rukama.
Cijeli incident dogodio se pred očima policije, koja nije blagovremeno reagovala.
Fotoreporteri Pobjede i Vijesti i novinar Vijesti su trenutno u beranskoj policiji gdje daju izjave povodom slučaja.

Napadnuti fotoreporteri Pobjede i Vijesti: Tukli ih i prijetili im da će ih zadaviti

Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije poručio je sa liturgije kod hrama Svete mati Paraskeve u selu Gornje Zaostro u Beranama u čijoj je blizini juče osvanuo spomenik u čast &nbsp;četničkom komandantu i zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, da će ga staviti u crkvu, da ga tu neće smjeti rušiti, te da očekuje da spomenik bude podignut i u centru Berana. Metodije je otkrio spomenik Đurišiću, nakon čega je intonirana himna države Srbije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFgZScJLiTGc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Ova crkva nikad nije osveštana 20 godina od kako je izgrađena. Da se sabiramo ovde u Pavlovo ime, a onda ćemo ovde da pravimo trbine i predavanja, da dovedemo eminentne istoričare od nauke. Prvo spomenik utvrditi u srcima. Stavićemo spomenik u crkvu, pa nek ruše crkvu. Spomenik mu neće biti samo ovde, nego i u centru Berana, ako Bog da - kazao je &nbsp;Metodije ranije tokom liturgije, prenosi Pobjeda. Vojvodi Pavlu i Dragoljubu su, kako je rekao, ubili tijelo, ali im "nisu ubili dušu", &nbsp;rekao je misleći na Đurišića i Mihailovića. - Bez boga ni preko praga, bez kralja ništa valja. To su naši stari znali da kažu. A onda poslednjih 80 godina, od kada više nema kralja, nije toliko problem što više nismo bili ono što su bili naši stari ili što naša zemlja nije imala uređenje kakvo je imala prije tog nesretnog Drugog svijetskog rat. Najveća tragedija ovog naroda je što mu se ubijala duša cijelih 80 godina. Evo ne prestaju ni danas sa svojim mentorima da uništavaju sve što je sveto i čestito u ovom narodu. Sve što je sveto u ovom narodu, tradicija, istorija. Oni koji ubijaju dušu ovoga naroda, to je najveći genocid – rekao je i dodao kako ćemo se najbolje sačuvati u sabornosti - kazao je Metodije.&nbsp; Dodao je da vojvoda Pavle, rodom iz Lješanske nahije, po gubitku oca došao u Vasojeviće. - Mnogo je onih koji su završili vojne akademije i bili oficiri, ali je malo onih tako hrabrih kao Pavle, koje su poštovali ne samo oni koji su s njim ratovali, njegovi saveznici, već i njegovi protivnici. Bio je kod ujaka koji je bio kod vojvode Vuka, ratnik, četnik u ovim oslobodilačkim ratovima, kada smo od Otomanske imperije oslobađali Srbiju, Crnu Goru i ova brda istaru srbiju i makedoniju. Taj njegov ujak, pod njegovom komandom je ratovo i bio veliku junak. Poslije Prvog svjetskog rata, kad je vojvoda Vuk poginuo na Kajmakčalanu sa većinom svojih boraca, jedan od onih koji su ostali bio je ujak vojvode Pavla, koji ga je podigao i nadahnuo slavom srpskog viteza i junaka. Onda nijednim drugim putem nije mogao poći mali Pavle Đurišić nego putem slavnih svojih vitezova i junaka srpskih, ruskih i ratnika - kazao je on. Istakao je i kako je Đurišić, zajedno sa svojim narodom, prvi podigao ustanak protiv okupatora i oslobodio Berane, Rašku oblast i Sandžak. - Borio se sve vrijeme da odbrani srpski živalj i svoj narod, na koga su zinule ale sasvih strana da ga zbrišu i progutaju, i odbranio ga je. Ne bi uveta srpskog bilo, sve bi ustače poklale sa svojim ulizicama, da nije stao u odbranu svoga naroda - rekao je on. Naglasio je i kako je Đurišić završio kako završava svaki čestiti i pošteni junak. - Stradao je sa svojim narodom na najvećem stratištu, jasenovcu najvećem gradu pod zemljom srpskom. Tu je svoje kosti ostavio, ne zna mu se ni groba. Ali njegov duh napaja ovaj narod. Juče su mu čestiti dobrašinovići na svojoj zemlji podigli spomenik koji od 2002. dišu u vazduh titoisti i njihovi naslijednici. Ne daju da se pomene ime srpsko i onoga viteza koji je srpski narod branio. Ta čestita kuća, žao mi je što su sami to radili, što nisu sa mnom - kazao je on. Poručio je i da će spomenik Đurišiću on u crkvu staviti, pa neka, kako je rekao, sruše crkvu. - Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede. Došli su da ruše spomenike najvećih srpskih vitezova. Došli su da ispune naredbu nečiju. To rade mladi momčići obučeni u fina odijela koji su zauzeli visoke političke i državne pozicije i misle da sa tog mjesta mogu da rade kako oni hoće. Nikad ga neće moći srušiti, jer što više vrijeme prolazi sve je veće ime i slava generala Dragoljuba i vojvode Pavla - naveo je Metodije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250808110844_6d6419b0180231f2c4b3a92b3675101c8f74c8379cad69eaef270fe784fa9479.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250808110844_6d6419b0180231f2c4b3a92b3675101c8f74c8379cad69eaef270fe784fa9479" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Metodije Gorenj Zaostro"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmetodije-drzi-liturgiju-u-blizini-spomenika-durisicu-okupljeni-nisu-dozvolili-uklanjanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Metodije otkrio spomenik Đurišiću, intonirana himna Srbije, spomenik postaviti i u centru Berana

Otkrivanju spomenika ozloglašenom četničkom komandantu Pavlu Đurišiću prekjuče je prisustvovao i Vladimir Janković iz Beograda, član Zemunskog klana, saradnik Vojnobezbjednosne agencije Srbije i Bezbjednosno-informativne agencije, pišu Vijesti pozivajući se na izvore iz bezbjednosnog sektora.
Da je Janković prisustvovao događaju, vidi se i na fotografijama fotoreportera tog lista Borisa Pejovića, koji je u subotu u popodnevnim satima, nakon uklanjanja spomenika, maltretiran, dok je njegov kolega Stevo Vasiljević iz Pobjede fizički napadnut.
Janković je, kako pišu Vijesti pozivajući se na izvore iz bezbjednosnog sektora, porijeklom iz beranskog sela Dapsiće.
Ranjavan je u Budvi 2007. godine, u bašti restorana „Jadranska straža“. Tada su ubijeni ukrajinski državljanin Adalbert Šut i Vladimir Rakočević.
Navodno je Vladimir Janković bio i vođa (Team Leader) za obuku ozloglašene ruske plaćeničke grupe Vagner u Angoli.
Na svojoj Fejsbuk stranici objavio je veliki broj fotografija pravoslavnih crkava i manastira koje je obilazio po svijetu i Crnoj Gori, među kojima su i fotografije s pokojnim mitropolitom Amfilohijem, kao i njegovim nasljednikom Joanikijem, zatim sa tivatskim parohom Mijajlom Backovićem, sveštenikom Jovanom Plamencem kod crkve na Rumiji...
Jankovića, koji se prethodno prezivao Ćorac, je u objavi na Fejsbuku pomenuo i Slavko Perošević, jedan od vođa blokada puta koje je u Šavniku organizovala lokalna opozicija. Perošević se juče pohvalio da je poslije 84 godine postao „prvi četnički vojvoda koji je položio zakletvu“ u Crnoj Gori.
- Zakletvu sam položio pred mitropolitom Metodijem i sveštenstvom, kao i pred četničkim vojvodama Miletom Pavićevićem Čičom, Stankom Magudom, Gigom Božovićem, Slavkom Labovićem i Ćorcem... - napisao je Perošević koji je bio jedan od učesnika prosrpskog protesta u Nikšiću 13. jula 2022. godine, na kojem je došlo do nasilnih incidenata.

Saradnik BIA prisustvovao otkrivanju spomenika Đurišiću

Na današnjem nezakonitom podizanju spomenika ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, u selu Gornje Zaostro kod Berana, prisustvovalo je više desetina osoba, među kojima i član Glavnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Andije Mandića, direktor Doma učenika i studenata i nekadašnji predsjednik SO Berane Goran Kiković, kao i predsjednik Skupštine Andrijevica Vesko Raketić. Potonji je u žižu javnosti dospio prije dvadesetak dana kada je na svečanoj sjednici povodom Dana opštine u Andrijevici, u prirustvu predsjednika države Jakova Milatovića, ministra poljoprivrede i potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića, ministara sporta i ekologije Dragoslava Šćekića i Damjana Ćulafića, građane koji se protive četničkoj ideologiji nazvao „fašistima“ i „montenegrinima“ – koristeći izraz „montenegrini“ u pežorativnom i omalovažavajućem smislu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpredsjednik-skupstine-andrijevica-gradane-nazvao-fasistima-i-montenegrinima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Drugi je prije oko dvije godine, u maju 2023, privođen u prostorije Centra bezbjednosti Berane zbog sumnje da je prebio suprugu. Kiković je, inače, jedan od zagovarača podizanja spomenika Pavlu Đurišiću, a predlagao je i da ulica u Beranama nosi naziv po ratnom zločincu Ratku Mladiću, pa su njegovo naimenovanje na funkciju direktora Doma učenika i studenata pratili komentari i fotografije na društvenim mrežama, gdje je opisan kao veliki pristalica četničkog pokreta. Kiković, koji je po struci istoričar, već 20-ak godina revizionističkim tretiranjem istorije potencira ideju da se četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, poznatom po ratnim zločinima u Drugom svjetskom ratu, podigne spomenik. Kiković je jedan od organizatora četničkih skupova koji se od 2003. godine organizuju u Gornjem Zaostru u blizini Berana gdje je tokom rata bio štab Pavla Đurišića. On stoji iza nevladinih organizacija Srpski monarhistički pokret i Srpski kulturni centar ,,Župan Prvoslav“, koje su predložile da beranske ulice ponesu imena osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, kao i četničkih komandanata u Drugom svjetskom ratu vojvode Momčila Đujića i Pavla Đurišića. Kiković je i jedan od osnivača Srpskog kulturnog centra ,,Župan Prvoslav“, kao i član Upravnog odbora tog udruženja, a nosilac je i „titule“ četničkog vojvode, baš kao i predsjednik NSD-a Andrija Mandić. Nezakonito podizanje spomenika ratnom zločincu slavio je danas i crnogorski bokserski reprezentativac, Petar Liješević. Doduše, na Instagramu gdje je na objavu Centra za građansko obrazovanje u kojoj navode da je Pavle Đurišić zločinac, a ne heroj, napisao komentar: „Vječna mu slava i hvala“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807230828_7012bbb593687174b49bd43575b1b444e5f95d760d4483dc13e74a5fed17457f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807230828_7012bbb593687174b49bd43575b1b444e5f95d760d4483dc13e74a5fed17457f" data-rendition-name="original" width="978" height="1040" loading="lazy" alt="Petar LIješević slavi Đurišića"> </figure>

Tag: udruzenje-pravnika-crne-gore