Nikšićanka Danica Dragićević životom je bila spremna da brani svoje imanje i spriječi pokopavanje eutanaziranih krava zaraženih kju groznicom na samo 100 metara vazdušne linije od njene kuće u mjestu Lješkovi doli.
Kako je kazala u razgovoru za portal ETV, istrajala bi u toj namjeri da je policijski službenici nijesu na silu ugurali u maricu i priveli je zajedno sa njenim mužem Đokom Dragićevićem i komšijom Mihajlom Vujovićem.&nbsp;
<h2>Blokada imanja</h2>
Opština Nikšić izabrala je, a Vlada odobrila, da se na lokaciji Lješkovi doli, 200 metara od koliba Dragićevića i 400 metara od jedinog izvora pitke vode, zakopaju grla uginula od kju groznice.
Mještani Bogetića nijesu bili upoznati sa ovom odlukom, pa ih je u utorak iznenadilo prisustvo policije i direktiva da ne smiju prići njihovim imanjima, izdata bez obrazloženja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FWBNZ2dlcYiw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Danica Dragićević krenula je tog dana sa mužem da vadi krompir kada su ih na skretanju ka njihovom imanju zaustavila dvojica policajaca. Nije joj bilo jasno šta marica radi tu, a umjesto odgovora na to pitanje, od policijskih službenika je dobila naređenje da ni pod razno ne smiju da nastavimo dalje – ni pješke, ni vozilom.
- Kad smo ih upitali o čemu se radi, rekli su nam da ništa ne znaju. Odlučili smo da ostanemo da vidimo šta će se desiti i ubrzo mi je postalo jasno da obezbjeđuju prolaz kamionima koji su prevozili uginule zaražene krave koje će pokopati u blizini naših imanja – priča nam Danica.
Pješivci su se i ranije bunili zbog lokacije opredijeljenih za zakopavanje životinja, pa su donosioci odluka ovog puta spremno dočekali 15ak mještana koji su se ubrzo pridružili Danici u namjeri da spriječe potencijalnu zarazu na 50 metara od prvih kuća i njiva sa krtolom.
Postao je viralan snimak na kom Danica leži ispred policajaca na seoskom putu i prkosi nerazumnoj odluci kojom se ugrožava zdravlje ljudi i nanosi šteta životnoj sredini.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZtw6xfy4T9Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Rekli su nam da moramo da se pomjerimo kada dođu kamioni, ali nijesmo htjeli da se sklonimo. Poručila sam im da ću braniti prag kuće, bez obzira na posljedice. Policajci su me ubjeđivali da to ne radim. Napravili su kordon koji sam probila i legla na put. Zahtijevali su da ustanem, opominjući me da ih ometam u radu, na šta sam im odgovorila da oni mene prekidaju u poslu čitav dan. Kako nisam postupila po njihovom naređenju, podigli su me i strpali u maricu, zajedno sa mojim mužem i komšijom – kazala je Danica.
<h2>Otpor bezumlju</h2>
Dva sata su proveli u policijskoj stanici, gdje su pregledani snimci sa terena. Na kraju je utvrđeno da Dragićevići i Vujović nijesu počinili nijedan prekršaj. Bez obzira na stres i razočarenje zbog situacije u kojoj su se našli, Danica nema šta da zamjeri policajcima koji su, kako je rekla, samo postupali po naređenju.
- Oni su bili korektni i samo su izvršavali zadatke. Niko od nas ih nije vrijeđao, samo smo odbili poslušnost, pa je utvrđeno da nije bilo elemenata za prekršajno gonjenje – dodala je ona.
Njihov otpor poslao je poruku, ali nije urodio plodom. Samo tog dana četiri kamiona sa uginulim kravama je propušteno na Lješkove dole gdje su, kako tvrde mještani, nepropisno zakopane.
- Doćerali su četiri kamiona i, kako sam načula, planirano je da se dopremi i pokopa još uginulih životinja. Mi nemamo ništa protiv da se krave zakopaju na mjestu koje je dovoljno udaljeno od kuća, ali imamo kada se to radi uz njih. Nije mi jasno kako su procijenili da je u redu iskopati rupe između kuća i sjuriti u njih tijela inficiranih životinja. Pritom, sve je odrađeno nepropisno bez prethodnog postavljanja kreča i folija, što su garantovali da će ispoštovati. Samo su ih onako svalili u zemlju i zatrpali – priča za naš portal Danica.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtaMuDkZpXqo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Nije sigurna da dalji protesti imaju smisla s obzirom da je, kako kaže, šteta već učinjena. Prilaz kući i imanju, zbog nesnosnog smrada koji se širi i bojazni od zaraze neće biti moguć duži vremenski period.
- Krave su na toj lokaciji nabacane, njihove ostatke će raznosti životinje, tako da najmanje deset godina nećemo moći obrađivati zemlju gore. Biće nemoguće prići kući koju smo nedavno izgradili, gdje unučad vole da provode vrijeme i zimi i ljeti. Eto šta su nam uradili – završava razgovor za naš portal Danica Dragićević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fmv_dUSPAcXw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<h2>Na eutanaziju čeka više od 50 grla</h2>
Kju groznica registrovana je sredinom jula u Crnoj Gori. Prema podacima s kraja septembra bolest je potvrđena na deset farmi u Nikšiću i sedam u Danilovgradu.&nbsp;
Zbog sumnje na pojavu kju groznice vršena su testiranja i na dva gazdinstva u Zeti, ali su zbirni uzorci mlijeka, kako je saopšteno iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, negativni na prisustvo virusa.
Dosad je eutanazirano više od 100 goveda, što će biti učinjeno i sa više od 50 grla kod kojih je potvrđena ova bolest.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Danica Dragićević koju je policija zaustavila u odbrani imanja: Krave samo sjurili u jame, najmanje deset godina nećemo moći da obrađujemo zemlju

Nečinjenjem, neprofesionalnošću, netransparentnošću i brojnim drugim propustima resor kojim rukovodi ministar Vladimir Joković doveo je do alarmantnog širenja „kju groznice“ na farmama krava u Danilovgradu i Nikšiću, koje su desetkovane, ali i do dramatične situacije koja u ovim gradovima prijeti javnom zdravlju, jer lokalne vlasti imaju ozbiljan problem sa određivanjem lokacija gdje zakopati uginula i eutanazirana grla.&nbsp; Sinoć oko 22 sata mještani Župe, kod Nikšića, blokirali su sve puteve koji vode prema Zabranu kralja Nikole, a nakon što su dobili informaciju da danilovgradske vlasti planiraju da lešine životinja danas budu zakopane na lokaciji Rakočica, koja pripada toj opštini. Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Župa nikšićka Dragoljub Radulović kazao je Portalu RTNK da kamioni sa eutanaziranim kravama „kroz Župu ne smiju proći“. - Volio bih da vidim toga ko će proći sa zaraženim kravama kroz Župu. Obavijestio sam i predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, saglasan je da se tu ne može dozvoliti zakopavanje grla. Rekao mi je da je obavijestio ministra Jokovića – kazao je Radulović. Đe će na kraju završiti eutanazirane krave sa danilovgradskih farmi znaće se danas. <h2>Kontrolno saslušanje</h2> A zbog propusta u suzbijanju širenja „kju groznice“ poslanici tri opozicione stranke - Demokratske partije socijalista, Građanskog pokreta URA i Socijaldemokrata, juče su zatražili skupštinsko kontrolno saslušanje ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića, direktora Uprave za bezbjednost hrane Vladimira Đakovića, predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandra Grgurevića i direktora Instituta za javno zdravlje Dragana Lauševića. Iz DPS-a juče su pozvali ministra Jokovića i da podnese ostavku, a premijera Milojka Spajića da se obrati javnosti. Očekuju i da svi koji su prikrivali širenje zaraze odgovaraju krivično. I Udruženje stočara Danilovgrada pozvalo je na hitnu reakciju i utvrđivanje svakog nestručnog, nezakonitog i neodgovornog postupanja u konkretnim slučajevima, sa kojima su, kako su istakli, upoznali menadžment Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Do danas nije saopšteno kada je konkretno ljetos registrovan prvi slučaj „kju groznice“ na crnogorskim farmama.&nbsp; Institut za javno zdravlje saopštio je u četvrtak da su ovoj ustanovi „prijavljena dva slučaja Q groznice kod ljudi, oba registrovana u junu, jedan u Bijelom Polju i jedan u Podgorici“.&nbsp; Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fotosanitarne poslove na konferenciji za novinare u poneđeljak, 9. septembra, rekli su da su „kju groznicu“ registrovali u julu. Ministar Joković je kazao kako su 17. avgusta donijeli uputstvo i mjere kako treba postupati. Nijesu saopštili zašto je od javnosti sakrivena pojava ove zarazne bolesti životinja, ali ni zašto sve ovo vrijeme nijesu naručene vakcine čiju upotrebu je odobrila Evropska unija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070944_b262a6b8e3d5c0331090fdd465f463d30ad118f8e9f754400f2f976bedc179b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240914070944_b262a6b8e3d5c0331090fdd465f463d30ad118f8e9f754400f2f976bedc179b7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vladimir Joković"> </figure>  Štoviše, Joković je na toj konferenciji za novinare ustvrdio kako vakcina ne postoji?! Za razliku od njega direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković, sudeći prema izjavi koju je dao Javnom servisu 20. avgusta, čuo je za vakcinu, ali još od tada čeka „stručni tim“ da odluči da li ih treba kupiti?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070948_1208cc56e4f434cb8bc9e264d1dc6b58e42f9065e36690600b4cc00ca5430467.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240914070948_1208cc56e4f434cb8bc9e264d1dc6b58e42f9065e36690600b4cc00ca5430467" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vladimir Đaković"> </figure>  Đaković je tada tvrdio i kako situacija nije alarmantna.&nbsp; Veterinarska inspektorka Slavica Sudžum 20. avgusta bila je jasna - država treba da donese odluku o vakcinaciji grla. - Radi se o vakcini koja košta svega nekoliko eura – rekla je ona Javnom servisu. Očigledno uzalud, jer ministar do 9. septembra nije ni znao da vakcina postoji, a direktor Uprave, dok zaraza bukti, i dalje čeka izjašnjenje „stručnog tima“. <h2>Krivična odgovornost</h2> Inženjer stočarstva, bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša, koji je ovim resorom rukovodio 2016. godine, kada se u Crnoj Gori pojavila bolest kvrgavih krava koja je uspješno zaustavljena, ukazao je sinoć u centralnoj informativnoj emisiji TV E – „24 sata“, na brojne propuste institucija koje su neadekvatno reagovale i doprinijele širenju zaraze. Posebno je ukazao na skandal otkopavanja lešina u Nikšiću i njihovog transporta na drugu lokaciju u Danilovgradu, za što, bio je kategoričan, neko mora krivično da odgovara.&nbsp; - Ako u Crnoj Gori nakon skandala oko „kju groznice“, nepropisnog zakopavanja, pa iskopavanja, eutaniziranih krava ne bude neko odgovarao, teško je vidjeti zašto bi neko odgovarao za bilo što - kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070944_ffcc3f10e65930d6e52c8207349cb757d6d9acafa232ecd11c5c1c66b066899b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240914070944_ffcc3f10e65930d6e52c8207349cb757d6d9acafa232ecd11c5c1c66b066899b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Budimir Mugoša"> </figure>  Kategoričan je da je odluka o ekshumaciji životinja nezakonita, jer „to može da naredi sud, ili tužilaštvo“. - I za ovo neko mora da odgovara - rekao je Mugoša. Ubijeđen je da nadležni nijesu poštovali nijednu preporučenu proceduru.&nbsp; Zabrinut je i za zdravlje ljudi koji su otkopavali životinje, transportovali ih na drugu lokaciju i tamo ih ponovo zakopali, jer su velike šanse da su zaraženi, a ova zaraza, kako je rekao, može da ostavi za posljedicu kod čovjeka hroničnu upalu pluća ili srčanog mišića.&nbsp; Zakopavanje 50 eutanaziranih krava u Župi Nikšićkoj prvo je početkom septembra odobrio predsjednik opštine Marko Kovačević, a nakon burne reakcije mještana, sjutradan izdao naredbu da se otkopaju i prebace na drugu lokaciju. <h2>Odgovornost na ministru&nbsp;</h2> Da su uslovi za jame, grobnice i za način sahranjivanja uginulih i eutanaziranih životinja precizno propisani objašnjava i sagovornica Portala ETV, bivša direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković, koja je rukovodila krizom epidemije kvrgavih krava i bolesti plavog jezika 2016. godine u Crnoj Gori. - Ako se poštuju ti propisi, sahranjivanje životinja je bezbjedno. Proceduru prati veterinarski inspektor, za kojeg sam sigurna da je uradio svoj dio posla – kaže Daković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070944_f31166eed588fb3edddbf0fb8fdaaf2cfbf288e93205c5b535a82149774eb815.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240914070944_f31166eed588fb3edddbf0fb8fdaaf2cfbf288e93205c5b535a82149774eb815" data-rendition-name="original" width="743" height="498" loading="lazy" alt="Vesna Daković"> </figure>  Objašnjava da je problem s kojim se Crna Gora suočava „zbrinjavanje uginulih ili usmrćenih životinja“, jer ne postoji sistem i postrojenje za zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog porijekla.&nbsp; - Sredstva su obezbjeđena kroz MIDAS 2 projekat Svjetske banke, još kada je ministar poljoprivrede bio Milutin Simović, ali do realizacije tog projekta do danas nije došlo – podsjeća ona. Razumije da su građani uvijek zabrinuti kada se na nekoj lokaciji zakopavaju oboljele životinje, s čim se i sama suočavala tokom epidemija kvrgave kože i plavog jezika, ali i kada se sporadično pojavljivala „kju groznica“. Zbog toga je, kako kaže, od presudne važnosti kvalitetna i pravovremena komunikacija sa javnošću.&nbsp; - Sakrivanje ili neobjavljivanje informacija o pojavi bolesti životinja nikada nije dobar izbor. Takve informacije uvijek isplivaju i onda izazivaju dodatnu zabrinutost, baš zbog toga što su se skrivale. Međutim, moram da stanem u odbranu veterinara, jer za njih Q groznica nije bolest koja izaziva pretjeranu zabrinutost, nema veliki potencijal za širenje i ne smatra se naročito opasnom zaraznom bolešću životinja. Ljudi zaduženi za odnose s javnošću morali su da reaguju, pogotovo zbog broja oboljelih životinja i činjenice da će uginule ili eutanazirane krave morati da se zakopaju. Bilo je izvjesno da će javnost panično reagovati zbog okolnosti da se radi o bolesti koja se prenosi i na ljude. Nažalost, ta komunikacija je izostala i sada imamo situaciju potpunog odsustva povjerenja i stručne i laičke javnosti u svaku odluku nadležnih – objašnjava Daković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070948_1e52729d691f7c364f0dbd5976158fd63c60c341118a8a78c8fdeeffe05ccc30.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240914070948_1e52729d691f7c364f0dbd5976158fd63c60c341118a8a78c8fdeeffe05ccc30" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Joković sa Timom"> <figcaption>TVRDE DA SU URADILI SVE ŠTO NALAŽU NAUKA I STRUKA: Ministar Joković i njegov tim na konferenciji za novinare u poneđeljakVlada Crne Gore</figcaption> </figure>  Pretpostavlja da je Jokovićev resor od javnosti sakrio pojavu „kju groznice“, jer nijesu očekivali da će se bolest u ovoj mjeri raširiti. - A bilo je i vrijeme godišnjih odmora. I, vjerujem, postoji još jedan razlog - nekada izgleda lakše odraditi posao suzbijanja bolesti, nego odgovarati na pitanja zainteresovane javnosti - zašto se nešto i kako radi. Ništa od ovoga ne smatram opravdanim, jer smo i mi epidemiju kvrgave kože suzbijali u avgustu, isto u vrijeme godišnjih odmora. Radili smo bukvalno po 20 sati dnevno i izvještavali javnost svaki dan, a često i više puta dnevno – dodaje naša sagovornica, uz konstataciju da su joj u čitavom tom poslu „najteže padali mediji, jer su novinari nekada znali da budu i vrlo neprijatni“. Međutim, naglašava Daković, kada se pojavi epidemija ili bilo kakva krizna situacija u državi, sve mora da radi kao „sat“. - Svi moraju da znaju što je njihov dio posla i da preuzmu odgovrnost, a oni koji operativno rade moraju biti sigurni da imaju podršku vlade. Iako je borba sa kvrgavom kožom bila neuporedivo ozbiljniji i teži izazov, nego ova situacija, nekako mi se čini da Uprava za bezbjednost hrane sada nije imala podršku i da je zapravo tu najveća razlika – ističe Daković. Ono što je bilo važno uraditi, dodaje ona, jeste uvjeriti poljoprivredne proizvođače da će im šteta biti nadoknađena. - Sigurnost u nadoknadu štete smatra se jednom od važnih mjera za suzbijanje bolesti. Ako držaoci životinja nijesu uvjereni da će im šteta biti nadoknađena, neće prijaviti bolest, kasno će se dijagnostikovati, doći će do širenja zaraze i time većih problema – objašnjava Daković. Konstatuje da ako bi u jednoj rečenici morala da kaže kako vidi odgovor na ovu kriznu situaciju, rekla bi da je to izostanak komunikacije sa javnošću čelnih ljudi, prvenstveno ministra, kao najodgovrnijeg u lancu odgovornosti.&nbsp; <h2>Veterinari znaju svoj posao</h2> Sagovornica Portala ETV, je uvjerena da su veterinarske službe preduzele sve neophodne i propisane mjere za suzbijanje „kju groznice“. - Javnost vjerovatno ne zna da je ta ista veterinarska služba, mislim na sve veterinare u Crnoj Gori, bilo da su u pitanju oni iz administracije ili sa terena, 2016. godine, prvi put u istoriji, uspjela da zaustavi širenje bolesti životinja – kvrgave kože, koja je nezaustavljivo harala sve dok nije stigla do naše zemlje. Isto tako, javnosti nije poznato da je EU mijenjala svoje zakonodavstvo koje se odnosi na suzbijanje bolesti kvrgave kože kako bi ubuduće sve zemlje imale pravni osnov da sprovode mjere koje je Crna Gora sprovodila. Zahvaljujući toj činjenici, Crna Gora je dobijala i novac direktno iz budžeta EU, kao da je članica EU, za nadzor nad ovom bolešću narednih pet godina, sve dok je postojala i najmanja opasnost da se bolest opet pojavi – otkriva Daković.&nbsp; Zahvaljujući tim činjenicama, dodaje ona, kao čelnica institucije pod čijom je upravom bila i veterinarska služba predložena je tada za potpredsjednicu Svjetske organizacije za zdravlje životinja. - Predložile su me države EU i birana sam u dva mandata, kao jedina osoba u istoriji ove organizacije koja nije veterinarske struke. Time je sa nivoa EU, pa i cijelog svijeta, odano priznanje i ukazano povjerenje za sposobnost crnogorske veterine da upravlja standardima zdravlja i dobrobiti životinja i van granica naše zemlje – naglašava Daković. Iz svih tih razloga, kako ističe, ima puno povjerenje u rad veterinara Crne Gore i uvjerena je da su i u ovoj situaciji uradili sve kako treba.&nbsp; - Njih istina ima malo brojem, ali njihov rad i požrtvovanost to nikada ne učini vidljivim – zaključuje naša sagovornica.&nbsp; Tri mjeseca od kada je Institut za javno zdravlje registrovao prva dva slučaja obolijevanja ljudi od „kju groznice“ i dva mjeseca od kada je Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove konstatovala pojavu ove bolesti, zbog koje su gazdinstva na teritoriji Nikšića i Danilovgrada desetkovana, a desetine grla eutanazirano i niko ne zna koliko ih je još zaraženo, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je tek 11. septembra odlučila da uspostavi redovnu komunikaciju sa javnošću?! Kažu, odlučili su da najmanje jednom sedmično, a u slučaju vanrednih okolnosti i češće, obavještavaju javnost „o situaciji vezanoj za pojavu i suzbijanje Q groznice na farmama u Crnoj Gori“. Zašto su do sada ćutali i od javnosti krili informacije o bolesti koja se prenosi i na ljude, nijesu odgovorili. A bez odgovora su ostavili i Portal ETV, iako smo im pitanja uputili 12. septembra, dan pošto su saopštili da su odlučili da redovno komuniciraju s medijima.

Kaćuša Krsmanović

1250x600

1084x550

Opozicija traži ostavke, bivši ministar krivičnu odgovornost

Uginule krave od kju groznice sinoć su iz Župe nikšićke prebačene na drugu lokaciju u mjestu Lješkove Vlake, ali je to, sudeći po foto i video materijalu, ali i reakcijama građana, ponovo nepropisno odrađeno. Građani Nikšića su bijesni, a u udruženjima stočara upozoravaju na neadekvatnu kontrolu širenja bolesti i vjerovatnoću da do prodavnica stižu mliječni proizvodi od zaraženih grla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Foc4NjmRPW6c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Iz Opštine Nikšić saopštili su da je problem sa eutanaziranim životinjama riješen tako što su životinje prebačene na lokaciju, za koju je vlasnik dao odobrenje.
Međutim, ta vijest izazvala je negodovanje mještana Mjesne zajednice Bogetići, koji traže da se uginule životinje uklone sa teritorije Bogetića ili propisno zakopaju.
Njihov zahtjev je da Opština Nikšić to uradi tokom dana, u suprotnom će blokirati magistralni put Nikšić-Podgorica u Bogetićima.
- Neka vlasnik radi sa svojim imanjem šta god hoće. Ali, da li ima pravo da ugrožava komšiluk svog imanja, da li ima pravo da oduzima pravo na čist vazduh? Manje od 100 metara su dvije vikendice, a imaju i tri domaćina Banjevića koji tu žive na manje od 500 metara. Juče je bio nesnosni miris. Ljudi nijesu mogli da rade. Nije u pitanju jedno, već 45 grla - kazao je za portal Onogošt Mihajlo Škuletić, predjednik Savjeta Mjesne zajednice Bogetići.
<h2>Posao za tužilaštvo</h2>
Reakcije stižu i iz političkih partija. Pojedine vode političke bitke i preko ove situacije, dok poslanik Socijaldemokrata i odbornik te partije u lokalnom parlamentu Nikola Zirojević poziva nadležne državne organe da ispitaju sve detalje događaja jer, poručuje, odgovorni za potencijalnu zarazu Nikšićanki i Nikšićana moraju biti adekvatno sankcionisani.&nbsp;
- Ako je neko očekivao da nadležni u Opštini Nikšić isprave katastrofalnu grešku odlaganja zaraženih krava na neprikladnoj lokaciji u Župi nikšićkoj, grdno se prevario. Naime, u toku noći, kao da su ih ukrali, nadležni su uginule krave iz Župe prevezli na drugu lokaciju. Valjda je do njih stigao glas da se Župljani spremaju da ih sami iskopaju i dovezu ih pred zgradu Opštine Nikšić. Moram priznati da bi to bio upečatljiv prizor pred proslavu Dana Opštine 18. septemvra i adekvatna poruka lokalnom rukovodstvu za njihova dosadašnja postignuća. No, bolje što se nije desilo - istakao je Zirojević u saopštenju.
Bolje bi bilo, navodi on, da se nije desilo ni ono što je uslijedilo.
- Uginule zaražene krave su praktično pobacane na drugu lokaciju koja se nalazi na teritoriji Opštine Nikšić, a sa koje se, po kazivanju građana, širi nesnosan smrad. &nbsp;Pozivam nadležne u Opštini da daju odgovore na pitanja - da li je lokacija na kojoj je zaražena stoka praktično samo pobacana (prilog video) u vlasništvu R.V. i da li je navedeno lice blizak srodnik jednog od najviših lokalnih funkcionera - istakao je Zirojević.
S druge strane, navodi on, postavlja se pitanje odgovornosti nadležne veterinarske inspektorke Slavice Sudžum koja je, kako stvari stoje, po drugi put dozvolila neadekvatno odlaganje uginulih životinja i time dopustila da građanke i građani Nikšića potencijalno budu izloženi zarazi.&nbsp;
- Šta je gospođa Sudžum radila i da li je odlaganje uginulih životinja na način na koji je prikazano na video snimku koji dostavljam medijima u prilogu adekvatno i bezbjedno - upitao je Zirojević.
<h2>Višemilionska šteta</h2>
Udruženje stočara Danilovgrad kontinuirano ukazuje nadležnim institucijama i javnosti na neznanje, nestručnost i nesavjestan rad rukovodećih ljudi u Ministarstvu poljoprivrede i druguh institucija u oblasti agrara koje, kako tvrde u toj organizaciji, nanosi višemilionsku štetu državi.
- Posljednji u nizu propusta desio se u slučaju pojave i širenja kju groznice u Crnoj Gori. Tako da danas imamo situaciju da moramo eutanazirati više stotina visoko kvalitetnih muznih grla stoke, što prouzrokuje direktnu višemilionsku štetu po budžet Crne Gore, a mnogostruko veću štetu po budžet i onako osiromašenih stočara Crne Gore. Isto se može reći i za rukovodstvo lokalnih uprava Nikšića i Danilovgrada, koje su svojim djelovanjem, nestručnim i nesavjesnim radom ugrozile zdravlje stanovništva, a sigurni smo i &nbsp;dalje širenje zaraze - kazao je sekretar Udruženja stočara Danilovgrad Vlado Lakić.
On ukazuje i na propust u radu nadležnih organa kada je u pitanju kontrola širenja zaraze, jer, ističe, postoji velika vjerovatnoća da dio mlijeka od zaraženih grla završava u rafovima prodavnica u vidu sira i drugih prerađevina čija proizvodnja ne zahtijeva njegovu pasterizaciju.
Zbog svega Lakić poziva nadležne u odgovornim institucijama da podnesu ostavku, a nadležne u tužilaštvu da se pozabave ovim slučajem.
- Ukoliko se i preko ovoga pređe kao da se nije desilo ništa, crnogorsko stočarstvo i cjelukopna poljoprivredna proizvodnja biće desetkovana, sto je možda nekome i cilj - ocijenio je Lakić.

Portal ETV

VIDEO: Nikšić izložen zarazi, stočari sumnjaju da štetni proizvodi stoje u rafovima

Nepodnošljiva je lakoća laganja kojom Marko Kovačević pokušava opravdati zlodjelo koje čine on i njegova vlast prema građanima Nikšića, kazali su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS) Nikšić.
U toj partiji su podsjetili da je Kovačević prvo rekao da nije znao ništa o lokaciji na kojoj su zakopane mimo pravila i propisa uginule krave, što ga, napominju, demantuju i njegovi saradnici.&nbsp;
Dalje konstatuju daje Kovačević pred cijelom crnogorskom javnošću izrekao i optužio nekadašnjeg v.d. JP Komunalno da je on predložio lokaciju i rekao da su tu i ranije zakopavane uginule životinje.
- I ovo je demantovao nekadašnji i pomenuti v.d, koji nam je saopštio da je prvi put čuo i bio na lokaciji kada su mu saopštili da se tamo krave zakopavaju, jer nikada ranije nije bio tu - navedeno je u saopštenju nikšićkog DPS-a.
Navode da je Kovačević slagao da u Nikšiću nije bilo pola sata javne rasvjete.
- Nije je bilo satima. Slagao je da će se javnosti saopštiti đe je nova lokacija, a nije saopšteno. Ali su građani Nikšića saznali gdje je, pa kažu da je slagao i da u krugu od 10 km nema kuća. Sve laž do laži, a sve kako bi pokušao da se izvuče iz problema i u dobro poznatom maniru lažima pokuša opravdati svoja nedjela, neznanje, nesposobnost i nedostojnost funkcije koju obavlja - naglašeno je u saopštenju.
Takođe, kako su reklu, sve spletke kadrova Demokratske Crne Gore, sekretara i direktora, "njihove laži, petljavine i mutljavine, moraće biti rasvijetljene i to pred sudskim organima".
- Na svu sreću građani otvaraju oči i ne žele više ćutati pred zlodjelima Kovačevića i aktuelne nikšićke vlasti - zaključeno je u saopštenju.

DPS Nikšić: Kovačeviću, prestani da lažeš i podmećeš ljudima

Potpredsjednik DPS-a i predsjednik skupštinskog Odbora za antikorupciju Jevto Eraković upozorio je da Crna Gora rizikuje ozbiljnu blokadu evropskog puta ukoliko ne pokaže mjerljive rezultate u procesuiranju visoke korupcije. U intervjuu za<a href="https://www.standard.co.me/politika/erakovic-za-standard-bez-presuda-za-visoku-korupciju-nema-zatvaranja-poglavlja-eu-nece-tolerisati-selektivnu-pravdu-tuzilastva"> Standard </a>Eraković je poručio da je selektivnost tužilaštva i politički pritisak na pravosuđe najveća prepreka stvarnoj borbi protiv korupcije.
Eraković ističe da bez depolitizacije institucija i snažnijeg parlamentarnog nadzora nema suštinskog napretka, te da će Evropska unija jasno staviti do znanja da formalne reforme nijesu dovoljne bez konkretnih optužnica i presuda u predmetima visoke korupcije.
Koje su trenutno najveće prepreke u borbi protiv korupcije u Crnoj Gori i koliko su one povezane sa političkom voljom institucija?
Eraković: Jedna od glavnih prepreka u borbi protiv korupcije je selektivni pristup tuzilastva kada je u pitanju procesuiranje predmeta visoke korupcije. Tužioci po pravilu djeluju na način da su istrage i optužnice podložne političkom uticaju, gdje su neki slučajevi jasniji od drugih, a u kojima su uključene politički moćne osobe ili njihovi osjetljivi interesi, slučajevi se odlažu godinama ili uopste ne dođu do faze optužnice. Selektivni pristup bio je predmet brojnih izvještaja, a cak je i Evropska komisija više puta pozvala na profesionalnije i nepristrasnije procesuiranje.
S druge strane, pravosuđe je pod stalnim pritiskom, kako političkim, tako i javnim. U takvoj atmosferi, sudije često donose odluke i presude koje nisu vođene toliko zakonom, koliko nekakvim kompromisom između zakonsko dopuštenog i onoga što očekuju aktuelni vlastodršci. To potkopava samu sustinu vladavine prava i potpuno obeshrabruje poštenog profesionalca u sistemu borbe protiv korupcije. Da bi situacija bila još komplikovanija, Odbor za antikorupciju Skupstine Crne Gore, kao glavni mehanizam parlamentarnog nadzora, potpuno je isključen iz procesa donošenja odluka i praćenja politike kontrole korupcije; nema stvarnu nadležnost niti mogućnost uticaja na kontrolu važnih odluka.
Kako ocjenjujete dosadašnji učinak Odbora za antikorupciju u ispunjavanju obaveza koje proizilaze iz poglavlja 23 i 24?
Eraković: Nažalost, mora se reći da je Odbor za antikorupciju imao i ima ograničen uticaj, ali ne zbog nedostatka inicijativa, već zbog sustinske marginalizacije njegovog rada. Odbor je isključen iz Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, ne ucestvuje u pripremi ili evaluaciji ključnog antikorupcijskog zakonodavstva i strategija. Evropska komisija kontinuirano kritikuje ovu praksunajcesce kroz odsutnost parlamentarnih kontrolnih mehanizama, te upozorava da to stvara prostor za manju kontrolu izvršne vlasti i tužilastva , što znacajno smanjuje povjerenje javnosti u institucije. Sve dok Odbor za antikorupciju ostane u poziciji koja ga drži u tehničkoj ulozi bez uticaja, ne možemo očekivati strukturni napredak.
Da li postoje konkretni rokovi i mjerljivi rezultati koje Crna Gora mora ostvariti kako bi se pregovori sa EU ubrzali?
Eraković: Za Crnu Goru, rokovi i pokazatelji napretka postavljeni su na jasan način kroz pregovore za poglavlja 23 i 24. Međutim, Evropska komisija sve više ukazuje na nezadovoljstvo, ne samo s tempom, već i s kvalitetom postignutih rezultata. Ključni nedostatak je to što mjerljivi ishodi, poput optužnica i presuda za visoku korupciju, većinom nedostaju. Ono što se događa je da se otvara veliki broj istraga niske složenosti, dok se visoko složene, u kojima se očekuje gonjenje visokih državnih funkcionera, potpuno izbjegavaju. Takva selektivnost samo jača hipotezu o političkom uplivu u pravosuđe, a odsutnost nadzora Odbora za antikorupciju ostavlja prostor za zloupotrebu i simulaciju reformi. Bez ispunjavanja ovih bitnih pokazatelja, pregovori s EU-om mogli bi se usporiti a to ,nadam se, nije cilj.
Koliko su institucije sistema zaista nezavisne i da li EU ima mehanizme da reaguje?
Eraković: Crnogorski zakoni, u svom nominalnom obliku, garantuju nezavisnost institucija, ali u praksi je to nešto sasvim drugo. Selektivnost tužilastva, kao i pritisak koji se vrši na pravosuđe, ukazuju na ozbiljnu politizaciju procesa. Sudije koji bi trebali da imaju potpunu autonomiju u svom odlučivanju podvrgavaju raznim vrstama direktnog i zindorektnog pritiska, što se odražava na kvalitet njihovih odluka i povjerenje građana u njih. Godinama Evropska komisija upozorava da je ova situacija neodrživa i da se pravosuđe treba reformisati i depolitizovati u praksi.
S druge strane, EU ima čitav arsenal mehanizama na raspolaganju kako bi usporila i zaustavila pregovore – od zamrzavanja otvaranja novih poglavlja, do traženja dodatnih izvjestaja, i tako dalje – što sve šalje političku poruku Crnoj Gori da nema napretka bez rezultata. EU posebno naglašava da bez mjerljivog napretka u visokim korupcijama, među nosiocima vlasti ili velikim istragama javnih nabavki, neće biti zatvaranja ključnih poglavlja.
Šta je ključni korak koji Crna Gora mora preduzeti u narednih godinu dana?
Eraković: Najvažniji korak koji Crna Gora može preduzeti u sljedećoj godini je depolitizacija pravosudnog sistema i stvarno jačanje parlamentarnog nadzora nad procesima borbe protiv korupcije. To znači da Odbor za antikorupciju mora dobiti mjesto u svim relevantnim tijelima, uključujući Nacionalni savjet, uz ovlascenje da nadzire, predlaže i nadgleda sprovodjenje mjera i zakonodavstva protiv korupcije. Bez intenzivnog nadzora, javnost gubi povjerenje da se borba protiv korupcije sprovodi iskreno i nepristrasno, a ne možemo uvjeriti strane investitore i evropske partnere da je Crna Gora spremna preći iz faze formalne usklađenosti u fazu suštinskih, pravih promjena. U suprotnom, riskiramo da budemo uhvaćeni u zamku političke volje i selektivne pravde.

Eraković: Bez presuda za visoku korupciju nema zatvaranja poglavlja, EU neće tolerisati selektivnu pravdu tužilaštva

Za više od 1.400 dana rata u Ukrajini dvije ličnosti ostale su ključne – predsjednici Volodimir Zelenski i Vladimir Putin. Odluke koje su donosili, stilovi upravljanja i njihov položaj na međunarodnoj sceni u velikoj mjeri oblikovali su sukob koji danas navršava četiri godine i ulazi u petu.
Rat koji traje četiri pune godine, duže nego što je trajao sukob između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza, koji se u Rusiji naziva Veliki otadžbinski rat, promijenio je ne samo dvije države, već i njihove lidere. Sky News je objavio analizu o tome u kojem pravcu su se razvijale ove dvije političke figure.
<h2>Volodimir Zelenski</h2>
Predsjednik Ukrajine u protekle četiri godine prošao je kroz jednu od najdramatičnijih transformacija među savremenim liderima. Od relativno neiskusnog predsjednika postao je simbol otpora i prkosa.
Iako je njegov uspon od glumca i komičara do predsjednika bio iznenađujući, Zelenski se brzo prilagodio ulozi državnika, makar kada je riječ o javnom nastupu.
Fotografije ukrajinskog predsjednika prije rata, kada je nosio odijela i bio uredno obrijan, danas djeluju gotovo dječački u poređenju sa „očvrsnulim“ ratnim liderom iz 2026. godine.
Zelenski je tokom posljednje četiri godine rijetko viđan u nečemu drugom osim u vojnoj odjeći, što je izazvalo negodovanje Donalda Trampa prilikom njegovog boravka u Bijeloj kući prošle godine.
<h2>Zelenski kod kuće</h2>
Ruska invazija 24. februara 2022. godine doprinijela je rastu podrške i povjerenja u Zelenskog, jer su se građani Ukrajine okupili oko njega kao lidera.
Njegova odluka da ostane u Kijevu i vodi državu iz glavnog grada, uprkos ponuđenoj evakuaciji, postala je simbol otpora.
„Borba je ovdje. Potrebna mi je municija, a ne prevoz“, navodno je rekao američkim zvaničnicima dok su se ruske snage približavale Kijevu.
Od tada je postao ključni faktor ujedinjenja, redovno se obraćajući građanima putem video-poruka i posjećujući vojnike na liniji fronta.
Međutim, produženi rat, ekonomski problemi, zamor stanovništva i političke kontroverze, uključujući i visoku korupciju u pojedinim sektorima, uticali su na postepeni pad njegovog rejtinga, iako ga i dalje podržava većina građana.
<h2>Zelenski u inostranstvu</h2>
Od 2022. godine njegov međunarodni status značajno je porastao. Postao je lice diplomatskih napora za obezbjeđivanje pomoći Ukrajini, obraćajući se parlamentima i liderima širom svijeta.
Rat je predstavio kao dio šire borbe između demokratije i autokratije, pozicionirajući Ukrajinu kao branioca evropskih i zapadnih vrijednosti.
Tokom četiri godine uspio je da obezbijedi finansijsku i vojnu podršku, te da očuva odnose sa ključnim saveznicima, uključujući i Sjedinjene Američke Države, uprkos tenzijama nakon susreta u Bijeloj kući.
U Evropi se, međutim, i dalje postavlja pitanje njegove sposobnosti da se izbori sa korupcijom. U Rusiji je njegova reputacija izrazito negativna, dok je u većem dijelu svijeta uglavnom pozitivna.
<h2>Zelenski kao čovjek</h2>
Rat je uticao i na njegov lični život. Porodica je na početku sukoba evakuisana na tajnu lokaciju.
Prema riječima prve dame Olene Zelenske, predsjednik danas više cijeni jednostavne stvari, poput porodične komunikacije.
„Poslati mu fotografiju sina ili ispričati šta je ćerka rekla, sada sve to na njega utiče vrlo emotivno“, kazala je ona 2023. godine.
<h2>Najveći gubici od Drugog svjetskog rata</h2>
Prema podacima objavljenim na sajtu EU, Rusija je do sada imala oko 1,2 miliona žrtava (poginulih, ranjenih i nestalih). Procjenjuje se da je od 2022. godine izgubila 325 hiljada ljudi, što predstavlja najveći gubitak jedne države od Drugog svjetskog rata.
Analize pokazuju da su ruski gubici veći od ukrajinskih u odnosu 2,5:1.
BBC je potvrdio imena blizu 160.000 poginulih ruskih boraca.
Zelenski je početkom februara saopštio da je poginulo 55.000 ukrajinskih vojnika, dok je 70.000 ljudi, uključujući vojnike i civile, nestalo.
Od početka rata uništeno je 29 ruskih ratnih brodova i 360 borbenih aviona.
Evropska unija usvojila je 19 paketa sankcija protiv Rusije, a pomoć Ukrajini iznosila je 194,9 milijardi eura, od čega je skoro 70 milijardi vojna pomoć.
<h2>Vladimir Putin</h2>
Iako se u Moskvi očekivalo da Ukrajina kapitulira za nekoliko dana, rat je produžen na četiri godine i ulazi u petu.
Međunarodni položaj Vladimira Putina znatno je pogoršan i stekao je reputaciju izolovanog lidera.
<h2>Putin kod kuće</h2>
Zvanično, njegova popularnost ostaje visoka, održavana državnom propagandom, represijom nad protivnicima i mobilizacijom.
Od početka invazije rejting mu je naglo porastao, a patriotizam ojačao.
Međutim, sankcije, mobilizacija i rast cijena utiču na svakodnevni život građana, iako zvanični podaci govore o otpornosti ruske ekonomije.
Opozicija je kriminalizovana, nezavisni mediji su ugašeni ili podvrgnuti strogim zakonima, a kritika rata može dovesti do zatvorske kazne.
<h2>Putin u inostranstvu</h2>
Van Rusije njegova reputacija je značajno oslabila. Invazija je dovela do političke izolacije i prekida odnosa sa brojnim zapadnim državama.
Kremlj je odgovorio jačanjem veza sa saveznicima poput Sjeverne Koreje i Kine.
Odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama doživjeli su promjene nakon povratka Donalda Trampa, uključujući telefonske razgovore i susret na Aljasci.
<h2>Putin kao čovjek</h2>
Tokom konferencije za medije krajem 2024. godine, Putin je rekao da ga je rat promijenio, da se manje šali i gotovo više ne smije.
Istakao je da njegova sreća neće biti potpuna dok se svi ruski vojnici ne vrate kući.
Od početka rata rjeđe se pojavljuje u javnosti, manje putuje i ima manje spontanih susreta sa građanima nego ranije.

Kako su četiri godine rata promijenile Putina i Zelenskog

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp održaće danas prvi govor o stanju nacije u svom drugom mandatu. Prioriteti administracije republikanskog predsjednika u velikoj mjeri su usmjereni na ekonomiju, imigraciju, kriminal, energiju i nacionalnu bezbjednost.
Tramp je proteklu godinu proveo hvaleći se svojim postignućima i ismijavajući učinak svog prethodnika, bivšeg predsjednika Džo Bajden. Međutim, dobar dio tih tvrdnji zasniva se na netačnim i obmanjujućim navodima, od kojih se mnogi vrlo vjerovatno mogu očekivati i u obraćanju naciji, prenosi Klix.
Donosimo pregled nekih od netačnih i obmanjujućih izjava koje je Tramp iznosio na nedavnim javnim nastupima.
Tramp često govori da su Sjedinjene Američke Države sada „najvrelija zemlja bilo gdje u svijetu“ nakon godina kao „mrtva zemlja“. Ipak, američka ekonomija nikako nije bila „mrtva“ kada se Trump prošle godine vratio u Bijelu kuću. U drugom mandatu uglavnom bilježi solidne rezultate – nakon što je imala klimav početak.
Tokom 2024. godine, posljednje godine Bajdenovog predsjedničkog mandata, američki bruto domaći proizvod porastao je za 2,8 odsto, prilagođeno za inflaciju, brže nego u bilo kojoj bogatoj zemlji na svijetu osim Španije. BDP je takođe bilježio zdrav rast od 2021. do 2023. godine.
BDP se smanjio prvi put nakon tri godine u prvom kvartalu 2025. Rast se potom oporavio u drugoj polovini godine, ali je ponovo usporio u četvrtom kvartalu. Godišnji rast BDP-a u 2025. iznosio je 2,2 odsto.
Ključni pokazatelj inflacije u januaru je pao na gotovo petogodišnji minimum. Ipak, prema pokazatelju koji preferiraju Federalne rezerve, inflacija je i dalje povišena, jer cijene roba poput namještaja, odjeće i namirnica rastu.
Kompanije su takođe snažno usporile zapošljavanje. Poslodavci su u 2025. otvorili svega 181.000 novih radnih mjesta, što je najmanje, izvan perioda recesije, još od 2002. godine. Ekonomisti za to okrivljuju niz faktora: neizvjesnost izazvana carinama i vještačkom inteligencijom vjerovatno je navela brojne firme da odgode zapošljavanje, a mnoge su nakon pandemije zapošljavale izuzetno agresivno i sada su odlučile da privremeno odustanu od otvaranja novih pozicija.
Američko berzansko tržište bilo je uspješno prošle godine, ali je ipak zaostalo za mnogim stranim berzama. Referentni indeks S&amp;P 500 porastao je 17 odsto, što je solidan rast, ali ispod skoka od 71 odsto u Južnoj Koreji, 29 odsto u Hong Kongu, 26 odsto u Japanu, 22 odsto u Njemačkoj i 21 odsto u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Trump je više puta tvrdio da su SAD osigurale i do 18 biliona dolara investicija, ali nije ponudio dokaze za tako visok iznos. Čini se da je ta brojka preuveličana, vrlo spekulativna ili oboje.
Veb-stranica Bijele kuće navodi znatno manji iznos, 9,6 biliona dolara, a čini se da su u tu cifru uračunate i pojedine investicione obaveze preuzete za vrijeme Bidenove administracije.
Studija objavljena u januaru dovela je u pitanje hoće li se više od 5 biliona dolara investicionih obaveza koje su prošle godine najavili mnogi od najvećih američkih trgovinskih partnera uopšte realizovati i na koji način bi taj novac bio potrošen ako se investicije zaista ostvare.
Ključni segment Trampove agende jeste ograničavanje ilegalne imigracije, iako predsjednik često poseže za netačnim navodima kako bi potkrijepio svoje argumente.
Na primjer, Tramp je više puta tvrdio da je priliv imigranata doveo do masovnog porasta kriminala. Iako statistike Federal Bureau of Investigation ne razdvajaju krivična djela po imigracionom statusu počinioca, ne postoje dokazi o skoku kriminala koji bi se mogao pripisati migrantima, ni duž američko-meksičke granice ni u gradovima s najvećim prilivom migranata, poput New Yorka. Studije su pokazale da ljudi koji žive u SAD-u bez regulisanog statusa imaju manju vjerovatnoću da budu uhapšeni zbog nasilnih, narkotičkih i imovinskih krivičnih djela nego Amerikanci rođeni u SAD-u.
Predsjednik takođe često pominje više od 300.000 navodno nestale djece migranata. Time pogrešno predstavlja nalaze izvještaja Kancelarije inspektora generalnog Ministarstva domovinske bezbjednosti iz avgusta 2024. U tom izvještaju se kritikuje agencija za imigraciju i carinu (ICE) zbog toga što nije dosljedno pratila „lokaciju i status maloljetnih migranata bez pratnje“ nakon što budu pušteni iz federalnog starateljstva.
Trump u kontinuitetu hvali ugalj kao idealan izvor energije, nazivajući ga „predivni, čisti ugalj“. Proizvodnja uglja danas jeste čišća nego što je bila istorijski, ali to ne znači da je ugalj čist energent.
Emisije ugljen-dioksida, gasa koji zagrijava planetu, iz industrije uglja smanjile su se u proteklih 30 godina, prema podacima Američke administracije za energetske informacije. Ipak, istraživanja pod okriljem Ujedinjene nacije pokazuju da se globalna proizvodnja uglja i dalje mora naglo smanjivati kako bi se efikasno odgovorilo na klimatske promjene.
Pored ugljen-dioksida, sagorijevanje uglja oslobađa i sumpor-dioksid i okside azota, koji doprinose kiselim kišama, smogu i respiratornim oboljenjima, navodi ista agencija.
Predsjednik redovno omalovažava i energiju vjetra, tvrdeći da je skupa i da vjetroturbine ubijaju ptice.
Međutim, vjetroelektrane na kopnu jedan su od najjeftinijih izvora proizvodnje električne energije. Prema julskim procjenama Administracije za energetske informacije, očekuje se da će nove vjetrofarme proizvoditi struju po cijeni od oko 30 dolara po megavatsatu.
Vjetroturbine, kao i svaka infrastruktura, mogu predstavljati rizik za ptice. Ipak, Nacionalno udruženje Audubon, koje se bavi zaštitom ptica, smatra da se ti rizici mogu upravljanjem ublažiti, dok klimatske promjene predstavljaju daleko veću prijetnju.
Uoči izbora za Kongres 2026. godine, Trump je počeo da ponavlja tvrdnju da je on pobjednik predsjedničkih izbora 2020. godine.
Ta tvrdnja je otvorena laž koja je više puta demantovana – izbori 2020. nijesu pokradeni.
Bidenova pobjeda potvrđena je ponovnim prebrojavanjima, revizijama i dodatnim provjerama u ključnim saveznim državama u kojima je Tramp osporavao svoj poraz 2020. godine. On i njegovi saveznici izgubili su desetine sudskih sporova vezanih za izbore, a i njegov tadašnji ministar pravde kazao je da nije bilo široko rasprostranjene izborne prevare koja bi mogla promijeniti rezultat.
Biden je osvojio 306 elektorskih glasova naspram 232 za Trumpa. Ujedno je dobio više od sedam miliona glasova više od Trampa u ukupnom broju izašlih birača.
Tramp se takođe hvali da je njegova pobjeda 2024. bila „ubjedljiva“. Međutim, njegova razlika u odnosu na protivničku kandidatkinju nije bila onoliko velika koliko je predstavlja.
Osvojio je 312 elektorskih glasova naspram 226, uključujući svih sedam ključnih „swing“ država, prema podacima Federalne izborne komisije. Ipak, razlika u broju glasova birača bila je znatno manja: Tramp je osvojio 49,8 odsto glasova, odnosno 77.302.580 glasova, dok je demokratska kandidatkinja Kamala Harris dobila 75.017.613 glasova, odnosno 48,32 odsto.
Tramp sebi pripisuje zasluge za značajan pad nasilnog kriminala tokom 2025. godine, tvrdeći da je stopa ubistava u SAD-u pala na najniži nivo u posljednjih 125 godina. Ta tvrdnja je, ipak, djelimično obmanjujuća. Kriminal je već nekoliko godina bio u padu.
Studija objavljena u januaru od strane Nezavisnog vijeća za krivičnu pravdu, koje je prikupilo podatke o ubistvima iz 35 američkih gradova, pokazala je pad stope ubistava za 21 odsto u periodu od 2024. do 2025. godine.
U izvještaju se navodi da postoji velika vjerovatnoća da će, kada Federal Bureau of Investigation kasnije ove godine objavi sveobuhvatne podatke za jurisdikcije svih veličina, ukupna stopa ubistava u SAD-u u 2025. pasti na oko 4,0 na 100.000 stanovnika. To bi bila najniža stopa ikada zabilježena u podacima organa za sprovođenje zakona ili javnog zdravstva još od 1900. godine.
Izvještaji FBI-ja za 2023. i 2024. godinu već bilježe značajno smanjenje nasilnog kriminala.
Kriminal je snažno porastao tokom pandemije koronavirusa, pri čemu je broj ubistava u 2020. skočio za gotovo 30 odsto u odnosu na prethodnu godinu, što je bio najveći jednogodišnji rast otkako FBI vodi evidencije. Međutim, nasilni kriminal se oko 2022. vratio blizu nivoa prije pandemije, kada je predsjednik bio Biden.
Porast nasilnog kriminala tokom pandemije izbjegavao je jednostavna objašnjenja, a stručnjaci slično navode da ni istorijski pad nasilja prošle godine nema jasno objašnjenje, uprkos tome što su izabrani zvaničnici na svim nivoima – i demokratskim i republikanskim – žurili da sebi pripišu zasluge.
Jedan od Trampovih najčešćih motiva u govoru jeste tvrdnja da je „riješio“ osam ratova, statistika koja je u velikoj mjeri preuveličana. Iako je pomagao u posredovanju u odnosima između pojedinih država, njegov uticaj nije tako jasan kao što tvrdi.
Sukobi koje Tramp ubraja među one koje je navodno riješio jesu oni između Izraela i Hamasa, Izraela i Irana, Egipta i Etiopije, Indije i Pakistana, Srbije i Kosova, Ruande i Demokratske Republike Kongo, Armenije i Azerbejdžana, te Kambodže i Tajlanda.

Tramp će danas održati prvi govor o stanju nacije

Grupa mještana Botuna i Zete okupila se jutros u blizini kapije gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, protestujući protiv njegove izgradnje, dok je na terenu pojačano prisustvo policije koja građanima preporučuje alternativne pravce kretanja.
Kako pišu Vijesti, mještani su zaustavili nekoliko vozila, a policija sugeriše građanima da ne koriste dionicu mjesnog puta pored postrojenja. Prema nezvaničnim informacijama, saobraćaj nije zvanično obustavljen, već se vozačima nudi alternativni pravac, dok kroz Botun mogu proći na sopstvenu odgovornost.
Mještani koji protestuju propuštaju autobuse.
Mještanin zetskog naselja Srpska, Bojan Terzić, kazao je da su u prethodnom periodu pokušali da se institucionalnim putem, kroz prijave nadležnim inspekcijama, izbore za svoja prava.
On tvrdi da se na lokaciji ponovo otkopava otpad koji je, kako navodi, tokom rada Kombinata aluminijuma bio zakopan, te da je riječ o kancerogenim anodama.
Terzić je naveo da je cilj blokade sprječavanje dolaska radnika na gradilište.
– I danas će donosioci odluka dobiti prijave u vezi sa ovim otpadom. Odustati nećemo – poručio je Terzić, naglašavajući da je „ovo naša teritorija – teritorija Opštine Zeta“.
On je dodao da očekuju ostavku gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića.
Terzić je kazao i da mještani Botuna i Zete imaju podršku predsjednika Opštine Zeta Mihaila Asanovića, kao i lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića.

Tag: uginule-krave