<p>Nikšićanka <b>Danica Dragićević </b>životom je bila spremna da brani svoje imanje i spriječi pokopavanje eutanaziranih krava zaraženih kju groznicom na samo 100 metara vazdušne linije od njene kuće u mjestu Lješkovi doli.</p>
<p>Kako je kazala u razgovoru za portal ETV, istrajala bi u toj namjeri da je policijski službenici nijesu na silu ugurali u maricu i priveli je zajedno sa njenim mužem <b>Đokom Dragićevićem</b> i komšijom<b> Mihajlom Vujovićem</b>.&nbsp;</p>
<h2>Blokada imanja</h2>
<p>Opština Nikšić izabrala je, a Vlada odobrila, da se na lokaciji Lješkovi doli, 200 metara od koliba Dragićevića i 400 metara od jedinog izvora pitke vode, zakopaju grla uginula od kju groznice.</p>
<p>Mještani Bogetića nijesu bili upoznati sa ovom odlukom, pa ih je u utorak iznenadilo prisustvo policije i direktiva da ne smiju prići njihovim imanjima, izdata bez obrazloženja.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FWBNZ2dlcYiw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Danica Dragićević krenula je tog dana sa mužem da vadi krompir kada su ih na skretanju ka njihovom imanju zaustavila dvojica policajaca. Nije joj bilo jasno šta marica radi tu, a umjesto odgovora na to pitanje, od policijskih službenika je dobila naređenje da ni pod razno ne smiju da nastavimo dalje – ni pješke, ni vozilom.</p>
<p>- Kad smo ih upitali o čemu se radi, rekli su nam da ništa ne znaju. Odlučili smo da ostanemo da vidimo šta će se desiti i ubrzo mi je postalo jasno da obezbjeđuju prolaz kamionima koji su prevozili uginule zaražene krave koje će pokopati u blizini naših imanja – priča nam Danica.</p>
<p>Pješivci su se i ranije bunili zbog lokacije opredijeljenih za zakopavanje životinja, pa su donosioci odluka ovog puta spremno dočekali 15ak mještana koji su se ubrzo pridružili Danici u namjeri da spriječe potencijalnu zarazu na 50 metara od prvih kuća i njiva sa krtolom.</p>
<p>Postao je viralan snimak na kom Danica leži ispred policajaca na seoskom putu i prkosi nerazumnoj odluci kojom se ugrožava zdravlje ljudi i nanosi šteta životnoj sredini.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZtw6xfy4T9Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>- Rekli su nam da moramo da se pomjerimo kada dođu kamioni, ali nijesmo htjeli da se sklonimo. Poručila sam im da ću braniti prag kuće, bez obzira na posljedice. Policajci su me ubjeđivali da to ne radim. Napravili su kordon koji sam probila i legla na put. Zahtijevali su da ustanem, opominjući me da ih ometam u radu, na šta sam im odgovorila da oni mene prekidaju u poslu čitav dan. Kako nisam postupila po njihovom naređenju, podigli su me i strpali u maricu, zajedno sa mojim mužem i komšijom – kazala je Danica.</p>
<h2>Otpor bezumlju</h2>
<p>Dva sata su proveli u policijskoj stanici, gdje su pregledani snimci sa terena. Na kraju je utvrđeno da Dragićevići i Vujović nijesu počinili nijedan prekršaj. Bez obzira na stres i razočarenje zbog situacije u kojoj su se našli, Danica nema šta da zamjeri policajcima koji su, kako je rekla, samo postupali po naređenju.</p>
<p>- Oni su bili korektni i samo su izvršavali zadatke. Niko od nas ih nije vrijeđao, samo smo odbili poslušnost, pa je utvrđeno da nije bilo elemenata za prekršajno gonjenje – dodala je ona.</p>
<p>Njihov otpor poslao je poruku, ali nije urodio plodom. Samo tog dana četiri kamiona sa uginulim kravama je propušteno na Lješkove dole gdje su, kako tvrde mještani, nepropisno zakopane.</p>
<p>- Doćerali su četiri kamiona i, kako sam načula, planirano je da se dopremi i pokopa još uginulih životinja. Mi nemamo ništa protiv da se krave zakopaju na mjestu koje je dovoljno udaljeno od kuća, ali imamo kada se to radi uz njih. Nije mi jasno kako su procijenili da je u redu iskopati rupe između kuća i sjuriti u njih tijela inficiranih životinja. Pritom, sve je odrađeno nepropisno bez prethodnog postavljanja kreča i folija, što su garantovali da će ispoštovati. Samo su ih onako svalili u zemlju i zatrpali – priča za naš portal Danica.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtaMuDkZpXqo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Nije sigurna da dalji protesti imaju smisla s obzirom da je, kako kaže, šteta već učinjena. Prilaz kući i imanju, zbog nesnosnog smrada koji se širi i bojazni od zaraze neće biti moguć duži vremenski period.</p>
<p>- Krave su na toj lokaciji nabacane, njihove ostatke će raznosti životinje, tako da najmanje deset godina nećemo moći obrađivati zemlju gore. Biće nemoguće prići kući koju smo nedavno izgradili, gdje unučad vole da provode vrijeme i zimi i ljeti. Eto šta su nam uradili – završava razgovor za naš portal Danica Dragićević.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fmv_dUSPAcXw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<h2>Na eutanaziju čeka više od 50 grla</h2>
<p>Kju groznica registrovana je sredinom jula u Crnoj Gori. Prema podacima s kraja septembra bolest je potvrđena na deset farmi u Nikšiću i sedam u Danilovgradu.&nbsp;</p>
<p>Zbog sumnje na pojavu kju groznice vršena su testiranja i na dva gazdinstva u Zeti, ali su zbirni uzorci mlijeka, kako je saopšteno iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, negativni na prisustvo virusa.</p>
<p>Dosad je eutanazirano više od 100 goveda, što će biti učinjeno i sa više od 50 grla kod kojih je potvrđena ova bolest.</p>

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Danica Dragićević koju je policija zaustavila u odbrani imanja: Krave samo sjurili u jame, najmanje deset godina nećemo moći da obrađujemo zemlju

<p>Nečinjenjem, neprofesionalnošću, netransparentnošću i brojnim drugim propustima resor kojim rukovodi ministar <b>Vladimir Joković </b>doveo je do alarmantnog širenja „kju groznice“ na farmama krava u Danilovgradu i Nikšiću, koje su desetkovane, ali i do dramatične situacije koja u ovim gradovima prijeti javnom zdravlju, jer lokalne vlasti imaju ozbiljan problem sa određivanjem lokacija gdje zakopati uginula i eutanazirana grla.&nbsp;</p> <p>Sinoć oko 22 sata mještani Župe, kod Nikšića, blokirali su sve puteve koji vode prema Zabranu kralja Nikole, a nakon što su dobili informaciju da danilovgradske vlasti planiraju da lešine životinja danas budu zakopane na lokaciji Rakočica, koja pripada toj opštini.</p> <p>Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Župa nikšićka<b> Dragoljub Radulović</b> kazao je Portalu RTNK da kamioni sa eutanaziranim kravama „kroz Župu ne smiju proći“.</p> <p>- Volio bih da vidim toga ko će proći sa zaraženim kravama kroz Župu. Obavijestio sam i predsjednika Opštine Nikšić <b>Marka Kovačevića</b>, saglasan je da se tu ne može dozvoliti zakopavanje grla. Rekao mi je da je obavijestio ministra Jokovića – kazao je Radulović.</p> <p>Đe će na kraju završiti eutanazirane krave sa danilovgradskih farmi znaće se danas.</p> <h2>Kontrolno saslušanje</h2> <p>A zbog propusta u suzbijanju širenja „kju groznice“ poslanici tri opozicione stranke - Demokratske partije socijalista, Građanskog pokreta URA i Socijaldemokrata, juče su zatražili skupštinsko kontrolno saslušanje ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića, direktora Uprave za bezbjednost hrane <b>Vladimira Đakovića</b>, predsjednika Opštine Nikšić <b>Marka Kovačevića</b>, predsjednik Opštine Danilovgrad <b>Aleksandra Grgurevića</b> i direktora Instituta za javno zdravlje <b>Dragana Lauševića</b>.</p> <p>Iz DPS-a juče su pozvali ministra Jokovića i da podnese ostavku, a premijera <b>Milojka Spajića</b> da se obrati javnosti. Očekuju i da svi koji su prikrivali širenje zaraze odgovaraju krivično.</p> <p>I Udruženje stočara Danilovgrada pozvalo je na hitnu reakciju i utvrđivanje svakog nestručnog, nezakonitog i neodgovornog postupanja u konkretnim slučajevima, sa kojima su, kako su istakli, upoznali menadžment Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.</p> <p>Do danas nije saopšteno kada je konkretno ljetos registrovan prvi slučaj „kju groznice“ na crnogorskim farmama.&nbsp;</p> <p>Institut za javno zdravlje saopštio je u četvrtak da su ovoj ustanovi „prijavljena dva slučaja Q groznice kod ljudi, oba registrovana u junu, jedan u Bijelom Polju i jedan u Podgorici“.&nbsp;</p> <p>Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fotosanitarne poslove na konferenciji za novinare u poneđeljak, 9. septembra, rekli su da su „kju groznicu“ registrovali u julu. Ministar Joković je kazao kako su 17. avgusta donijeli uputstvo i mjere kako treba postupati. Nijesu saopštili zašto je od javnosti sakrivena pojava ove zarazne bolesti životinja, ali ni zašto sve ovo vrijeme nijesu naručene vakcine čiju upotrebu je odobrila Evropska unija.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070944_b262a6b8e3d5c0331090fdd465f463d30ad118f8e9f754400f2f976bedc179b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240914070944_b262a6b8e3d5c0331090fdd465f463d30ad118f8e9f754400f2f976bedc179b7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vladimir Joković"> </figure>  <p>Štoviše, Joković je na toj konferenciji za novinare ustvrdio kako vakcina ne postoji?!</p> <p>Za razliku od njega direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković, sudeći prema izjavi koju je dao Javnom servisu 20. avgusta, čuo je za vakcinu, ali još od tada čeka „stručni tim“ da odluči da li ih treba kupiti?!</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070948_1208cc56e4f434cb8bc9e264d1dc6b58e42f9065e36690600b4cc00ca5430467.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240914070948_1208cc56e4f434cb8bc9e264d1dc6b58e42f9065e36690600b4cc00ca5430467" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vladimir Đaković"> </figure>  <p>Đaković je tada tvrdio i kako situacija nije alarmantna.&nbsp;</p> <p>Veterinarska inspektorka <b>Slavica Sudžum</b> 20. avgusta bila je jasna - država treba da donese odluku o vakcinaciji grla.</p> <p>- Radi se o vakcini koja košta svega nekoliko eura – rekla je ona Javnom servisu.</p> <p>Očigledno uzalud, jer ministar do 9. septembra nije ni znao da vakcina postoji, a direktor Uprave, dok zaraza bukti, i dalje čeka izjašnjenje „stručnog tima“.</p> <h2>Krivična odgovornost</h2> <p>Inženjer stočarstva, bivši ministar poljoprivrede <b>Budimir Mugoša</b>, koji je ovim resorom rukovodio 2016. godine, kada se u Crnoj Gori pojavila bolest kvrgavih krava koja je uspješno zaustavljena, ukazao je sinoć u centralnoj informativnoj emisiji TV E – „24 sata“, na brojne propuste institucija koje su neadekvatno reagovale i doprinijele širenju zaraze. Posebno je ukazao na skandal otkopavanja lešina u Nikšiću i njihovog transporta na drugu lokaciju u Danilovgradu, za što, bio je kategoričan, neko mora krivično da odgovara.&nbsp;</p> <p>- Ako u Crnoj Gori nakon skandala oko „kju groznice“, nepropisnog zakopavanja, pa iskopavanja, eutaniziranih krava ne bude neko odgovarao, teško je vidjeti zašto bi neko odgovarao za bilo što - kazao je on.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070944_ffcc3f10e65930d6e52c8207349cb757d6d9acafa232ecd11c5c1c66b066899b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240914070944_ffcc3f10e65930d6e52c8207349cb757d6d9acafa232ecd11c5c1c66b066899b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Budimir Mugoša"> </figure>  <p>Kategoričan je da je odluka o ekshumaciji životinja nezakonita, jer „to može da naredi sud, ili tužilaštvo“.</p> <p>- I za ovo neko mora da odgovara - rekao je Mugoša.</p> <p>Ubijeđen je da nadležni nijesu poštovali nijednu preporučenu proceduru.&nbsp;</p> <p>Zabrinut je i za zdravlje ljudi koji su otkopavali životinje, transportovali ih na drugu lokaciju i tamo ih ponovo zakopali, jer su velike šanse da su zaraženi, a ova zaraza, kako je rekao, može da ostavi za posljedicu kod čovjeka hroničnu upalu pluća ili srčanog mišića.&nbsp;</p> <p>Zakopavanje 50 eutanaziranih krava u Župi Nikšićkoj prvo je početkom septembra odobrio predsjednik opštine Marko Kovačević, a nakon burne reakcije mještana, sjutradan izdao naredbu da se otkopaju i prebace na drugu lokaciju.</p> <h2>Odgovornost na ministru&nbsp;</h2> <p>Da su uslovi za jame, grobnice i za način sahranjivanja uginulih i eutanaziranih životinja precizno propisani objašnjava i sagovornica Portala ETV, bivša direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove <b>Vesna Daković</b>, koja je rukovodila krizom epidemije kvrgavih krava i bolesti plavog jezika 2016. godine u Crnoj Gori.</p> <p>- Ako se poštuju ti propisi, sahranjivanje životinja je bezbjedno. Proceduru prati veterinarski inspektor, za kojeg sam sigurna da je uradio svoj dio posla – kaže Daković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070944_f31166eed588fb3edddbf0fb8fdaaf2cfbf288e93205c5b535a82149774eb815.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240914070944_f31166eed588fb3edddbf0fb8fdaaf2cfbf288e93205c5b535a82149774eb815" data-rendition-name="original" width="743" height="498" loading="lazy" alt="Vesna Daković"> </figure>  <p>Objašnjava da je problem s kojim se Crna Gora suočava „zbrinjavanje uginulih ili usmrćenih životinja“, jer ne postoji sistem i postrojenje za zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog porijekla.&nbsp;</p> <p>- Sredstva su obezbjeđena kroz MIDAS 2 projekat Svjetske banke, još kada je ministar poljoprivrede bio <b>Milutin Simović</b>, ali do realizacije tog projekta do danas nije došlo – podsjeća ona.</p> <p>Razumije da su građani uvijek zabrinuti kada se na nekoj lokaciji zakopavaju oboljele životinje, s čim se i sama suočavala tokom epidemija kvrgave kože i plavog jezika, ali i kada se sporadično pojavljivala „kju groznica“. Zbog toga je, kako kaže, od presudne važnosti kvalitetna i pravovremena komunikacija sa javnošću.&nbsp;</p> <p>- Sakrivanje ili neobjavljivanje informacija o pojavi bolesti životinja nikada nije dobar izbor. Takve informacije uvijek isplivaju i onda izazivaju dodatnu zabrinutost, baš zbog toga što su se skrivale. Međutim, moram da stanem u odbranu veterinara, jer za njih Q groznica nije bolest koja izaziva pretjeranu zabrinutost, nema veliki potencijal za širenje i ne smatra se naročito opasnom zaraznom bolešću životinja. Ljudi zaduženi za odnose s javnošću morali su da reaguju, pogotovo zbog broja oboljelih životinja i činjenice da će uginule ili eutanazirane krave morati da se zakopaju. Bilo je izvjesno da će javnost panično reagovati zbog okolnosti da se radi o bolesti koja se prenosi i na ljude. Nažalost, ta komunikacija je izostala i sada imamo situaciju potpunog odsustva povjerenja i stručne i laičke javnosti u svaku odluku nadležnih – objašnjava Daković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070948_1e52729d691f7c364f0dbd5976158fd63c60c341118a8a78c8fdeeffe05ccc30.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240914070948_1e52729d691f7c364f0dbd5976158fd63c60c341118a8a78c8fdeeffe05ccc30" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Joković sa Timom"> <figcaption>TVRDE DA SU URADILI SVE ŠTO NALAŽU NAUKA I STRUKA: Ministar Joković i njegov tim na konferenciji za novinare u poneđeljak<span></span><span>Vlada Crne Gore</span></figcaption> </figure>  <p>Pretpostavlja da je Jokovićev resor od javnosti sakrio pojavu „kju groznice“, jer nijesu očekivali da će se bolest u ovoj mjeri raširiti.</p> <p>- A bilo je i vrijeme godišnjih odmora. I, vjerujem, postoji još jedan razlog - nekada izgleda lakše odraditi posao suzbijanja bolesti, nego odgovarati na pitanja zainteresovane javnosti - zašto se nešto i kako radi. Ništa od ovoga ne smatram opravdanim, jer smo i mi epidemiju kvrgave kože suzbijali u avgustu, isto u vrijeme godišnjih odmora. Radili smo bukvalno po 20 sati dnevno i izvještavali javnost svaki dan, a često i više puta dnevno – dodaje naša sagovornica, uz konstataciju da su joj u čitavom tom poslu „najteže padali mediji, jer su novinari nekada znali da budu i vrlo neprijatni“.</p> <p>Međutim, naglašava Daković, kada se pojavi epidemija ili bilo kakva krizna situacija u državi, sve mora da radi kao „sat“.</p> <p>- Svi moraju da znaju što je njihov dio posla i da preuzmu odgovrnost, a oni koji operativno rade moraju biti sigurni da imaju podršku vlade. Iako je borba sa kvrgavom kožom bila neuporedivo ozbiljniji i teži izazov, nego ova situacija, nekako mi se čini da Uprava za bezbjednost hrane sada nije imala podršku i da je zapravo tu najveća razlika – ističe Daković.</p> <p>Ono što je bilo važno uraditi, dodaje ona, jeste uvjeriti poljoprivredne proizvođače da će im šteta biti nadoknađena.</p> <p>- Sigurnost u nadoknadu štete smatra se jednom od važnih mjera za suzbijanje bolesti. Ako držaoci životinja nijesu uvjereni da će im šteta biti nadoknađena, neće prijaviti bolest, kasno će se dijagnostikovati, doći će do širenja zaraze i time većih problema – objašnjava Daković.</p> <p>Konstatuje da ako bi u jednoj rečenici morala da kaže kako vidi odgovor na ovu kriznu situaciju, rekla bi da je to izostanak komunikacije sa javnošću čelnih ljudi, prvenstveno ministra, kao najodgovrnijeg u lancu odgovornosti.&nbsp;</p> <h2>Veterinari znaju svoj posao</h2> <p>Sagovornica Portala ETV, je uvjerena da su veterinarske službe preduzele sve neophodne i propisane mjere za suzbijanje „kju groznice“.</p> <p>- Javnost vjerovatno ne zna da je ta ista veterinarska služba, mislim na sve veterinare u Crnoj Gori, bilo da su u pitanju oni iz administracije ili sa terena, 2016. godine, prvi put u istoriji, uspjela da zaustavi širenje bolesti životinja – kvrgave kože, koja je nezaustavljivo harala sve dok nije stigla do naše zemlje. Isto tako, javnosti nije poznato da je EU mijenjala svoje zakonodavstvo koje se odnosi na suzbijanje bolesti kvrgave kože kako bi ubuduće sve zemlje imale pravni osnov da sprovode mjere koje je Crna Gora sprovodila. Zahvaljujući toj činjenici, Crna Gora je dobijala i novac direktno iz budžeta EU, kao da je članica EU, za nadzor nad ovom bolešću narednih pet godina, sve dok je postojala i najmanja opasnost da se bolest opet pojavi – otkriva Daković.&nbsp;</p> <p>Zahvaljujući tim činjenicama, dodaje ona, kao čelnica institucije pod čijom je upravom bila i veterinarska služba predložena je tada za potpredsjednicu Svjetske organizacije za zdravlje životinja.</p> <p>- Predložile su me države EU i birana sam u dva mandata, kao jedina osoba u istoriji ove organizacije koja nije veterinarske struke. Time je sa nivoa EU, pa i cijelog svijeta, odano priznanje i ukazano povjerenje za sposobnost crnogorske veterine da upravlja standardima zdravlja i dobrobiti životinja i van granica naše zemlje – naglašava Daković.</p> <p>Iz svih tih razloga, kako ističe, ima puno povjerenje u rad veterinara Crne Gore i uvjerena je da su i u ovoj situaciji uradili sve kako treba.&nbsp;</p> <p>- Njih istina ima malo brojem, ali njihov rad i požrtvovanost to nikada ne učini vidljivim – zaključuje naša sagovornica.&nbsp;</p> <p>Tri mjeseca od kada je Institut za javno zdravlje registrovao prva dva slučaja obolijevanja ljudi od „kju groznice“ i dva mjeseca od kada je Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove konstatovala pojavu ove bolesti, zbog koje su gazdinstva na teritoriji Nikšića i Danilovgrada desetkovana, a desetine grla eutanazirano i niko ne zna koliko ih je još zaraženo, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je tek 11. septembra odlučila da uspostavi redovnu komunikaciju sa javnošću?! Kažu, odlučili su da najmanje jednom sedmično, a u slučaju vanrednih okolnosti i češće, obavještavaju javnost „o situaciji vezanoj za pojavu i suzbijanje Q groznice na farmama u Crnoj Gori“. Zašto su do sada ćutali i od javnosti krili informacije o bolesti koja se prenosi i na ljude, nijesu odgovorili.</p> <p>A bez odgovora su ostavili i Portal ETV, iako smo im pitanja uputili 12. septembra, dan pošto su saopštili da su odlučili da redovno komuniciraju s medijima.</p>

Kaćuša Krsmanović

1250x600

1084x550

Opozicija traži ostavke, bivši ministar krivičnu odgovornost

<p>Uginule krave od kju groznice sinoć su iz Župe nikšićke prebačene na drugu lokaciju u mjestu Lješkove Vlake, ali je to, sudeći po foto i video materijalu, ali i reakcijama građana, ponovo nepropisno odrađeno. Građani Nikšića su bijesni, a u udruženjima stočara upozoravaju na neadekvatnu kontrolu širenja bolesti i vjerovatnoću da do prodavnica stižu mliječni proizvodi od zaraženih grla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Foc4NjmRPW6c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Iz Opštine Nikšić saopštili su da je problem sa eutanaziranim životinjama riješen tako što su životinje prebačene na lokaciju, za koju je vlasnik dao odobrenje.</p>
<p>Međutim, ta vijest izazvala je negodovanje mještana Mjesne zajednice Bogetići, koji traže da se uginule životinje uklone sa teritorije Bogetića ili propisno zakopaju.</p>
<p>Njihov zahtjev je da Opština Nikšić to uradi tokom dana, u suprotnom će blokirati magistralni put Nikšić-Podgorica u Bogetićima.</p>
<p>- Neka vlasnik radi sa svojim imanjem šta god hoće. Ali, da li ima pravo da ugrožava komšiluk svog imanja, da li ima pravo da oduzima pravo na čist vazduh? Manje od 100 metara su dvije vikendice, a imaju i tri domaćina Banjevića koji tu žive na manje od 500 metara. Juče je bio nesnosni miris. Ljudi nijesu mogli da rade. Nije u pitanju jedno, već 45 grla - kazao je za portal Onogošt<b> Mihajlo Škuletić</b>, predjednik Savjeta Mjesne zajednice Bogetići.</p>
<h2>Posao za tužilaštvo</h2>
<p>Reakcije stižu i iz političkih partija. Pojedine vode političke bitke i preko ove situacije, dok poslanik Socijaldemokrata i odbornik te partije u lokalnom parlamentu<b> Nikola Zirojević</b> poziva nadležne državne organe da ispitaju sve detalje događaja jer, poručuje, odgovorni za potencijalnu zarazu Nikšićanki i Nikšićana moraju biti adekvatno sankcionisani.&nbsp;</p>
<p>- Ako je neko očekivao da nadležni u Opštini Nikšić isprave katastrofalnu grešku odlaganja zaraženih krava na neprikladnoj lokaciji u Župi nikšićkoj, grdno se prevario. Naime, u toku noći, kao da su ih ukrali, nadležni su uginule krave iz Župe prevezli na drugu lokaciju. Valjda je do njih stigao glas da se Župljani spremaju da ih sami iskopaju i dovezu ih pred zgradu Opštine Nikšić. Moram priznati da bi to bio upečatljiv prizor pred proslavu Dana Opštine 18. septemvra i adekvatna poruka lokalnom rukovodstvu za njihova dosadašnja postignuća. No, bolje što se nije desilo - istakao je Zirojević u saopštenju.</p>
<p>Bolje bi bilo, navodi on, da se nije desilo ni ono što je uslijedilo.</p>
<p>- Uginule zaražene krave su praktično pobacane na drugu lokaciju koja se nalazi na teritoriji Opštine Nikšić, a sa koje se, po kazivanju građana, širi nesnosan smrad. &nbsp;Pozivam nadležne u Opštini da daju odgovore na pitanja - da li je lokacija na kojoj je zaražena stoka praktično samo pobacana (prilog video) u vlasništvu <b>R.V.</b> i da li je navedeno lice blizak srodnik jednog od najviših lokalnih funkcionera - istakao je Zirojević.</p>
<p>S druge strane, navodi on, postavlja se pitanje odgovornosti nadležne veterinarske inspektorke <b>Slavice Sudžum </b>koja je, kako stvari stoje, po drugi put dozvolila neadekvatno odlaganje uginulih životinja i time dopustila da građanke i građani Nikšića potencijalno budu izloženi zarazi.&nbsp;</p>
<p>- Šta je gospođa Sudžum radila i da li je odlaganje uginulih životinja na način na koji je prikazano na video snimku koji dostavljam medijima u prilogu adekvatno i bezbjedno - upitao je Zirojević.</p>
<h2>Višemilionska šteta</h2>
<p>Udruženje stočara Danilovgrad kontinuirano ukazuje nadležnim institucijama i javnosti na neznanje, nestručnost i nesavjestan rad rukovodećih ljudi u Ministarstvu poljoprivrede i druguh institucija u oblasti agrara koje, kako tvrde u toj organizaciji, nanosi višemilionsku štetu državi.</p>
<p>- Posljednji u nizu propusta desio se u slučaju pojave i širenja kju groznice u Crnoj Gori. Tako da danas imamo situaciju da moramo eutanazirati više stotina visoko kvalitetnih muznih grla stoke, što prouzrokuje direktnu višemilionsku štetu po budžet Crne Gore, a mnogostruko veću štetu po budžet i onako osiromašenih stočara Crne Gore. Isto se može reći i za rukovodstvo lokalnih uprava Nikšića i Danilovgrada, koje su svojim djelovanjem, nestručnim i nesavjesnim radom ugrozile zdravlje stanovništva, a sigurni smo i &nbsp;dalje širenje zaraze - kazao je sekretar Udruženja stočara Danilovgrad<b> Vlado Lakić</b>.</p>
<p>On ukazuje i na propust u radu nadležnih organa kada je u pitanju kontrola širenja zaraze, jer, ističe, postoji velika vjerovatnoća da dio mlijeka od zaraženih grla završava u rafovima prodavnica u vidu sira i drugih prerađevina čija proizvodnja ne zahtijeva njegovu pasterizaciju.</p>
<p>Zbog svega Lakić poziva nadležne u odgovornim institucijama da podnesu ostavku, a nadležne u tužilaštvu da se pozabave ovim slučajem.</p>
<p>- Ukoliko se i preko ovoga pređe kao da se nije desilo ništa, crnogorsko stočarstvo i cjelukopna poljoprivredna proizvodnja biće desetkovana, sto je možda nekome i cilj - ocijenio je Lakić.</p>

Portal ETV

VIDEO: Nikšić izložen zarazi, stočari sumnjaju da štetni proizvodi stoje u rafovima

<p>Nepodnošljiva je lakoća laganja kojom Marko Kovačević pokušava opravdati zlodjelo koje čine on i njegova vlast prema građanima Nikšića, kazali su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS) Nikšić.</p>
<p>U toj partiji su podsjetili da je Kovačević prvo rekao da nije znao ništa o lokaciji na kojoj su zakopane mimo pravila i propisa uginule krave, što ga, napominju, demantuju i njegovi saradnici.&nbsp;</p>
<p>Dalje konstatuju daje Kovačević pred cijelom crnogorskom javnošću izrekao i optužio nekadašnjeg v.d. JP Komunalno da je on predložio lokaciju i rekao da su tu i ranije zakopavane uginule životinje.</p>
<p>- I ovo je demantovao nekadašnji i pomenuti v.d, koji nam je saopštio da je prvi put čuo i bio na lokaciji kada su mu saopštili da se tamo krave zakopavaju, jer nikada ranije nije bio tu - navedeno je u saopštenju nikšićkog DPS-a.</p>
<p>Navode da je Kovačević slagao da u Nikšiću nije bilo pola sata javne rasvjete.</p>
<p>- Nije je bilo satima. Slagao je da će se javnosti saopštiti đe je nova lokacija, a nije saopšteno. Ali su građani Nikšića saznali gdje je, pa kažu da je slagao i da u krugu od 10 km nema kuća. Sve laž do laži, a sve kako bi pokušao da se izvuče iz problema i u dobro poznatom maniru lažima pokuša opravdati svoja nedjela, neznanje, nesposobnost i nedostojnost funkcije koju obavlja - naglašeno je u saopštenju.</p>
<p>Takođe, kako su reklu, sve spletke kadrova Demokratske Crne Gore, sekretara i direktora, "njihove laži, petljavine i mutljavine, moraće biti rasvijetljene i to pred sudskim organima".</p>
<p>- Na svu sreću građani otvaraju oči i ne žele više ćutati pred zlodjelima Kovačevića i aktuelne nikšićke vlasti - zaključeno je u saopštenju.</p>

DPS Nikšić: Kovačeviću, prestani da lažeš i podmećeš ljudima

<p>U oblastima koje CDT prati Crna Gora praktično nije ostvarila nikakav napredak na evropskom putu, ali je 2026. godina godina u kojoj će morati da dođe do suštinskih promjena u društvu – rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E izvršni direktor CDT-a <b>Dragan Koprivica.</b></p>
<p>Crna Gora je dobila, kaže Koprivica, prilično nezasluženu priliku kao dio geopolitičkih okolnosti, a šansa za pristupanje Evropskoj uniji je, kako navodi, velika.</p>
<p>- U oblastima koje CDT prati tog napretka praktično i da nema, a 2026. jeste važna godina da konačno pređemo sa onih formalnopravnih ili ‘štikl’ varijanti na suštinske promjene u društvu. I sad se tu postavlja dilema treba li prvo da uđemo pa da se reformišemo. To me pomalo podsjeća na predreferendumski period i dilemu da li prvo demokratija pa država ili obratno, što je potpuno glupa dilema, kao što je i ova da mi treba da popravljamo sebe i budemo bolji prvo radi nas, pa onda i radi Evropske unije. Nadam se da naše vlasti znaju ovo i znaju da je ta ’26. važna. Mada nijesam baš 100 odsto siguran da je ta ’26. finalna i zakucana. Ako bude i ’27, bilo bi jako dobro za Crnu Goru, tako da otprilike smo tu negdje i vjerujem da će nam trebati više vremena nego što je to jedna godina, ali svakako, ako budu i dvije, ne mislim da je to neki veliki problem - rekao je Koprivica.</p>
<p>Podsjetio je da je CDT u analizi „Prvih 25 godina reforme pravosuđa“ kao glavnu borbu označio „otimanje“ pravosuđa od, kako kaže, partitokratije i partijskog uticaja.</p>
<p>- To je ta demokratizacija i to je taj korak koji Crna Gora treba da uradi, a ne može da ga uradi 20 godina unazad. Ako se to na neki način suzbije ili uspije uraditi nešto, biće jako važno i to je jedna strana priče. Ne bih ni da aboliram pravosuđe, sudije i tužioce, naročito dio njih, koji su prosto navikli da žive i rade u takvom okruženju, koji se, nažalost, plaše moćnika, dodvoravaju se moćnima, često zaboravljaju one nemoćne, često zaboravljaju prava ‘običnih građana’. To su dvije glavne kočnice pravosudne reforme i na jednoj i na drugoj strani postoje ozbiljni problemi. Ono što su tehničke stvari, na primjer izmjena Ustava, koja takođe kasni i to treba reći, te stvari se mogu uraditi ukoliko ima političke volje, ali ta politička volja je uslovljena time koliko će reforma ići daleko i koliko će moći uzeti političkim partijama. Mislim da je u tome suština našeg problema sa pravosudnom reformom - istakao je Koprivica.</p>
<p>Smatra da je veting postao parola koja bi trebalo da pokrene neki proces, a sa druge strane, kako dodaje, alat u rukama partitokratije.</p>
<p>Kaže da postoje indicije da veting u bezbjednosnom sektoru može preći granicu apsolutne zloupotrebe takvog mehanizma.</p>
<p>- Bilo bi jako važno krenuti u ozbiljnu raspravu o tome – kad, po kojim uslovima, na koji način, da li bi to bilo vremenski ograničeno ili konstantno, šta su te tačke koje bi bile provjeravane, kako bi se obezbijedila objektivnost tog procesa. Ministar je obećao takvu raspravu i to su pitanja koja mi postavljamo. Svakako da neka vrsta kontrole čitavog sistema jeste potrebna, jer su se organizovani kriminal i partitokratija uvukli u te strukture i to je jasno svakome dobronamjernom, ali postoji ozbiljna opasnost da te partitokratske strukture pokušavaju da u tome ‘ulove u mutnom’ svoj budući, vječni uticaj. Kao što su ranije mislili da nikad neće sići s vlasti i tako postavljali sistem, sada neki misle da će vječno ostati na vlasti i žele da zakucaju svoje kadrove na svakom mogućem ćošku. U tome je problem našeg društva – što nijesmo sposobni da vodimo ozbiljnu debatu, da se na jednom mjestu okupe ljudi različitih mišljenja i da vidimo kako bi taj proces mogao da izgleda i, što je najvažnije, kako bi ljudi mogli biti zaštićeni - naglasio je Koprivica.</p>
<p>Podsjetio je da je CDT bio gotovo proglašen domaćim izdajnikom kada je ukazivao da reforma izbornog procesa mora biti transparentna i da se za rješenja treba tražiti mišljenje Venecijanske komisije, ODIHR-a i građana Crne Gore, što, kako ističe, nije učinjeno, pa je i sam proces bio netransparentan.</p>
<p>- Neke bitne stvari su urađene, ali daleko od toga da je urađeno sve. Sada je taj proces koncipiran da ide u neka ‘dva kolosijeka’, što meni miriše na to da se neke suštinske stvari neće desiti. Jedan kolosijek su tehnička rješenja, zaštita biračkog prava i neke druge važne stvari, a u drugom bismo paralelno trebalo da se dogovaramo oko otvorenih lista, individualnih kandidatura i drugih važnih pitanja. Kao što smo u ovih pola godine, od jula do sada, protraćili vrijeme i nijesmo uradili ništa – imali smo tek poneki sastanak radnih grupa. Ono što je CDT tražio jeste da se produži za pola godine rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ali da sve mora biti završeno do početka aprila kako bismo mogli da zatražimo mišljenja međunarodnih institucija, čujemo stavove domaće stručne javnosti i da se sve usvoji oko 15. juna, što bi značilo da godinu prije izbora nećemo mijenjati izborno zakonodavstvo - rekao je Koprivica.</p>
<p>Kaže da vlast ima veliku odgovornost za neprocesuiranje slučajeva ekstremizma i radikalizma, čime se, kako navodi, građani različitih uvjerenja, nacionalnosti i vjeroispovijesti dovode u potencijalne konflikte.</p>
<p>Poručuje da je Crnoj Gori hitno potrebna ozbiljna građanska struktura koja ne vidi i ne brani samo svoju naciju, već sve građane.</p>
<p>- Ja i dalje vjerujem da postoji jedna tiha većina koja drugačije razmišlja, da neće smjeti da odu toliko daleko jer postoji velika baza normalnih ljudi koji još nijesu otrovani. Dosta ljudi je otišlo udesno, čak ni mi koji se osjećamo građanski često ne shvatamo da smo se pomjerili udesno, jer je pritisak tih tema toliko jak da je teško razumjeti šta je danas lijevo, a šta desno, naročito u našim političkim okolnostima. Ali ono što vidimo kroz istraživanja jeste da građani ne uzimaju baš tako lako mamce koji im se nude. To možda izgleda da prolazi, ali ipak nije prošla revizija istorije, nije prošlo da je Đurišić heroj - istakao je Koprivica.</p>
<p>Smatra da se građanske vrijednosti i sama država moraju braniti protestima, a veliki broj procesuiranih građana koji su protestovali protiv dodjele Trinaestojulske nagrade vidi kao represivnu poruku.</p>
<p>- Govorim o potrebi artikulacije tog bijesa i neslaganja u nešto što trenutno ne postoji u našem parlamentu – u nešto što će podići nivo razumijevanja građanske države. Ja sam za ovu državu glasao ne zato što sam nacionalni romantik, daleko sam od toga, već zato što sam vjerovao da će ova država biti inkluzivna. A ona to danas nije - zaključio je Koprivica.</p>

Koprivica: Prilika za ulazak u EU je velika i prilično nezaslužena, neophodno je krenuti sa suštinskim promjenama

<p>Rusija je oštetila dva strana trgovačka broda u Crnom moru, u blizini ukrajinske obale, a u napadima je poginuo sirijski član posade, saopštio je danas Kijev.</p>
<p>Potpredsjednik Vlade Ukrajine Oleksij Kuleba je naveo da je na brod koji plovi pod zastavom Sent Kitsa i Nevisa trebalo da u Črnomorsku bude ukrcano žito.</p>
<p>Drugi brod, natovaren sojom, plovio je pod zastavom Komora i pogođen je u blizini Odese.</p>
<p>To je još jedan primjer ruskih napada na civilne objekte i strane brodove, poručio je Kuleba.</p>
<p>Pogođeni su brod za rasuti teret „Ladona“ i teretni brod „Vil K“, javlja Rojters.</p>

Rusija napala dva strana trgovačka broda u Crnom moru

<p>Oluja Goreti u Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj, snježna oluja Eli u Njemačkoj: dio Evrope pogođen talasom hladnoće suočen je s novim vremenskim nepogodama koje su izazvale prekide u snabdijevanju električnom energijom i poremećaje u saobraćaju.</p>
<p>U Francuskoj „vjetrovi slabe“, ali su „pljuskovi koji se formiraju u pozadini poremećaja praćeni snažnim udarima vjetra“, upozorio je Meteo Frans (Météo France).</p>
<p>Vlasti i dalje preporučuju ograničavanje kretanja, a brojna oborena stabla ometaju drumski i željeznički saobraćaj.</p>
<p>Prema upravljaču elektroenergetske mreže, u petak je 380.000 domaćinstava bilo bez električne energije.</p>
<p>Udar vjetra od 213 kilometra na sat zabilježen je u departmanu Manš (sjeverozapad), gdje su škole i dalje zatvorene.</p>
<p>Na sjeveru je jedna osoba teško povrijeđena.</p>
<h2>Ujedinjeno Kraljevstvo</h2>
<p>Oluja Goreti, praćena obilnim snježnim padavinama, zahvatila je od četvrtka uveče i Ujedinjeno Kraljevstvo. Udari vjetra koji su dostizali gotovo 160 kilometara na sat tokom noći su pogodili jugozapad Engleske i Vels, ostavljajući desetine hiljada domaćinstava bez struje, rušeći stabla i ometajući putovanja.</p>
<p>Nakon crvenog upozorenja zbog olujnih vjetrova u četvrtak za arhipelag Sili i veći dio Kornvola na jugozapadu Engleske, veći dio zemlje je u petak prešao na žuto upozorenje, uz očekivane obilne snježne padavine, poledicu i kišu u Škotskoj, Velsu, Sjevernoj Irskoj i sjevernoj Engleskoj.</p>
<p>Ipak, prema britanskoj meteorološkoj službi Met Office, uticaj ovih vremenskih prilika ne bi trebalo da bude naročito ozbiljan.</p>
<p>Oko 57.000 domaćinstava i dalje je bez električne energije, prema dobavljaču struje National Grid. Više od 250 škola i dalje je zatvoreno u Škotskoj. Svi vozovi u Kornvolu su obustavljeni.</p>
<p>London je izbjegao najgore. Oko pedeset letova otkazano je na aerodromu Hitrou.</p>
<h2>Njemačka</h2>
<p>U Njemačkoj je nekoliko sjevernih gradova, uključujući Hamburg i Bremen, zatvorilo škole zbog prolaska oluje Eli, praćene snijegom i snažnim udarima vjetra.</p>
<p>Njemačke željeznice Dojče Ban (Deutsche Bahn) prekinule su u petak „najmanje do podneva“ saobraćaj vozova na dugim relacijama na sjeveru, koji „više nije moguć“.</p>
<p>Najveći proizvođač automobila na kontinentu, Folksvagen (Volkswagen), zatvorio je u petak pogon u Emdenu (sjeverozapad), u kojem radi 8.000 radnika, saopštio je portparol kompanije.</p>
<p>Oluja bi posebno trebalo da pogodi sjever i sjeveroistok zemlje, gdje se očekuje do 15 centimetara snijega, uz stalne udare vjetra koji pogoduju stvaranju sniježnih nanosa, navodi nacionalna meteorološka služba (DWD).</p>
<p>Temperature bi tokom vikenda mogle pasti na 10 stepeni Celzijusa ispod nule, pa čak i lokalno do 20 stepeni ispod nule, prema DWD-u.</p>
<p>Prema pisanju dnevnog lista Bild, bolnice su pune ljudi povrijeđenih na zaleđenim putevima. List je izvijestio i o snažnim poremećajima u javnom prevozu i na putnoj mreži oko Hamburga.</p>
<h2>Rusija&nbsp;</h2>
<p>U Rusiji su obilne snježne padavine u petak ujutro zahvatile Moskvu. Više od 300 letova odloženo je ili otkazano na četiri aerodroma u moskovskoj regiji zbog obilnog snijega, objavila je agencija RIA Novosti.</p>
<h2>Balkan</h2>
<p>Na Balkanu, koji su početkom sedmice pogodili jak snijeg i bujične kiše, pri čemu su stradale najmanje dvije osobe, poplavne vode su se u petak počele povlačiti. Međutim, upozorenja na poledicu i snijeg i dalje su na snazi u većem dijelu regiona, uključujući Srbiju, gdje su neki zapadni krajevi već nekoliko dana bez struje nakon snježne oluje.</p>

Oluje širom Evrope: Prekidi u snabdijevanju električnom energijom, poremećen saobraćaj

<p>U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno, povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom.</p>
<p>Na sjeveru, u nižim predjelima kiša, susnježica i snijeg, a u planinama slab do umjeren snijeg, koji će se tokom noći proširiti na brdsko planinske oblasti centralnih i južnih predjela.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab do umjeren promjenljiv, krajem dana i tokom noći umjeren do jak sjeverni.</p>
<p>Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do deset, a najviša dnevna od jedan ispod nule do 11 stepeni.</p>

Tag: uginule-krave