&nbsp;Iako je bilo očekivano, na današnjem Forumu o proširenju u Briselu nije bilo ni riječi o pisanju ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom. A petanestak dana ranije, bilo je skoro izvjesno da se na ugovoru već radi. &nbsp; PREPREKE NA EU PUTU &nbsp; Prvo je 3. novembra briselski, dobro obaviješteni Politiko, objavio da se, citiramo, ,,čuju glasovi da je u toku izrada ugovora o pristupanju Crne Gore”. Dan kasnije, čuo se glas - Marte Kos. Evropska komesarka za proširenje je potvrdila informaciju i naglasila da se ,,približava trenutak kada će početi pripreme ugovora o članstvu sa Crnom Gorom”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje"> <figcaption>GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Onda je priča utihnula. Nema zvaničnog obrazloženja zbog čega se odjednom prestalo pričati o ugovoru o pristupanju Crne Gore. Nezvanično, ali stvarno: dvije članice Evropske unije zatražile su odgađanje priprema za ugovor o pristupanju za februar ili početak marta sljedeće godine. &nbsp; Ta informacija otvara i pitanje: ako se do kraja godine zatvori pet ili šest poglavlja, ostaće još 20. Da li je moguće da Crna Gora do kraja naredne 2026. da zatvori sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom? &nbsp; POLITIČKA VOLJA – KLJUČ PROBLEMA Roman Jakič, iskusni evropski parlamentarac, nekadašji ministar odbrane Slovenije, u razgovoru za Televiziju E smatra da je pred Crnom Gorom još izazova i da je ključ unutar aktuelne vlasti. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič "> <figcaption>DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da li su stvarno predani, posvećeni tom cilju – ističe Jakič za Televiziju E i Portal ETV. Napominje da ne zna kako će se ponašati aktuelni lideri u crnogorskoj vlasti jer ,,ima dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU”. &nbsp; - Naročito ako gledaju na to da, kada je država članica Evropske unije, onda su svi pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo - jedan Ivo Sanader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe podignute su i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera – kaže Jakič. I poznati slovački diplomata, František Lipka, inače dobar poznavalac crnogorske politike i istorije, smatra da se Crna Gora, iako je formalno pred sam kraj pregovora, suštinski se ,,sama udaljava rok ulaska u Evropsku uniju”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935" data-rendition-name="original" width="1376" height="848" loading="lazy" alt="MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka"> <figcaption>MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI UNUTAR VLASTI &nbsp;&nbsp; Govoreći na Cetinskom forumu krajem prošle sedmice, Lipka smatra da Vlada Crne Gore kao da nije shvatila da u EU ulazi čitavo društvo, a ne samo vlast. &nbsp; -Crna Gora se nalazi pred kraj evropskog puta. Međutim, da parafraziram velikog pisca Mirka Kovača, taj završetak, odnosno rok ulaska Crne Gore, postepeno se udaljava. Udaljava se iz više razloga. Više razloga se nalaze unutar Crne Gore, a drugi se nalaze u Evropskoj komisiji. U Crnoj Gori administracija kao da nije shvatila da u EU ne ulazi samo Vlada, već cijelo društvo, svi segmenti, opozicija, strukovne organizacije, sindikati, akademska zajednica i taj proces mora da bude inkluzivan – ističe Lipka. &nbsp; Roman Jakič ocjenjuje da je do 2020. godine - iako je tadašnja crnogorska vlast bila kritikovana jer je postojao samo jedan, jak centar odlučivanja i to u vrhu DPS-a - nije bilo dileme u pogledu orijentacije za ulazak u NATO i EU. Sadašnja parlamentarna većina, naglašava Jakić, nije jedinstvena i nije apsolutno posvećena izgradnji društva koje bi zadovoljilo evropske standarde. &nbsp; UDAR SDT-A NA MEDIJE &nbsp; Jakič ističe da opominju posljedni postupci državnih institucija, odnosno &nbsp;Specijalnog državnog tužilaštva, prema slobodnim medijima. &nbsp; -Moram reći da me zabrinjava kada vidim da se na polju slobode medija događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi - institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije – kazao je Jakič za TVE. &nbsp; Specijalno državno tužilaštvo, u okviru istrage protiv biznismena i vlasnika medija bajing agencije, targetiralo je šest kritičkih medija, među njima portal i televiziju E, da su dio mreže nelegalnog uticaja usmjeren protiv ustavnog poretka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler"> <figcaption>UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nakon skandalozne akcije SDT-a, reagovala je Delegacija Evropske unije u Podgorici, a ambasador Johan Satler je u razgovoru sa glavnim urednicima šest targetiranih medija naglasio da, citiramo, ,,Evropska unija pažljivo prati situaciju u crnogorskim medijima i očekuje da sudstvo postupa u skladu sa zakonom i da sve javne institucije treba da se uzdrže od političkog pritiska”. &nbsp;&nbsp; -Mislim da kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada – ocjenjuje Jakič. OPOMENA KAJE KALAS &nbsp; Izjave iskusnih evropskih diplomata, baš kao i stavovi zvaničnika evropske administracije u Briselu ukazuju da evropska priča Crne Gore nije ispričana do kraja i da ima još važnih izazova. Osim tehničkih problema zatvaranja 20 poglavlja za samo 12 mjeseci naredne godine, vlast u Crnoj Gori moraće da promijeni i svoj odnos prema djelovima društva, posebno prema slobodi govora i kritičkim medijima. &nbsp; U suprotnom, moglo bi da dođe do neprijatnog razvohja događaja. Ne samo da Crnu Goru prestigne Albanija u evropskoj utrci, nego da Evropa reaguje na neke neevrospke prakse. &nbsp; Moguće i da je zato stiglo upozorenje šefice evropske diplomatije Kaje Kalas. Ona je danas u Briselu, aludirajući na izjavu crnogorskog premijera Milojka Spajića o &nbsp;"vratima mogućnosti", napomenula da - ako se pogleda istorija pregovora država kandidatinja s EU - vrata se otvore, pa se zatvore. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Amra Tahirović

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Evropa (ni)je daleko

Košarkaši Budućnost Volija nastavljaju sa briljantnim izdanjima u Eurokupu.
"Plavi" su večeras u "M:tel dvorani Morača" upisali petu uzastopnu pobjedu u tom takmičenju, i to uz dominantno izdanje protiv Ulma - 101:71 (26:21, 27:23, 26:7, 22:20).
Bila je to odlična partija izabranika Andreja Žakelja, koji su, uz odlično izdanje u napadu, neprestano uvećavali prednost. Tako je pitanje pobjednika bilo riješeno već u trećoj četvrtini, u čijoj su završnici Podgoričani bili na plus 30. Upravo je uz tu razliku i okončan večerašnji susret, koji je odigran pred oko 2.500 navijača.
Rašid Sulejmon priveo je meč kraju uz 19 poena, Oleksandr Kovilar dodao je 13, a Skajlar Mejs, Nikola Tanasković i Jogi Ferel po 11. Pritom, Ferel je upisao tri trojke, koliko i Flečer Megi. Kod gostiju je bolji od ostalih bio Jensen sa 15 poena.
Tokom prvog perioda igre rivali su se smjenjivali u vođstvu sve do finiša. A onda smo vidjeli seriju Budućnost Volija 6:0 - pogađali su Sulejman i Mejs, na semaforu je bilo 26:21, a tim je rezultatom i završena uvodna četvrtina.
Nastavili su Podgoričani sa efikasnim izdanjem i u nastavku, ali ni igrači Ulma nijesu imali loš šuterski učinak, tako da je pri odlasku na odmor bilo 53:44.
Tek što je počela treća četvrtina, Podgoričani su uz dvije vezane trojke Sulejmona i Ferela, a onda i pogocima Tanaskovića Sulejmona za dva, bili na plus 20 (66:46). Ulm je u tom periodu punih pet minuta bio bez postignutog poena.
Sve je u tim momentima bilo jasno, Budućnost Voli uskoro je bila na čak 30 razlike (79:49). O tome kako je izgledao odnos snaga u trećoj četvrtini, najbolje će reći sam rezultat iz tih 10 minuta - 26:7.
U završnici susreta, domaći su se donekle opustili, ali ni to nije bilo dovoljno njemačkom sastavu da meč privede kraju uz donekle podnošljiviji zaostatak.

Dominacija "plavih": Budućnost pobijedila Ulm sa 30 razlike

Šef crnogorske diplomatije Ervin Ibrahimović učestvovaće sjutra na sastanku ministara vanjskih poslova država članica Evropske unije (EU), koji se održava u Briselu u okviru zasijedanja Savjeta za vanjske poslove (FAC) u proširenom formatu.
Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), Ibrahimović će na sastanku u Brielu učestvovati na poziv visoke predstavnice EU za vanjske poslove i politiku bezbjednosti Kaje Kalas.
Iz tog resora su istakli da zasijedanje FAC u proširenom formatu predstavlja ključni politički i funkcionalni instrument „rane integracije“.
- Jer omogućava državama kandidatima da kroz razmjenu mišljenja o temama od značaja u oblastima vanjske politike, bezbjednosti i zajedničkih vrijednosti postepeno učestvuju u političkim procesima i strateškim raspravama EU - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Iz MVP-a su kazali da učešće Ibrahimovića na tom važnom sastanku dodatno potvrđuje posvećenost Crne Gore procesu pristupanja EU i njen aktivan doprinos jačanju regionalne i evropske stabilnosti, saradnje i sigurnosti.

Ibrahimović sjutra na sastanku Savjeta za vanjske poslove u Briselu

Ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore poražena je večeras u Botevgradu od Bugarske 66:62 u trećem kolu E grupe kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
To je drugi poraz crnogorskih košarkašica, nakon što su na startu izgubile od Ukrajine (69:74).
Upisale su i pobjedu u Bakuu protiv Azerbejdžana (104:62).
Crnogorske košarkašice odigrale su odličan meč protiv favorizovane Bugarske, vodile su u većem dijelu meča, ali su na kraju morale da priznaju poraz.
Najefikasnija u crnogorskoj selekciji bila je Marija Leković sa 15, Bojana Kovačević ubacila je 11, a poen manje Nataša Mek.
Crna Gora će kvalifikacije za Evropsko prvenstvo nastaviti u martu naredne godine.

Poraz crnogorskih košarkašica u Botevgradu

Situacija oko izgradnje kolektora u Botunu nije politička bitka, već je u pitanju zdravlje građana, poručio je predsjednik opštine Zeta Mihailo Asanović.
Asanović je tokom gostovanja na Aplus televiziji kazao da je život mještana Gornje Zete i Botuna već ugrožen i da izgradnja kolektora neće riješiti njihove probleme, već će samo napraviti još veće.
- U pitanju je potencijalni zagađivač životne sredine. Kolektor koji planiraju da grade neće biti zatvorenog tipa, a spalionica koju pominju izbacivaće razne kancerogene materije. To je opasno za život brojnih porodica, čije se kuće nalaze na 200-300 metara od prostora gdje se planira izgradnja kolektora - rekao je Asanović u emisiji “Klub Aplus”.
Podsjetio je da je taj prostor već ugrožen od bazena crvenog mulja koji postoji već 50 godina i ništa se ne rješava po tom pitanju.
- I pored tog problema za koji ništa nije riješeno, žele da postroje tu kolektor na koji Zeta uopšte neće biti priključena - ukazao je Asanović.
Navodi da mještani Botuna ne protestuju samo posljednjih mjeseci, već 15 godina unazad.
- Niko nije uspio taj kolektor da izgradi, čak ni DPS koji je radio šta je htio po Crnoj Gori - kazao je Asanović.
Smatra da Glavni grad i državni vrh ne žele da učine javno dostupnim projekat i ugovore vezane za izgradnju kolektora.
Podsjetio je i da se direktor podgoričkog Vodovoda Aleksandar Nišavić stalno poziva na taj ugovor, ali isti nikako da ugleda svjetlost dana.
- Dajte da vidimo taj ugovor. Građani i javnost će nakon uvida u ugovor imati širu sliku, a Nišavić ne treba da se bavi gdje je ko raširio šator, već da dođe kod mještana i objasni im kako će da im kolektor gradi pred nosem, a da nisu priključeni na njega - poručio je Asanović.
Uvjeren je da velika većina građana Zete ne želi da se gradi kolektor na njihovoj teritoriji.
- Sjetite se kad je 50-100 ljudi svakodnevno protestovalo na Sinjajevini protiv poligona i država je odustala od toga. I svaka im čast na tome - rekao je Asanović.
Osvrnuvši se na javne nastupe gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, ocijenio je da posljednjih mjeseci krenuo u agresivnu kampanju za izgradnju kolektora.
&nbsp;Smatram da veliki dio građana Podgorice dijeli naše mišljenje. Mujoviću je najlakše graditi komšiji u dvorište - kazao je Asanović.
Pošto je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović nedavno izjavio da cijeni mišljenje Zećana, ali da možda nijesu u oravu za kolektor, Asanović je kazao da je Radunović mogao da se udostoji i popriča sa mještanima Botuna.
- Radunović je mogao da sačeka da čuje i naše mišljenje. Imali smo dobre odnose i socijalni kontakt. Mogao je da se udostoji da dođe i da razgovara sa nama - zaključio je Asanović.

Asanović o kolektoru: Ovo nije politička igra, već je zdravlje građana u pitanju, Mujović vodi agresivnu kampanju

Od jula prošle godine Nevladina organizacija „Vozom kroz Crnu Goru“ pokušava da privoli crnogorske institucije da provjere fakultetsku diplomu jednog do nedavno visokopozicioniranog službenika u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore zbog sumnje da je lažna. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija uputili su ih da pokrenu postupak pred tužilaštvom, jer su oni ustanovili da je procedura nostrifikacije sporne diplome 2017. godine sprovedena zakonito. <h2>PRIJAVA TUŽILAŠTVU</h2> U martu su Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv službenika u Željezničkoj infrastrukturi zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje. U prijavi su napisli da osnovano sumnjaju da je „pribavio radi upotrebe lažnu tj. neistinitu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od strane Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet 'Union- Nikola Tesla', Republika Srbija i takvu lažnu tj. neistinitu javnu ispravu upotrijebio kao pravu predajući je Ministarstvu prosvjete radi priznavanja tj. nostrifikacije, dovodeći u zabludu navedeno Ministarstvo kao nadležnog organa da navedenu javnu ispravu tj. diplomu, prizna“. Terete ga da je sa lažnom diplomom zasnovao radni odnos u Željezničkoj infrastrukturi 2022. godine. Optužuju ga i da je počinio krivično djelo - navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, tako što je, kako tvrde, lažnu diplomu koristio za zasnivanje radnog odnosa kod više poslodavaca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT"><figcaption>Osnovno državno tužilaštvo u PodgoriciODT</figcaption></figure>  Portalu ETV iz tužilaštva je saopšteno da je predmet još u fazi takozvanog izviđaja i da je osumnjični saslušan. - ...a preduzimaju se i druge dokazne radnje. Zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo će donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana – odgovorili su iz podgoričkog osnovnog tužilaštva na naša pitanja. S obzirom na to da je i Ministarstvo javne uprave, odnosno Upravna inspekcija bila jedna od adresa kojima se u proteklih skoro godinu i po obratila NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ i njih smo pitali u kojoj fazi je postupak koji su pokrenuli po inicijativi za inspekciji nadzor od 2. oktobra 2024. godine u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija u slučaju sporne fakultetske diplome, a odgovorili su da još nije okončan. - Upravna inspekcija – predmetna inspektorka je postupajući po predmetnoj inicijativi, dana 19. 08. 2025. godine sačinila Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, br. UPIN -10-700/425/6, kojim je naložila subjektu nadzora da otkloni utvrđenu nepravilnost – kratko su odgovrili. Nijesu objasnili kakva je nepravilnost utvrđena. Dodali su i da će podnositelj inicijative „o ishodu postupanja biti obaviješten nakon što se postupak inspekcijskog nadzora okonča“. <h2>SPORNI FAKULTET</h2> U krivičnoj prijavi dostavljenoj tužilaštvu u martu, pored ostalog, piše da je službenik Željezničke infrastrukture „lažnu tj. neistinitu Diplomu br. 633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine“ dobio na Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta „Union - Nikola Tesla“ u Srbiji. Ovaj univerzitet našao se u žiži nakon što je policija uhapsila 2021. godine čak 17 osoba zbog sumnje da su bile dio lanca izdavanja lažnih diploma. Tužilaštvu je u tužbi preedloženo „da se izvrši provjera prelaska državne granice Crna Gora – Republika Srbija od strane XY u periodu 'studiranja', kao i kopija radne knjižice imenovanog kao dokaz da je imenovani bio u radnom odnosu u vrijeme studiranja s obzirom da se i u Dodatku diplomi i u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave navodi 'Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)', a i kao dokaz korišćenja falsifikovane isprave u više navrata prilikom zapošljavanja nakon njenog 'sticanja'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b" data-rendition-name="original" width="378" height="252" loading="lazy" alt="mju"><figcaption>Upravna inspekcija još nije okončala nadzor u Ministarstvu prosvjete (Foto: Vlada)vlada cg</figcaption></figure>  Podnosilac krivične prijave ukazuje u obrazloženju da iz diplome i dodatka diplomi proizilazi da je osumnjičeni „za nepune dvije godine pohađao predavanja i položio ispite iz 23 predmeta“. - U odgovoru Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union Nikola Tesla“ br. PO-686 od 02. 10. 2017. dostavljenom na upit Ministarstva prosvjete Crne Gore br. UPI 636/1423/2017-1 od 21. 09. 2017, stoji da je imenovani „na osnovu uverenja o položenim ispitima, upisan školske 2015/16 godine na treću godinu osnovnih akademskih studija“…, što je, po nama, u suprotnosti sa Dodatkom diplomi gdje se navodi da je imenovani u toku studija na navedenom fakultetu pohađao predavanja i položio ispite iz četiri predmeta sa prve godine i šest predmeta sa druge godine, a pri tom je, valjda u istom periodu, pohađao predavanja i polagao ispite iz šest predmeta sa treće i sedam predmeta sa četvrte godine – piše u obrazloženju krivične prijave. Dostavili su i Potvrdu o studiranju dobijenu od Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na osnovu rješenja o slobodnom pristupu informacijama br.01-525/1 od 24. 04. 2024. godine, u kojoj piše da je okrivljeni upisan na ovaj fakultet studijske 1997/1998. godine na osnovne akademske studije u trajanju od tri godine sa obimom 180 kredita. - Iz uvjerenja o položenim ispitima izdatom od navedenog pravnog fakulteta vidi se da je imenovani od 1998. godine do 2009. godine, tj. za 11 godina položio ispite iz ukupno 14 predmeta – piše u prijavi. - Na osnovu pribavljene dokumentacije smatramo da je Rješenje o priznavanju diplome doneseno na osnovu loše, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja – konstatuju u prijavi. <h2>BROJNE NELOGIČNOSTI</h2> Upozoravaju i na činjenicu da je „(iz)davaocu diplome - Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta 'Union-Nikola Tesla' u Beogradu, Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije Beograd izdalo dozvolu za rad br.612-00-02939/2016-06 dana 15. 11. 2016.godine“, pa se, ističu, „postavlja pitanje kako je imenovani mogao da se upiše na navedeni fakultet školske 2015/2016“. Ukazuju i da je „web adresa www.fbp.edu.rs (koja je upisana na Dodatku diplomi u rubrici 6.2) nedostupna, a provjerom web adrese www.ppf.edu.rs , koja je navedena u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom visokom obrazovanju u svrhu zapošljavanja u Crnoj Gori“ pojavljuje se Fakultet za industrijski menadžment koji je, kako piše, promijenio „poslovni naziv“ krajem 2016. godine u Poslovni i pravni fakultet koji je dozvolu za rad dobio 15. novembra 2016. - Dalje se, shodno navedenom aktu br. PO-686 od 02.10.2017. od strane Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union-Nikola Tesla“ u Beogradu, tvrdi da se imenovani školske 2015/2016 upisao na treću godinu studija, a diplomirao 07.06.2017. godine, što bi trebalo da znači da je, shodno rubrici „Pojedinosti studijskog programa i postignute ocjene“ iz Dodatka diplomi, u tom periodu odslušao i položio četiri ispita iz prve godine, šest ispita sa druge, šest ispita sa treće i sedam ispita iz četvrte. ZAISTA IMPRESIVNO! Posebno ako je u to vrijeme bio u radnom odnosu... a pri tom je pohađao „Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)“, kako stoji u rubrici 4.1 Dodatka diplomi „Način studiranja“, a takođe i u njegovom zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave – piše u prijavi. Ističu i da se „postavlja pitanje kako su mu priznati ispiti iz predmeta Uvod u pravo, Osnovi ekonomije i Savremene promjene u društvu i pravo, ako ih nije položio na Pravnom fakultetu u Podgorici“. Zaključuju da se „na osnovu svega iznijetog može zaključiti da postoji osnovana sumnja da je XY svjesno pribavio lažnu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet „Union- Nikola Tesla“, Republika Srbija“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9" data-rendition-name="original" width="850" height="528" loading="lazy" alt="MPNI"><figcaption>Ministarstvo prosvjete nije našlo ništa sporno u proceduri nostrifikacije diplome (Izvor: ZUNS) ZUNS</figcaption></figure>  U prijavi naglašavju i da su od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obaviješteni da je utvrđeno da je „predmetno Rješenje donijeto na zakonit način, nakon provjere svih činjenica i okolnosti koje se cijene u postupku priznavanja“, pa je NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ poučena da „ukoliko postoji osnov sumnje da predmetno lice obrazovnu ispravu steklo na nezakoniti način svako je u obavezi da saznanja o tome podijeli sa nadležnim organima kako bi isti preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti utvrdili postojanje bića krivičnog djela falsifikovanja isprave“. NVO je u prijavi kategorična da je Ministarstvo imalo osnova da reaguje i poništi diplomu, kako su istakli, samo na osnovu činjenice da je okrivljeni, kako to piše u priloženim dokumentima, upisao fakultet u Srbiji školske 2015/16. godine, a da je ta viskokoškolska ustanova tek krajem 2016. godine promijenila naziv u Poslovni i pravno fakultet i dobila dozvilu za rad. Prtehodno je to bio Fakultet za poslovno industrijski menadžment. - Samo ovaj detalj je bio dovoljan da se rješenje o priznavanju predmetne diplome poništi – kategorični su u prijavi. Portal ETV obratio se i službeniku Željezničke infrastrukture za kojeg NVO „Vozom kriz Crnu Goru“ tvrdi da je nostrifikovao lažnu diplomu, ali on nije odgovorio.

Tužilaštvo istražuje slučaj lažne diplome, Upravna inspekcija još nije okončala proces nadzora nostrifikacije

Poslanici u Skupštini Crne Gore izabrali su Gordanu Kalezić za viceguvernerku Centralne Banke Crne Gore. Takođe, izabran je Milan Remiković za viceguvernera.
Radović: Uvjerena sam da će dodatno osnažiti kapacitet CBCG
Guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović danas je na sjednici Skupštine, u okviru prijedloga za izbor dva viceguvernera Gordane Kalezić i Milana Remikovića, kazala je da je uvjerena da će oni dodatno osnažiti kapacitet CBCG da ubrzano pristupi zatvaranju pregovaračkih poglavlja i pozvala poslanike da ukažu povjerenje ovim kandidatima kojima je jedino opredjeljenje Crna Gora i struka.&nbsp;
Poslanik DPS-a Nikola Milović je pozvao javnost da vide koliko je poalanika većine prisutno kada se biraju viceguverneri.
"Većina pokazala kakav odnos ima prema CBCG i guvernerki. Ogolili način funkcionisanja koji je vezan za partijske trgovine" , kazao je on.
Navodi da ni prošlog puta kada je došao prijedlog za viceguvernere, DPS nije imala ništa protiv kandidata kada je riječ o njihovim biografijama.
Ukazao je na neodgovoran odnos parlamentarne većine prema ekonomskim pitanjima.&nbsp;
Kazao je da će DPS podržati izbor dva viceguveenera.
Potpredsjednica Skupštine iz redova Demokrata Zdenka Popović je kazala da će ta partija podržati ozbor dva kandidata.
"Vjerujem da ćemo sa njihovim izborom dobiti jednu stabilnu instituciju. Saznala sam da su kandidati stručni, ljubazni i voljeni u svom kolektivu", navela je ona.
Mugoša većini: Krenuli ste trupački na CBCG
Poslanik DPS Mihailo Anđušić &nbsp;podsjetio je da su ova dva prijedloga za viceguvernere još od septembra 2024.&nbsp;
"Neshvatljivo da ovo toliko traje. Imamo dva izuzetba kandidata, a za nas nikad nije bio problem da podržimo kvalitetna rjeŝenja. Najmanje je biko potrebno da neko u fioci drži toliko dugo ovakve prijedloge", naveo je on.
Boris Mugoša iz SD-a ukazao je da funkcionišemo u političkom beznađu i ludilu.&nbsp;
"Osam mjeseci su ovi prijedlozi stajali u fioci parlamenta", naveo je on.&nbsp;
Naveo je da je neko svjesno opstruirao izbor viceguvernera. Podsjetio je da većina prošlog puta nije glasala za ove predloge, već bila uzdržana.&nbsp;
Kazao da se većina igra sa isntituciojama.
"Krenuli ste u brutalni obračun sa CBCG. Prezirem vašu predstavu. Ja ove ljude glasam zbog znanja a vi zbog moranja", poručio je on većini.&nbsp;
Mugoša je kazao da je većina krenula trupački na CBCG jer im je ova institucija ukazala na greške.

Kalezić i Remiković viceguverneri Centralne banke

Sa ovom većinom bi mogli promijeniti i Ustav, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić tokom glasanja za izbor dva viceguvernera.
Ova poruka ukazuje na potencijalno veoma opasnu namjeru, koja bi mogla da vodi ka promjeni jezika i državnih simbola.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DX4bUgU11dp0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Da situacija nije za ignorisanje, javnost treba podsjetiti na Mandićeve riječi još iz 2023.
Predsjednik Skupštine Crne Gore je tada, u izjavi koju je dao dnevnom listu „Novosti“ iz Srbije, rekao da će se po okončanju popisa okrenuti jeziku, jer smatra da srpski jezik u Crnoj Gori treba da bude službeni.
„Vjerujem da ćemo nakon popisa otvoriti dijalog u Skupštini koji bi mogao dovesti do takvog rješenja. Kao politički predstavnik srpskog naroda, svakako bih se zalagao da natpolovična volja naroda bude odslikana i u najvećem pravnom aktu naše zemlje“, kaže Mandić.
Na ozbiljnost poruke upućuju i riječi Mandićeve ranije iz parlamenta.
On je kazao da, ako se na popisu utvrde neke činjenice, srpski jezik treba da bude službeni.
„Ova nova većina želi da poštuje svakoga. Završeno je vrijeme kad se nasiljem moglo sve. Ako se utvrde neke činjenice, za sve stvari koje treba da usmjere život građana Crne Gore, ako se budu vrednovale te činjenice, da i onaj jezik kojim se govori najviše u Crnoj Gori, da i on bude službeni. To ne bi bilo na štetu bilo koga, i to je činjenica koju treba uvažavati“, naveo je Mandić.

(VIDEO) Da li je Mandić naumio da prekraja Ustav Crne Gore?

Mogla se očekivati neka novost čim je na sva medijska zvona najavljeno da će legalni mitropolit Joanikije gostovati kod nelegalnog direktora Javnog servisa Raonikija, alijas Borisa Raonića. &nbsp;&nbsp; Očito, imali su zajednički interes. &nbsp; JA TEBI, A I TI MENI Tri puta nelegalno izabranom direktoru RTCG Borisu Raoniću bilo je karijerno bitno da se pokaže i dokaže pred Andrijom Mandićem koji ga i drži u direktorskoj fotelji. Zato je, po nalogu, dao mikrofon mitropolitu Crkve Srbije, obezbijedio mu medijsku pozornicu i bogobojažljive studente. &nbsp; I, naravno, obećao mu da - neće biti teških pitanja. A Joanikiju Mićoviću, koji je do skora bio jedini mitropolit u Crnoj Gori, bilo je očajnički važno da sada, baš sada nakon imenovanja Metodija Ostojića za mitropolita, pokaže i dokaže kako Metodije - iako je Spajićev ujak i Porfirijev miljenik - neće biti prvi i najvažniji mitropolit, nego drugi i manje važan mitropolit. &nbsp; I, naravno, Joanikije je za ustupljeno vrijeme na Javnom servisu obećao Raoniću protivuslugu: da će da saopšti neku važnu novost. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; I stvarno - bi novost. Joanikije je ekskluzivno obznanio da se Mitropolija crnogorsko-primorska sprema za uvođenje vjerske nastave: ,,osposobljavamo mlade teologe i sveštenike da bi sjutra, kada dođe to vrijeme, mogli da popune sva ta mjesta po osnovnim i srednjim školama ukoliko se uvede vjeronauka“. E, sad, ko sve sprema buduće teologe i sveštenike za učitelje vjeronauke ostala je – crkvena tajna. &nbsp; Valja se samo nadati da se u to neće mnogo plekati sam Joanikije. Jer, od ponavljača iz nikšićke gimnazije i beogradskog studenta sa apsolvenstkim stažom od čak 35 godina - ne očekuje se baš da bude edukator budućim edukatorima vjeronauke. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117181136_c0c4dd6a14d9449487823a7b3f58e15f4db1b3c7e106f2f797a2021e37ae05d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251117181136_c0c4dd6a14d9449487823a7b3f58e15f4db1b3c7e106f2f797a2021e37ae05d3" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="AKCIJA POLITIČARA I CRKVE SRBIJE: Ilustracija "> <figcaption>AKCIJA POLITIČARA I CRKVE SRBIJE: Ilustracija(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SPREM’TE SE, SPREM’TE - VJEROUČITELJI Mada, po onome što je sve ispričao na Javnom servisu, reklo bi se da je - baš Joanikije glavni čovjek za uvođenje vjeronauke u crnogorksim školama. &nbsp; Pa zato tvrdi, ponovo ga citiram, ,,da se bez vjerskog obrazovanja ne mogu razumjeti istorija, arhitektura, kultura, književnost...“ Nije poznato kako je mitropolit Crkve Srbije našao blisku vezu vjeronauke sa, recimo, arhitekturom ili kulturom, ali sasvim je sigurno da će – oni sveštenici koje Joanikije bude rukopoložio na nastavnike u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori - propovijedati lažnu istoriju. Jer tako nalaže dogma Crkve Srbije. Počev od učenja da je Crna Gora srpska država, da je Srpska pravoslavna crkva stara 800 godina iako je zvanično oformljena pod tim imenom 1920. godine ukazom regenta Aleksandra Karađorđevića, sve do ove savremene istorijske karikature da su četnici bili oslobodioci. &nbsp; Ili one sramne istorijske podvale: da je četnički koljač Pavle Đurišić – nosilac Hitlerovog gvozdenog krsta, koji je po sopstvenim pismenim priznanjima pobio i zaklao više od 8.200 ljudi – bio ,,veliki junak nepobjedivog karaktera“. &nbsp; I ne samo što će Joanikijevi vjeroučenici propagirati lažnu istoriju, oni neće &nbsp;znati ništa o ustavu i zakonima. Jer, kada mitropolit Joanikije na Javnom servisu ustvrdi da pravo na vjeronauku omogućava međunarodno pravo, Ustav Crne Gore i crnogorski zakoni, onda dokazuje da ne zna ništa o međunarodnom pravu a da &nbsp;– ili nije čitao crnogorski &nbsp;Ustav i crnogorske zakone – ili mu ih je neko pogešno pročitao. &nbsp; Da li je, dok je decenijama pokušavao da završi Filozofski fakultet, Joanikije Mićović uopšte slušao, svakog jutra na radiju, velikog aforističara, legendu Beograda, Duška Radovića? &nbsp; Da jeste, valjda bi se prepoznao u onoj Duškovoj poznatoj: ,,Oni koji mnogo znaju, malo govore. I obrnuto, najviše govore oni koji ništa ne znaju. To ima veze – jer samo razmišljanje može čovjeka spriječiti da govori." A mitropolit Crkve Srbije baš mnogo, mnogo govori. &nbsp; VELIKOSRPSKI PROJEKAT &nbsp; Ali, to što mnogo govori bez osnova i pozivanja na zakone i Ustav, ne znači da čelnik Crkve Srbije u Crnoj Gori govori tek tako, napamet... &nbsp;&nbsp; Priča o uvođenju vjeronauke, samo je još jedan pritisak na vlast u Crnoj Gori da uvede vjeronauku. I to je neka vrsta političke ironije, političkog sarkazma koji živi i u kojem se guši današnja Crne Gore: pritisak na vlast se odvija - u dogovoru sa dijelom vlasti?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117181132_0c49d0336281ab059fef018bf4683f7d2408b8c0fa80d144084c3ea8ff358797.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251117181132_0c49d0336281ab059fef018bf4683f7d2408b8c0fa80d144084c3ea8ff358797" data-rendition-name="original" width="1586" height="874" loading="lazy" alt="NEPISANI DOGOVOR: Andrija Mandić, Joanikije Mićović i sveštenik Crkve Srbije kao držač mikrofona"> <figcaption>NEPISANI DOGOVOR: Andrija Mandić, Joanikije Mićović i sveštenik Crkve Srbije kao držač mikrofona(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Jasno je: mitropolit Mićović koji slavi četničke komandante ima nepisani dogovor sa četničkim vojvodom Mandićem, predsjednikom crnogorske Skupštine o ulasku Crkve Srbije sa vjeronaukom u javne škole Crne Gore. &nbsp; Jasan je i cilj: da se ulaskom sveštenika u javne škole što više novih generacija &nbsp;indoktrinira velikosrpskom politikom koju Crkva Srbije vodi i sprovodi u Crnoj Gori. To je samo djelić plana, krupnije slike projekta preoblikovanja Crne Gore od građanske u državnu zajednicu koja će – onako obezličena i bez crnogordskog identieta - biti pretvorena u stalni dio, ,,srpskog sveta“. &nbsp; Aprila ove godine na skupštinskom Odboru za prosvjetu i nauku nije &nbsp;bilo većine da se inicijativa o uvođenju vjeronauke u škole proslijedi Vladi Milojka Spajića na dalje razmatranje. Tada su za uvođenje vjeronauke glasali poslanici Mandićeve Nove srpske demokratije Andrije Mandića i Demokrata Alekse Bečića i to nije bilo dovoljno jer Spajićev PES ipak nije dao ,,zeleno svjetlo“. Ali, očito da se akcija obnavlja. Sadašnja najava Joanikija Mićovića, baš na Njegošev dan, i baš sa ciljem da se ponovo otvori priču o uvođenju vjeronauke u crnogorske škole dokaz je da Crkva i srpske stranke, prevashodno Mandićeva Nova srpska demokratija, Kneževićeva Demokratska narodna partija i Bečićeve Demokrate žele da stvari istjeraju do kraja. Nakon što su obesmislili logotip Skupštine stavljajući u logo zgradu Zetske banovine kada Crne Gore nije bilo kao države, pošto su krenuli u legalizaciju crkve na Rumiji i rušenja hiljadugodišnjeg kulta suživota svetog Vladimira, kada već obećavaju povratak Karađorđevića kapele na vrh Lovćena, kao završni čin obilježavanja teritorije, baš onako kako to rade predatori. &nbsp; Sada se govori o đeci koja treba i moraju da uče vjeronauku, želi se čitavo crnogorsko školstvo pretvoriti u jedan veliki Ćacilend da bi se tako stvorile generacije koje neće imati svijst o sopstvenoj istoriji. A kome se otme budućnost, otima mu se i prošlost. &nbsp;&nbsp; I sada je ključno pitanje: ima li građanska Crna Gora dovoljno snage i kuraži da se suprotstavi toj ideji preoblikovanja Crne Gore. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWcmp4FG0shY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: ugovor-o-pristupanju-eu

Evropa (ni)je daleko

Dominacija "plavih": Budućnost pobijedila Ulm sa 30 razlike

Ibrahimović sjutra na sastanku Savjeta za vanjske poslove u Briselu

Poraz crnogorskih košarkašica u Botevgradu

Asanović o kolektoru: Ovo nije politička igra, već je zdravlje građana u pitanju, Mujović vodi agresivnu kampanju

PRATITE TVe UŽIVO