Švajcarska kompanija "8B Capital" prekršila je Ugovor o zakupu nikšićke Željezare jer pola godine ne plaća zakupninu od 31.000 eura, mjesečno. Uz to, u istom periodu nije preuzela ni 150 radnika, što je bila u obavezi. Željezara je kćerka državne Elektroprivrede koja je jula 2024. sklopila ugovor o zakupu sa ruskim biznismenom, sa izraelskim pasošem, Igorom Shamisom vlasnikom "8B Capital". Ugovor o zakupu na 50 godina odnosi se na dva Željezarina pogona, za proizvodnju i preradu čelika. Shamis se obavezao da u prvoj godini pokrene proizvodnju i investira oko sedam miliona eura, odnosno 37 u prvih pet godina. Od toga ništa nije urađeno, kaže Ivan Vujović predsjednik Sindikata Željezare za Radio Slobodna Evropa (RSE). - Mi njega više ne smatramo zakupcem, od novembra ne plaća zakup - kaže Vujović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506080548_45fa7bc76b45920ac8d545fd5bdd242fa9622162cb649079e059d8fc02a9e8b5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506080548_45fa7bc76b45920ac8d545fd5bdd242fa9622162cb649079e059d8fc02a9e8b5" data-rendition-name="original" width="907" height="406" loading="lazy" alt="ugovor"><figcaption>Detalj iz Ugovora o zakupu proizvodnih kapaciteta Elektroprivreda Željezara Nikšić, jul 2024.(Photo: RSE)</figcaption></figure>  <h2>Sindikat o situaciji u Željezari</h2> On kaže da Shamis povremeno dolazi u fabriku, ali da nije u kontaktu sa radnicima. - Iako i dalje nije raskinut ugovor o zakupu, Shamis apsolutno nijednim svojim gestom nije pokazao da je sposoban da pokrene proizvodnju - kaže Vujović. Smatra da je pitanje za Elektroprivredu zbog čega nije raskinut ugovor sa njim. Da li će pokrenuti raskid ugovora zbog neplaćanja zakupnine, pitanje je na koje RSE nije dobio odgovor iz Elektroprivrede. - Ako on nije u stanju da plati mjesečni zakup 31.000 eura za ogromnu imovinu kojem raspolaže Željezara, kako je onda u stanju da realizuje investicije - navedeno je u odgovoru EPCG. Vujović kaže da fabrički sindikat interesuje samo status radnika i dodaje da su svi uposleni preko Elektroprivrede. - Ako se zakupac pojavi radnici mogu ostati u matičnoj kompaniji (Elektroprivredi) jer je potrebana njihova pisana saglasnost da bi prešli kod zakupca. Nadamo se da će država, to jest Elektroprivreda, stati na kraj ovom zakupcu i početi raskidanje ugovora jer radnici smatraju da nije sposoban da pokrene proizvodnju - kaže Vujović. <h2>U Vladi zabrinuti ali ne reaguju?</h2> Da Shamis od starta ne poštuje ugovor potvrdio je crnogorski premijer Milojko Spajić prilikom posjete nikšićkoj fabrici, 9. aprila. - To je zabrinjavajuće. Ali postoji ugovor koji tačno određuje šta može da se desi u takvim slučajevima - kazao je Spajić. Istovremeno je poručio da će država iskoristiti sva pravna sredstva da osigura da se obaveze ispunjavaju. A da li su i koja pravna sredstva do sada upotrijebili, RSE nije dobio odgovor iz Spajićevog kabineta. Shamis takođe, nije odgovarao na upit RSE zašto ne poštuje ugovor o zakupu. <h2>Shamisovi poslovi</h2> Shamis je, prvi put prije 20 godina bio jedan od vlasnika Željezare, preko internacionalne "Midland grupe". Ta kompanija se povezuje sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Naime, 2004. "Midland grupa" je za 1.000 eura kupila većinski dio u Željezari od Vlade Mila Đukanovića, uz obavezne investicije od 30 miliona eura za pet godina. Nakon dvije godine, novembra 2006. napustili su Željezaru, a Vlada je saopštila da su ostavili poreski dug oko 2,7 miliona eura i uvećali gubitke fabrike na preko 12 miliona eura. Uoči potpisivanja aktuelnog Ugovora o zakupu Željezare, jula prošle godine, Shamis je za RSE potvrdio da je u "Midland grupi" imao 33 odsto vlasništva. Istovremeno je negirao veze sa Putinom, ali nije rekao je li napustio "Midland". - Moj povratak u fabriku u Nikšiću motivisan je mojim poznavanjem njenog investicionog potencijala - kazao je Shamis za RSE. Shamis tada nije odgovorio na pitanje RSE da li je bio privođen u Hrvatskoj zbog načina poslovanja u šibenskoj Tvornici lakih metala. Nije odgovorio ni da li je tokom njegovog poslovanja u češkom gradu Plzenu navodno bilo koruptivnih radnji i pranja novca. Iz Elektroprivrede su, uoči potpisivanja ugovora o zakupu, za RSE kazali da su provjerili kredibilitet zakupca. - Shamis je dostavio dokaze da nikada nije osuđivan u Hrvatskoj niti u Francuskoj, što potvrđuju izvodi iz kaznene evidencije ovih država. Dostavio je i dokumentaciju da nema poreskih dugovanja u Rusiji - naveli su tada iz Elektroprivrede. Iz kabineta premijera Spajića nijesu odgovorili na upit RSE da li će tražiti odgovornost menadžmenta Elektroprivrede, budući da je Shamisovo poslovanje u Hrvatskoj i Češkoj upućivalo da neće poštovati ugovor o Željezari. Na čelu Odbora direktora Elektroprivrede je Milutin Đukanović iz proruske Nove srpske demokratije, članice bivšeg Demokratskog fronta. Vladi, Shamisu i Elektroprivredi je RSE poslao upite prije deset dana, 25. aprila. Državna Elektroprivreda je vlasnik Željezare Nikšić od kraja 2022. kada je za 20 miliona kupila od turske Tosjali grupe.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rus sa izraelskim pasošem ne plaća zakupninu Željezare u Nikšiću, Vlada ćuti

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) i Matica crnogorska organizovale su danas panel-diskusiju povodom 110 godina od stradanja crnogorskih dobrovoljaca kod Medove 1916. godine.
Panel-diskusija organizovana je u okviru aktivnosti Odjeljenja humanističkih nauka i Odjeljenja društvenih nauka CANU. Uvodnu riječ održao je akademik Zoran Rašović, koji je naveo da je ova panel-diskusija samo jedan od događaja kojima će CANU obilježiti 55 godina ustanove, kao i 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore. Organizovanjem i ove panel-diskusije CANU potvrđuje svoju društvenu odgovornost kao naučna ustanova, dodaje on. Jer, stradanje crnogorskih dobrovoljaca kod Medove na Badnji dan 1916. godine je ne samo neobičan, već i istorijski važan događaj za Crnu Goru. Tada je kod albanske luke Medova, nakon udara u podvodnu minu, potonuo italijanski brod "Brindizi" koji je prevozio crnogorske dobrovoljce iz Sjeverne Amerike da bi se na poziv kralja Nikole priključili odbrani domovine. Tom prilikom poginulo je preko 390 crnogorskih dobrovoljaca i 12 članova američko-češke misije Crvenog krsta, kaže Rašović.
– Danas smo u Akademiji da odamo počast i da govorimo o onima koji su vođeni najčistijom patriotskom misli, krenuli ka svojoj otadžbini, ali su njihovi snovi i životi prekinuti na domak cilja. Badnji dan 1916. godine urezan je u istoriju Crne Gore kao dan neizmjerne tuge, ali i kao simbol krunske lojalnosti Crnoj Gori i golemi primjer patriotizma. Njihova žrtva nije bila samo vojnička, ona je bila duboko ljudska i civilizacijska - istakao je Rašović, dodajući da je pored stravičnih ljudskih žrtava, stradala i materijalna pomoć koju su prikupili - hrana i sanitetski materijal koji su nosili za Crnu Goru. U čast poginulih crnogorskih dobrovoljaca 1939. godine podignut je spomenik "Lovćenska vila" na Cetinju, remek-djelo vajara Rista Stijovića, podsjeća Rašović.
– Današnji događaj pokazaće svu veličinu onih koji nisu čekali poziv sudbine, već su joj požurili u susret - rekao je akademik.
Obraćajući se prisutnima predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na početku je naveo da je u naš identitet duboko utkano i crnogorsko iseljeništvo, koje je sa sobom u svijet ponijelo i duboku i snažnu vezu sa domovinom. I ta veza, kaže Milatović, nije slabila ni u daljini, već naprotiv, često je postajala snažnija.
– Crna Gora ostajala je njihova kuća. A kuća nije samo mjesto. Kuća je osjećaj da, bez obzira koliko daleko otišli, znate gdje pripadate. Vođeni tim osjećajem crnogorski iseljenici iz Sjeverne Amerike su se 1916. godine na poziv kralja Nikole, sa kraja svijeta u to vrijeme uputili nazad prema svojoj kući - rekao je Milatović, podsječajući da se baš ove godine navršava 110 godina od tog tragičnog događaja koji je duboko urezan u crnogorsku istoriju i naše pamćenje.
Milatović ističe da su život izgubili ljudi koji su za sobom ostavili sigurnost i krenuli nazad u domovinu da je brane kada je to i bilo najpotrebnije. Napominje i da se nad Crnom Gorom već tada nadvio i gubitak državnosti.
Po Milatoviću, u godini kada se obilježava dvije decenije od obnove nezavisnosti, Crna Gora mora potvrditi odgovornost prema sopstvenom istorijskom pamćenju.
– Zato sam se i lično i institucionalno založio da inicijativa koja postoji već godinama, a to je da se u medovskom zalivu postavi spomen-ploča u znak sjećanja na stradale dobrovoljce u potpunosti ove godine i realizuje. Ova spomen-ploča biće otkrivena tokom moje predstojeće zvanične posjete Republici Albaniji - rekao je Milatović, navodeći da će na ploči stajati poruka da njihova žrtva obavezuje generacije da pamte i čuvaju vrijednosti zbog kojih su stradali.
– Stradanje crnogorskih dobrovoljaca pod Medovom, ostalo je tada u sjeni te lomne istorijske tačke za našu državu. No, sjećanje na nju je preživjelo - navodi predsjednik Milatović..
Nakon obraćanja Milatovića i Rašovića uslijedila je panel-diskusija koju je moderirala prof. dr Vesna Kilibarda. Na panelu su govorili akademik Šerbo Rastoder, mr Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske, doc. dr Dragutin Papović i prof. dr Ilir Čapuni.
Danas je u CANU otvorena i izložba posvećena ovom događaju, a koju su priredili članovi Matice crnogorske.

CANU i Matica crnogorska: Dobrovoljci stradali kod Medove simbol su krunske lojalnosti Crnoj Gori i golemi primjer patriotizma

Protiv firme “N.L.” d.o.o. iz Podgorice i izvršnog direktora I.Š. (52) pordnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su izvršili krivično djelo utaja poreza i doprinosa u produženom trajanju.
I.Š. se sumnjiči da, kao izvršni direktor "N.L.” d.o.o. Podgorica, kontinuirano od marta 2023. do sredine maja 2025. godine, nije podnosio PDV prijave, kao ni finsnsijske izvještaje za 2023. i 2024. godinu nadležnom organu Poreske uprave u cilju izbjegavanja plaćanja poreskih obaveza.
- Na taj je način, po osnovu neprijavljenog PDV-a i utajenog poreza na dobit, pribavio protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 79.966 eura, a što ujedno predstavlja i materijalnu štetu pričinjenu budžetu Crne Gore - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Iz policije poručuju da će službenici Sektora za borbu protiv kriminala i u budućem periodu preduzimati kontinuirane aktivnosti na kontroli fizičkih i poslovanja pravnih lica i krivičnom procesuiranju onih koji vrše krivična djela tokom obavljanja privrednih aktivnosti, a na štetu budžeta i građana Crne Gore.

Izvršni direktor “N.L.” d.o.o. Podgorica osumnjičen za utaju 80.000 eura poreza

Centar za ženska prava (CŽP) saopštio je da podržava namjeru zakonodavca da novom normom o roditeljskom odsustvu podstakne ravnopravnije učešće očeva u brizi o djeci, ali je upozorio da postojeći sistem još nema dovoljno kapaciteta za punu primjenu predloženih rješenja.
Iz te nevladine organizacije navode da se za veće uključivanje očeva zalažu godinama, ali da podaci pokazuju da se društvene prakse i tržište rada sporo prilagođavaju promjenama. Roditeljsko odsustvo je 2023. godine koristilo 353 očeva, 2024. njih 426, a 2025. godine 423.
- Uvođenje neprenosivog dijela odsustva za oba roditelja važan je signal da je roditeljstvo zajednička odgovornost- poručuju iz CŽP, ali ističu da podaci o stanju u predškolskom sistemu ukazuju da on još nije spreman za takvu promjenu.
U Crnoj Gori rade 55 predškolskih ustanova – 21 javna i 34 privatne – sa ukupno 25.932 upisane djece. U brojnim sredinama jasličke grupe su prebukirane i prelaze propisane standarde. Zakonom je predviđeno da u grupama za djecu do jedne godine bude najviše osam mališana, a za uzrast od jedne do dvije godine najviše 12, ali su u praksi grupe znatno brojnije. U javnosti su zabilježeni i primjeri grupa sa 50 do 80 djece.
Iz CŽP ukazuju i da ne postoje javno dostupni i precizni podaci o kapacitetima za djecu do tri godine, što dodatno otežava procjenu spremnosti sistema.
Pozivajući se na savremena istraživanja iz oblasti razvojne psihologije, navode da je prva godina života ključna za emocionalni i mentalni razvoj djeteta, te da stabilna i kontinuirana povezanost sa primarnim starateljem tokom prvih 12 mjeseci predstavlja osnov sigurne privrženosti i dugoročne emocionalne stabilnosti.
- U tom kontekstu, javne politike treba uskladiti sa naučnim nalazima koji naglašavaju značaj kontinuiteta roditeljske brige u prvoj godini života. Zemlje sa porodici prilagođenim politikama, poput plaćenog roditeljskog odsustva, dostupne i kvalitetne brige o djeci i fleksibilnih radnih aranžmana, dokazano smanjuju roditeljski stres i unapređuju dobrobit staratelja, posebno žena. Ove mjere imaju i pozitivne efekte na tržište rada – povećavaju zadržavanje zaposlenih, produktivnost i ukupnu stabilnost radnog okruženja (UNICEF, 2024)- navode iz organizacije.
Prema novom zakonskom rješenju, oba roditelja imala bi pravo na roditeljsko odsustvo u jednakim djelovima, uz 60 dana neprenosivog dijela za svakog. U praksi bi to značilo da bi roditelj koji primarno brine o djetetu, najčešće majka, imao deset mjeseci odsustva umjesto dosadašnjih dvanaest, dok bi preostala dva mjeseca mogao koristiti isključivo drugi roditelj. Ukoliko to pravo ne bi bilo iskorišćeno, porodica bi ostala bez tog perioda odsustva, navode u CŽP.
Smatraju da cilj većeg uključivanja očeva treba zadržati, ali da je neophodno obezbijediti uslove za održivu primjenu takvog rješenja.
Predlažu da roditeljsko odsustvo ostane 365 dana, uz dodatnih 60 dana neprenosivog dijela za drugog roditelja, kako bi se sačuvao postojeći nivo prava i istovremeno podstaklo uključivanje očeva. Takođe traže jasno mapiranje i javno objavljivanje kapaciteta jaslica, plan povećanja mjesta za djecu do tri godine, budžetska ulaganja u proširenje predškolskih kapaciteta, posebno u opštinama sa najvećim pritiskom na sistem, kao i dodatne podsticaje za očeve, uključujući zaštitu od diskriminacije na radu i poreske olakšice.
Predlažu i uvođenje godišnjeg izvještaja o primjeni zakona, koji bi obuhvatio broj korisnika, regionalne razlike i uticaj na tržište rada.
- Rodna ravnopravnost i veće uključivanje očeva u ranu brigu o djeci strateški su važni ciljevi. Međutim, njihova realizacija mora biti praćena jačanjem institucionalne infrastrukture i zaštitom interesa djece i roditelja. Odgovorna javna politika podrazumijeva da reforme budu istovremeno pravedne i primjenjive. Upravo zato smatramo da je neophodno uskladiti normativne ambicije sa realnim kapacitetima sistema- zaključuju u CŽP.

Centar za ženska prava: Odsustvo za oba roditelja signal da je roditeljstvo zajednička odgovornost, ali reformu treba prilagoditi kapacitetima sistema

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je Osnovnom sudu u Podgorici podnijelo optužnicu protiv fizičkih lica D.A. i H.M., kao i pravnih lica „M.P.“D.O.O. Podgorica i „H.G.M.“D.O.O.Podgorica, zbog osnovane sumnje da su počinili produženo krivično djelo utaja poreza i doprinosa i na taj način oštetili budžet Crne Gore za iznos od 240.194,54 eura, saopšteno je iz ODT-a.
- Okrivljeni, djelujući u ime pravnih lica, a u namjeri da izbjegnu plaćanje poreza i da za sebe i pravna lica ostvare imovinsku korist, nisu evidentirali izlazne fakture, niti ih iskazivali u poreskim prijavama, izbjegavajući potpuno plaćanje obaveze PDV-a, pa su na taj način oštetili budžet Crne Gore za iznos od 240.194,54 eura- navodi se u saopštenju.

Tag: ugovor-o-zakupu

Rus sa izraelskim pasošem ne plaća zakupninu Željezare u Nikšiću, Vlada ćuti

CANU i Matica crnogorska: Dobrovoljci stradali kod Medove simbol su krunske lojalnosti Crnoj Gori i golemi primjer patriotizma

Izvršni direktor “N.L.” d.o.o. Podgorica osumnjičen za utaju 80.000 eura poreza

Centar za ženska prava: Odsustvo za oba roditelja signal da je roditeljstvo zajednička odgovornost, ali reformu treba prilagoditi kapacitetima sistema

ODT podnijelo optužnicu protiv dva pravna i dva fizička lica: Oštetili budžet za više od 240 hiljada eura

PRATITE TVe UŽIVO