Centar za romske inicijative od 2011. godine do danas otkrio je 146 ugovorenih dječjih brakova, a od tekuće godine devet slučajeva. U centru kažu da teško dolaze do dokaza zbog čega takvi brakovi najčešće ostaju bez odgovarajućeg sudskog ishoda.&nbsp;
Bez epiloga je i inicijativa za izgradnju skloništa za žrtve ugovorenih dječjih brakova jer nema dovoljno podrške za obezbjeđivanje neophodnih novčanih sredstava.
Nevladina organizacija "Centar za romske inicijative" godinama se intenzivno bavi otkrivanjem i suzbijanjem dječjih ugovorenih brakova.
Direktorica centra Fana Delija kaže da skoro u svim gradovima bilježe slučajeve ugovorenih dječjih brakova, ali da i dalje prednjače Podgorica, Berane, Nikšić i Tivat.
- Od 2011. do današnjeg dana nažalost smo otkrili 146 slučajeva. Konkretno, kada je ova godina do današnjeg dana otkriveno je 9 slučajeva - rekla je Delija.
U najvećem broju slučajeva djevojčice ispod 16 godina stupaju u brak sa punoljetnim muškarcem.
- Najmlađa žrtva koja je bila identifikovana imala je samo sedam godina, ali zahvaljujući brzoj reakciji smo uspjeli da spriječimo u smislu da ne zasniva brak, dok djevojčicu koja je odmah posle nije imala samo 11 godina, bila punih 4 mjeseca u vanbračnoj zajednici sa punoljetnim licem. Ove godine nam je najmlađi slučaj 14 godina - kazala je Delija.
Posljednjih godina sve teže otkriti ugovorene dječje brakove. Zbog vještog prikrivanja dokaza, slučajevi koji se prijave nadležnim organima ostaju bez odgovarajućeg sudskog epiloga.
- Nažalost, same žrtve najčešće se vraćaju samim počiniocima, imajući u vidu da tako nešto zasniva uža i šira porodica, odnosno da glavnu tu neku odgovornost snose roditelji, a to je najčešće otac - istakla je Delija.
Kako bi zaštitili djevojčice od roditelja i šire familije koja ih primorava na rano stupanje u brak, Centar za romske inicijative pokrenuo je projekat izgradnje skloništa. Nažalost, od 2021. godine prikupljeno je samo 30.000 eura
- I smatram da je velika odgovornost države u dijelu izgradnje ovakvog skloništa - smatra Delija.
Centar za romske inicijative nedavno je pozvao poslanike i odbornike da ličnim primjerom podrže izgradnju skloništa za žrtve ugovorenih dječjih brakova, a odziv je, zaključuje Delija, veoma loš.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Za 14 godina 146 ugovorenih dječjih brakova, najmlađa žrtva imala sedam godina

Beranac M.I. (41) uhapšen je zbog sumnje da je dogovorio brak maloljetne kćerke za 9.000 eura.
Preduzimajući aktivnosti u odnosu na operativna saznanja u cilju sprečavanja trgovine ljudima, policijski službenici su u Beranama izvršili kontrolu putničkog motornog vozila marke VW Sharan, kojim je upravljao M.I. U vozilu je bila i njegova maloljetna ćerka (15), koja se nalazila u vidno uznemirenom stanju.&nbsp;
Pregledom vozila pronađena su i oduzeta punomoćja – saglasnosti za putovanje u inostranstvo od oba roditelja maloljetnice, pasoš i lična karta maloljetnice, 1.870 eura, garderoba i lične stvari kao i tradicionalna romska nošnja za mlade.&nbsp;
- Nakon prikupljenih obavještenja od više lica i sprovedenom kriminalističkom obradom, &nbsp;došlo se do osnovane sumnje da je M.I. prethodno ugovorio brak za svoju maloljetnu ćerku, za iznos novca od 9.000 eura, nakon čega je u dogovorenom terminu trebalo istu da odveze na teritoriju Bosne i Hercegovine i preda budućem svekru iz Njemačke, koji bi istu odvezao za Njemačku radi sklapanja braka sa njegovim sinom - saopšteno je iz Uprave policije.
Maloljetnica je na inicijativu službenika policije zbrinuta na sigurno mjesto u saradnji sa službenicima Centra za socijalni rad. &nbsp;
Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju po čijem je nalogu I.M. uz krivičnu prijavu uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo trgovina ljudima.
Za krivično djelo trgovina ljudima Krivičnim zakonikom Crne Gore je propisana kazna zatvora u trajanju od najmanje tri do 15 godina, imajući u vidu da šteta nanijeta maloljetnom licu predstavlja teži oblik ovog krivičnog djela.
M.I. će danas biti sproveden u tužilaštvo na dalju nadležnost i postupanje.
- Službenici Uprave policije nastavljaju sa borbom protiv svih oblika trgovine ljudima kroz sve oblike eksploatacije i zaštiti žrtava, postupajući sa posebnim senzibilitetom i fokusom na zaštitu maloljetnih žrtava trgovine ljudima, imajući u vidu težinu ovog krivičnog djela kojim se ugrožava ili unižava ljudsko dostojanstvo i osnovna ljudska prava - poručuju iz Uprave policije.

Beranac uhapšen zbog sumnje da je htio da uda maloljetnu kćerku za 9.000 eura, oduzeti romska nošnja, saglasja i novac

Bivša predsjednica Skupštine Danijela Đurović nova je savjetnica aktuelnog prvog čovjeka zakonodavnog doma Andrije Mandića.
Tu odluku jednoglasno je donio Administrativni odbor Skupštine.
Uskoro opširnije...

Danijela Đurović nova savjetnica Andrije Mandića

U padu bolničkog aviona u indijskoj državi Džarkand sedam osoba je poginulo, saopštile su danas indijske vlasti.
U nesreći, koja se dogodila u ponedjeljak, poginula su dvojica članova posade, pacijent i četvoro članova njegove porodice, javlja Rojters.
Avion “Bičkraft C90” je sa pacijentom povrijeđenim u požaru letio iz grada Rančija prema Nju Delhiju, ali je ubrzo zatražio promjenu putanje zbog oluje, a zatim je nestao sa radara.
Olupina aviona je pronađena u oblasti Čatra, prenosi N1.

U padu bolničkog aviona u Indiji poginulo sedam osoba

Bivši britanski premijer Boris Džonson koji je bio na funkciji pre četiri godine kada je počela ruska invazija na Ukrajinu, izjavio je danas da se Ukrajinci "bore kao heroji dok se Zapad nećka".
- Kako ovaj užasan i nepotreban rat ulazi u svoju petu godinu. Zapad, a posebno Sjedinjene Američke Države, moraju da shvate jednu istinu, (ruski predsednik Vladimir) Putin ne želi da okonča ovaj rat. Putin ne želi mir. Neće zaustaviti pokolj dok se ne suoči sa mnogo većim pritiskom - napisao je Džonson na platformi X.
Bivši britanski premijer je pozvao da se zapleni cela ruska "fantomska" flota koja se koristi za zaobilaženje sankcija.
- Hajde i da odmrznemo svu rusku zamrznutu imovinu i predamo je Ukrajini. Hajde da damo Ukrajincima oružje koje im je potrebno da unište sve ruske fabrike dronova. Hajde da sve ovo uradimo sada - dodao je Džonson.
Ruska ekonomija je u krizi, ruski gubici su značajni, rekao je bivši konzervativni britanski premijer.
- Međutim, na ovu tužnu godišnjicu Putinove invazije, fundamentalni problem ostaje isti kao što je bio i u protekle četiri godine. Ukrajinci se herojski bore dok mi na Zapadu odugovlačimo i odlažemo odluke. Zapad može da okonča rat ove godine ako prestanemo da se nećkamo - dodao je Džonson.

Bivši britanski premijer Džonson: Ukrajinci se bore kao heroji dok se mi na Zapadu nećkamo

Odnosi Crne Gore i Hrvatske u protekle četiri decenije prošli su put od rata i izvinjenja do partnerske saradnje u NATO i EU integracijama, ali su danas ponovo opterećeni političkim tenzijama i otvorenim pitanjima koja mogu biti zloupotrijebljena za pritiske i ucjene, ocijenjeno je u izvještaju Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Izvještaj pod nazivom Crna Gora i Hrvatska: Novi i stari problemi i njihova evropska dimenzija, čiji su autori izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica i glavna urednica Faktografa Sanja Despot, analizira ključne tačke odnosa dvije države – od raspada zajedničke države i napada na Dubrovnik, do savremenih političkih sporova.
Kako se navodi, najmračniji dio odnosa predstavlja period početka devedesetih godina, kada je tadašnje crnogorsko rukovodstvo, uključujući Momira Bulatovića i Mila Đukanovića, konstruisalo narativ o neposrednoj prijetnji iz Hrvatske, uz medijske manipulacije o navodnim desetinama hiljada naoružanih ustaša i terorista, što je kulminiralo napadom na Dubrovnik.
Uslijedilo je izvinjenje Hrvatskoj, ali i, kako se konstatuje, nedovoljno suočavanje crnogorskog društva sa počinjenim nedjelima. Nakon obnove nezavisnosti 2006. godine i brzog priznanja od strane Hrvatske, uslijedio je period stabilnijih odnosa, tokom kojeg je Hrvatska, kao članica EU i NATO-a, pružala podršku Crnoj Gori u procesu integracija.
Međutim, odnosi su ponovo zaoštreni usvajanjem rezolucije o Jasenovcu u Skupštini Crne Gore, koja je, kako se navodi u izvještaju, bila nedvosmisleno usmjerena prema Hrvatskoj, uprkos naknadnom dodavanju Dahaua i Mauthauzena u njen naziv. Rezolucija je usvojena uz snažnu kampanju Demokratskog fronta i podršku zvanične Srbije.
Hrvatska je reagovala zabranom ulaska u zemlju liderima partija koje su podržale rezoluciju – Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću – a potom i blokadom zatvaranja pregovaračkog poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, uprkos ranijim najavama da bilateralna pitanja neće biti prepreka evropskom putu Crne Gore.
U izvještaju se podsjeća da dobrosusjedski odnosi predstavljaju ključni princip politike proširenja EU, ali se upozorava i na mogućnost neprimjerenih pritisaka, kakvi su viđeni u ranijim fazama proširenja, poput slovenačke blokade Hrvatske.
Istovremeno, autori ukazuju da se otvorena bilateralna pitanja mogu koristiti i u unutrašnjopolitičke svrhe, kao instrument za jačanje partijskih pozicija i rejtinga, kroz tumačenje i primjenu evropskih pravila.
CDT zaključuje da aktuelni odnosi između dvije države ostavljaju prostor i za konstruktivno rješavanje otvorenih pitanja, ali i za njihovu politizaciju, zloupotrebu i potencijalne ucjene u okviru evropskog procesa.

Tag: ugovoreni-brak

Za 14 godina 146 ugovorenih dječjih brakova, najmlađa žrtva imala sedam godina

Beranac uhapšen zbog sumnje da je htio da uda maloljetnu kćerku za 9.000 eura, oduzeti romska nošnja, saglasja i novac

Danijela Đurović nova savjetnica Andrije Mandića

U padu bolničkog aviona u Indiji poginulo sedam osoba

Bivši britanski premijer Džonson: Ukrajinci se bore kao heroji dok se mi na Zapadu nećkamo

CDT: Od napada na Dubrovnik do evropskih ucjena – odnosi Crne Gore i Hrvatske na novom testu

PRATITE TVe UŽIVO