Rano otkrivanje i identifikacija potencijalnih žrtava jedno je od rješenja za problem dječjih ugovorenih brakova, ocijenila je izvršna direktorica Centra za romske inicijative Fana Delija, navodeći da je prošle godine ta nevladina organizacija otkrila devet slučajeva takvih brakova u Crnoj Gori.
&nbsp;Delija je agenciji MINA rekla da su prošle godine po tri slučaja dječjih ugovorenih brakova zabilježili u Nikšiću i Podgorici, a po jedan u Beranama, Kotoru i Tivtu.
&nbsp;Ona je navela da je prošle godine zabilježen jedan slučaj više nego 2024. kada su otkrili osam dječjih ugovorenih brakova.
&nbsp;- Ove godine je osam žrtava bilo staro od 14 do 16 godina, dok je samo jedna djevojčica neposredno prije navršenih 18 godina prijavila dječji ugovoreni brak. U 2024. godini najmlađa žrtva je imala 11 godina, a ostale od 14 do 16- navela je Delija.
&nbsp;Upitana šta je rješenje za problem dječjih ugovorenih brakova, ona je kazala da je važno rano otkrivanje žrtava.
&nbsp;- Mislim da je rješenje svakako rano otkrivanje žrtava, odnosno identifikacija potencijalnih žrtava i intenzivnije da se radi sa samim djevojčicama i njihovim roditeljima- rekla je Delija.
Kako je kazala, i u zakonodavnom okviru treba povećati graničnu dob sa 16 na 18 godina, bez izuzeća, jer se dešava da djevojčice nakon 16. godine zasnivaju dječji brak.&nbsp;
&nbsp;Delija je istakla da država treba da shvati da je potrebna izgradnja skloništa za žrtve dječjeg ugovorenog braka.
&nbsp;- Ne treba da se pozivamo na postojeće sklonište za žrtve trgovine ljudima, jer je sasvim drugačiji metod rada sa žrtvom dječjeg ugovorenog braka, nego sa žrtvom trgovine ljudima uopšte- naglasila je Delija.
&nbsp;Govoreći o reakciji institucija na problem ugovorenih dječjih brakova, ona je kazala da zabrinjava to što je od svih slučajeva iz prošle godine, samo u jednom u toku izviđaj.
&nbsp;Delija je dodala da očekuju da će taj slučaj biti kvalifikovan kao krivično djelo trgovine ljudima radi sklapanja dječjeg ugovorenog braka, navodeći da su, nažalost, ostali slučajevi odbačeni zbog nedostatka dokaza.&nbsp;
&nbsp;Prema njenim riječima, to šalje jako lošu poruku, prije svega romskoj i egipćanskoj zajednici.
&nbsp;- Kakvu tek poruku šaljemo djevojčicama koje na neki način demotivišemo da prijave takve slučajeve, jer svaka žrtva zna da će se vratiti počiniocima, a to su, nažalost, najčešće njihovi roditelji- rekla je Delija.
&nbsp;Kako je navela, kada ljudi iz zajednice vide takve ishode, time neće niko da se bavi.&nbsp;
Delija je rekla da predstavnici Centra za romske inicijative svake godine obilaze više crnogorskih gradova, gdje organizuju nacionalne kampanje koju ukazuje na posljedice dječjeg ugovorenog braka.
&nbsp;Ona je objasnila da su to uglavnom kampanje „od kuće do kuće“, gdje na taj način razgovaraju sa porodicama i dijele promotivni materijal u kojem ukazuju na posljedice dječjeg ugovorenog braka.
- Dostavljemo brojeve telefona na kojie žrtve mogu da se obrate, a sa druge strane potencijalne žrtve identifikujemo i onda ih uključujemo u program podrške- dodala je Delija.&nbsp;
Ona je kazala da su ove godine identifikovali 30 potencijalnih žrtava, koje su bile uključene u program podrške.&nbsp;
- Programi podrške podrazumijevaju individualni psihološki razgovor u skladu sa našom licenciranom uslugom, dodjelu motivacionih vaučera koji uključuju školski pribor i neka sredstva neophodna za samu žrtvu kako bi se uključila i vratila u redovni obrazovni sistem- rekla je Delija.
&nbsp;Ona je dodala da organizuju i individualne i grupne razgovore sa samim djevojčicama, kao i sa njihovim roditeljima.&nbsp;
- Ove godine smo imali više od 80 osnovaca koji su bili uključeni kroz obrazovni sistem. Tu smo uključili takođe djecu i njihove porodice, koje smo informisali o značaju obrazovanja i ukazali na posljedice dječjeg ugovorenog braka- kazala je Delija.&nbsp;
&nbsp;Ona je istakla da su organizovali i određene radionice za te osnovce, koji pohađaju uglavnom sedmi, osmi i deveti razred, jer tad najčešće može doći do prekida osnovnog obrazovanja kako bi se prepremali za ulazak u vanbračnu zajednicu.&nbsp;
&nbsp;- I sa njihovim roditeljima smo razgovarali o posljedicama dječjeg ugovorenog braka, pravnim normama ukoliko čine takvo krivično djelo ili ukoliko dijete ne pohađa radovno osnovno obrazovanje- dodala je Delija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Delija: Prošle godine otkriveno devet slučajeva ugovorenih brakova

Nova epizoda emisije „Galerija tajni“ na Televiziji E večeras od 18 sati.
Romi i Egipćani su populacija koja živi na marginama, a jedan od običaja koji je duboko ukorijenjen u ovu zajednicu je ugovoreni brak, što je tema večerašnje emisije.
„Osumnjičen da je prodao ćerku za pet hiljada eura“, „prodao ćerku za 20.000 eura radi sklapanja nedozvoljenog braka“..., naslovi su koji se godinama pojavljuju u medijima, ali ova pojava, nažalost, ne nailazi na adekvatan odgovor našega društva. 
 
Mnogima je alibi za ćutanje činjenica da je to dio tradicije ove populacije, pa smatraju da to nije problem čitavoga društva. Utisak je da su nevladine organizacije usamljene u borbi za prava ovih djevojčica.
Emisiju Galerija tajni možete pratiti večeras od 18 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBvvfR68VlwA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

„Galerija tajni“ na TV E od 18 sati: Ugovoreni brakovi Roma i Egipćana

"Dao je oko dvije hiljade eura za mene, nisam sigurna. Poslije sam otišla kod njega, kao na probu za brak".
Ovako svoju priču počinje Jasmina (pravo ime poznato redakciji), devetnaestogodišnja Romkinja iz Crne Gore, čiji je brak je bio dogovoren kada je imala svega 14 godina.
Bila je tek na početku srednje škole.
"Živjela sam s ocem i babom, sestrama, braćom. Život je bio mučenje. Svašta sam radila, prosila, služila ih, a tukli su me".
Kaže da je često bježala od kuće. A onda je došla "ponuda" za brak.
"Moj i otac tog momka, čini mi se deset godina da je bio stariji, dogovorili su da probamo. Ako sve bude kako treba udaću se, a ako ne, vratiće me. Tako je i bilo. Nisam se uklopila i vratili su me. Ne znam da li su pare vraćene".
U crnogorskom zakonodavstvu brak s maloljetnim osobama je zabranjen, ali ugovoreni dječji brakovi i dalje su prisutni u romskim zajednicama, najčešće mimo institucija i bez posljedica za odgovorne.
<h2>'Nasilje i pogažena prava u životu koji vam ne pripada'</h2>
Pedagoškinja iz srednje škole koju je Jasmina pohađala kaže za RSE da je Jasmina bila izuzetno nestabilna zbog svega kroz šta je prolazila.
"Jednom smo dugo razgovarale, primijetila sam da gleda kroz mene. Nedugo nakon što je izašla obavijestili su me da je u toaletu sebi ošišala kosu".
To je, dodaje, posljedica rezultata tuđih odluka o njihovom životu.
"Neko raspolaže time kome će vas dati. Kao stvar."
Pedagoškinja, koja je insistirala na anonimnosti kako se ne bi otkrio ni Jasminin pravi identitet, kaže da je pokušavala da je zadrži u školi.
Dodaje da se radionice o pravima, seksualnom obrazovanju i reproduktivnom zdravlju često organizuju u srednjim školama ali su nemoćne da dopru do učenica u sličnoj situaciji.
"One su mahom stidljive. Zatvorene. Učimo ih o njihovim pravima, ali su u stvarnosti ta prava pogažena".
<h2>Krug iz kog se teško izlazi</h2>
Jasminina priča nije usamljena. U romskim i egipćanskim zajednicama, ugovoreni brakovi su česta pojava.
Crnogorsko zakonodavstvo zabranjuje brak sa maloljetnim osobama.
Ipak, u praksi oni su van kontrole i domašaja institucija. Sprovode se bez formalne procedure što ih čini gotovo nevidljivim za sistem.
Prema podacima UNICEF-a i Uprave za statistiku Crne Gore MONSTAT-a iz 2018. godine, 28,1 odsto djevojčica i 16,5 odsto mladića romske i egipćanske nacionalnosti između 15 i 19 godina već su bili u braku ili vanbračnoj zajednici.
<h2>"Ako je nevina ostaje. Ako nije vraćaju je"</h2>
Fana Delija, izvršna koordinatorka nevladine organizacije Centar za romske inicijative, koja se više od deceniju bavi suzbijanjem dječjih brakova, upozorava da je stvarnost u Crnoj Gori porazna.
"Gotovo svakog mjeseca imamo djecu koja zasnivaju brak prije punoljetstva".
U izjavi za Radio Slobodnu Evropu navodi da je samo u prvoj polovini prošle godine sklopljeno 11 dječjih ugovorenih brakova u Nikšiću, Podgorici, Beranama i Tivtu među pripadnicima romsko-egipćanske zajednice.
Najmlađe žrtve bile su dvanaestogodišnja djevojčica i trinaestogodišnji dječak iz Tivta i Podgorice, dok je najstarija djevojčica imala 16 godina.
"Otprilike svake godine identifikujemo i prijavimo nadležnim institucijama između 10 i 18 slučajeva ugovorenih brakova. Rijetko se dešava da su mladoženje maloljetni", ističe Delija.
Prema njenim riječima, organizacija je u jednom dvogodišnjem periodu uspjela da spriječi čak 49 takvih brakova.
Uprkos zakonima, mnogi slučajevi ne dobiju sudski epilog.
Delija objašnjava da se struktura dogovaranja brakova u ovoj zajednici promijenila.
Tradicionalno "staro vijeće", grupa starijih i uticajnih muškaraca koje je donosilo odluke o važnim porodičnim pitanjima, uključujući i sklapanje brakova više ne postoji u toj formi.
"Danas odluke donose članovi uže i šire porodice, kumovi, prijatelji mladoženje i mlade", pojašnjava Delija.
U praksi, to i dalje znači da se pregovara o uslovima braka, određuje otkupnina za mladu i odlučuje da li će brak biti sklopljen ili raskinut, bez ikakvog učešća same djevojčice.
"Otac odlučuje o svemu. Ako djevojčica nije nevina ili ne ispunjava dogovorena očekivanja, vraćaju je porodici i vraća se novac. Zajednica i dalje ugovoreni brak vidi kao dio svojih običaja".
<h2>Žene koje ne postoje za sistem</h2>
Tridesetogodišnja S.S. iz Podgorice, Romkinja čija se priča nalazi u publikaciji <a href="https://crink.me/wp-content/uploads/2021/05/Zena-sa-10-zivota.pdf" target="_blank">Centra za romske inicijative</a>, u brak je ušla sa 16 godina. Kaže da su njeni roditelji "uzeli nešto malo novca" i poslali je na Kosovo.
"Tamo sam živjela sa suprugovom porodicom. Tukao me je, nije mi dozvoljavao da se dotjerujem, da pijem vodu iz bunara, kako me komšije ne bi gledale. Jednom me pokušao i baciti u bunar kad sam bila trudna."
U sedmom mjesecu trudnoće, nakon što je izrazila želju da ide na svadbu koja je bila u Crnoj Gori, brutalno je pretukao.
"Uzeo je stolicu i udario me po leđima. Pala sam i nisam znala za sebe".
Pobjegla je tek nakon godina nasilja.
Slučajevi poput Jasmininog i S.S. iz publikacije, rijetko ulaze u zvanične registre, a žrtve, zbog pritiska da porodici vrate novac dobijen pri ugovoru, najčešće ne prijavljuju nasilje.
"Već nakon dvoje, troje djece, rijetko se odlučuju da napuste porodicu. Zavise od muških članova, nemaju obrazovanje, nemaju posao, nemaju izlaz, nemaju mogućnost zaposlenja", ukazuje Fana Delija.
Naglašava da upozorenja međunarodnih tijela poput UNICEF-a, Evropske komisije i specijalnog izvjestioca UN-a, koji su u više navrata ukazivali na potrebu suzbijanja ovakvih stereotipa, još nisu rezultirala efikasnim sistemskim odgovorom.
<h2>Pravni okvir i institucionalni odgovor</h2>
Prema crnogorskom zakonodavstvu, brak je dozvoljen tek nakon navršene 18. godine.
Porodični zakon ostavlja mogućnost da sud, izuzetno, odobri sklapanje braka licima starijim od 16 godina, ako postoje opravdani razlozi.
Krivični zakonik Crne Gore ne prepoznaje posebno djelo ugovorenog dječjeg braka, ali predviđa kazne za one koji silom, prijetnjom ili obmanom prinude drugo lice na brak.
Predviđena kazna je od tri mjeseca do tri godine. U slučaju maloljetnika od šest mjeseci do pet godina zatvora.
<h2>Koja je uloga države?</h2>
Iako je Crna Gora uskladila pravni okvir sa međunarodnim konvencijama, prema riječima Delije institucionalni odgovor izostaje.
"Institucije i dalje ne shvataju ozbiljno problem dječjeg braka. Zakonska starosna granica je i dalje 16 godina. Ne postoji posebno sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka, ni programi reintegracije. Djevojčice se vraćaju u nasilje".
Poruka koju time država šalje, kaže Delija, jeste da običaj ima veću snagu od zakona.
Za nešto više od tri godine u Crnoj Gori je pokrenuto 11 postupaka pred tužilaštvom zbog sklapanja nedozvoljenog maloljetničkog braka, pokazuju podaci iz izvještaja Vlade dostavljenog ekspertima Savjeta Evrope prošle godine.
Ishod nije poznat.
Na ovaj problem upozorava i <a href="https://enlargement.ec.europa.eu/document/download/a41cf419-5473-4659-a3f3-af4bc8ed243b_en?filename=Montenegro%20Report%202024.pdf" target="_blank">Evropska komisija</a>, koja u izvještaju iz 2024. godine izrazila zabrinutost zbog visokog nivoa diskriminacije Roma, uključujući i praksu dogovorenih dječjih brakova, koji dodatno ugrožavaju prava djevojčica i mladih žena.
Ministarstvo za socijalno staranje, Policija, Vrhovni sud Crne Gore nisu dostavili odgovore na pitanja RSE u vezi sa postupanjem u slučajevima maloljetničkih ugovorenih brakova.

1250x600

1084x550

Izbor između bjekstva i ugovorenog braka: "Bila sam na probi za brak"

Od početka godine sklopljeno 11 dječijih brakova među pripadnicima RE zajednice, podaci su Centra za romske inicijative. Najmlađe žrtve ugovorenih brakova su dvanaestogodišnja djevojčica i trinaestogodišnji dječak.
Fana Delija iz Centra za romske inicijative kaže da je sve teže otkriti ugovorene dječije brakove te da počinioci krivičnog djela-roditelji uglavnom prolaze nekažnjeno.
RE zajednica u Crnoj Gori suočava se sa brojnim problemima. No, gorući su dječiji brakovi, nasilje u porodici i siromaštvo.
- Od početka godine identifikovali smo jedanaest ugovorenih dječijih brakova. Otprilike svake godine od 10 do 18 slučajeva mi kao organizacija identifikujemo i procesuiramo prema nadležnim institucijama - kaže Delija.
Najviše ugovorenih brakova ove godine otkriveno je u Podgorici, Beranama, Tivtu i Nikšiću. A posebnu zabrinutos izaziva ugovoreni brak između dvanaestogodišnje djevojčice i trinaestogodišnjeg dječaka.
- Rijetko kada imamo da su muškarci maloljetni. U ovom slučaju sklopljen je brak između djevojčice od dvanaest i po godina i dječaka od trinaest i po godina iz Tivta i Podgorice. U svim ostalim slučajevima djevojčice su maloljetne, a muškarci punoljetni. Najstarija djevojčica ima 16 godina - istakla je Delija.
Ugovorene brakove sve je teže otkriti, jer su roditelji svjesni opasnosti i vješto prikrivaju informacije.
- Nažalost mi imamo problem da se nama svake godine povećava broj maloljetničkih trudnoća što ukazuje da su ugovoreni dječiji brakovi ostali na istom jer mi nemamo sistemsko rješenje - naglašava Delija.
Da bi se suzbili ugovoreni maloljetnički brakovi neophodno je da država djeluje. No, najčešće se dešava da se žrtve vraćaju roditeljima odnosno počiniocima krivičnog djela koji uglavnom ostaju nekažnjeni.
- Čak imamo porodice u kojima se roditelji i ne upozoravaju da ne mogu da čine takva krivična djela. Zbog nedostatka dokaza ne kvalifikuje se kao biće krivičnog djela trgovina ljudima, ali možemo ići u pravcu zanemarivanja djeteta. Mi nemamo ni takve prijave kada je dječiji ugovoreni brak u pitanju - rekla je Delija.
Centar za romske inicijative, kaže Delija, predno radi na suzbijanju problema RE zajednice.
U okviru projekta “Djelovanje svih aktera u lokalnim zajednicama za socijalnu inkluziju Romkinja i Egipćanki u Crnoj Gori” u Nikšiću se održava dvodnevna radionica posvećena izradi mini akcionog plana za zajedničko djelovanje u suzbijanju rodno zasnovanog nasilja i dječijih brakova u RE zajednici.

Najmlađa žrtva ugovorenih brakova ima 12 godina

Sukob koji traje duže od godine u Opštinskom odboru Nove srpske demokratije u Pljevljima između aktuelnog predsjednika podružnice Milana Lekića i predsjednika Opštine Darija Vraneša, prema nezvaničnim informacijama, biće okončan na Vranešovu štetu, jer je, u međuvremenu napavio neprijatelje i od Pokreta Evropa sad i Demokrata, koji sada, takođe, insistiraju na njegovoj smjeni. Izvori Portala ETV kažu da je Lekić konačno uspio da obezbijedi prevagu u Odboru, odnosno da dobije većinsku podršku za smjenu Vraneša, koju je prvi put pokušao još u septembru 2024. godine. Ipak, ne ide sve lagano, kako je Lekić zamislio i dobio „zeleno svjetlo“ od lidera partije, predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. U Odboru ima više struja, pa iako je svim predloženim kandidatima zajedničko da su lojalni Lekiću, on sada mora naći kompromis ko je od njih najprihvatljiviji većini. <h2>TROJE KANDIDATA</h2> Portal Antena M objavio je prije nekoliko dana da kao najozbiljniji kandidati za novog predsjednika Opštine slove Bojan Strunjaš i poslanica NSD Milica Rondović, ali su, prema riječima naših izvora, znatnom dijelu Odbora neprihvatljivi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080148_508432d379effa1054086045fd44d30a9272a3782551657bc23528d51d8f861c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107080148_508432d379effa1054086045fd44d30a9272a3782551657bc23528d51d8f861c" data-rendition-name="original" width="1072" height="657" loading="lazy" alt="Bojan Strunjaš "><figcaption>Bojan Strunjaš(Photo: RTV Pljevlja)</figcaption></figure>  - Strunjašu se zamjera što je u raspodjeli funkcija dobio poziciju direktora Srednje stručne škole u Pljevljima, jer neki smatraju da mu to nije pripadalo, a pozvaju se i na njegovu navodnu sklonost prekomjernom uživanju alkohola. Ima čak i onih koji mu prigovaraju zbog bliskih veza sa predsjednikom Srbije Aleksandom Vučićem, koje datiraju još iz vremena kada su zajedno bili u Radikalnoj stranci Vojislava Šešelja. S druge strane, Milici Rondović se zamjera da je važila za miljenicu i kadar bivšeg direktora jedne osnovne škole u Pljevljima iz redova DPS-a – kažu izvori Portala ETV iz NSD.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080148_3d93879420b1a42d74f13328cb3f2de002bb895abd1d6ccb6f5d5fa9f6d7ced9.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107080148_3d93879420b1a42d74f13328cb3f2de002bb895abd1d6ccb6f5d5fa9f6d7ced9" data-rendition-name="original" width="1207" height="873" loading="lazy" alt="Milica Rondović"><figcaption>Milica Rondović(Photo: NSD)</figcaption></figure>  Njihovoj kandidaturi, tvrde oni, najviše se protivi odbornik NSD-a u lokalnom parlamentu Slobodan Radović koji, navodno, godinama ima ambiciju da bude predsjednik odbora stranke. - On Lekića i ekipu konstantno podsjeća da je napravio brojne ustupke kada se birao predsjednik Opštine 2023. godine, ali i menadžment Rudnika uglja i rukovodstvo OO NSD u Pljevljima prošle godine, kao i kada je za šefa Kluba odbornika postavljen deseti sa izborne liste Marko Potparić – kažu naši sagovornici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080152_f4be04f6193a7a16587055cd25694a09e8c5e5218a251a19a77a2a8a9f663e65.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107080152_f4be04f6193a7a16587055cd25694a09e8c5e5218a251a19a77a2a8a9f663e65" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Marko Potparić"><figcaption>Marko Potparić(Photo: RTV Pljevlja)</figcaption></figure>  Radović je zapošljen u Rudniku uglja, a bio je treći na izbornoj listi na izborima 2022. - U privatnim razgovorima često ističe da ima dobre odnose sa Ivicom Dačićem – tvrde izvori Portala ETV. A ambiciju da bude novi predsjednik Opštine, prema njihovim riječima, ima i Potparić, kojeg podržava jedna struja. - On važi za Lekićevog čovjeka od povjerenja. Zapošljen je u Rudniku. Od svih odbornika NSD on je jedini uvijek stao u odbranu Lekića i njegove supruge, direktorice gradskog preduzeća „Čistoća“ – kažu naši sagovornici. Ko će od kandidata koji se pominju – Strunjaš, Rondović ili Potparić dobiti podršku većine članova pljevaljskog odbora NSD, prema riječima naših sagovornika, skoro je pa nebitno, jer su svi lojalni Lekiću i bez zadrške će ispunjavati njegove naloge. <h2>SLIJEDI NOVI SPORAZUM</h2> Portal PV Informer objavio je prije nekoliko dana da su od više izvora iz „parlamentarne većine dobili informaciju da će nakon praznika biti određenih konsultacija i dogovora unutar parlamentarne većine“, kao i „da bi se moglo očekivati ubrzo poslije praznika zakazivanje nove sjednice Skupštine opštine Pljevlja“. Sjednica lokalnog parlamenta na kojoj je trebalo da bude razmatran i Prijedlog budžeta za 2026. godinu nije održana 29. decembra, zbog nedostatka kvoruma. Pet dana ranije odbori Pokreta Evropa sad i Demokrata pozvali su NSD da hitno inicira koalicione konsultacije i pokrene proces redefinisanja odnosa unutar lokalne vlasti, odnosno zaključivanje novog koalicionog sporazuma, sa precizno definisanim pravima, obavezama i odgovornostima svih partnera. Ocijenili su da koalicioni dogovor iz 2023. godine „nije obezbijedio međusobno poštovanje pozicija“, te da je došlo do „umnožavanja problema i tačaka sporenja“, kao i do pojedinačnih djelovanja političkih partnera bez zajedničkog usaglašavanja ključnih lokalnih politika. Zbog neusvajanja budžeta u Pljevljima će morati da se uvede privremeno finansiranje. Ova situacija nije mnogo zabrinula NSD, jer su 31. decembra saopštili da će „nakon Božića odgovoriti na zahtjeve sadašnjih, a ujedno i budućih, koalicionih partnera i organizovati sastanak svih predstavnika lokalne vlasti u Pljevljima u cilju rješavanja nagomilanih problema u lokalnoj samoupravi“. - Nova srpska demokratija je svjesna toga da problem postoji, ali da nije nerješiv. Kao stranka koja je odgovorna prema svojim građanima i glasačima, potrudićemo se da u saradnji sa konstituentima lokalne vlasti u najkraćem roku riješimo problem koji opterećuje živote svih građana u Opštini Pljevlja – poručili su oni tada, jasno adresirajući da je problem Dario Vraneš.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080152_a537fc6e30b6b711681fe4c52c866658934facb76c67a8322c5abf8e4136fcbc.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107080152_a537fc6e30b6b711681fe4c52c866658934facb76c67a8322c5abf8e4136fcbc" data-rendition-name="original" width="768" height="480" loading="lazy" alt="Pljevaljski parlament"><figcaption>Pljevaljski parlament(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  <h2>PRIPREMA LI VRANEŠ ODGOVOR?</h2> Portal ETV objavio je 1. avgusta prošle godine da Milan Lekić priprema novi udar na Vraneša, nakon neuspjelog godinu ranije, ali da sada ima i punu podršku lidera partije Andrije Mandića. Pisali smo da Vraneš ima zaštitu vlasti u Srbiji i obećanje da će, ako pokuša da ga sruši, protiv Lekića u Srbiji, navodno odmah biti pokrenut krivični postupak zbog sumnje u zloputrebe ugovora iz 2022. godine o izvozu uglja Elektroprivredi Srbije dok je bio na čelu Rudnika uglja Pljevlja. - Na sastanku odbornika NSD i članova Opštinskog odbora većina je zauzela stav da je neophodno izvršiti kadrovsku promjenu predsjednika Opštine Pljevlja, odnosno smijeniti Vraneša. Još nije odlučeno ko bi mogao biti njegov nasljednik, a konačna odluka će biti usaglašena sa rukovodstvom stranke u Podgorici – kazali su tada naši nezvanični sagovornici, ističući da je Lekićev kandidat za novog predsjednika Opštine Bojan Strujaš. Izvori Portala ETV tada su tvrdili i da Vraneš sa svojim „krilom“ iz NSD pravi novu političku platformu. On, za sada, odbija da komentariše krizu vlasti u Pljevljima i očiglednu namjeru partije, ali i većine u lokalnom parlamentu, da ga smijeni sa mjesta predsjednika Opštine.

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

U Crnoj Gori danas će biti oblačno sa kišom, a mjestimično se očekuju i pljuskovi praćeni grmljavinom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru u jutarnjim satima u planinama snijeg, koji će se tokom dana proširiti i na niže predjele, a tokom noći i na planine južnih i centralnih oblasti.
Vjetar će biti mjestimično i povremeno umjeren do pojačan, južnih smjerova, duž obale krajem dana i tokom noći sjeverni u pojačanju.
Jutarnja temperatura od minus tri do 12, najviša dnevna od nula do 15 stepeni.

Danas oblačno sa kišom, do 15 stepeni

Sve životinje iz Pet-a-tet azila u Podgorici spašene su nakon što je, zbog velikih kiša, voda poplavila karantinski objekat, saopštili su iz tog azila i dodali da je zbog poplava nastala šteta između 35 i 40 hiljada dolara (oko 35.000 eura). Iz prvitanog azila Pet-a-tet kazali su agenciji MINA da je voda počela da raste prije tri dana, a da je u utorak dostigla kritičan nivo i poplavila njihov karantinski objekat i prizemlja kuća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080144_ce48748d51091a88a697de86ac1191b28b7d8a3f8779484579c1cfc2b5ad1c14.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107080144_ce48748d51091a88a697de86ac1191b28b7d8a3f8779484579c1cfc2b5ad1c14" data-rendition-name="original" width="1080" height="770" loading="lazy" alt="Spašavanje životinja"> </figure>  - Evakuacija životinja počela je u utorak, najprije iz karantina, zatim štenadi i malih pasa. Danas smo evakuisali spoljašnje boksove. Sve životinje su spašene - naveli su iz Pet-a-tet. Kako su naveli, gotovo svi psi iz spoljašnjih boksova (oko 30 pasa), privremeno su zbrinuti kod zaposlenih u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država, Ambasadi Slovenije i organizaciji Mali i Veliki Raj, dok je sve mačiće preuzeo Royal Vet. - Oko 30 malih pasa i tri velika psa trenutno su kod nas u kući, bezbjedno smješteni na drugom spratu - kazali su iz Pet-a-tet. Oni su istakli da trenutno nemaju struju i da se griju uz pomoć peći na drva. Iz Pet-a-tet su kazali da je šteta velika.&nbsp; - Karantinski objekat će morati u potpunosti da se obnovi. Godišnje zalihe hrane za pse koje smo kupili bile su natopljene i uništene. Oštećene su veš-mašine, klima uređaji i sistemi grijanja - rekli su iz Pet-a-tet.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080144_8f7e7570ab1201ba0a02ba060f57a9a65d6425bbece711d24c1919798c03c5f0.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107080144_8f7e7570ab1201ba0a02ba060f57a9a65d6425bbece711d24c1919798c03c5f0" data-rendition-name="original" width="1080" height="1000" loading="lazy" alt="Spašavanje životinja"> </figure>  Oni su naveli da su procijenjeni gubici i troškovi oporavka između 35 i 40 hiljada dolara. - Takođe, trojica vatrogasaca iz Vatrogasne stanice Danilovgrad bili su važan dio akcije spasavanja. Došli su čamcem, a zbog guste trave i nemogućnosti da koriste motor, vraćali su se vukući i gurajući čamac - kazali su iz Pet-a-tet.

Velika šteta za azil Pet-a-tet od poplava, spašene sve životinje

Opština Danilovgrad saopštila je da je most Radovana Pavićevića od jutros zatvoren za saobraćaj, zbog obilnih padavina koje su nastavljene i tokom noći, kao i zbog porasta vodostaja.
- Uzimajući u obzir mogućnosti porasta vode i neophodnost zatvaranja mosta, Služba zaštite i spašavanja Danilovgrad je tokom prethodnih dana prebacila dio vozila i opreme na drugu obalu rijeke Zete i ostaje spremna za reagovanje na svim djelovima opštinske teritorije - objavljeno je na Fejsbuk stranici Opštine Danilovgrad.
Saobraćaj preko rijeke Zete u ovom trenutku je otvoren samo preko mosta u Spužu.
- Ponavljamo apel građanima da se ponašaju odgovorno, da se bespotrebno ne izlažu opasnostima, te da se redovno informišu putem zvaničnih opšrinskih kanala komunikacije i lokalnih medija - poručuju iz Opštine Danilovgrad.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FOpstinaDanilovgrad%2Fposts%2F1216425327256262%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: ugovoreni-brakovi