Savjetnik predsjednika Crne Gore za bezbjednost Dejan Vukšić objavio je na mreži X odluku državnog tužioca Marka Ivanovića, a koja se odnosi na tužbu predsjednika Jakova Milatovića protiv potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja za ugrožavanje sigurnosti.
ODT Podgorica je nedavno odbacilo tu prijavu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpodgoricko-odt-odbacilo-prijavu-milatovica-protiv-deljosaja&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Dostavljamo na uvid javnosti odluku tužioca. Neka građani procijene da li je ovo odluka državnog tužioca ili advokata Nika Đeljošaja - napisao je Vukšić uz fotografiju dokumenta.
U odluci tužilac navodi da riječi koje je Đeljošaj uputio Milatoviću u telefonskoj komunikaciji ne predstavljaju objektivnu prijetnju po bezbjednost predsjednika države već se moraju sagledavati u kontekstu svega rečenog.
- Upućene riječi se mogu tumačiti jedino na način da je prijavljeni ukazao da će doći do reakcije kroz institucije sistema i putem javnog mnjenja, a što se u krajnjem i jeste desilo obzirom na reakcije političkih partija koje štite interese pripadnika albanskog naroda i reakcije pripadnika dijaspore, koje reakcije su preduzete u periodu nakon predmetnog događaja putem sredstava javnog informisanja i ogledale su se u raznim vidovima komentarisanja i izdavanja saopštenja u pogledu radnji preduzetih od strane podnosioca krivične prijave, kao Predsjednika Države Crne Gore, pri čemu je svjedok istih reakcija bila cjelokupna javnost, a samim tim i podnosilac prijave - navedeno je, pored ostalog, odluci tužioca Ivanovića.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVuksicDejan%2Fstatus%2F1972915753511985566%3Ft%3D3KiZEswnA8MPdAQmfickPw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
ODT je početkom avgusta formiralo predmet na osnovu prijave Milatovića da mu je Đeljošaj prijetio nakon što je vratio Zakon o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje zbog povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice.
Milatović je na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) tada objavio prepisku sa Đeljošajem u kojoj je on, između ostalog, napisao: „Nisi trebao da uđeš u ovo, a očekuj reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imamo uticaj“, te na to dodao: „Ali ćeš dobiti odgovor taman kakav zaslužuješ“.
Iz Kabineta predsjednika tada su pozvali premijera Milojka Spajića da odmah smijeni Đeljošaja, a sve je, kako je saopšteno, prijavljeno i direktoru Uprave policije.
Đeljošaj je u reagovanju demantovao da je prijetio Milatoviću, te tvrdio da je Milatović odbio da potpiše Zakon „zbog kumovskih veza“ sa Nebojšom Vuksanovićem, bivšim predsjednikom Odbora direktora kompanije „13. jul – Plantaže“ - kako bi za sebe i njega pribavio korist.
Vuksanović, nekadašnji funkcioner Socijalističke narodne partije (SNP), saradnik je u Kabinetu predsjednika Crne Gore. On je u saopštenju za javnost naveo da je Milatović vratio Skupštini izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti jer su neustavne, te da nije mogao znati da je ovaj akt pisan u jednog političara. Prijetnje su, kako je rekao, dokaz da je njegova odluka ispravna.
Milatović je ranije poručio da neće posustati ni pred kakvim pritiscima kada je Ustav, poštovanje zakona i interes građana i države u pitanju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vukšić: Neka građani procijene je li odluku donio tužilac ili advokat Đeljošaja

Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo (ODT) odbacilo je krivičnu prijavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića protiv potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja za ugrožavanje sigurnosti.
To je Portalu ETV potvrdio rukovodilac ODT-a Duško Milanović.
U ODT-u su, kako nam je rečeno, ocijenili da ne postoji osnovana sumnja da je Đeljošaj ugrozio sigurnost Milatovića, niti izvršio neko drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
Milatović je obaviješten da ima pravo da podnese pritužbu na odluku ODT-a Višem državnom tužilaštvu - odnosno da preduzme gonjenje protiv Đeljošaja podnošenjem optužnog predloga Osnovnom sudu u Podgorici.&nbsp;
ODT je početkom avgusta formiralo predmet na osnovu prijave Milatovića da mu je Đeljošaj prijetio nakon što je vratio Zakon o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje zbog povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice.
Milatović je na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) tada objavio prepisku sa Đeljošajem u kojoj je on, između ostalog, napisao: „Nisi trebao da uđeš u ovo, a očekuj reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imamo uticaj“, te na to dodao: „Ali ćeš dobiti odgovor taman kakav zaslužuješ“.
Iz Kabineta predsjednika tada su pozvali premijera Milojka Spajića da odmah smijeni Đeljošaja, a sve je, kako je saopšteno, prijavljeno i direktoru Uprave policije.
Đeljošaj je u reagovanju demantovao da je prijetio Milatoviću, te tvrdio da je Milatović odbio da potpiše Zakon „zbog kumovskih veza“ sa Nebojšom Vuksanovićem, bivšim predsjednikom Odbora direktora kompanije „13. jul – Plantaže“ - kako bi za sebe i njega pribavio korist.
Vuksanović, nekadašnji funkcioner Socijalističke narodne partije (SNP), saradnik je u Kabinetu predsjednika Crne Gore. On je u saopštenju za javnost naveo da je Milatović vratio Skupštini izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti jer su neustavne, te da nije mogao znati da je ovaj akt pisan u jednog političara. Prijetnje su, kako je rekao, dokaz da je njegova odluka ispravna.
Milatović je ranije poručio da neće posustati ni pred kakvim pritiscima kada je Ustav, poštovanje zakona i interes građana i države u pitanju

Anja Ivanović

1250x600

1084x550

Podgoričko ODT odbacilo prijavu Milatovića protiv Đeljošaja

Danku Femiću iz Podgorice, koji se sumnjiči da je natjerao fotoreportere „Pobjede“ Steva Vasiljevića i „Vijesti“ Borisa Pejovića da izbrišu fotografije kada je u Gornjem Zaostru kod Berana uklanjan spomenik četničkom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću - pritvor je 20. avgusta produžen do dalje odluke suda.
Ta odluka je, kako je Portalu ETV saopštila portparolka Osnovnog suda u Beranama Ana Radunović, donijeta rješenjem Višeg suda u Bijelom Polju nakon što je beransko Osnovno državno tužilaštvo 15. avgusta podnijelo optužni prijedlog.
- Pritvor je produžen do dalje odluke suda zbog dva krivična djela prinuda &nbsp;po pritvorskom osnovu - opasnost od ponavljanja krivičnog djela ili činjenja krivičnog djela kojim se prijeti - dodala je Radunović.
Ona nam je saopštila i da je u toku žalbeni postupak pošto je na ovo rješenje žalbu izjavio Femićev advokat.
Femiću se, inače, pored dva krivična djela prinuda na teret stavlja i da je ugrozio sigurnost Borisu Pejoviću kojem je tog dana navodno više puta prijetio riječima da će ga „naći i ubiti ako bilo koja fotografije bude objavljena u Vijestima ili bilo gdje drugo“.
Pritvor mu je i 11. avgusta određen jer je ranije osuđivan, i bojazni da bi, ukoliko bi se našao na slobodi, mogao bi načiniti krivično djelo kojim prijeti.&nbsp;
- S obzirom da su krivična djela učinjena na naročito drzak i bezobziran način, na javnom mjestu i u prisustvu više lica, kao i na opasnost od ometanja postupka uticanjem na za sada nepoznate saučesnike, čiji identitet i uloga u dosadašnjem toku postupka još nisu utvrđeni, a po navodima Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama u toku je analiza foto i video snimaka događaja od strane Uprave policije koji rade na utvrđivanju identiteta, odosno identifikaciji svih lica koja su učestvovala u predmetnom događaju - navodi se u prvom obrazloženju za određivanje pritvora.
Podsjećamo, tokom napada razularene mase 8. avgusta Vasiljeviću je u Gornjem Zaostru uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme.&nbsp;
Napad se dogodio oko 14:20 sati, u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Novinarske ekipe su tada napadnute, a zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Ovaj skup su „obezbjeđivala“ svega dva policajca u civilu, a cijeli incident se dogodio pred njihovim očima.

Danku Femiću 20. avgusta pritvor produžen zbog bojazni da bi ponovo mogao da nasrne na Vasiljevića i Pejovića ili prijetnje sprovede u djelo

D.G. (44) i L.G. (26) sa Cetinja uhapšeni su zbog sumnje da su prijetili i vrijeđali ribočuvara zaposlenog u Nacionalnom parku Skadarsko jezero.
Oni se, kako je saopšteno iz Uprave policije, sumnjiče za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
- Sumnja se da su D.G. i L.G. krivično djelo počinili na način što su, 9. avgusta oko 10.30 sati, u mjestu Žabljak Crnojevića, dok je M.K, koji se nalazio na dužnosti na poslovima ribočuvara, prolazio plovilom pored njih, ovom licu uputili prijetnje i uvrede koje su kod M.K. izazvale osjećaj straha i ugroženosti - kazali su u policiji.
D.G. i L.G. su, uz krivičnu prijavu, privedeni državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju.

Dvoje uhapšenih zbog prijetnji i vrijeđanja ribočuvara NP Skadarsko jezero

U predmetu koji je formiran protiv Kolašinca Miodrag Novaković zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović u toku su vještačenja – saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog državnog tužilaštva Podgorica na upit u kojoj fazi je postupak protiv osumnjičenog.
Novaković je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. On je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Novaković je uhapšen 24. juna i on je nakon saslušanja kod sudije za istrage pušten da se brani sa slobode.
Nakon tri dana on je ponovo uhapšen jer je ometao službenike polcije prilikom pretresanja njegovog stana, pa je počinio prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru. Policija je pretresla stan Novakovića i oduzela vazdušnu pušku i 177 komada municije.
- M.N. je policijskim službenicima povišenim tonom upućivao uvrede i ometao pretres, a zatim pokušao da se udalji, nakon čega je lišen slobode zbog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru – ometanje i omalovažavanje ovlašćenog službenog lica. M.N. je uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sproveden sudiji za prekršaje koji mu je izrekao novčanu kaznu od 500 eura - saopšteno je tada iz Uprave policije.

Marija Žižić

U toku vještačenja u predmetu koji je formiran zbog ugrožavanja sigurnosti novinarki Kaluđerović

Crnogorski državljanin S.R. uhapšen je u Srbiji po međunarodnoj potjernici koju je za njim raspio NCB Interpol Podgorica.
Međunarodna potjernica za S.R. je raspisana na osnovu naredbe Osnovnog suda u Podgorici zbog prisustva u krivičnom postupku koji se vodi protiv njega zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti. 
- S.R. je od strane Višeg suda u Beogradu određen ekstradicioni pritvor, a uslijediće i dalja komunikacija između nadležnih organa Crne Gore i Srbije u vezi sa postupkom ekstradicije - saopšteno je iz Uprave policije.

Crnogorski državljanin uhapšen u Srbiji, određen mu ekstradicioni pritvor

Prijetnje novinarki Vijesti Jeleni Jovanović kvalifikovane su kao krivično djelo ugrožavanje sigurnosti - saopšteno je iz Uprave policije uz napomenu da rade da identifikaciji vlasnika ili korisnika mejla i broja telefona sa kojih su upućene prijetnje na njen račun. 
 
Jovanović je, kako su kazali, prijavila da su joj u subotu pozivom redakcije Vijesti i putem mejla upućene prijetnje po život od nepoznate ženske osobe koja se predstavila kao M.Ć. iz Srbije. Ta osoba je prijetnje uputila povodom teksta sa portala Vijesti.
Policija, kako su naglasili u koordinaciji za nadležnim tužilaštvom preduzima sveobuhvatne prioritetne i hitne mjere po njenoj prijavi. 
 
- Postupajući po navedenom, u subotu su u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Podgorica prikupljena obavještenja na okolnosti događaja od oštećene i još jedne osobe, nakon čega je sa događajem upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je kvalifikovao krivično djelo kao ugrožavanje sigurnosti - naveli su u policiji. 
 
Navodi se da, osim toga, službenici Sektora za borbu protiv kriminala - Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, sprovode mjere i radnje na identifikaciji vlasnika-korisnika mejla kao i broja telefona sa kojeg je upućen poziv. 
 
Iz policije su kazali da, imajući u vidu prije svega značaj novinarske profesije kao jednog od temelja demokratskog društva, kao i ključne uloge u informisanju javnosti o dešavanjima od značaja i radu institucija, najoštrije osuđuju govor mržnje, prijetnje i nasilje usmjerene ka zaposlenima u medijima. 
 
- Policija će u okviru svojih nadležnosti, preduzimati mjere na osiguranju bezbjednog ambijenta za slobodno istraživanje, izvještavanje, život i rad zaposlenih u medijima - poručili su u saopštenju. 
 
Kazali su da Uprava policije ostaje snažno opredijeljenja u poštovanju navedenih principa i međunarodnih standarda u odnosu na novinarsku profesiju i postupanju sa posebnim senzibilitetom u zaštiti tih osoba koje svojim korektivnim i objektivnim izvještavanjem i istraživanjem, kao kontrolni mehanizam, doprinose vladivini prava i zaštiti građana.

Uprava policije: Prijetnje Jovanović kvalifikovane kao ugrožavanje sigurnosti

Miloš Medenica, koji se tereti da je formirao kriminalnu organizaciju, sproveden je jutros u Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici gdje će biti saslušan po prijavi saoptuženog Bojana Popovića koji je pred Višim sudom kazao da je za pozitivne ishode u sudskim postupcima Medenicama plaćao stanovima na Primorju.
- "Plakao si u tužilaštvu... opet ćeš plakati..." - riječi su koje je Medenica uputio Bojanu Popoviću dok je iznosio odbranu, što je kod njega kod njega izazvalo ,,osjećaj straha i nesigurnosti po život i tijelo, kao i po život i tijelo njemu bliskih lica - kako se navodi u krivičnoj prijavi koju je podnio.
Bojan Popović i njegov brat od strica Marko Popović, kako stoji u prijavi, ranije su imali informaciju da je Miloš Medenica u dva navrata podstrekavao određena lica da izazovu požar na njihovim vozilima i drugoj imovini.
Podsjećamo, Bojan i Marko Popović se terete da su pripadnici kriminalne organizacije na čijem čelu se nalazi Miloš Medenica.
Oni su u istrazi, a potom i pred sudom priznali da su preko posrednika bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici i njenom sinu Milošu plaćali u nekretninama za pozitivne ishode, u sudskim postupcima koje je njihova kompanija ,,Fab Live“ vodila protiv firme ,,Gugi komerc“ pred Vrhovnim sudom.
Advokat Damir Lekić, koji zastupa Popoviće, zatražio je od tužilaštva da u što kraćem roku pokrene postupak i istraži ovaj slučaj.
On je podsjetio da je za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti zakonom propisano da će se onaj ko ugrozi sigurnost nekog lica prijetnjom da će napasti na život ili tijelo tog lica ili njemu bliskog lica, kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine“.

Medenica sproveden na saslušanje u ODT

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata Podgoričaninu G.M. koji je verbalno napao i prijetio novinarki Radio Televizije Crne Gore (RTCG) Dušanki Pejović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-podgoricanin-osumnjicen-da-je-vrijedao-i-prijetio-novinarki-rtcg-dusanki-pejovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Osumnjičeni je 9. marta oko 15.20 sati ugrozio sigurnost D.P., novinarke &nbsp;RTCG, lica koje obavlja poslove od javnog značaja, tako što se oštećenoj, ispred zgrade u kojoj stanuje, obraćao uvredljivim riječima, prijetio joj da će je slomiti, da zna ko je ona i gdje živi, unoseći joj se u lice i ponavljajući prijetnje i uvrede do dolaska službenika Uprave policije - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.
On se, kako su naglasili, sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti.

Zadržavanje do 72 sata Podgoričaninu koji je vrijeđao i prijetio novinarki Dušanki Pejović

Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju odredilo je zadržavanje do 72 sata američkom državljaninu P.F.E. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
P.F.E. se sumnjiči da je oštećenom ispred njegove porodične kuće u Donjem Štoju prijetio da će ga ubiti.

Američki državljanin prijetio mještaninu Donjeg Štoja da će ga ubiti

Glavni grad Podgorica organizovao je brojne aktivnosti i svečanosti povodom ovog svijetlog praznika – 19. decembra, Dana oslobođenja Podgorice. Svečanost polaganja vijenaca i cvijeća obavljena je u devet sati, na Spomeniku Partizanu borcu na Gorici. Vijence su položile delegacije SOBNOR-a Crne Gore i OBNOR-a 1941–1945 Glavni grad Podgorica, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Nakon toga, a kako se dodaje, vijence su položili gosti – delegacije Gradskog SUBNOR-a Prijepolja, Vojnih penzionera Crne Gore, Udruženja boraca 1990/1991. godine Crne Gore, kao i delegacije političkih partija. Ovom slobodarskom skupu cvijeće su položile i prisustvovale delegacije OBNOR-a 1941–1945 iz Herceg Novog, Kotora, Budve, Bara, Tivta, Pljevalja, Bijelog Polja, Berana, Plužina, Nikšića, Danilovgrada, Andrijevice, Kolašina, Tuzi i Zete.
- Nakon polaganja vijenaca i cvijeća, prisutnima se obratio predsjednik SOBNOR-a Crne Gore, Radojica Radojević. On je pozdravio okupljene i pozvao da minutom ćutanja odaju počast herojima – oslobodiocima Podgorice i Crne Gore, kao i preminulim članovima i poštovaocima organizacije - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Čestitajući veliki praznik, Radojević je istakao da je 19. decembar jedan od najznačajnijih datuma u bogatoj istoriji Podgorice. Na današnji dan 1944. godine grad je oslobođen od fašizma, a ovaj datum i danas zrači kao snažan simbol slobode i trijumfa slobodarske Podgorice. Prije 81 godine, jedinice Treće divizije slavnih brigada NOVJ-a – Devete crnogorske narodnooslobodilačke brigade, Prve bokeljske narodnooslobodilačke brigade i Zetskog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda – u ranim jutarnjim časovima 19. decembra donijele su napaćenom narodu slobodu od krvoločnih fašista i njihovih saradnika.
- Na oltaru slobode grad i srez dali su ogroman doprinos. Oko 6.000 aktivnih učesnika učestvovalo je u Narodnooslobodilačkom pokretu, od čega oko polovina u redovima boraca Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Na bojištima, strelištima, u zatvorima i logorima živote je dalo oko 1.400 boraca, dok je nekoliko hiljada stradalo kao žrtve fašističkog terora. Grad je dao 476 nosilaca „Partizanske spomenice 1941“. Njihove žrtve nijesu bile uzaludne – iz njihove krvi nikla je sloboda u kojoj danas živimo - naglasili su.&nbsp;
Obilježavanje godišnjice oslobođenja Podgorice od fašizma prilika je i za izražavanje dubokog poštovanja svim borcima slavne NOB-e, kao i precima koji su iznjedrili hrabre sinove i kćeri, koji su širom nekadašnje domovine ugradili svoju mladost i živote za našu budućnost. Naša je trajna obaveza da nikada ne zaboravimo junake koji su svoje živote ugradili u slobodu Crne Gore, Podgorice i nekadašnje zajedničke države – od Triglava do Đevđelije. Njima dugujemo slobodu i zato im se i danas najdublje zahvaljujemo.
Radojević je uputio i poziv mladima da krenu njihovim časnim putem i nastave veličanstveno djelo svojih predaka. „Neka je vječna slava i hvala palim borcima za slobodu naše zemlje i našeg grada“, poručio je.
U 12.00 časova, delegacija OBNOR-a 1941–1945 Glavni grad Podgorica, po pozivu gradonačelnika i predsjednice Skupštine Glavnog grada, prisustvovala je svečanoj sjednici Skupštine Glavnog grada Podgorice. Takođe, SOBNOR Crne Gore je povodom 19. decembra – Dana oslobođenja Podgorice, održao svečanu sjednicu Skupštine, na kojoj su uručena priznanja zaslužnim pojedincima i organizacijama.
Nakon svečanosti na Gorici, u KIC-u „Budo Tomović“ u Podgorici održana je svečana sjednica Skupštine SOBNOR-a Crne Gore. Predsjednik Radojević pozdravio je prisutne delegacije i goste, zahvalivši im na dolasku. U nastavku sjednice podnio je Izvještaj o radu za 2025. godinu, kao i pravce djelovanja za 2026. godinu, istakavši da je organizacija ostvarila zapažene i značajne rezultate u svom radu i djelovanju.
Potpredsjednik SOBNOR-a Crne Gore, Ljubenko Borović, zahvalio je gostima iz okruženja na prisustvu i izrazio želju za nastavkom uspješne saradnje. Nakon toga pristupilo se uručenju priznanja za 2025. godinu.
Medalja borca SOBNOR-a Crne Gore dodijeljena je sekretarki SOBNOR-a Radmili Čagorović i Petru Labudoviću, predsjedniku OBNOR-a 1941–1945 Berane, u znak priznanja za doprinos NOR-u, njegovanju slobodarskih i antifašističkih vrijednosti i širenju prijateljstva među narodima.
Priznanja za doprinos radu i djelovanju SOBNOR-a Crne Gore dodijeljena su OBNOR-u 1941–1945 Bijelo Polje, poznatom novinaru i književniku Budu Simonoviću, Jovanu Đuroviću, potpredsjedniku OBNOR-a 1941–1945 Tivat, kao i Božu Šeroviću, članu Upravnog odbora OBNOR-a Herceg Novi.
Priznanje OBNOR-a 1941–1945 Glavni grad Podgorica, za doprinos afirmaciji rada organizacije i očuvanju izvornih principa slavne NOB-e, dodijeljeno je Nikoli Vukčeviću, članu Upravnog odbora OBNOR-a 1941–1945 Glavni grad Podgorica.
- U ime nagrađenih obratio se Budo Simonović, zahvalivši na dodijeljenim priznanjima, uz čestitke građanima Podgorice povodom Dana oslobođenja i želje SOBNOR-u Crne Gore za dalji uspjeh u radu - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Na kraju svečanosti, prisutne delegacije i goste pozdravio je potpredsjednik SOBNOR-a Crne Gore Ljubenko Borović, čestitajući Dan oslobođenja Podgorice i poželjevši dobitnicima priznanja i svim prisutnima dobro zdravlje, sreću i uspjeh u budućem radu.
- Opšti je zaključak svih prisutnih da je ovaj 19. decembar bio dan antifašizma i slobode – dan za sjećanje i nezaborav - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Dan slobode i sjećanja: Podgorica obilježila 81 godinu od oslobođenja

Odbor direktora Instituta "Dr Simo Milošević" izabrao je novog predsjednika, Pavla Obradovića, koji je član upravljačkog tijela ustanove već dvije godine u ime Vlade Crne Gore.
On je izabran na tu funkciju umjesto u Srbiji uhapšenog Predraga Dragojlovića. Odbor direktora je tek prekjuče primio ostavku Dragojlovića, potvrdio je Novskom portalu, Obradović.
- Biću predsjednik Odbora direktora Instituita Igalo do sljedeće Skupštine akcionara za dva do tri mjeseca. Skupština će birati sve članove Odbora. To je bila jedina tačka dnevnog reda Odbora - kazao je Obradović.
Obradović je u Odbor direktora došao u vrijeme najveće krize za Institut, koji je bio pred stečajem. Danas se pred kompanijom otvara nova perspektiva.
- Uspjeli smo da uz veliku pomoć Vlade i manjinskog akcionara spasimo Institut. Uspješno poslovanje ove godine najviše je zahvaljujući realnim cijenama usluga za osiguranije Fonda zdravstva, koje više od decenije nijesu mijanjene. U idućoj godini planiramo da sprovedemo dokapitalizaciju i nastavimo Planom restrukturiranja. Uslijediće raspisivanje tendera za izradu projekata rekonstrukciju oronulih zgrada i medicinskog dijela na 4 zvjezdice ,što je dio Plana - kaže Obradović.
Inače, Pavle Obradović je menadžer turizma, bio je direkltor Turističke organizacije Herceg Novi u mandatu od 2017. do 2021. godine. Član je Novske liste.

Umjesto uhapšenog Dragojlovića: Pavle Obardović novi predsjednik Odbora direktora Instituta Igalo

Službenici Uprave policije su u proteklih sedam dana, u okviru akcije “Stranac”, realizovali 292 represivne mjere prema stranim državljanima, u okviru kojih je protjerano 10, a prinudno udaljeno 12 stranih državljana.
Otkazan je boravak za 31 i iniciran prestanak privremenog boravka za 24 strana državljanina.
Donijeto je 41 rješenje o povratku lica i izdata 174 prekršajna naloga, odnosno podnijeto prijava.&nbsp;
Od početka 2025. godine, u okviru akcije "Stranac" donijeto je 18.107 represivnih mjera u okviru kojih je: podnijeto 11.051 prekršajna prijava, odnosno izdato naloga, donijeto 1.932 rješenja o povratku lica.
- Prinudno su udaljena 235 lica, dok su 202 strana državljanina protjerana iz Crne Gore. Otkazan je boravak za 2.063 lica, dok je za 2.624 lica iniciran prestanak privremenog boravka - navedeno je u saopštenju policije.

Prethodnih sedam dana protjerano 10, prinudno udaljeno 12 stranaca

Primjena novog zakona i politike državnog vlasništva doprinijeće efikasnijem poslovanju državnih preduzeća, smanjenju fiskalnih rizika, unapređenju transparentnosti i kvalitetnijem upravljanju državnom imovinom, čime će se Crna Gora svrstati među zemlje sa savremenim i međunarodno usklađenim sistemom korporativnog upravljanja državnim preduzećima, poručeno je na okruglom stolu u Privrednoj komori u vezi primjene novog Zakona o privrednim društvima. Na događaju su predstavljeni Nacrt zakona o upravljanju privrednim društvima u državnoj svojini i Nacrt politike državnog vlasništva, kao ključni reformski iskoraci u unapređenju korporativnog upravljanja privrednim društvima u vlasništvu države. Brojne učesnike skupa, predstavnike resornih ministarstava i privrednih društava, u ime Privredne komore pozdravili su Mitar Bajčeta, generalni sekretar i Bojan Jovović, direktor Sektora za pravne i opšte poslove.&nbsp; Generalni sekretar Mitar Bajčeta istakao je zadovoljstvo što je i treći skup u okviru javne rasprave o regulativi koja uređuje rad privrednih društava veoma posjećen, što pokazuje značaj ovih zakona za privredu. Čestitao je Ministarstvu ekonomskog razvoja i Vladi privremeno zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja, a posebno Poglavlja 6 – Privredno pravo, te najavio da je u planu još sličnih sastanaka sa fokusom na obaveze za osiguravajuća društva. Renata Milutinović, generalna direktorica Direktorata za industrijski i regionalni razvoj Ministarstva ekonomskog razvoja, zahvalila je na čestitikama za zatvaranje poglavlja 6, istakavši da to nije rezultat rada samo MER, već timskog zalaganja velikog broja ljudi među kojima i predstavnika PKCG.&nbsp; - Poslije privremenog zatvaranja poglavlja ključno je da se krene u primjenu svih propisa koje smo donijeli - kazala je ona, dodajući da je namjera da se o ovoj regulativi razgovara i sa osiguravajučim društvima i predstavnicima tržišta kapitala. U prezentaciji navedenog nacrta zakona, Minas Trubljanin, generalni direktor Direktorata za centralnu harmonizaciju i razvoj unutrašnjih kontrola u Ministarstvu finansija, istakao je da se reforma sprovodi u skladu sa OECD smjernicama i predstavlja najznačajniju sistemsku promjenu u ovoj oblasti u Crnoj Gori, kao dio šire modernizacije javnog sektora započete 2023. godine. Ukazano je na rezultate sprovedene analize postojećeg regulatornog i institucionalnog okvira, koja je pokazala niz strukturnih slabosti, uključujući nepostojanje jasne i javno dostupne vlasničke politike države, fragmentiran i neujednačen model upravljanja i nadzora, koliziju više zakona koji se istovremeno primjenjuju na sektor državnih preduzeća, nedovoljnu profesionalizaciju upravljačkih organa, ograničenu transparentnost i značajne gubitke u poslovanju pojedinih društava.&nbsp; Učesnicima je pojašnjeno da će novi Zakon i Politika državnog vlasništva zajedno činiti normativnu osnovu za uspostavljanje modernog, efikasnog i odgovornog sistema upravljanja privrednim društvima u državnoj svojini. Zakonskim rješenjima uređuje se način vršenja vlasničke funkcije države, definišu se pravila za osnivanje, sticanje, zadržavanje ili izlazak iz vlasništva, kao i okvir za upravljanje i nadzor nad poslovanjem ovih društava, uključujući i društva u kojima država ima manjinsko učešće. Kao osnovni cilj reforme istaknuto je uspostavljanje koordinisanog, transparentnog i odgovornog vlasničkog upravljanja, uz jasno razgraničenje uloga države kao vlasnika, kreatora politika i regulatora.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219151256_39f958adf44a5fbd2518cd27719b189c5d36b1466ecb731828127c1c0493b663.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251219151256_39f958adf44a5fbd2518cd27719b189c5d36b1466ecb731828127c1c0493b663" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="Sa događaja u Privrednoj komori"> <figcaption>Sa događaja u Privrednoj komori(Photo: PKCG)</figcaption> </figure>  Poseban akcenat stavljen je na viziju razvoja sektora državnih preduzeća, u okviru koje se propisuju ciljevi poslovanja društava u državnoj svojini, kao što su održivo i efikasno pružanje javnih usluga, dugoročno uvećanje vrijednosti i doprinos ekonomskom razvoju Crne Gore. Najavljeno je uspostavljanje i redovno ažuriranje javnog registra društava u državnoj svojini, kao i definisanje kriterijuma za utvrđivanje društava od strateškog nacionalnog interesa, o čemu odlučuje Vlada, naročito u slučajevima upravljanja kritičnim nacionalnim resursima ili djelatnostima od posebnog značaja za ekonomiju zemlje. Tokom rasprave predstavljene su i ključne novine koje se uvode novim zakonskim okvirom, među kojima je obavezna periodična analiza cjelokupnog portfolija državnih preduzeća koju sprovodi Ministarstvo finansija i dostavlja Vladi na odlučivanje, kao i uspostavljanje koordinisanog, centralizovanog modela vlasničkog upravljanja sa Ministarstvom finansija kao nosiocem koordinacije. Posebno je pojašnjen mehanizam predstavljanja države na skupštinama društava putem punomoćnika, uz obavezna detaljna uputstva za glasanje i prethodne konsultacije sa Ministarstvom finansija, čime se jača jedinstven i odgovoran nastup države kao vlasnika.&nbsp; Značajan dio izlaganja bio je posvećen institutu Pisma o očekivanjima, koji je prepoznat kao jedna od ključnih novina. Naglašeno je da se ovim dokumentom jasno definišu strateški prioriteti, finansijski i operativni ciljevi, očekivani učinci, pitanja održivosti i standardi korporativnog upravljanja za svako pojedinačno društvo u državnoj svojini. Istaknuto je da su članovi organa upravljanja dužni da svoje funkcije obavljaju u skladu sa ovim zahtjevima, te da se uvode precizni kriterijumi za profesionalizaciju, imenovanje i razrješenje članova upravljačkih organa, uključujući obavezne javne konkurse, nezavisne članove odbora i vremenski ograničene mandate.&nbsp; Dosta polemike na prethodnim okruglim stolovima bilo je oko predviđenog uvođenja dvodomnog upravljanja državnim preduzećima. Nakon sagledavanja primjedbi, prema riječima predstavnika Ministarstva, odlučeno je da akcionarska društva moraju imati dvodomni sistem upravljanja, dok će se kod DOO ovo dodatno razmotriti. Sva velika preduzeća u državnoj svojini biće akcionarska društva, a mala i srednja preduzeća DOO, ukoliko već sada nemaju više od 30 akcionara. Privrednike je, između ostalog, interesovalo kada se može očekivati usvajanje lex specialisa o upravljanju državnim preduzećima, na šta im je odgovoreno da je riječ o kraju prvog kvartala 2026. Tražili su pojašnjenje zakonskog rješenja o obaveznom znanju iz korporativnog upravljanja koje moraju imati članovi organi upravljanja, te da li će oni biti u obavezi da prođu adekvatne obuke za to. Predstavnici predlagača su istakli da će za članove organa upravljanja u preduzećima koje bira država ranije iskustvo u korporativnom upravljanju biti dokaz o ispunjavanju ovog uslova, dok će ostali proći obuku iz te oblasti. Privrednici ocjenjuju da je u Zakonu neophodno precizirati da se ove obaveze odnose na predstavnike države.&nbsp; Pitali su i da li će prestanak mandata aktuelnih izvršnih direktora usljed primjene novog zakona proizvesti obaveze isplata otpremnina, na šta je odgovoreno da je najbolje rješenje za privredno društvo njihov ulazak u nove organe upravljanja.&nbsp; Privrednike je zanimalo koliko će trajati period usklađivanja društava sa novim zakonom nakon njegovog usvajanja, na šta su predstavnici Vlade prokomentarisali da je godina dovoljan rok za ispunjenje ove obaveze.&nbsp; Takođe, bilo je nedoumica o tome kako se ovaj zakon primjenjuje na specifična privredna društva čiji su osnivači podjednako država i više lokalnih samouprava, a što će biti predmet daljeg razmatranja. Na pitanja privrednika odgovarali su članovi ekspertskog tima koji je bio angažovan na izradi zakona Dijana Raičković i Nemanja Radović.

Novi zakon donosi efikasnije upravljanje državnim preduzećima i smanjene fiskalnih rizika

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Tag: ugrozavanje-sigurnosti