Ukinut je istražni zatvor devetorici osumnjičenih koji su uhapšeni nakon incidenta na Danima srpske kulture u Splitu.
Anamarija Ljubičić Kuzmanić, advokat Jakova Ćalete, pritvorenog predsjednika HDZ-a Kotara Blatine-Škrape, potvrdila je RTL-u da je dobila rješenje o puštanju iz istražnog zatvora za svog branjenika, te ostalih petoro osumnjičenih unutar prve optužnice. Još trojica osumnjičenih već su primila rješenje o puštanju iz pritvora.
Index prenosi da u obrazloženju Izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Splitu stoji da nisu ispunjeni uslovi za određivanje istražnog zatvora, odnosno da više nema opasnosti od ponavljanja krivičnog djela, kao ni utjecaja na svjedoke.
Prije deset dana grupa od 50 do 100 muškaraca, uglavnom maskiranih i uglavnom pripadnika splitske Torcide, došla je na priredbu u sklopu Dana srpske kulture i prekinula manifestaciju, te naredila okupljenima da napuste prostorije splitskog kotara Blatine, gdje se događaj održavao.
Devetoricu je u danima nakon incidenta policija uhvatila, a sud im je odredio mjesec istražnog zatvora.
Torcida je prošle subote održala protest u Splitu na kojemu je zahtijevala puštanje "svoje braće" iz zatvora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Ukinut pritvor devetorici uhapšenih nakon prekida Dana srpske kulture u Splitu

Viši sud u Podgorici ukinio je pritvor državljanina Azerbejdžana i Turske N.D. i Y.G. koji su uhapšeni zbog navodnog učešća u incidentu na Zabjelu u kojem je lakše povrijeđen Podgoričanin M.J.&nbsp;
Njima je juče određen pritvor do 30 dana zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju. Međutim, sudija za istragu je dan kasnije donio drugu odluku, utvrdivši da nema sumnje za pokušaj ubistva.
- Sudija za istragu je 30. oktobra ukinuo pritvor određen rješenjem od 29.oktobra 2025. godine po pritvorskom osnovu iz clana 175 st. 1 tac. 1 ZKP-a našavši da ne postoji osnovana sumnja da su okrivljeni Y.G. i N.D. izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju, stavljeno im na teret naredbom o sprovođenju istrage, a shodno prijedlogu Višeg državnog tužilaštva - saopšteno je Portalu ETV iz Višeg suda.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković kazao je večeras da još nije utvrđena kvalifikacija krivičnog djela u slučaju incidentu koji se 26. oktobra dogodio na Zabjelu.
Iz Višeg državnog tužilaštva Televiziji E je danas rečeno da je donijeta naredba o sprovođenju istrage protiv dva strana državljanina zbog sumnje da su izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju.
- Ovo tužilaštvo preduzima sve druge neophodne mjere i radnje, pribavljanje svih video zapisa sa nadzornih kamera i drugih dokaza za koje se ukazala potreba, a radi potpunog rasvjetljavanja predmetnog događaja i donošenja dalje odluke u predmetu - navedeno je u odgovoru Višeg tužilaštva.
Kako je juče objavio Portal <a href="https://www.antenam.net/drustvo/hronika/386514-pritvor-dvojici-stranaca-zbog-incidenta-na-zabjelu-negiraju-da-su-bili-na-mjestu-dogadjaja" target="_blank">Antena M</a>, obojica pritvorenih stranaca kategorički tvrde da su nevini, da nijesu učestvovali u tuči, te da se u kritičnom trenutku uopšte nijesu ni nalazili na ulici.
Prema njihovim saznanjima, tražili su da se izuzmu snimci sa kamera na ulazu zgrade u kojoj žive, a na osnovu kojih bi se utvrdilo vrijeme kada su u zgradu ušli i kada su je napustili.
Policija je juče izuzela snimke sa navedenog video nadzora i ukoliko oni potvrde priču dvojice stranih državljana, oni će biti pušteni na slobodu.
Za još dvojicom stranaca, državljana Azerbejdžana, policija još uvijek traga.

610x380

500x500

Ukinut pritvor državljanima Azerbejdžana i Turske, ne postoji sumnja za pokušaj ubistva

Viši sud ukinuo je kućni pritvor suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću kojeg je SDT optužilo da je navodno službeni položaj podredio u interesu kavačke kriminalne grupe – saznaje Portal ETV.
Prema saznanjima Portala ETV, jedina mjera koja je ostala za Čađenovića je oduzet pasoš.
Čađenović je uhapšen u spetmebru 2022. godine i nakon devetnaest i po mjeseci - napustio je Istražni zatvor, ali mu je izrečena mjera nadzora napuštanja mjesta stanovanja.
Čađenovića je SDT označilo da je bio član navodne kriminalne grupe koju je, prema aktu Tužilaštva formirao Zvicer. Na optužnici je i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilacac Milivoje Katnić koje Tužilaštvo takođe tereti da su svoje službene položaje podredili toj mafijškoj organizaciji. Čađenović, Lazović i Katnić negirali su navode optužnice koju je protiv njih podigao specijalni tužilac Miloš Šoškić.
U višesatoj odbrani koju je iznosio na dva ročišta Čađenović je svaku tačku optužnice analizirao i naveo sve slučajeve a takvih je na desetine u kojima je postupao i pokrenuo postupak protiv kavačkog kriminalnog klana.
- Kreatori optužnice naveli su skupinu neistina da sam postao član kriminalne organizacije jednog od vođa kavčana Radoja Zvicera, da protiv njega i ostalih visokorangirnah članova iz tog mafijaškog klana nijesam pokretao postupke, podizao optužnice i da sam ih štitio. U periodu kada sam postao navodi član te grupe od 2020. do 2022. godine podigao sam tri optužnice i u tim aktima su Zvicer, Slobodan Kašćelan, Duško Roganović i više osoba koje sam optužio za najteža krivična djela, a za koja je zaprijećena maksimlan kazna - kazao je Čađenović 14. oktobra u Višem sudu.

Marija Žižić

1084x550

Čađenoviću ukinut kućni pritvor

Molim sudsko vijeće da sada ne razmatra prijedlog mog advokata za ukidanje pritvora, ne zato što je meni u UIKS-u dobro već zato što ne želim da izađem dok se moj otac nalazi tamo - kazao je suspendovani službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović u Višem sudu.
On je to saopštio nakon zahtjeva njegovog advokata Nikole Martinovića da mu sudsko vijeće ukine pritvor jer se tamo nalazi 40 mjeseci i odredi mu mjeru zabrane napuštanja stana jer nije prihvaćeno najveće jemstvo od devet miliona eura.
Martinović je ukazao da je Lazović porodičan čovjek i ima dvoje maloljetne djece.
Nakon toga riječ je tražio Lazović i ukazao sudskom vijeću da se nije vidio sa svojim advokatom pa mu nije mogao saopštiti da ne podnosi taj zahtjev.
- Nije meni mjesto tamo, niti je meni tamo dobro ali ne želim da izađem iz pritvora dok se tamo nalazi moj otac - kazao je Lazović.
On je dodao da je sa tim stavom upoznata njegova porodica.
Optužnicom tužioca Zorana Vučinića, osim Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana, Milana Vujotića, Radoja Živkovića, Radovana Pantovića, braće Radovana i Petra Mujovića, Duška Roganovića, Nikole Spasojevića obuhvaćeni su i odbjegli policajac Ljubo Milović, suspendovani policajac Petar Lazović i Nikša Perović.
Zviceru se na teret, osim organizovanja kriminalne grupe, stavlja i teško ubistvo, pranje novca, šverc droge.
Lazović i Milović su, osim za pripadništvo u Zvicerovom kriminalnom klanu, optuženi i za šverc droge i cigareta. Lazoviću se sudi i zbog zloupotrebe službenog položaja.
Živković, Spasojević, Kašćelan, Vujotić, Pantović i Roganović se, takođe, terete za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Lazović: Ne želim da izađem iz pritvora dok se tamo nalazi moj otac

Bivšem šefu kriminalističke policije u Baru, policajcu Iliji Vasoviću danas je ukinut pritvor.
Tu odluku je donijelo Krivično vijeće Višeg suda kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević.
Vasović je uhapšen 6. juna prošle godine i od tada se nalazio u pritvoru.
Iz Specijalnog tužilaštva su ranije saopštili da prikupljeni dokazi upućujuću da je Vasović u drugoj polovini 2020. godine u Ulcinju, Baru postao član kriminalne organizacije koju je kako se, osnovano sumnja, organizovao Aleksandar Mrkić.
Osim Aleksandra Mrkića i Vasovića na optužnici su i bivši direktor policije Veselin Veljović, te Nikola Mrkić, Mujo Nikočević, Arsenije Kalezić, Stefan i Nikola Bubanja, Borislav Lečić, Dušica i Željko Bulatović, Nemanja Anđelković, Sadig Elnagar, Nikola Bačilović, Predrag Veljić i Goran Gluščević.
Okrivljeni se, prema navodima optužnice, terete da su članovi kriminalne grupe koju formirao Aleksandar Mrkić koja se bavila krijumčarenjem cigareta iz slobodne carinske zone Luke Bar i pranjem novca.
- Vasović je od avgusta 2020. do marta 2021. godine, zloupotrebljavao službeni položaj načelnika Stanice kriminalističke policije Centra bezbjednosti Bar i svoja policijska ovlašćenja. Nije naređivao preduzimanje i nije preduzimao policijske mjere i radnje protiv organizatora i pripadnika kriminalne organizacije – naveli su ranije iz SDT.
Vasović je pred sudom kategorično negirao navoda iz optužnice i dodao da je mnogo gnusnih laži pročitao o sebi i da se nada da će sud utvrditi istinu.
- Ne osjećam se krivim, ne priznajem krivicu odgovaraću na pitanja svojih advokata i ostalih branilaca, ali neću odgovarati na pitanja tužilaca. Od prisutnih poznajem jedino Veselina Veljevića, jer sam bio na sastancima dok je bio direktor Uprave policije. Privatno nikada nijesmo imali kontakt. Poznajem Aleksandra Mrkića i prilikom privođenja vidio sam Arsenija Kalezića - ispričao je Vasović.
On je naglasio da nikada nijedan službeni podatak nije odao nijednoj osobi a, kako je to predstavljeno optužnicom.

1250x600

Iliji Vasoviću ukinut pritvor nakon 16 mjeseci

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik obratio se novinarima i prokomentarisao ukidanje pritvora nakon što je saslušan u Tužilaštvu BiH.
Kaže kako smatra da je njegovo saslušanje u Tužilaštvu BiH važna stvar ne samo za njega, nego i za "sve one zlonamjerne koji su željeli destabilizaciju i da kroz ovaj slučaj naprave dodatne probleme u BiH".
Dodik je za RTRS rekao da nova realnost govori o tome da nema više zabranu puta u inostranstvo i kretanja po BiH.
- Pristao sam da dobrovoljno dođem u Sud BiH i nakon sat i po vremena dobio sam rješenja o ukidanju pritvora i ukidanju naloga za potragama u BiH i inostranstvu. Naravno, to je predmet koji će još trajati - kazao je Dodik.
Dodik je naveo da se svakih 15 dana moram javljati u policijsku stanicu Laktaši.
- Ne osjećam se slavodobitno, već umorno od svega - rekao je Dodik.
Sud BiH donio je danas rješenje kojim je prihvaćen prijedlog Tužilaštva BiH o ukidanju pritvora Dodiku, čime više nije na snazi ni potjernica koja je bila raspisana za njim.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fdodik-saslusan-u-tuzilastvu-bih-pa-mu-ukinut-pritvor&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dodik nakon ukidanja pritvora: Više nemam zabranu putovanja i kretanja

Ukinut je pritvor trojici aktivista vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) okrivljenih za napad bejzbol palicama na studente u Novom Sadu, saopštio je Viši sud u tom gradu 2. juna.
Četvrtom optuženom za taj napad koji se desio krajem januara, pritvor je zamijenjen mjerom zabrane napuštanja stana uz primjenu elektronskog nadzora.
U napadu za koji se terete, jednoj studentkinji dislocirana je vilica.
Odluku o ukidanju pritvora donelo je Žalbeno vijeće Višeg suda u Novom Sadu većinom glasova, uvažavajući žalbe branilaca okrivljenih i time preinačilo rješenje Osnovnog suda u Novom Sadu od 27. maja.
U saopštenju suda se navodi da je vijeće posebno imalo u vidu dužinu trajanja pritvora od više od četiri mjeseca zbog krivičnih djela za koje se vodi skraćeni krivični postupak.
Kako je istaknuto, pritvor je ukinut okrivljenima koji do sada nisu osuđivani, "kao i okrivljenom koji je novčanom kaznom ranije osuđen zbog neistovrsnog krivičnog djela".
- U odnosu na okrivljenog N.D, kojem je ranije izrečena uslovna osuda zbog istovrsnog krivičnog djela, zbog čega kod njega i dalje postoje okolnosti koje ukazuju da bi u narednom kratkom periodu mogao ponoviti krivično djelo, veće je pritvor zamijenilo blažom mjerom - saopštio je Viši sud.
Četvorica naprednjaka sumnjiče se da su u noći između 27. i 28. januara bejzbol palicama napali studente koji su lepili propagandni materijal u blizini prostorija SNS-a u Novom Sadu.
Suđenje je počelo krajem aprila. Na teret im se stavljaju krivična djela ''nasilničko ponašanje'' i ''teška tjelesna povreda''.
Nadležno tužilaštvo za dvojicu traži po tri godine zatvore, a za drugu dvojicu dvije i po godine.
Taj napad bio je povod za ostavke tadašnjeg premijera Srbije Miloša Vučevića i gradonačelnika Novog Sada Milana Đurića.
Međutim, četiri mjeseca kasnije 20. maja, Vučević je sa mesta predsjednika SNS-a najavio da će članovi njegove stranke blokirati zgradu suda dok optuženi naprednjaci ne budu pušteni iz pritvora.
Ideju je prvobitno podržao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je 20. maja na svom zvaničnom Instagram nalogu objavio poruku "Sloboda junacima" sa imenima uhapšenih naprednjaka.
Kasnije su, ipak, odustali od tih planova uz obrazloženje da ne žele da "još više otežaju rad suda".
Takvim planovima naprednjaka prethodila je odluka Apelacionog suda u Novom Sadu o puštanju u kućni pritvor troje aktivista koji se terete za navodni pokušaj rušenja ustavnog poretka.
Ta sudska odluka donijeta je u vrijeme blokade zgrade suda od strane studenata u blokadi i građana koji zahtevaju oslobađanje aktivista smatrajući ih političkim zatvorenicima.

Ukinut pritvor okrivljenim aktivistima SNS-a za napad na studente u Novom Sadu

Vrhovni sud ukinuo je rješenje Apelacionog po kome je M.T. koji se sumnjiči za krivično djelo teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja i krivičnog djela nepružanje pomoći licu povrijeđenom u saobraćajnoj nezgodi pušten da se brani sa slobode.
Apelacioni sud mu je izrekao mjere nadzora obaveznog povremenog javljanja u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Berane, kao i privremeno oduzimanje putne isprave.
Nesreća se dogodila 6. novembra u na aerodromskoj pisti u Beranama kada je maloljetnik pregazio I.Š. iz ovog grada staru 16 godina i usmrtio je. Nesavejsni vozač je potom je pobjegao sa lica mjesta, ali je ubrzo indentifikovan i uhapšen.
Pritvor maloljetnom M.T. prethodno je odredio sudija za maloljetnike Višeg suda u Bijelom Polju.
- Vijeće za maloljetnike Vrhovnog suda Crne Gore uvažio je žalbu Višeg državnog tužilaštva iz Bijelog Polja od 9. decembra i ukinuo Rješenje Apelacionog suda Crne Gore od 5. decembra 2024.godine i predmet vratio Apelacionom sudu na ponovno odlučivanje, pri čemu je u obrazloženju dao jasna uputstva za postupanje u navedenom predmetu - navedeno je u odluci Vrhovnog suda.

Nesreća na pisti u Beranama: Apelacioni sud ukinuo pritvor maloljetniku, Vrhovni vratio predmet na ponovno odlučivanje

Viši sud u Podgorici ukinuo je pritvor okrivljenom za ratni zločin protiv civilnog stanovništva Slobodanu Pekoviću, potvrdila je portalu ETV samostalna savjetnica za odnose sa javnošću Marija Raković.
Kako je pojasnila, pritvor Pekoviću je ukinut jer su od dana podizanja optužnice protekle tri godine bez donijete prvostepene presude
- Izrečene su mu mjere obaveznog povremenog javljanja nadležnom organu i privremeno mu je oduzeta putna isprava - rekla je našem portalu Raković.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Pekovića 21. oktobra 2021. godine.
Prema navodima optužnice, Peković je 8. juna 1992. godine u vojnom napadu na selo Hum, koje pripada Opštini Foča, ubio Muja i Eminu Šabanović.&nbsp;
Nakon što je, piše u optužnici, Emina Šabanović kazala da nema oružja u kući, Peković je nekoliko puta udario po glavi drvenom drškom od lopate, a zatim uhvatio za kosu i odvukao do kuće Muja Šabanovića gdje ih je oboje ubio, pucajući na njih iz automatskog oružja. Njihova tijela su izgorjela u požaru kuće Muja Šabanovića koju je, prema optužnicu, zapalio Peković.
Peković je, navodi se u tom aktu, takođe i početkom septembra 1992. godine silovao ženu koja je dobila status zaštićenog svjedoka. Dodaje se da je s još nekoliko uniformisanih lica, iz sportske dvorane "Partizan" u Foči, u navodnoj namjeri da ih spasi, izveo zaštićenog svjedoka - oštećenu s maloljetnom ćerkom i još dvije osobe i njihovo petoro djece i odveo u stan koji se nalazio u blizini tadašnje SJB u Foči, u kojem se nalazila grupa vojnika. Uz prijetnju, Peković i drugi muškarac su silovali zaštićenu svjedokinju, nakon čega su je izveli iz te sobe.
Slobodan Peković ranije je negirao optužbe da je ubio Šabanoviće i silovao oštećenu A1 u septembru iste godine.

Tamara Klikovac

Ukinut pritvor optuženom za ratni zločin: Peković na slobodi jer nije donijeta prvostepena presuda

Na gradilištu Vrulja - Mijakovići paralelno se izvode radovi na otvorenoj trasi i na mostovima. Danas je završen prvi sloj asfalta na mostu broj 1, dok su na mostu broj 2 radovi su u završnoj fazi. Izvođač radova je kompanija Bemax.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141148_305464170924be290cde3963d43975451f90560fb4b7181aef5fb308a8e150cb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114141148_305464170924be290cde3963d43975451f90560fb4b7181aef5fb308a8e150cb" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Most broj 1 dug je 126 metara, sa četiri raspona, dok je most broj 2 dužine 156 metara i imaće pet polja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141148_ba77c1bee28a8923427f9c1f0b767831a00e549b0bed84c43b5bd2e1368e7f26.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251114141148_ba77c1bee28a8923427f9c1f0b767831a00e549b0bed84c43b5bd2e1368e7f26" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, dionica Vrulja – Mijakovići duga je sedam i po kilometara i povezuje regionalni put Slijepač most – Trlica sa magistralom Pljevlja – Đurđevića Tara.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141148_f6499eb79b666209b10610f94e00154034ebf305ab1707ac224a9580ecdfd734.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114141148_f6499eb79b666209b10610f94e00154034ebf305ab1707ac224a9580ecdfd734" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Nakon završetka radova, očekuje se značajno poboljšanje saobraćajne povezanosti Pljevalja sa gradovima na sjeveru.&nbsp; U nastavku pogledajte kako teku radovi na gradilištu Vrulja - Mijakovići.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141148_acd7d5c1bcf3873aff732dd9df3c46120a26015f1e28986552bbbf92f6bd1c66.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251114141148_acd7d5c1bcf3873aff732dd9df3c46120a26015f1e28986552bbbf92f6bd1c66" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141148_eaaefa72dd068e1af162a8d561db280970e6bb5b94fa12c0db1755ab6683ff38.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251114141148_eaaefa72dd068e1af162a8d561db280970e6bb5b94fa12c0db1755ab6683ff38" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141148_5e4b1ac0f9842904a60782ac557d11426de3d4817309bcc8295363ce58be4325.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251114141148_5e4b1ac0f9842904a60782ac557d11426de3d4817309bcc8295363ce58be4325" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141148_4839c7e510dd07cbaa81f3c59f72050371a94f64d40981522551e08dfd3e2053.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251114141148_4839c7e510dd07cbaa81f3c59f72050371a94f64d40981522551e08dfd3e2053" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141152_cadae22b12fd8d4f706f9a4fdc24c3dda6663479624627619230333e9c3ef163.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251114141152_cadae22b12fd8d4f706f9a4fdc24c3dda6663479624627619230333e9c3ef163" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141152_f6499eb79b666209b10610f94e00154034ebf305ab1707ac224a9580ecdfd734.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251114141152_f6499eb79b666209b10610f94e00154034ebf305ab1707ac224a9580ecdfd734" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141152_ba77c1bee28a8923427f9c1f0b767831a00e549b0bed84c43b5bd2e1368e7f26.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251114141152_ba77c1bee28a8923427f9c1f0b767831a00e549b0bed84c43b5bd2e1368e7f26" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141152_e2592499cf1d7ab02de468634ef9165af66b54c2e700cde20094c226558e014b.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251114141152_e2592499cf1d7ab02de468634ef9165af66b54c2e700cde20094c226558e014b" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Gradilište Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Gradilište Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>

(FOTO) Na gradilištu Vrulja - Mijakovići radovi teku punom parom: Završen prvi sloj asfalta na mostu broj 1

Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da je Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore najsličniji slici Dorijana Greja jer ono što ima u tom dokumentu, ne postoji u realnosti.
- &nbsp;Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je targetiralo pet novinara, samo zato što smo kontaktirali SDT, što bi trebalo da bude naš prioritetni zadatak kao novinara. Od osam medija šest urednika je pisalo pismo ambasadama. Osim što nas je Johan Satler pozvao na razgovor, ostali nijesu dali odgovor. Ako novinarima ugrozite integritet, ugrožavate mu egzistenciju - ocijenio je Đuranović na panelu "Značaj slobode medija u savremenome svijetu" u okviru Cetinjskog foruma.
Glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković kazao je da je na sceni proces čiji je konačni cilj namjera da se umjesto ogoljene represije ide na pokušaj osporavanja, negiranja ljudskog i profesionalnog integriteta.
- Prvi put se taj cilj pokušava postići angažovanjem institucija. Desiće se već u ponedjeljak da u Skupštini budu izabrani dvoje sudija Ustavnog suda i kad se to desi Crna Gora će dobiti aplauze iz Brisela. Takođe će jedan politički subjekt imati većinu u Ustavnom sudu Crne Gore. Troje sudija Osnovnog suda postaće sudije Ustavnog suda, dakle nije potreban niko ko ima integritet, a koji će kontrolisati rad vlasti. DF će imati zaokruženu kontrolu Ustavnog suda - kazao je Šuković.
Glavna i odgovorna urednica portala Standard Jasmina Muminović navodi da je, nakon svih pokušaja destrukcije, napravljena konstrukcija kriminalne hobotnice.
- Iako još uvijek ne znamo u kom smislu smo mi učestvovali u tome. Ovaj slučaj je imao tri jasna cilja. Da nam nanese reputacionu šetetu, da nas finansijski unište - istakla je ona.
Glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić kaže da se govori o predmetu koji je amaterski napisan, te da on služi za kompromitaciju medija.
- Na početku smo vrlo teško i bolnog procesa - kazala je Nikolić.

Đuranović: Izvještaj EK najsličniji slici Dorijana Greja, ono što ima u njemu ne postoji u realnosti; Šuković: DF će zaokružiti kontrolu nad Ustavnim sudom

Hrvatska Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) izrekla je upravnu novčanu kaznu jednom teleoperatoru, kao vođi obrade, od 4,5 miliona eura zbog povreda Opšte uredbe o zaštiti podataka zbog čega su, tvrde, bili ugroženi lični podaci 900 hiljada korisnika.
Nakon postupka koji je sproveden po službenoj dužnosti, objavio je u petak AZOP na svojim mrežnim stranicama, kazna je teleoperateru izrečena zbog transfera ličnih podataka u treće zemlje bez valjanog instrumenta i bez transparentnog informisanja ispitanika, te obrade kopija ličnih karata i uvjerenja o nevođenju kaznenog postupka zaposlenih bez pravne osnove, kao i nepreduzimanja odgovarajuće prethodne kontrole izvršioca obrade, prenosi Index.hr.
Teleoperater je, objašnjava AZOP ne navodeći o kojem se teleoperateru radi, prenosio lične podatke svojih korisnika uvozniku podataka u Srbiji odnosno društvu unutar grupacije koje je održavalo softver.
Teleoperater, a radi se o Telemachu oštro odbacuje navode objavljene na internet stranici AZOP-a te najavljuje da će preduzeti sva raspoloživa pravna sredstva u svrhu zaštite prava, integriteta i reputacije kompanije. 
- U slučaju koji navodi AZOP nije došlo do povrede podataka. Podaci nijesu prosljeđivani van Hrvatske niti EU te su sačuvani isključivo na području Hrvatske, sigurni su i nije bilo nikakvog curenja - tvrde u Telemachu.
Prenos podataka, navodi AZOP, temeljio se na standardnim ugovornim klauzulama od sredine aprila 2020. do najkasnije 27. decembra 2022. godine, no nakon tog datuma teleoperater je propustio sklopiti standardne ugovorne klauzule s izvršiocem obrade u Srbiji.
To znači, objašnjavaju iz AZOP-a, da se nakon tog datuma prenos ličnih podataka ispitanika odvijao "bez odgovarajućih zaštitnih mjera".
AZOP je objasnio da je operater, budući da Evropska komisija za Srbiju nije donijela odluku o primjerenosti u smislu odredbi Opšte uredbe o zaštiti podataka, morao redovne prenose ličnih podataka ispitanika zasnovati na nekom od instrumenata za prenos.
- Izvršilac obrade iz Srbije mogao je pristupati cijeloj SAP CRM bazi i to s administratorskim ovlašćenjima, a što je značilo da je imao neograničene ovlasti pristupu ličnim podacima, njih ukupno 847,86 hiljada ispitanika/korisnika usluga voditelja obrade - navodi se iz AZOP-a.
Odnosno, nastavlja AZOP, da je mogao pristupati imenu i prezimenu, OIB-u, adresi s lične karte, adresi priključka, adresi za slanje računa, kontakt broju, adresi elektronske pošte, IBAN-u, MSISDN-u, ICCID-u te podacima o ugovorenim uslugama korisnika.
Osim toga, naveli su iz AZOP-a, teleoperater nije sproveo Procjenu rizika za prenos ličnih podataka u Srbiju, što je bio dužan učiniti prije početka prenosa ličnih podataka u treću zemlju, a sva su ta postupanja protivna odredbama Opšte uredbe o zaštiti podataka.
Takođe, dodaje AZOP, teleoperater o navedenom prenosu u Srbiju, zemlju van Evropskog ekonomskog prostora (EPG), "nije niti informisao ispitanike, što mu je obaveza na osnovu Opšte uredbe o zaštiti podataka.
- Pregledom politika privatnosti utvrđeno je kako vođa obrade nije koristio jasne jezične formulacije da se lični podaci ispitanika prenose van EGP, već je koristio formulacije poput "možda" će se lični podaci dijeliti u treće zemlje ili da se lični podaci u pravilu obrađuju na području Evropske unije, a samo izuzetno van Evropske unije - dodali su iz AZOP-a.
Teleoperater je, kako su rekli, "prekomjerno" obrađivao lične podatke svojih zaposlenih odnosno da je prikupljao "kopije njihovih ličnih karata", što je takođe protivno odredbama Opšte uredbe o zaštiti podataka.
- Dodatna otežavajuća okolnost - navedi su iz AZOP-a je i to što je operater "zanemario mišljenje svoje službenice za zaštitu podataka, koja je izdala mišljenje kako se prikupljanje kopija ličnih karata s obzirom na sadržaj podataka može smatrati prekomjernom obradom ličnih podataka".
Isto tako, operater je prikupljao i potvrde o nevođenju kaznenog postupka svojih zaposlenih", što je takođe protivno Opštoj uredbi o zaštiti podataka.

Hrvatski teleoperator kažnjen 4,5 miliona eura: Bili ugroženi lični podaci 900.000 korisnika

Brojni građani danas su na Lovćenu uglas pjevali himnu Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLy8tm6JZIdc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Time je Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), <a href="https://etv.me/drustvo/bio-i-ostao-crnogorski-stega-obiljezila-njegosev-dan-na-lovcenu">u okviru konceptualnog događaja pod nazivom „Bio i ostao crnogorski“</a>, obilježila Njegošev dan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAovbCQz4NUc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Nosili su i transparente sa porukama poput „neka bude borba neprestana“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZ7EPMe0hgwY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Sa Lovćena odjekivala himna Crne Gore

Ginekolog P. J., koji se sumnjiči za nedozvoljne polne radnje, nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu pušten je da se u daljem toku postupka brani sa slobode - saopšteno je Portalu ETV iz te institucije.
Ginekolog P. J. uhapšen je juče nakon što je jedna žena prijavila da ju je on neprikladno dodirivao poslije ginekološkog pregleda u privatnoj klinici.&nbsp;
Policija je saopštila da su upoznali tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, nakon čega je dalje postupanje nastavio tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.
Iz policije su naveli da je žena upućena na ljekarske preglede.
- Sa cjelokupnim spisima predmeta upoznat je postupajući tužilac koji se izjasnio da se u radnjama P. J. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljene polne radnje i on je po njegovom nalogu uhapšen - kazali su iz Uprave policije.

Ginekolog nakon saslušanja pušten da se brani sa slobode

„Pokazao sam ličnu i profesionalnu odgovornost. Iako je postojala jasna sugestija Uprave policije da, kada smo imali organsko djelovanje omladine sa Zabjela - jer im je bio povrijeđen drug, komšija i sugrađanin – ja sam pošao na lice mjesta, poznajući te ljude i situaciju, s namjerom da doprinesem nastavku dalje eskalacije svega toga. U određenoj mjeri smo u tome i uspjeli“.&nbsp; Tako je, u prilično neartikulisanom, govoru u Skupštini Crne Gore u ponedjeljak, 11. novembra, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokušao da objasni svoju ulogu tokom dramatičnih kesenofobnih, antiturskih i fašističkih divljanja na Zabjelu i širom Podgorice 26. i 27. oktobra.&nbsp; Ostavićemo po strani više nego nepristojno samohvalisanje ministra da se, bez obzira na „sugestiju Uprave policije“, pojavio među ruljom koja je odlučila da „uhapsi“ i linčuje turske državljane za koje je policija ,,utvrdila“ (pokazaće se: uhapsila pogrešne ljude) da su nepunih 24 sata ranije povrijedili nožem jednog mladića sa Zabjela.&nbsp; Sam ministar reče da su to njegovi Zabjelčani, da ih poznaje, pa samim tim, proizilazi, nije ni postojala bilo kakva opasnost po njega. Bio je to samo marketing. Da javnosti predstavi kako je on „hrabro“ ušao među rulju. I potpuno je u pravu kada je iz skupštinske sale poručio, iako je mislio da je značenje rečenice koju je saopštio potpuno drugačije, da je „doprinio nastavku dalje eskalacije“. A možda i nije greška u izražavanju ministra Šaranovića, moguće da je svojim ponašanjem doprinio podizanju tenzija. Jer, nekoliko sati kasnije – počeli su da se demoliraju lokali koje drže turski državljani. Tako ej Šaranovićev ,,hrabri potez“ bio – kontraproduktivan. Utisak je da je to i bila namjera. Jer dok se ministar „borio“ sa svojima na Zabjelu, oglasio se premijer na mreži X, u 22 sata i 14 minuta, isaopštio: „Sjutra po hitnoj proceduri donosimo odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske“... Ostatak objave je nebitan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd" data-rendition-name="original" width="1179" height="1313" loading="lazy" alt="Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)"> <figcaption>Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)</figcaption> </figure>  I tako su ministar unutrašnjih poslova i njegovi Zabjelčani, a vjerovatno i neki drugi malo dalje od Zabjela i Crne Gore, u združenoj akciji, „doprinijeli nastavku dalje eskalacije“. Jer, 'oće jezik na pravo.Uslijedili su fašistički, ksenofobni, islamofobnimarševi maskiranih hordi huligana podgoričkim kvartovima s prijetećim porukama Turcima da idu, demoliranje objekata u vlasništvu Turaka u nekoliko crnogorskih gradova, uništavanje njihovih automobila...&nbsp; Policija je za to vrijeme „doprinosila nastavku dalje eskalacije“. Ponizno su obezbjeđivali fašističke marševe naočigled preneražene javnosti. Bez ikakve reakcije. Logično, jer zvaničan stav države Crne Gore je bio – Turci više nijesu poželjni u našoj zemlji. I treba da idu – milom ili silom. Kako je i počelo, fašističko divljanje je isto tako odjednom stalo. Kao po komandi. A i ministar je prestao da „doprinosi nastavku dalje eskalacije“.&nbsp; Ispostavilo se da je sve bilo proizvod kampanje dezinformacija – od početne informacije, koja je objavljena u bezbjednosnom sektoru bliskom mediju, nepunih dva sata prije nego su se Šaranovićevi Zabjelčani okupli da oni hapse Turke, pa do zvaničnih informacija koje je policija saopštavala crnogorskoj javnosti. Medijska objava bila je suštinski laž – da su prethodne noći na Zabjelu, iz čista mira, jednog mladića napala trojica turskih državljana, tukli ga i izboli noževima, a onda pobjegli, te da je on teško povrijeđen. I sve to je, „teško povrijeđen“ on posvjedočio tom mediju. Pokazaće se da je istina potpuno drugačija. Niti su turski državljani napali tog mladića, već on i njegovi drugovi njih, a povrijeđeni mladić nije teško ranjen, već je, srećom, prošao sa lakšim povredama. &nbsp; Ova brutalna laž, međutim, nekome je bila potrebna. Kao alibi za fašističko divljanje, za naprasnu i, ispostaviće se, brzopletu odluku da se turskim državljanima uvedu vize, za izostanak adekvatne policijske reakcije, odnosno ono policijsko postrojavanje četrdesetak Turaka uz zid jedne stambene zgrade na Zabjelu, kao da su pred vodom za strijeljanje... I njihovo privođenje u policiju, da bi se ispunila volja Zabjelčana. Jer, kako nam je ministar Šaranović, Zabjelčanin po sopstvenom priznanju, saopštio u ponedjeljak iz skupštinske sale – „Zabjelčani su, inače, ljudi koji vole neke stvari sami da riješe, a onda ih rješavaju sa institucijama ako ne mogu da ih riješe sami“?! Ministar Šaranović je saopštio još jednu laž, jer Zabjelčani nijesu huligani, kako ih je ministar pokušao predstaviti. Kao rođena Zabjelčanka, a i malo starija od ministra, autorka ovog teksta dobro zna da su Zabjelčani ljudi koji poštuju državu, zakone, propise. Kao i svuda, ima izuzetaka.&nbsp; Te noći dok je ministar prilježno radio na eskalaciji problema na Zabjelu, iza brave su se našli jedan Azerbjedžanac i Turčin pod optužbom da su napali i ranili Zabjelčanina. Uzalud su bili njihovi vapaji da te noći nijesu izlazili, da su bili kod kuće...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556" data-rendition-name="original" width="957" height="715" loading="lazy" alt="Snimak/Zabjelo/Tuča"> </figure>  Na njihovu sreću i sami incident na Zabjelu snimile su sigurnosne kamere, a pod video nadzorom je i objekat u kojem žive. Snimci su potvrdili njihov alibi da su te noći bili kod kuće. Tek nekoliko dana kasnije uslijedilo je saopštenje policije u kojem su objasnili kako su uhapsili pogrešne ljude. Naravno, nijesu krivi oni. Tužilac im je naredio, jer je ranjeni mladić baš njih dvojicu „prepoznao“ kao napadače. I Unutrašnja kontrola je ekspresno ustanovila da policija nije ništa kriva – iako nije ni uviđaj odradila po propisima.&nbsp; Isto kao što ,,nije kriva“ što je bez reakcije obezbjeđivala fašistička orgijanja i utjerivanje straha, ne samo turskim državljanima, već svim građankama i građanima, kroz Podgoricu. - Ne štitim sebe lično, jer ja kao ministar unutrašnjih poslova ne nastupam operativno na terenu, ja dam svoj doprinos, kao što sam te večeri pošao, takođe, kao žitelj Zabjela da kroz razgovor sa mještanima dam doprinos nastavaku doprinos dalje eskalacije i tako dalje dok je sve to bilo u fazi organskog djelovanja – reče ministar Šaranović u ponedjeljak u skupštinskoj sali. Ali, nije bilo opozicije u parlamentu da ga pita da li je baš zato što je on „žitelj Zabjela“ izostala reakcija policije, da li je takvim postupanjem zloupotrijebio službeni položaj, zašto je javnost bila zasuta dezinformacijama na osnovu kojih je premijer požurio da „smiri strasti“ ministrovih Zabjelčana i saopšti da će turskim državljanima sjutradan biti uvedene vize...&nbsp; Duguje ministar Šaranović sijaset odgovora, no nije imao ko da ga pita. U skoro praznoj plenarnoj sali imao je samohvalisavi monolog koji su prekidali poslanici iz njegove partije – Demokratske Crne Gore, kako bi ga motivisali da nastavi dalje, da grade heroja od njega - mučenika kojeg opozicija, dio civilnog sektora imedija, te slobodni građani i građanke kinje i zahtijevaju odgovornost. Mučeni ministar je, kako proizilazi iz njegovog nastupa u Skupštini, žrtva hibridnog djelovanja. I on i bezbjednosi sektor kojim rukovode „pravedne“ Demokrate. Jedno je ministar Šaranović u pravu – bezbjednosi sektor jeste žrtva hibridnog djelovanja. Djelovanja koje brutalno atakuje na stabilnost Crne Gore, njen evropski put, njene antifašističke temelje. Svaku priliku upravo ministar Šaranović koristi za kampanju dezinformacija i destabilizacije. Jedan od najogavnijih primjera je njegov nastup u Skupštini Crne Gore u julu kada je euforično saopštio da on zna ko je i po čijem nalogu ubio savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore Gorana Žugića, 2000. godine. Spin majstori Demokrata smislili su ovu strategiju spašavanja Šaranovića, kako bi skrenuli pažnju javnosti sa mafijaških likvidacija koje su tih dana dogodile i on izbjegao pitanja o odgovornosti zbog činjenice da je jednu od žrtava ubio muškarac za kojim je policija mjesecima navodno intenzivno tragali, a koji je nakon ubistva opet nestao bez traga. Sve što se poslije plasiranja ove lažne informacije dogodilo Šaranoviću i Demokratama nije bilo važno. Jer, cilj je bio plasirati žestoku dezinformaciju koja će potpuno potisnuti aktuelna dešavanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9" data-rendition-name="original" width="982" height="532" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković</figcaption> </figure>  I kada je nedavno vrhovni državni tužilac Milorad Marković saopštio da Šaranović tokom saslušanja u tužilaštvu, koje je uslijedio nakon što je „aktivirao lažnu bombu“ u Skupštini, nije saopštio ništa novo u slučaju ubistva Gorana Žugića, niti bilo što značajno što bi doprinijelo rasvjetljavanju ovog zločina, već da je iznosio operativne podatke koje je javnost imala priliku ranije da čuje. I, naravno, muk. I Šaranovića i njegovih Demokrata. Imali su kratkoročni cilj koji je ispunjen. Posljedice laži koje saopštavaju su nevažne. Pa je tako funkcioner i ideolog Šaranovićevih Demokrata Boris Bogdanović opet, na društvenim mrežama, prije dva dana, ponovio da je Šaranović razotkrio ko je ubio Gorana Žugića. Širenje dezinformacija, nažalost, kontinuitet je Šaranovićevog ministarskog mandata. Bez odgovornosti. Samoreklamerstvo, reklo bi se. Nažalost, samo tako izgleda. Posljedice su mnogo teže i kompleksnije. Mnogo opasnije po društvo. Sve ukazuje na znatno širu i ozbiljniju agendu.&nbsp; Crna Gora je dugo pod malignim uticajima i hibridnim djelovanjem trećih strana, a sve tri vlade nakon avgustovskih izbora 2020. godine proizvod su tih procesa. Njihovo zalaganje za evropski put Crne Gore samo je deklarativno. Suštinski, cilj je da naša zemlja ne postane dio Evropske unije.

Tag: ukidanje-pritvora

Ukinut pritvor devetorici uhapšenih nakon prekida Dana srpske kulture u Splitu

Ukinut pritvor državljanima Azerbejdžana i Turske, ne postoji sumnja za pokušaj ubistva

Čađenoviću ukinut kućni pritvor

Lazović: Ne želim da izađem iz pritvora dok se tamo nalazi moj otac

Iliji Vasoviću ukinut pritvor nakon 16 mjeseci

Dodik nakon ukidanja pritvora: Više nemam zabranu putovanja i kretanja

Ukinut pritvor okrivljenim aktivistima SNS-a za napad na studente u Novom Sadu

Nesreća na pisti u Beranama: Apelacioni sud ukinuo pritvor maloljetniku, Vrhovni vratio predmet na ponovno odlučivanje

Ukinut pritvor optuženom za ratni zločin: Peković na slobodi jer nije donijeta prvostepena presuda

Ukinut pritvor devetorici uhapšenih nakon prekida Dana srpske kulture u Splitu

(FOTO) Na gradilištu Vrulja - Mijakovići radovi teku punom parom: Završen prvi sloj asfalta na mostu broj 1

Đuranović: Izvještaj EK najsličniji slici Dorijana Greja, ono što ima u njemu ne postoji u realnosti; Šuković: DF će zaokružiti kontrolu nad Ustavnim sudom

Hrvatski teleoperator kažnjen 4,5 miliona eura: Bili ugroženi lični podaci 900.000 korisnika

PRATITE TVe UŽIVO