Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je i vratio Višem sudu na ponovno odlučivanje oslobađajuću presudu protiv Mitra Kneževića, Stojana Albijanića, Nemanje Miljkovića, Petra Zolaka, Srđana Svjetlanovića, Davida Banjca i Stefana Regojevića za pljačku Pošte u Nikšiću 20. oktobra 2021. godine u kojoj je ubijen radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak.
- Apelacioni sud je, nakon sjednice vijeća, donio rješenje kojim je uvažio žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica i povodom tih žalbi i po službenoj dužnosti ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje - saopšteno je iz Apelacionog suda. 
Prvostepenom presudom optuženi Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Kaurin Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević oslobođeni od optužbe da su izvršili krivično djelo razbojništvo u saizvršilaštvu jer nije dokazano da su učinili djelo za koje su optuženi.
Oštećena porodica Mrdak i Pošta Crne Gore AD Podgorica upućeni su na redovnu građansku parnicu radi ostvarivanja imovinsko pravnog zahtjeva. Kako su ukazali u Apelacionom sudu, žalbe protiv prvostepene presude izjavili su u zakonskom roku Više državno tužilaštvo u Podgorici, punomoćnik oštećene porodice Mrdak i ovlašćeni predstavnik oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica.
- U postupku odlučivanja o žalbama, Apelacioni sud je utvrdio da se osnovano žalbama Višeg državnog tužilaštva, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica ukazuje da su prilikom donošenja prvostepene presude i u samoj presudi, počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, koje je utvrdio i ovaj sud, pazeći na iste po službenoj dužnosti - naveli su u Apelacionom sudu.
Bitne povrede se, prema njihovim riječima, odnose na to da u prvostepenoj presudi nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni su u potpunosti nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni. 
- Pored navedenog zaključak je Apelacionog suda da se izjavljenim žalbama osnovano ukazuje i da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno. Iz navedenih razloga prvostepena presuda je ukinuta i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje - naveli su u Apelacionom sudu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Apelacioni sud ukinuo oslobađajuću presudu za pljačku Pošte 2021. godine

Vrhovni sud Crne Gore ukinuo je presudu Apelacionog suda Crne Gore, kojom je Jovan Mujović oslobođen optužbi za pokušaj ubistva i vratio predmet tom sudu na ponovno suđenje.
Rješenje je donijeto nakon što je Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju uložilo žalbu na presudu Apelacionog suda u junu ove godine.
Slučaj se odnosi na događaj iz juna 2020. godine u Bijelom Polju, kada je došlo do pucnjave između Mujovića i S.D.&nbsp;
Prema navodima iz optužnice, S.D. je iz vozila Reno Megan pucao iz pištolja u pravcu Mercedesa u kojem se nalazio Mujović, koji je zatim uzvratio pucnjavom. Tom prilikom u opasnost su bili dovedeni M.Č, njen nevjenčani suprug A.V. i njihovo tromjesečno dijete.
Viši sud u Bijelom Polju je 2024. godine Mujovića oglasio krivim za teško ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno držanje oružja, te ga osudio na tri godine zatvora, dok je S.D. oslobođen optužbi.&nbsp;
- Nakon žalbi tužilaštva i odbrane, Apelacioni sud je u junu ove godine preinačio prvostepenu presudu i oslobodio J.M, uz obrazloženje da djelo za koje je optužen “po zakonu nije krivično djelo” - navedeno je u saopštenju Vrhovnog suda.
Na tu presudu Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju podnijelo je žalbu Vrhovnom sudu, navodeći da je došlo do bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede Krivičnog zakonika, te predložilo da se presuda preinači i Mujovića osudi.
Vrhovni sud je, odlučujući po žalbi, utvrdio da je presuda Apelacionog suda nerazumljiva, protivrječna i bez dovoljno obrazloženja o ključnim činjenicama, posebno o tome ko je prvi započeo pucnjavu.&nbsp;
Sud je naveo i da je Apelacioni sud pogrešno označio zakonsku odredbu na koju se pozvao, te da je izreka presude nejasna do mjere da se ne može utvrditi za koje krivično djelo je okrivljeni Mujović oslobođen.
Vrhovni sud je zaključio da je time počinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka, zbog čega se presuda nije mogla ispitati, pa je ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje Apelacionom sudu.

Ponovo će se suditi za pokušaj ubistva u Bijelom Polju 2020.

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda od 21. februara u predmetu po tužbi „BB Hidro“ doo Podgorica protiv Crne Gore za utvrđenje raskida ugovora o koncesiji i naknadu materijalne štete i vratio predmet tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.&nbsp;
Presudom Privrednog suda utvrđeno je da je raskinut ugovor o koncesiji za izgradnju male hidroelektrane “Slatina” i djelimično usvojen tužbeni zahtjev za naknadu materijalne štete u iznosu od 155.613,50 eura sa kamatom i na ime obračunate kamate od datuma pojedinačnih isplata do 1. aprila 2024. godine, iznos od još 70.599,94 eura.&nbsp;
Odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev za naknadu materijalne štete-izmakle koristi u iznosu od 1.410.915,93 eura.&nbsp;
Po ocjeni Apelacionog suda prvostepena presuda nema jasne razloge u pogledu odlučnih činjenica, uslova za raskid i krivice za raskid ugovora o koncesiji.
To, pojašnjavaju, od bitnog uticaja na pravo tužioca na naknadu materijalne štete, kako obične, tako i izmakle koristi koju traži po tom osnovu.&nbsp;
Presuda od 18. septembra sa detaljnim obrazloženjem biće objavljena na sajtu Apelacionog suda Crne Gore.

Ukinuta presuda po tužbi „BB Hidro“ doo: Bez jasnih činjenica, uslova i krivice za raskid ugovora o koncesiji

Apelacioni sud Crne Gore je 24. juna ove godine nakon sjednice vijeća donio rješenje kojim je uvažio žalbe branilaca okrivljene Vesne Medenice, ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje, navedeno je u saopštenju Apelacionog suda.&nbsp;
Tom presudom, kako se dodaje, okrivljena Vesna Medenica oglašena je krivom zbog izvršenja krivičnog djela zloupotreba službenog položaja i osuđena na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci.&nbsp;
- U postupku odlučivanja o žalbama branilaca okrivljene, Apelacioni sud je utvrdio da je prvostepeni sud učinio bitne povrede odredaba krivičnog postupka koje se odnose na to da je izreka presude nerazumljiva, protivrječna sama sebi i razlozima presude u pogledu vremena izvršenja krivičnog djela, svojstva službenog lica i radnje izvršenja krivičnog djela koje se okrivljenoj stavlja na teret- navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Takođe, kako se dodaje, prema ocjeni Apelacionog suda, prvostepena presuda nema ni razloga o odlučnim činjenicama činjenicama, a dati razlozi su potpuno nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni činjenicama utvrđenim provedenim dokazima u postupku.&nbsp;
- Zbog navedenih bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, prema stanovištu Apelacionog suda, prvostepena presuda se nije mogla ispitati, već je bilo nužno njeno ukidanje i vraćanje na ponovni postupak. Prvostepenom sudu je dat jasan nalog na koji način će ispraviti počinjene bitne povrede postupka, kako bi bio u mogućnosti da donese zakonitu odluku. Presuda Apelacionog suda Crne Gore Kžs.br. 6/25 od 24.06.2025.godine sa bližim razlozima biće objavljena na internet stranici Apelacionog suda - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Ukinuta presuda Vesni Medenici, vraćen predmet Višem sudu

Apelacioni sud Crne Gore je uvažio žalbe optuženog Srđe Jovanovića i njegovog branioca i ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici u predmetu u kojem je proglašen krivim za zloupotrebu službenog položaja.
Predmet je vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje.&nbsp;
- Prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici optuženi Srđa Jovanović oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela zloupotreba službenog položaja i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet mjeseci, dok su optuženi Hakan Arikan i Mensur Uka oslobođeni od optužbe da su izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem pomaganja - istakli su u Apelacionom sudu.
Dodaju da su protiv ove presude žalbe izjavili SDT, optuženi Jovanović i njegov branilac.
- U postupku odlučivanja o žalbama vijeće Apelacionog suda je ocijenilo da je prvostepena presuda donijeta uz bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz čl. 386 st. 1 tač.8 i 9 Zakonika o krivičnom postupku. Bitne povrede odredaba krivičnog postupka ogledaju se u protivrječnosti izreke pobijane presude i njenih razloga, kao i nejasnim i protivrječnim razlozima, u pogledu načina izvršenja krivičnog djela i posledice - piše u saopštenju Apelacionog suda.
Zbog navedenih bitnih povreda odredaba krivičnog postupka bilo je, podvlače u Apelacionom sudu, nužno ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno suđenje.
&nbsp;- Apelacioni sud je naložio prvostepenom sudu da u ponovljenom postupku otkloni bitne povrede na koje mu je ukazano rješenjem, nakon čega će biti u mogućnosti da donese novu i na zakonu zasnovanu presudu. Navedeno rješenje Apelacionog suda Crne Gore Kž-S.br. 25/24 od 29.01.2025.godine sa bližim razlozima biće objavljeno na internet stranici Apelacionog suda - naveli su oni.

Apelacioni sud ukinuo presudu kojom je Jovanović proglašen krivim za zloupotrebu položaja

Otpor danas nije politički hir, već pitanje ljudskosti, jedna je od ključnih poruka emisije <a href="https://www.youtube.com/watch?v=1xeqI6mJga8" target="_blank">Građanski ugao</a>, koju realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO) na TVE. O građanskom otporu u savremenim autoritarnim društvima, studentskim protestima u Srbiji, potestima građana u Crnoj Gori i dubokim političkim i društvenim krizama u Bosni i Hercegovini, sa Zvezdanom Kovač, direktoricom za strategiju i komunukacije u CGO-u, razgovarale su Paula Petričević, filozofkinja, publicistkinja i aktivistkinja iz Kotora, Ana Mirković, psihološkinja i izvršna direktorka Instituta za digitalne komunikacije iz Beograda, i Vildana Selimbegović glavna i odgovorna urednica Oslobođenja iz Sarajeva.
Komentarišući proteste u Srbiji, Ana Mirković je istakla da se računalo s tim da će iscrpljivanje i odugovlačenje obeshrabriti tu mlade ljude i građane i građanke Srbije koji danas u javni prostor unose druge vrijednosti i drugačiji jezik.&nbsp;
- To je nešto što pruža izvanrednu nadu u vremenu kada prostora za nadu zapravo ima malo. Što više znamo o sadašnjem momentu, sve nas više obeshrabruje, ali, istovremeno, kada vidite da se iz sredine koja je djelovala kao da je odustala od sebe desi nešto potpuno neočekivano, shvatate da se dogodila ozbiljna promjena - rekla je Mirković.
I osvrtu na proteste kroz prizmu mentalnog zdravlja i psiholoških obrazaca autoritarizma, Mirković je kazala da je otpor stvarno pitanje mentalnog zdravlja danas, mentalne higijene i da je nepristajanje na ono što nam se dešava i test ljudskosti, test ličnosti.
Posebno je izdvojila trenutak kada su studenti poručili predsjedniku Srbije „nisi nadležan“.
- To je ključno. Tada su potpuno dekultivisali njegov kult ličnosti“, pojasnila je ona. „Mi imamo čovjeka koji je jako netolerantan, pun agresije i gnjeva. To je nepodnošljiva, patološka mržnja prema svakom ko ne podržava taj toksičan režim - navela je dalje opisujući ličnost predsjednika Srbije.
Mirković je ukazala i da novi studentski pokret ne liči na prethodne i da je to generacija koja ne voli vođe. Navela je i da tokom studentskih marševa nije primijetila nijednu konfliktnu situaciju.&nbsp;
- Nijedan neprimjerni ton glasa. A toliko brige, toliko nježnosti, toliko ljubavi i empatije - opisala je atmosferu koja je pratila te marševe.
Govoreći o pokretu Kamo śutra, Paula Petričević je istakla da je jako teško da budu uspješni oni protesti koje ne podrži dovoljan broj istrajnih ljudi.&nbsp;
- Krenulo je spinovanje, krenulo je targetiranje - rekla je ona, dodavši da ima utisak da se politički život u Crnoj Gori, osim onoga što se dešava iza zatvorenih vrata, svodi na notorni PR.&nbsp;
- Oni su bili etiketirani kao podržavatelji svrgnutog režima, DPS-a, politikanti, balavci, itd. Potrebna je ozbiljna snaga i izdržljivost da se ta vrsta povlačanja po medijskom blatu izdrži, preživi - navela je Petričević.
Ona je naglasila da postoje oni koji tu priču nastavljaju.&nbsp;
- To su oni koji nijesu dovoljno vidljivi u crnogorskoj javnosti - a to su porodice, stradalih ljudi i djece, građani i građanke Cetinja - pojasnila je ona.
Petričević je kritikovala institucionalni odnos prema protestima.&nbsp;
- Umjesto da razmotrite ono što vam ljudi svojim tijelima poručuju, vi prijetite da će način njihovog otpora biti kriminalizovan. Vi ženi koja je izgubila i sina i unuka kažete - vi namjerno opstruirate turističku sezonu u Crnoj Gori. To je baš degutantno - rekla je Petričević.
Dodala je da je društvo dugo navikavano na mržnju i revizionizam.&nbsp;
- To su sve elementi klime koja kreće od relativizacije preko revizionizma do prekrajanja istorije i onda se ide uvijek korak dalje - naglasila je ona.
Petričević je posebno istakla ulogu obrazovanja.&nbsp;
- Ja radim i u školi kao profesorica filozofije. Obrazovanje nam je jako važan element. Ali, obrazovanje koje će prestati da bude autoritarno i koje će omogućiti da iz tih institucija izađu ljudi koji kritički misle - ocijenila je ona.
Govoreći o suštini autoritarnog upravljanja u regionu, Vildana Selimbegović istakla je da se iza „velikih patriotskih priča“ vrlo često kriju lični interesi i materijalna korist.&nbsp;
- Sve velike priče svih velikih patriota i velikih ljubavi prema državi uvijek su bile pare. Kad podvučamo crtu, vidimo da se te naše autoritarne vođe bore za svoju braću, za svoje jarane, one najuže, za svoju porodicu. Otkud političari koji imaju prosječne plate, kakve imaju, po Budimpeštama, po Beogradima, po Barovima, po Kotorima, po Neumima, po Makarskoj - upitala se Selimbegović.
Ona je ustvrdila da promjene ne dolaze iz političkih elita, već od građana.&nbsp;
- Naravno, promjene nema bez političke volje, ali u pitanju je volja građana, volja ovih studenta, volja te djece - kazala je ona.
Govoreći o situaciji u BiH, upozorila je da se posljednjih godina ponovo pojavljuju prijetnje koje podsjećaju na ratni period.&nbsp;
- To su secesionistički zahtjevi Milorada Dodika, njegove prijetnje evropskom putu Bosne i Hercegovine, sve ono što se nama dešavalo, što je zemlju dovodilo bukvalno na ivicu protjerivanju stranih diplomata - kazala je ona.
Podsjetila je i na slučaj protjerivanja njemačke ministrice iz Republike Srpske.&nbsp;
- Znate, za razliku od Srbije koja ima jednog Vučića, mi smo imali tri komada. Kod nas je Dodik bio specifičan i on je zaista u toj trci pokazao i dokazao, a i sudski je dobio potvrdu, da je najgori - rekla je Selimbegović.
Komentarišući pokušaje organizovanja građanskih protesta u BiH, ocijenila je da su oni nailazili na prepreke zbog složenog političkog sistema.&nbsp;
- Ti naši građanski plenumi nijesu dugo izdržali, između ostalog, zbog tog komplikovanog bosanskog uređenja, da ne kažem načina na koji se nacionalisti bore - zaključila je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1xeqI6mJga8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Emisija je nastala u okviru REGIONALNOG PLENUMA 2025 - Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu, koji organizuju CGO, Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD), Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i njemačka Fondacija Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije je isključiva sagovornica u emisiji.
&nbsp;

Otpor danas nije politički hir, već pitanje ljudskosti

Uprava policije je, nakon što je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao da je policija zaustavila saobraćaj za teretna vozila i da očigledno priprema intervenciju prema mještanima Botuna, saopštila da sprovode plansku akciju kodnog naziva “Šljunak” u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fknezevic-policija-zaustavila-saobracaj-za-teretna-vozila-ocigledno-priprema-intervenciju-u-botunu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Knežević je u objavi na Fejsbuku pozvao sve Zećane da se zapute ka Botunu gdje je niklo šatorsko naselje kako bi se spriječio početak gradnje postrojenja za prečišćavanje opadnih voda.
- U cilju tačnog i objektivnog informisanja javnosti a radi sprečavanja bilo kakvih manipulacija i zloupotreba putem saopštenja i objava na društvenim mrežama, te izazivanja panike među građanima od strane pojedinaca, Uprava policije obavještava javnost sljedeće: Na teritoriji Podgorice se sprovodi planska akcija kodnog naziva “Šljunak” sa ciljem kontrole lica koja nelegalno ekploatišu i prevoze pijesak, a shodno prioritetnim nacionalnim oblastima u suzbijanju ekološkog kriminala (otkivanja krivičnih djela i počinilaca vezano za nelegalnu eksploataciju pijeska, šljunka, kamena i uništavanja biodiverztiteta prirode) - navedeno je u saopštenju policije.
Apelovali su na sve koji objavljuju netačne informacije da se suzdrže od plasiranja neprovjerenog sadržaja.
- Takođe, apelujemo na medije da prethodno provjere tačnost informacija sa organima za sprovođenje zakona - poručeno je u saopštenju UP.

UP nakon Kneževićeve objave: Ne plasirati neprovjere informacije, sprovodimo akciju u vezi sa nelegalnom eksploatacijom pijeska

Prema novom izvještaju Global Peace Index 2025 (GPI), globalni nivo mira se pogoršao u odnosu na prethodne godine. Naš region označen je kao bezbjedan, a Crna Gora zauzima 34. poziciju među 163 nezavisne države i teritorije
Ovaj izvještaj predstavlja najsveobuhvatniju analizu zasnovanu na podacima do sada o trendovima u miru, njegovoj ekonomskoj vrijednosti i tome kako razvijati mirna društva. Koristi 23 kvalitativna i kvantitativna indikatora za mjerenje stanja mira u tri domena: nivo društvene bezbjednosti i sigurnosti, obim tekućih domaćih i međunarodnih sukoba i stepen militarizacije.
Izvještaj otkriva da se globalni nivo mira lagano pogoršalo u odnosu na prethodne godine, i da su mnogi vodeći faktori koji prethode velikim sukobima viši nego što su bili od kraja Drugog svjetskog rata.
- Sve više zemalja povećava nivo militarizacije u kontekstu rastućih geopolitičkih tenzija, sve većih sukoba, raspada tradicionalnih saveza i rastuće ekonomske nesigurnosti. Trenutno postoji 59 aktivnih sukoba među državama, najviše od kraja Drugog svjetskog rata i tri više nego prethodne godine. Prošle godine, 17 zemalja je zabilježilo preko 1.000 smrtnih slučajeva u sukobima - navodi se.
Island ostaje najmirnija zemlja na svijetu, a tu poziciju drži od 2008. godine, s niskom stopom kriminala, slabom militarizacijom i visokom društvenom kohezivnošću.
Iza Islanda, u top 10 su: Irska, Novi Zeland, Austrija, Švajcarska, Singapur, Portugal, Danska, Slovenija i Finska.
S druge strane, na dnu liste, kao najmanje sigurne, nalaze se Rusija, Ukrajina, Sudan, Demokratska Republika Kongo i Jemen, zemlje obilježene ratovima i stalnom nestabilnošću.
Što se našeg regiona tiče, Srbija je jedina „žuta" i dijeli 64. mjesto sa Zambijom. Žuta zapravo označava neku „srednju" poziciju između zelene kojom su obojene zemlje s visokim indeksom mira, i crvene koja govori o rizičnim zemljama.
Slovenija se nalazi na visokom 9. mjestu, Hrvatska je na 19, Crna Gora na 34, Bosna i Hercegovina na 59 i Sjeverna Makedonija na 51. mjestu.

Globalna mapa mira: Crna Gora na 34. mjestu, Hrvatska najbolje rangirana u regionu

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 26 saobraćajnih nezgoda, u kojima su četiri osobe teže povrijeđene, a tri lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano 15 saobraćajnih nezgoda, u Baru i Bijelom Polju po tri, Beranama i Nikšiću po dvije, a u Herceg Novom jedna.
Izdato je 405 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete su 54 prekršajne prijave.
Policija je oduzela 11 pari registarskih tablica.

Za dan 26 udesa: Teže povrijeđene četiri osobe, lakše tri

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Tag: ukinuta-presuda