Večeras u emisiji ''Ukrštene riječi'' na Televiziji E bavimo se sljedećim temama:
- Budžet za narednu godinu – više trošimo nego što zarađujemo
- Nacionalističke parole navijača Hrvatske – osude, bez kazne
- Mirovni sporazum za Ukrajinu – &nbsp;bliži li se kraj ruske invazije
Pratite Ukrštene riječi, uživo od 17.30, repriza u 22 sata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

''Ukrštene riječi'': O budžetu, nacionalističkim parolama i ratu u Ukrajini

Dok traje suđenje nekadašnjim stubovima crnogorskog pravosudnog i bezbjednosnog sistema, Specijalno državno tužilaštvo je u međuvremenu uhapsilo i bivšeg operativca Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), Duška Golubovića. On je osumnjičen za stvaranje kriminalne organizacije.
Njegovo hapšenje dočekano je uz otvorenu podršku dijela iz vrha političke scene. Pokret Evropa sad i premijer Milojko Spajić, potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić, kao i bivši premijer Dritan Abazović, javno su podržali akciju SDT-a.
Iz PES-a su uputili poruku opozicionom DPS-u, tražeći da se jasno odrede prema Golubovićevom hapšenju, uz opasku da je u vrijeme njihove vlasti on bio "politički zaštićen i nedodirljiv".
Komentarišući aktuelne procese, novinar Zoran Radulović, u emisiji "Ukrštene riječi" na Televiziji E, ukazao je na, kako tvrdi, selektivan pristup pravdi.
- Pada u oči da nema suđenja ni istraga u slučajevima gdje su protagonisti bliski sadašnjim vlastima. Nema suđenja Radu Miloševiću, niko se više ne sjeća priče o Do Kvonu, ne znamo ko je pod istragom... Ali su zato pozdravili hapšenje Golubovića, Katnića, Lazovića.. - &nbsp;kazao je Radulović.
Posebno se osvrnuo na određivanje i dužinu trajanja pritvora u slučaju bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, penzionisanog glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, ali i susprendovanog tužioca Saše Čaðenovića koji se brani sa slobode nakon što je više od godinu proveo u pritvoru.&nbsp;
- Trojici penzionera koji nisu optuženi za zločine iz oblasti krvnih delikata određujete pritvor i držite ih u pritvoru duže od godinu dana za opasnost od bjekstva, a svi smo znali da će oni biti uhapšeni. I oni su znali da će biti uhapšeni. Zoran Lazović je čak javno rekao “Kad krenete da me hapsite, zovnite me da dođem, ne pravite cirkus” - naglasio je Radulović dodajući da da su htjeli da bježe “imali su kad”.&nbsp;
Istog je mišljenja kada je u pitanju tačka - uticaj na svjedoke.&nbsp;
-Da će uticati na svjedoke, imali su kad - &nbsp;dodao je.&nbsp;
Radulović smatra neprimjerenim da političari javno pozdravljaju hapšenja, jer to, kako kaže, šalje pogrešnu poruku o ulozi vlasti.
- Da sam političar na vlasti, bilo bi me izuzetno sramota, stid bi me bio da pozdravljam nečije hapšenje. Jedino ako me nije strah od te osobe - naveo je on.
Radulović ističe da je zadatak vlasti da obezbijedi uslove za nezavisno i efikasno pravosuđe, a ne da politički komentariše ili instruira pravosudne poteze.
- Ne da pozdravljate hapšenje. Što ako nekad uhapse vas ili nekog vašeg? Hoćete li onda da kažete – strašno smo ljuti zbog toga? Kao u slučaju Mila Božovića, kada ste govorili – uhapsili ste pogrešnog Mila? Je li to tačno? – pita Radulović.
Podsjetimo, U Višem sudu u Podgorici 9. maja započeo je jedan od najznačajnijih sudskih procesa u novijoj crnogorskoj istoriji – suđenje bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, bivšem visokom funkcioneru Uprave policije Zoranu Lazoviću i specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću.
Oni se nalaze pod optužbama za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala. Katnić i Lazović uhapšeni su 14. aprila prošle godine i od tada se nalaze u pritvoru u Istražnom zatvoru u Spužu. Optužnica je prethodno vraćana na doradu, a Viši sud ju je potvrdio 18. marta ove godine.
Na samom početku suđenja, sva trojica su negirala navode iz optužnog akta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNXvPb2-7_NY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Sramota je slaviti tuđe hapšenje osim ako vas zbog nečega nije strah od te osobe

Svaka peta žena u Crnoj Gori doživjela je neki oblik nasilja, a više od polovine njih nije potražilo pomoć, pokazalo je istraživanje o stavovima i percepciji nasilja nad ženama i djevojčicama u porodici i partnerskim vezama, pokazalo je istraživanje OEBS-a.
&nbsp;Istaživanje, čiju izradu je Misija OEBS-a u Crnoj Gori podržala za Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografiju i Sigurnu žensku kuću, a sprovela agencija DeFacto, pokazalo je da ključne prepreke za prijavljivanje nasilja uključuju strah od gubitka djece i raspada porodice, finansijsku zavisnost, stid, tradicionalne norme i ograničeno povjerenje u institucije.
&nbsp;Iz Misije OEBS-a u Crnoj Gori kazali su da je istraživanje realizovano od avgusta do septembra, na reprezentativnom uzorku od 1.008 ispitanika, uoči međunarodne kampanje „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“.&nbsp;
&nbsp;- Ono pruža važne uvide o percepciji javnosti o nasilju nad ženama i djevojčicama i rasprostranjenosti nasilja- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Navodi se da među ženama ispitanicama koje su navele da su preživjele nasilje, psihološko nasilje je najčešće prepoznato – u 86,3 odsto slučajeva, zatim fizičko 53,3 odsto, seksualno 21,5, ekonomsko 35,1 i proganjanje 32,4 odsto.&nbsp;
&nbsp;U izvještaju je naglašeno da je stvarna rasprostranjenost vjerovatno i veća zbog učestalog neprijavljivanja slučajeva nasilja.&nbsp;
&nbsp;Istraživanje, kako je saopšteno, ukazuje na značajan raskorak između iskustava žena i društvenog razumijevanja nasilja, uz napomenu da se nasilje i dalje prvenstveno shvata kao fizički napad, dok su psihološki, ekonomski, seksualni i digitalni oblici nedovoljno prepoznati.
&nbsp;- Iako je fizičko nasilje nad ženama opšteprihvaćeno kao neprihvatljivo, ukorjenjeni rodni stereotipi i stavovi okrivljavanja žena koje su pretrpjele nasilje i dalje podrivaju napredak ka nultoj toleranciji nasilja nad ženama- kaže se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Oko 40 odsto ispitanika vjeruje da žene ponekad optužuju muškarce za nasilje iz osvete ili lične koristi, a sličan procenat smatra da žene prijavljuju nasilje kako bi privukle pažnju.&nbsp;
&nbsp;- Četvrtina ispitanika nasilje u porodici i dalje vidi kao privatnu stvar, dok se kontrolisanje i restriktivni oblici ponašanja prema ženama često normalizuju i posmatraju kao uobičajena „porodična dinamika“- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Dodaje se da ispitanici kao počinioce nasilja najčešće identifikuju sadašnje partnere - 48,7 odsto i bivše partnere 36,6 odsto, što potvrđuje da se nasilje najčešće dešava u porodičnom domu – mjestu gdje bi žene trebale da budu najsigurnije.
&nbsp;- Više od polovine onih koji su bili upoznati sa slučajevima nasilja nad ženama naveli su da su žrtve uputili na relevantne institucije (54,9 odsto), dok su ih &nbsp;drugi (35,5 odsto) uputili na neformalne kanale podrške, uglavnom porodicu i prijatelje- kaže se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Navodi se da je gotovo trećina ispitanika žrtvama savjetovala da ćute, što ukazuje na postojanje društvenih prepreka efikasnoj zaštiti žena i djevojčica.
&nbsp;Iz Misije OEBS-a su rekli da mladi u Crnoj Gori pokazuju relativno visok nivo svijesti o postojanju i ozbiljnosti nasilja nad ženama, ali mnogi i dalje nijesu sigurni gdje mogu potražiti pomoć, što ukazuje na nedovljnu informisanost o postojećim mehanizmima zaštite i podrške.
&nbsp;- Misija ostaje posvećena podršci institucijama, civilnom društvu i građanima u eliminisanju svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama i jačanju kulture nulte tolerancije- poručuje se u saopštenju.

Istraživanje OEBS-a: Svaka peta žena u Crnoj Gori suočava se sa nasiljem

Dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Podgorica obavještena je juče, oko 11 časova, da je na pomoćnom stadionu FK „Budućnost“ u Podgorici, na utakmici Druge omladinske lige između FK „Stari Aerodrom“ i FK „Berane“ došlo do narušavanja javnog reda i mira, fizičkim napadom u kojem je jedno lice zadobilo lake tjelesne povrede, saopšteno je iz Uprave policije,
Policija je izašla na lice mjesta, te po nalogu dežurnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, prikupila obavještenja od oštećenog lica i svjedoka događaja.
- Nakon preduzimanja kriminalističkih mjera i radnji, policijski službenici su kao osumnjičenog za napad identifikovali igrača FK „Berane“ J.Ć. (18) protiv kojeg je, nakon prikupljenog obavještenja a po nalogu postupajućeg tužioca, podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili javnom skupu- kazali su iz policije.
Podsjećamo, fudbalska utakmica Druge omladinske lige Crne Gore između Starog aerodroma i Berana prekinuta je u 71. minutu, kada je na terenu izbio potpuni haos i opšta tuča između dva tima, a jedan igrač Berana koji je ranije bio zamijenjen, presvukao se i otišao na tribine. Međutim, kada je na terenu došlo do koškanja između fudbalera, on je preskočio ogradu i utrčao u teren gdje je udario fudbalera Starog Aerodroma koji je bio na nosilima. To je dodatno zapalilo situaciju i dovelo do masovne tuče, u kojoj su učestvovali i roditelji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7188%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fhaos-na-utakmici-stari-aerodrom-berane-tuca-prekid-10-crvenih-kartona-intervenisala-policija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

UP: Krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja na utakmici Stari aerodrom-Berane

Predstava Teatra 303 „Bezmetković – Oprosti druže Stari“ biće izvedena u kotorskom Kulturnom centru u subotu, 29. novembra, u 20 sati,a scenario potpisuje poznati aforističar i satiričar Velizar Radonjić. 
U predstavi, koju režira Dragan Buzdovan, igraju: Ilko Marović, Nađa Radonjić, Dušan Kustudić, Vasilije Ševaljević, Nikolas Katharos i Anastasija Sredojević. Scenografiju potpisuje Marko Ševaljević, muzičke numere i audio efekte Kristijan Đuranović, dok je za dizajn propagandnog materijala zaduženi su Siniša Vukčević i Jovana Samardžić.
- Satirični igrokaz „Oprosti druže Stari (Bezmetković)“ izvodi se upravo 29. novembra, nekadašnjem Danu Republike – datumu koji pruža idealnu priliku da se kroz umjetnost evocira vrijeme u kojem se živjelo pod rukovodstvom druga Tita- navode organizatori,
Autor teksta, Velizar Radonjić, novinar i publicista u penziji, dramski pisac i satiričar, dobitnik je nagrade 19. decembar za 2024. godinu u Podgorici. 
- Igrokaz je sačinjen od dijelova njegovih nagrađivanih satiričnih priča: „Pismo“ i „Ko na Lovćen ak’ i malo sjedi“ (nagrada Vuko Bezarević 2019. i 2020), „Ispovijed“ (nagrada Zlatna priča, Mrkonjić Grad 2021) i „Bal pod maskama“ (prva nagrada na Crnogorskom festivalu humora i satire, Danilovgrad 2022)- navodi se u saoštenju.
Kako organizatori ističu, glavni lik Bezmetković nastaje iz potrebe da se čovjek ispovijedi – neko Svevišnjem, neko ljekarima, a on svom Vrhovnom komandantu, Drugu Starom. Budući da zbog okolnosti nije mogao do Kuće cvijeća, odlučuje da mu napiše pismo i izvijesti ga „kako je ovdje, da Drug Stari ne brine“. U pismu, kroz dijaloge sa unučadima i komentare svakodnevice, ni tema ne manjka: agrarne i obrazovne reforme, tranzicija, sloboda vjeroispovijesti, građanska prava, sloboda govora, evropske integracije, demokratija, životna sredina… Sve je tu, uz ironične i britke aforističarske rečenice koje stvaraju mozaik savremene, ali i vječne Crne Gore.
- Predstava „Oprosti druže Stari“ slojevita je priča o Crnoj Gori – onakvoj kakvu vidi onaj koji zna da pogleda sa vrha Lovćena, jer „ko na Lovćen ak’ i malo sjedi više vidi no onaj iz Podgorice“. Ujedno, ona nosi snažnu poruku mladima: da se okrenu budućnosti, zajedništvu, ljubavi i životu oslobođenom podjela i tereta prošlosti- poruka je organizatora,
Ulaznice po cijeni od 5 eura mogu se kupiti u kancelarijama Kulturnog centra u četvrtak i petak, 27. i 28. novembra, od 10 do 12 sati, kao i na blagajni dva sata prije početka predstave.

Veče satire: „Bezmetković – Oprosti druže Stari“ u Kulturnom centru Kotor

Kada nastupe izazovi, a bilo ih je od početka mog mandata, ne treba bježati, niti se povlačiti. Izazove smo do sada rješavali profesionalno i odgovorno - odgovorio je ministar zdravlja Vojislav Šimun odgovarajući na poslaničko pitanje Zorana Mikića (Građanski pokreta URA) da li će podnijeti ostavku nakon više tragičnih događaja u zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori.
Mikić je, u Skupštini Crne Gore, podsjetio na smrt bebe u nikšićkoj bolnici 2023, smrt porodilje iz Ulcinja 2024, te smrt bebe u nikšićkoj bolnici 2025.&nbsp;
Naveo je da interne procedure kontrole koje sprovode zdravstvene ustanove, kao i istrage koje sprovode komisije za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite, očigledno ne daju rezultate niti doprinose da izbjegnemo tragične događaje.&nbsp;
Šimun je odgovorio da svaki tragičan ishod predstavlja bolan događaj, kako za porodicu, tako i za cijeli sistem, ali i samo Ministarstvo zdravlja.
- &nbsp;Treba da budemo transparentni i utvrdimo odgovornost. Naveli ste nekoliko slučajeva, od kojih je jedan smrt bebe u nikšićkoj bolnici 2023. godine, to je bilo i prije nego što sam postao ministar, ali je tu vrlo precizno utvrđeno o čemu se radi i nije bilo krivične odgovornosti. Vezano za smrt porodilje iz Ulcinja, od samog starta bio sam u kontaktu sa porodicom, koja je željela odgovore. Ministarstvo zdravlja je preduzelo sve što je moglo u skladu sa zakonom, predat je nalaz iz Slovenije porodici i tužilaštvu, kao dokaz gdje stoji potencijalna odgovornost. Sve ono što je od mene traženo, mi smo isporučili, pravovremeno i transparentno - ističe Šimun.
Komentarišući posljednja dva slučaja, kazao je da je jako bolno i teško prolaziti kroz to, prvenstveno porodici, ali i ljudima u sistemu.&nbsp;
- U toku su sve procedure da se utvrdi da li je odgovornost sistemska greška ili je individualna. Direktor nikšićke bolnice je obavijestio nadležne institucije iste noći, utvrdio sve okolnosti koje su neophodno da se utvrdi što se desilo. Iako se čeka obdukcioni nalaz, na osnovu uvida u stanje preduzeo je konkretne aktivnosti - dvije sestre su suspendovane - jedna je dobila otkaz, a predati su svi dokazi tužilaštvu za ispitivanje eventualne krivične odgovornosti. Komunikaciju porodici je ponudio direktor i ja - naveo je Šimun.
Što se tiče slučaja u Baru, dodaje da je komunicirao sa porodicom.
- Kompleksno liječenje je bilo u više ustanova. Preduzeli smo odmah aktivnosti. I privatna ustanova u kojoj je dijete najduže liječeno je zatvoreno. Dalje se sprovodi nadzor za ostale ustanove. Porodica je dala punu podršku da proces dovedemo do kraja i utvrdimo ko je kriv i da li je bilo propusta u liječenju - rekao je Šimun.&nbsp;
Ističe da nije toliko važan ni vremenski interval, nego što se desilo i da se procesi ne zataškavaju.&nbsp;
- Da li su se nekada u prethodnim godinama nesrećni slučajevi zataškavali, to je nešto u šta ja ne mogu da ulazim, ali je činjenica da smo postupili odgovorno, transparentno i sa željom da zadovoljimo pravdu zbog porodica i zbog javnosti. Pravda će biti isporučena. Sistem ne možemo korigovati ukoliko individualna odgovornost ne bude prepoznata i procesuirana. To zavisi od istražnih organa, ali sve do nas je urađeno - naglasio je Šimun.
Komentarišući smjenu donedavnog direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Vuka Kadića kazao je da to nije bila politička smjena, ali da je "možda bilo političko postavljenje".&nbsp;
- Sjetimo se da kad je postavljen isto je Upravni odbor razriješen, pa drugi imenovan nelegalno, to je bilo u medijima, pa se mijenjala sistematizacija, pa statut i bili mnogi problemi. Nestranačka ličnost koja je imala svoju listu na lokalnim izborima, i to je interesantan momenat,, a mi želimo od jedne smjene da predstavimo - koja je posljedica kršenja zakona i još drugih nepravilnosti koje će se tek pokazati u procesu eksterne i interne revizije, ali i drugih postupaka za neke tendere - da to predstavimo kao političku smjenu. To nije dobar narativ. Da se od nekog ko krši zakon pravi politička žrtva nije dobar narativ - istakao je Šimun.
Mikić je odgovorio da je red bio da se podnese ostavka. Dodao je i da je prošlo 48 sati od smrti bebe u nikšićkoj bolnici do obavještenja javnosti od tragičnog događaja.
<h2>Pozitivan prirodni priraštaj u osam opština u prvih devet mjeseci</h2>
Poslanik Nove srpske demokratije Velimir Đoković pitao je ministra koji programi podsticaja za povećanje nataliteta su u primjeni i kakvi su njihovi rezultati.
Šimun je odgovorio da je, prema podacima Zavoda za statistiku Monstat, u prvih devet mjeseci ove godine pozitivan prirodni priraštaj zabilježen u osam opština, a u istom periodu je rođeno je 5.181, a umrlo 4.798 osoba, što ukazuje na pozitivan prirodni priraštaj na nivou države.
Resor na čijem je čelu, kako dodaje, u okviru svojih nadležnosti i u saradnji sa drugim institucijama, kontinuirano prati demografske pokazatelje i sprovodi mjere usmjerene na unapređenje uslova za rađanje, očuvanje reproduktivnog zdravlja i podršku porodicama sa djecom.
- U Crnoj Gori se posljednjih godina bilježi negativan prirodni priraštaj, što zahtijeva sveobuhvatan i koordinisan pristup u sprovođenju javnih politika koje mogu doprinijeti povećanju nataliteta. Ipak, u poređenju sa većinom zemalja regiona i Evropske unije - gdje broj umrlih premašuje broj živorođenih, a migracioni saldo predstavlja ključni faktor rasta stanovništva - Crna Gora bilježi povoljniji trend - ocijenio je Šimun.
Na nacionalnom nivou, Ministarstvo zdravlja sprovodi programe koji indirektno doprinose podsticanju nataliteta kroz unapređenje reproduktivnog zdravlja žena i parova. U okviru većine domova zdravlja funkcionišu savjetovališta za reproduktivno zdravlje, gdje se organizuju i „Škole za trudnice“, čime se pruža stručna podrška trudnicama i budućim roditeljima.
- Poseban doprinos daje i povećanje dostupnosti usluga vantjelesne oplodnje (VTO). Postupci VTO finansiraju se iz sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje, a unapređenjem propisa povećan je broj dozvoljenih pokušaja i proširen starosni limit pacijentkinja koje mogu početi postupak. Zahvaljujući tome, sve veći broj parova ostvaruje se kao roditelj upravo putem ovih procedure. Dosadašnji rezultati pokazuju da su ostvareni određeni pomaci, ali prostor za unapređenje uvijek postoji - ističe Šimun.&nbsp;
Vjeruje da svaka nova porodica i svako novo dijete čine naše društvo bogatijim jer je ulaganje u roditeljstvo ulaganje u našu zajedničku budućnost.&nbsp;
- Zbog toga sve državne institucije, lokalna zajednica i privreda su u obavezi da zajedno kreiraju ambijent gdje je roditeljstvo podržano kroz sigurnost, podršku, dostupne servise, povoljne stambene kredite i pouzdano radno okruženje kroz razumijevanje roditeljskih obaveza. Ministarstvo zdravlja ostaje posvećeno daljem unapređenju reproduktivnog zdravlja, zaštiti majki i djece i stvaranju uslova u kojima svaka porodica ima potpunu institucionalnu podršku u odluci da se ostvari ili proširi. Fokus je na jačanju postojećih mjera, kreiranju novih programa i unapređenju međuresorne saradnje, kako bi se doprinijelo dugoročnom demografskom razvoju Crne Gore - rekao je Šimun.
<h2>Koeficijenti za fizioterapeute/kinje&nbsp;</h2>
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša pitao je ministra da li su postupili po mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore iz maja ove godine kojim je preporučeno da dopuni Granski kolektivni ugovor na način što će koeficijente složenosti za fizioterapeute/kinje u javnom zdravstvu utvrditi na način zasnovan na principu jednakosti i nediskriminacije, odnosno analogno uvećanjima koeficijenata nemedicinskog kadra u javnom zdravstvu, kao i koeficijentima fizioterapeuta/kinja u Institutu „Dr Simo Milošević“.
Šimun je u odgovoru naveo da Ministarstvo zdravlja u potpunosti razmatra inicijativu koja se odnosi na koeficijente fizioterapeuta/kinja, te izražava spremnost da ona bude uključena u tekst novog Granskog kolektivnog ugovora, u skladu sa principima jednakosti i nediskriminacije.
On je rekao da je resor na čijem je čelu, postupajući u skladu sa preporukama Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, formiralo radnu grupu za izradu novog Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost.&nbsp;
- U njenom sastavu, pored predstavnika Ministarstva zdravlja, nalaze se i predstavnici reprezentativnih sindikata, Ministarstva finansija, te Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. Radna grupa je ušla u intenzivan proces konsultacija i pregovora sa Ministarstvom finansija, sa ciljem unapređenja ekonomskog položaja zaposlenih u zdravstvenom sistemu, posebno srednjeg medicinskog kadra, ali i drugih profila čiji status zahtijeva usklađivanje na principima jednakosti i nediskriminacije - istakao je Šimun.
Prijedlog u Nacrtu Granskog kolektivnog ugovora dostavljen je sindikatima radi daljeg razmatranja i usaglašavanja u okviru njihovih organa.&nbsp;
- Proces izrade novog Granskog kolektivnog ugovora predstavlja najadekvatniji okvir za cjelovito i sistemsko uređenje koeficijenata složenosti poslova kako bi se obezbijedila dosljedna primjena standarda i jednak tretman svih zaposlenih u javnom zdravstvu - naveo je Šimun.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtpaQcYRpL9A&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šimun o ostavci nakon tragičnih događaja u zdravstvenim ustanovama: Kada nastupe izazovi ne treba bježati; Mikić: Red bio da se podnese ostavka

Prava slika današnje Crne Gore je „kulturna“ politika vlasti koju najlakše definišemo riječju postavgustovska. Kriterijumi po kojima se postavljaju čelni ljudi kulturnih ustanova sve su samo ne renomiranost i kompetentnost. Jedini kriterijumi su partijska, vjerska i nacionalna pripadnost. Da ne zaboravimo učešće u opskurantnim (pogledaj rječnik) litijama, retrogradnim manifestacijama svega najprimitivnijeg što Crna Gora može da izbaci. Da je to temelj i ontološko biće postavgustovske vlasti svjedoče namjere da se podižu spomenici lideru tih primitivnih uličnih metanija, koje namjeravaju da podižu širom Crne Gore, kao simbole mržnje prema Crnoj Gori, svemu crnogorskom, „brozomorno-montenegrinskoj ideologiji, koja se temelji na dukljanskoj mitologiji“. Ograđujem se ako nije tačno, ali sam čuo da su se dijelile i potvrde o učešću u litijama, kao buduće ulaznice za avanzovanje. Spomenici jednom popu diljem Crne Gore i jesu najbolja potvrda sunovrata Crne Gore, koja ne podiže spomenike znanju i nauci, već mantijašima i mraku.&nbsp; Biti dio civilizacije podrazumijeva poznavanje prošlosti na osnovu istorijskih artefakata, a ne guslarske mitomanije i popovskih izmišljotina. Aleksandar Solženjicin piše: „Da bi uništio jedan narod, moraš prvo saśeći njegove korijene“. Milan Kundera u „Knjizi ljubavi i zaborava“ piše nešto slično: „... prvi korak k uništenju jednog naroda jeste brisanje njegovog pamćenja … nađi nekoga da napiše nove knjige, proizvede novu kulturu, izmisli novu istoriju. Ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila“.&nbsp; <h2>NEDODER NACIJA</h2> Nekadašnja slobodarska Crna Gora danas je poprimila kmetski karakter i čeka da joj neko drugi vrati ime i dostojanstvo. Ponavljači, vlasnici lažnih diploma, pridošlice iz raznih crnogorskih i okolnih pripizdina pišu nam istoriju, uče nas jeziku predaka, onima kojima je jezik prepun turcizama smetaju crnogorski italijanizmi, poklanjaju sebi crnogorske nacionalne nagrade za trivijalna i lažna, nepostojeća djela, preuzimaju nam nacionalne institucije praveći od njih seoske domove kulture. Prvi predśednik Crnogorskog centra PEN kluba, profesor Pavle Mijović, kada je uhapšen i ispitivan u zatvoru u Dubrovniku od policije zbog Belvederskih demonstracija 1936. ostavio je zapisano kako mu je policajac koji ga je ispitivao rekao: „Možda se zakon promijeni i dozvolimo rad vaše komunističke stranke, ali, ukoliko i dalje nastavite da se zalažete za crnogorsku naciju sve ćemo vas istrijebiti“. Meša Selimović je napisao da čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem. Pokazalo se, ipak, da je crnogorska nacija nedoder i da kad su se prvi put Crnogorci mogli nacionalno izjasniti na popisu 1948. godine, oni su to masovno uradili. Problem sa bilo kojim identitetom je što se on stalno mora zalivati od strane političkih i društvenih elita. Ako vi to ne činite taj prostor će ispuniti drugi i, što kaže Kundera, ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila. Crnogorski komunisti su se ponašali kao da je vrijeme stalo i da će vječito ostati takvo, da sve imamo u drugoj republici, da zato Crnoj Gori ne trebaju ni fakulteti, ni mediji, ni klinički centri, ni naučne ustanove, niti da je religija bilo kakav faktor u društvu. Padom socijalizma ostavili su Crnu Goru na izvolte uticaju velikopsrpskog nacionalizma i njegovom glavnom promoteru – Crkvi Srbije. Crkva Srbije sve vrijeme radi na tome da svetosavlje bude zajedničku teološka perspektiva crnogorskog društva, a srpski identitet istorijski kontinuitet. Kad se pogledaju podaci od popisa do popisa dobije se mjera njihovog uspjeha kroz period potonjih tri i po decenije. Ili, ako hoćete, pokazuje se inferiornost crnogorskog društva, nedostatak samopoštovanja i provincijalni karakter.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c" data-rendition-name="original" width="1200" height="710" loading="lazy" alt="Biblioteka"> <figcaption>„ESTETIKA“ PORTALA IN4S: Biblioteka „Radosav Ljumovićetv</figcaption> </figure>  <h2>ZADRUŽNI DOM</h2> Po statističkim podacima u Podgorici stanuje bezmalo pola Crne Gore. Za Podgoricu su dvije kulturne institucije uvijek imale veliki značaj, ako ne računamo nacionalno i gradsko pozorište. Biblioteka „Radosav Ljumović“ i KIC. Ako vi na čelo Biblioteke „Radosav Ljumović“ izaberete Slavicu Ilinčić, koja je sama po sebi antiteza kulture i promoter ideologije srpstva i svetosavlja kao temelja Crne Gore, koja je u biblioteku uvela „estetiku“ portala IN4S, a na čelo KIC-a harmonikaša, koji svojim vokalnim interpretacijama zasmijava čitav region, onda ste dvije više nego značajne institucije pretvorili u zadružni dom u Lebanama. I tu nema nikakve slučajnosti. Ideja i jeste da se sve institucije Crne Gore prilagode „estetici“ braće Mićović, Metodija i Krnje Jele, da se sroza na nivo najseljačkije pučke zabave najprimitivnijeg soja u Crnoj Gori, koji buja iz godine u godinu. Pa nama „Zavetnica“ vodi Filmski centar Crne Gore, zaboga?&nbsp; A onda nam Raonikije, tri puta sudski osporavani direktor RTCG, na mala vrata uvodi kampanju kako od malih mogu indoktrinirati buduće generacije ideologijom svetosavlja, srpske Sparte i junaštvom Pavla Đurišića. Pa još doveo svetosavskog stručnjaka za satanizam sa nesretnog Pravnog fakulteta. I to onaj isti Raonikije koji mi onako sa prosvijećenih visina održa lekciju da je on učinio više za demokratiju u Crnoj Gori i od mene i od Mila i od Ranka i čitave tadašnje vlasti. Biće da je u međuvremenu evoluirao od liberala i demokrate u protođakona Javnog servisa, jer je evolucija kod Crnogoraca postala nacionalni sport. Što reče onaj na televiziji „ja kad mi treba kažem da sam Srbin, a kad mi treba Crnogorac“! Eto, dotle smo stigli, sve se udarajući u junačke grudi, dičeći se sopstvenom junaštvu i čojstvu u prošlosti. <h2>&nbsp;PRODANE DUŠE</h2> Pošto ni mnogo veće države ne mogu izdržati toliki broj prodanih duša, riješio sam svaki put da poklonim po koju crticu iz istorije, nakon što sam predočio da su nam preci ginuli na Mojkovcu nizašto, jer nije bilo više nijednog Srbina kojem bi čuvali odstupnicu, već im je smješteno iz razloga koje napisa komandant Glavnog štaba crnogorske vojske, srpski pukovnik Petar Pešić, u beogradskoj „Pravdi“ od 9. maja 1925. godine: „Odnosno tvrđenje mojih kritičara, da sam savetovao pokojnom Kralju Nikoli da zaključi mir sa Austrijom, napominjem, da sam izneo u 'Ratniku' celu istoriju tog pitanja i nemam potrebe da ga ponovo izlažem. Sem toga nalazim da bi to bilo izlišno, jer su oni suviše slabi da shvate vojno-politička pitanja toga obima. Ali moram im postaviti ovo pitanje: jesu li ma kad razmišljali o tome, kakava bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da je na Solunskom frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola?“ Ponavljaću vam ovo sve dok ne shvati i posljednja fukara kakve su namjere bile prema Crnoj Gori!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Petar Pešić tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  Ne znam znate li ko je Jovan Đonović? On je uz Marka Dakovića jedan od najogorčenijih protivnika kralja Nikole od beogradskih studenata iz Crne Gore, učesnik u organizaciji više atentata na knjaza/kralja Nikolu. E pa taj Jovan Đonović piše, takođe u „Pravdi“: „On, koji misli, da nije Kralj Nikola uputio depešu Franji Josifu ne bi se kompromitovao u očima saveznika i svog naroda, da bi izveo nešto vojske i postavio je na Solunski Front i najzad sa njom ušao u Crnu Goru, - morao je, prirodno, utrošiti prilično vremena i spremiti dosta činjenica da se to desi. Idući za njegovim pisanjem ulazimo u njegovu misao, da je jedinstvo Crne Gore i Srbije bilo moguće: ako Kralj Nikola osramoti Crnu Goru predajom vojske, a sebe uprlja izdajstvom“. Čak je i on shvatio na koji način se jedino moglo izvesti „ujedinjenje“, kako ga zovu stručnjaci iz SNP-a, kad piše: „„Zar, onda nije jasno i laiku, da se g. Pešić nije mnogo starao da se ne desi sa crnogorskom vojskom ono, za šta se bojao da se ne dogodi srpskoj“?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143" data-rendition-name="original" width="530" height="829" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Jovan Đonović tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;ODA CRNOGORCIMA</h2> Što se tiče Marka Dakovića, po kojem se zove orden koji predśednik Rajo dodjeljuje sopstvenim „velikanima“, on je bio poznat po učešću u atentatima na knjaza/kralja Nikole i po tome što je nakon Podgoričke skupštine ćerao po ulicama građane da pjevaju pjesme srpskom kralju Petru, ukoliko ne bi htjeli ubijao ih hicima iz pištolja. Pravi heroj uz Pavla Đurišića.&nbsp; Malo da se taknemo i francuske štampe, obzirom na sramnu ulogu Francuske u nasilnoj aneksiji Crne Gore. „La Revue Diplomatique“, Pariz, 30. novembra 1919. g. donosi tekst „4.000 Crnogoraca u srpskim zatvorima“: „Konferencija Mira optužuje neprijatelja za zločine, a u isto vrijeme dozvoljava da Srbija iste zločine vrši u Crnoj Gori ... Francuski narod i njegovo javno mnjenje su uz Crnu Goru. Ali, zašto neko u francuskoj vlasti ne uzvikne: Dosta je, prekinite sa davljenjem Crne Gore!? Ako je Francuska prijatelj Srbije, ne mora biti neprijatelj Crne Gore. čast Francuske je u pitanju... Naš je zahtjev: Francuska treba da učini da se Srbija evakuira iz Crne Gore i da Crna Gora bude Crnogoraca. ... Dičite se Crnogorci, jer plemeniti i civilizovani svijet i danas vidi i sa divljenjem i simpatijama prati vašu borbu i podvige protivu nebratske i izdajničke Srbije Karađorđevića, kao što je nekad slavio i divio se djelima vašim i vaših predaka kad se ginulo 'za krst časni i slobodu zlatnu'“. Eh, kao što je nekad ....

KIC mijenja ime u KIČ

Sedamdesetogodišnji Božidar Šundić poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se danas, oko 12:15 sati, dogodila u nikšićkoj Župi, saopšteno je nezvanično iz Uprave policije.
Do nesreće je došlo kada je automobil kojim je upravljao Šundić, iz za sada neutvršenih razloga, sletio sa puta.
Kako prenosi RTCG, riječ je o bivšem generalnom direktoru Javnog servisa. Njegovo vozilo nađeno je pored puta u Župi, a kako prenosi taj medij informacije iz policije, pretpostavlja se da je doživio srčani udar tokom vožnje.
U policiji kažu da utvrđuju uzrok nesreće.
Šundić je bio na čelu RTCG od 2018. godine do 2021. godine.&nbsp;
Šundić je bio diplomirani inženjer, dugogodišnji novinar i urednik više crnogorskih medija.&nbsp;

Nikšić: Poginuo bivši generalni direktor RTCG Božidar Šundić

Bosanskohercegovački novinar i televizijski voditelj Adnan Rondić tvrdi da je postojao "Sarajevo safari", snajperski lov na ljude u Sarajevu devedesetih sa kojim se sumnjiči da je povezan i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te da je sramna činjenica da pred državnim sudom ne postoji nijedna podignuta optužnica za opsadu glavnog grada BiH.
- Duboko vjerujem da je postojalo nešto što se naziva "Sarajevo Safari", ili što bi jedan Sarajlija rekao možda je ispravnije bilo reći "Sarajevo hunting" (Sarajevo lov). Nijesu oni nas samo promatrali i fotografisali kao na safariju, već su nas ubijali. Preživio sam opsadu Sarajeva i ostao sam bez 28 članova porodice, uključujući i moga oca i odlično znam da je ovo što se tvrdi istina i ovo nije prvi put da se pominje "Sarajevo Safari" - rekao je Rondić.
On je napomenuo da državno tužilaštvo nije podiglo nijednu optužnicu za opsadu Sarajeva.
- Imamo četiti haške presude i desetine hiljada dokumenata dokaza. I sam sam dokaz i spreman da svjedočim što su građani Sarajeva proživljavali u te četiri godine krvave opsade. Međuti, Državno tužilaštvo BiH neće, ili ne postoji interes da se stavi tačka barem dijelom na ono što se dešavalo 90-ih i to stvara frustraciju - istakao je Rondić.
Prema njegovim riječima, "Sarajevo safari" ponovo je otvorila rane, aktualizovala teške dane... Živimo, kako kaže, nedovršeni mir ili zamrznuti konflikt koji ne dozvoljava da se krene dalje.
- Treba se nadati da ćemo daći snage i mehamizme da izađemo iz ovog začaranog kruga. Ne smijemo odustati - poručio je Rondić.
<h2>Vrijeme je za reset</h2>
Komentarišući relativizaciju antifašističkog nasljeđa kao i normalizaciju narativa koji veličaju nacionalističke i klerikalne strukture, Rondić kaže da oni nijesu novi.
- Kroz istoriju su se mijenjali njihovi akteri, komunikacijski kanali putem kojih su dolazili do javnosti, ali oni postoje vjekovima, počev od porodice, baštini ih obrazovni sistem, mediji, crkva, akademska zajednica... Postoje i oni koji na takvu vrstu paradigme ne pristaju, ali bojim se da su društva dominantno sklona takvoj vrsti narativa koji ne pospješuju život u ovom dijelu svijeta - istakao je Rondić.
Podsjetio je na nedavni izliv mržnje bivšeg predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika o muslimanima.
- To nije nešto što mu je tom trenutku palo na pamet. "Niko krupno ko Turčin ne laže" zvuči poznato i te kako i u Crnoj Gori. Riječ je o starim narativima - naveo je Rondić.
On ističe da je vrijeme za neku vrstu reseta i da svim ljudi na ovim prostorima, pa i takozvane elite treba da se pogledaju u ogledalo i postave pitanje "Gdje smo mi to sada"?
- Važno je da svi, ako ne iz moralnih, onda iz pragmatičnih razloga pogledamo gdje nas ovakva vrsta narativa vodi. Ja bih bio skloniji da to radimo iz moralnih, etičkih razloga, ali neka za početak iz ugla elita budu praktični razlozi - kazao je Rondić, dodajući da je to proces koji će trajati, ali da ne smijemo odustati.
On je stava da nacionalizam i revizionizam nikada nijesu otišli sa scene. Ponekad se smanji, ali elite, smatra on, koriste tu vrstu narativa jer znaju da takav narativ još nalazi na plodno tlo.
- Imate primjer predizborne kampanje za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska - svi kandidati, posebno dvojica glavnih se skoro isključivo obraćaju jednom biračkom tijelu - Srbima. Znaju odakle bi podrška mogla doći. Koriste narative koji ni njima nisu daleki i mrski i onda imamo situaciju kakvu imamo - naglasio je Rondić.
<h2>"Bez značajnih promjena u RS nakon izbora"</h2>
On ne očekuje značajnije promjene u RS nakon ovih izbora, čak i ako kandidat opozicije pobijedio. Međutim, smatra da mogu pokazati određene trendove.
- Bojim se da oko većine ključnih stvari neće biti suštinske razlike. Možemo dobiti umivenijeg, pitomijeg čovjeka na čelu bh. entiteta RS, ali to su samo izbori za čelnu poziciju. Rezultati mogu biti svojevrsni test onoga što može uslijediti na opštim izborima u BiH 2026. godine - rekao je Rondić.
Ima, dodaje on, nekoliko ključnih karakteristika ovih izbora. Ipak je, kako ističe, pobijedila država.
- Onog momenta kada je Milorad Dodik osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora rekao je da je neće prihvatiti, kao ni odluku Centralne izborne komisije koja mu je uskratila mandat. Rekao je da neće biti izbora, te da i ako ih bude na njima neće učestvovati. Međutim, prihvatio je presudu suda, platio je jednogodišnju kaznu zatvora, očito prihvatio odluku Centralne izborne komisije i izbori se održavaju i na njima učestvuje kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Ovo mi je ključna karakteristika i njihova vrijednost - kazao je Rondić.
T.K.

Rondić: Tvrdim da je postojao "Sarajevo safari", sramna činjenica da ne postoji nijedna optužnica za krvavu opsadu

Poruke istorijskog revizionizma sve glasnije odzvanjaju Crnom Gorom. Negiranje antifašističkog nasljeđa, veličanje zločinaca i političko prekrajanje činjenica postali su moćno oružje u produbljivanju podjela. Povodom bojkota Dana oslobođenja Pljevalja, sagovornici TV E upozoravaju da se fašistički narativi šire kroz institucije, simbole i javni diskurs.
<h2>BORBA ZA (ANTI)FAŠISTIČKO NASLJEĐE</h2>
Sagovornike TVE ne čudi ni to što predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš bojkotuje 20. novembar – dan kada opština slavi oslobođenje od fašističkih okupatora.
- Izjava predstavnika opštine da je 20. novembar najžalosniji datum Pljevalja samo pokazuje, nažalost, njegovo veliko neznanje i njegovu zlu namjeru da produbi jaz između ljudi koji žive u Pljevljima, koji su živjeli vjekovima u međusobnom skladu - kazao je politikolog, građanski aktivista i novinar Emir Pilav.
On poručuje da je taj jaz sve dublji i da Pljevlja, koja su nekada bila simbol multikulturalnog sklada, postaju sinonim za fašizam i destruktivnu vlast. To pokazuju događaji od 2020. do danas, kada vlast insistira na ukidanju antifašističkog praznika i uvođenju crkvenog kao Dana Opštine.
- Laž koja se ponavlja više puta postaje istina. Mi u Crnoj Gori živimo situaciju da propagiranje fašizma, propagiranje istorijskog revizionizma, veličanje ratnih zločinaca je, nažalost, uopšte prihvatljiv brend zato što nema otpora, nema sankcija, jer mi nemamo institucije koje rade onako kako treba da rade, nemamo funkcionalno sudstvo, funkcionalno tužilaštvo, Ministarstvo unutrašnjih poslova - istakao je Pilav.
Fašizam se postepeno širi - preko institucija, simbola, narativa, stava su stručnjaci koji primjećuju da je Crna Gora opasno, ali pogodno tlo za takve ideje.
Psihološkinja, građanska aktivistkinja i feministkinja Ervina Dabižinović kazala je da svaka vrsta današnjeg fašizma zapravo djeluje vrlo naivno, "da dolazi iz srca".&nbsp;
- To su narativi koji govore o nekom pomirenju, o stvarima koje su ljudima bliske. Međutim, društvene nepravde i zloupotrebe koje se na osnovu etničkog i nacionalnog indentitea vrše, zapravo završavaju u tim tamnim sobama istorije i društvo je spremno da mržnjom prema drugom djeluje, kao što su bili primjeri koje smo nedavno vidjeli u Podgorici - kazala je ona.
<h2>RASKRINKAVATI SPORNE NARATIVE</h2>
Iako pojedini narativi djeluju prepoznatljivi, važno je raskrinkavati ih. Na to su nedavno upozorili iz Centra za demokarstku tranziciju kada je jedan od mitropolita Srpske pravoslavne crkve Metodije izjavio očiglednu neistinu, da su samo dvije partizanske brigade bile “crnogorske”.
- Naravno mi smo napisali tekst koji nije nikakva filozofija ili nekakva pamet, ali hoću da vam kažem kako je reagovao jedan moj prijatelj sinoć. Šalje mi poruku I kaže: super je tekst. I ja kažem: gotovo mi je bilo neprijatno da pišem o tako očiglednim stvarima, da je to tako očigledna laž, da je to tako očigledna izmišljotina. I on mi kaže bolje to da pišeš nego za pola godine da ubjeđuješ ljude da je Zemlja okrugla. Dakle, ako im se popusti, ako im se dozvoli, ako se ne budemo borili protiv toga, dešavaće nam se to što se dešava - kazao je ranije za TV E izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica.
I nastavlja da se dešava. Primjera je mnogo, od podizanja spomenika četničkom zločincu Pavlu Đurišiću, podizanje spomenika pokojnom Amfilohiju koji je negirao crnogorsku naciju i islam nazivao lažnom vjerom, odlikovanje ordenom velike zvijezde, insistiranjem na podizanju kapele na Lovćenu i tako u nedogled, ili dok država i društvo – ne kažu, dosta.