Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila prijedlog Ministarstva saobraćaja kojim se dio dobiti preduzeća Aerodromi Crne Gore u iznosu od 4,12 miliona eura usmjerava na finansiranje unapređenja avio-dostupnosti Crne Gore
Kako je saopšteno iz Ministarstva saobraćaja, riječ je o sredstvima koja se, u skladu sa Statutom Aerodroma Crne Gore vraćaju u budžet države, ali je na inicijativu Ministarstva saobraćaja Vlada prihvatila da se ta namjenski koriste za razvoj vazdušnog saobraćaja, kao dio strateškog pristupa jačanju međunarodne povezanosti i konkurentnosti naše države.
- Ova odluka predstavlja nastavak konkretnih mjera Ministarstva saobraćaja usmjerenih na unapređenje avio-saobraćaja i povećanje dostupnosti Crne Gore, nakon nedavnog dogovora sa avio-kompanijom Wizz Air o otvaranju baze u našoj zemlji - navedeno je u saopštenju tog resora.
Ministarka saobraćaja Maja Vukićević istakla je da je današnja odluka Vlade potvrda strateškog pristupa razvoju sektora.
- Drago mi je što je Vlada podržala inicijativu Ministarstva saobraćaja da se dio dobiti Aerodroma Crne Gore usmjeri u programe koji doprinose boljoj povezanosti naše zemlje. Nakon dolaska Wizz Air-a i dogovora o otvaranju baze, nastavljamo sa mjerama koje će omogućiti stabilan rast avio-saobraćaja, razvoj turizma i jačanje ukupne ekonomije - navela je Vukićević.
Ministarstvo saobraćaja će, u saradnji sa Ministarstvom finansija, utvrditi dinamiku prenosa sredstava i način njihove upotrebe kroz posebnu budžetsku liniju namijenjenu programu razvoja međunarodne avio-povezanosti Crne Gore.
- Usvojeni prijedlog potvrđuje opredijeljenost Vlade da vazdušni saobraćaj bude ključni pokretač ekonomskog i turističkog razvoja, te da Crna Gora ostane prepoznata kao moderna, povezana i otvorena destinacija - poručeno je iz Ministarstva saobraćaja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dodatnih četiri miliona eura za razvoj avio-saobraćaja

Dijaspora godišnje u Crnu Goru pošalje od 750 do 800 milione eura, uglavnom transferišući novac porodicama, kazao je ministar dijaspore Mirsad Azemović i poručio da će nastojati da podstakne ljude iz dijaspore da više ulažu u biznise i na taj način postanu vidljiviji u društvu.
Azemović je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da za pet mjeseci mandata nije uspio da preciznije odredi koliko je ljudi trenutno na prirodnom radu van zemlje ili iseljenika, ali da, prema procjeni, van granica države “živi” još jedna Crna Gora.
On je naveo da će izradom registra, koji Ministarstvo priprema, probati da prikupe tačan broj ljudi koji žive van granica Crne Gore.
- Od prvog dana našeg mandata smo krenuli sa izradom tog registra, znajući da trebamo pribaviti dosta saglasnosti crnogorskih institucija. U završenoj smo, testnoj fazi tog registra i nadam se da će već početkom godine on biti u funkciji - rekao je Azemović.
On je istakao da je prije toga potrebno odraditi promotivnu kampanju tokom koje će predstaviti benefite tog registra i ljudima iz dijaspore ukazati na značaj registracije kako za njih, tako i za državu Crnu Goru.
Prema riječima Azemovića, registar će sadržati osnovne lične podatke, zanimanje i eventualno profesionalne uspjehe, a te podatke će kasnije koristiti za izradu strategije.
- Crna Gora, kao mala država sa oskudnim resursima, nema previše luksuza da ne iskoristi to znanje i vještine koje su ljudi iz dijaspore stekli u zemljama gdje rade. Finansijski aspekt je takođe važan i vrijeme je da ljudi iz dijaspore svoj novac ulažu u Crnu Goru - istakao je Azemović.
U Ministarstvu nemaju ni precizne podatke u kojim državama je crnogorska dijaspora najbrojnija, ali prema mišljenju Azemovića, zemlja regiona, poput Srbije i Bosne i Hercegovine, su na prvom mjestu.
Kako je dodao, Turska je tradicionalno zemlja u kojoj se odlazi iz Crne Gore stotinama godina unazad.
- Što se tiče zapadne Evrope, najviše smo zastupljeni u Švajcarskoj i Njemačkoj, kao i u Luksemburgu. A što se tiče drugih kontinenta, zastupljeni smo u Argentini, Paragvaju, Boliviji, Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi - naveo je Azemović.
On je istakao da je dijaspora jedan od stubova Crne Gore, navodeći da državne finansije dosta počivaju na uplatama koje dijaspora transferiše tokom godine.
- Prema podacima Centralne banke Crne Gore, prosječno od 750 do 800 miliona EUR preko deviznih rezervi slije se u Crnu Goru - rekao je Azemović.
On je kazao da pokušava da promijeni strukturu tih ulaganja.
- Ta ulaganja su više-manje ulaganja koja oni transferišu svojim porodicama koje ovdje žive, a moje namjere i intencije su da ih podstaknem da ulažu u biznise, da ta ulaganja postanu masovnija i da oni sa tim novcem postanu vidljiviji u našem društvu. Jer ipak naša dijaspora nije na dovoljan način reprezentovana u Crnoj Gori - rekao je Azemović.
Govoreći o konkretnim programima i olakšicama kojima se može podstaći povratak ljudi iz dijaspore, Azemović je kao pozitivan naveo primjer Gruzije koja ima program “jedan za jedan”, što znači da na jedan uloženi EUR, jedan učestvuje država.
- Taj program već funkcioniše preko desetak godina i pokazao se kao veoma uspješan. Da bi u Crnoj Gori sproveli takav program, potrebno je da postoji veliki širok konsenzus u Vladi, da se Vlada strateški postavi prema našoj dijaspori - naveo je Azemović.
Kada je riječ o udruženjima dijaspore koja Crnu Goru vide kao svoju matičnu državu, Azemović je kazao da u bazi koja nije do kraja precizna i tačna ima oko 200 registrovanih udruženja, od čega oko 100 sarađuje sa Ministarstvom.
On je podsjetio da je Ministarstvo u prethodnoj godini sa 270 hiljada eura pomoglo ta udruženja.
- U Latinskoj Americi je velika ekonomska kriza i udruženjima u tim zemljama je teško da funkcionišu. Globalno imamo finansijske probleme u svijetu, tako da se trudimo koliko toliko da ih održimo u životu, jer oni su reprezenti i promoteri naše kulture, običaje i tradicije širom svijeta - naveo je Azemović.
Govoreći o utiscima sa svojih posjeta crnogorskim udruženjima dijaspore, Azemović je ukazao da je zadnju posjetu imao udruženjima u Čikagu i Njujorku i da ljudi koji već preko 30 godina žive tamo nijesu zaboravili svoje korijene i svoju zemlju.
- Uvijek se rado vraćaju, žele da Crna Gora bude uspješna država. Prate politička dešavanja u Crnoj Gori i nijesu najsrećniji sa trenutnim dešavanjima. Otprilike poruke su jasne - da Crna Gora ima taj građanski koncept društva i da je žele što prije u Evropskoj uniji (EU) - naveo je Azemović.
Govoreći o najavljenoj izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu, Azemović je kazao da je njegov, ali i stav Bošnjačke stranke čiji je član, da je za to potreben široki konsenzus.
- Mislim da moramo veoma oprezno pristupiti toj temi i naći apsolutnu podršku za neko zakonsko rešenje - rekao je Azemović.
On je kazao da je briga ljudi iz dijaspore da ne izgube status državljana Crne Gore, odnosno da oni žele da se zaštite da bilo kakva zakonska izmjena ne utiče na njihov status.
- Uvjerio sam ih da BS neće nikada glasati što je za štetu dijaspore i da ćemo se truditi da iznađemo rješenja kojim će biti zadovoljno cijelo društvo - rekao je Azemović.
Kako je naveo, Crna Gora je mala država, koja ne može da trpi velike društveno-političke podjele.
- Moramo zdušno raditi u ovih dvije godine, jer nam se ukazala velika i jedinstvena šansa da do kraja mandata Vlade završimo sva pregovoračka poglavlja i napokon uđemo u EU kojoj stremimo od osamostaljenja - rekao je Azemović.
Govoreći o planovima za naredni period, Azemović je ukazao da još nije usvojen budžet, ali da, ako sve bude išlo po planu, osim registra, u budućnosti žele podstaći nove programe.
- Mlađe generacije teže govore naš jezik i njihovi roditelji smatraju da im treba pomoći oko tih kurseva. Tako da ćemo sa institucijama u Crnoj Gori probati da obezbijedimo najbolje predavače i radimo online kurseve toko vikenda u kontinutetu - naveo je Azemović.
On je kazao da će nastaviti da pomažu crnogorska udruženja u dijaspori, i dodao da će, pošto su limitirani budžetom, podržati samo kvalitetne projekte.
- S tim što ću probati da razvojim na dvije faze ta sredstva. Jedna je samo obilježavanje Dana državnosti, a drugi dio će da bude za projekte iz oblasti kulture, tradicije, jezika, sve ono što naša dijastora radi, tako da se ne prožimaju te dvije stvari - rekao je Azemović.
On je kazao da nije zadovoljan ovogodišnjim budžetom koji je opredijeljen za Ministarstvo dijaspore.
- Očekivao sam deleko veći budžet, ali dogovorio sam se sa ministrom finansija da možemo rebalansom budžeta očekivati dodatna sredstva ako utrošimo planirana - zaključio je Azemović.

Azemović: Dijaspora godišnje u Crnu Goru pošalje do 800 milione eura, podsticaćemo veća ulaganja

Željeznička infrastruktura (ŽICG) ne može iz poslovnih sredstava da finansira bilo kakvo investiciono ulaganje kao ni vraćanje međunarodnih kredita, pa sredstva za ulaganje u infrastrukturu koja se opredjeljuju iz budžeta na godišnjem nivou treba da budu značajno veća, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Izvještaj o Zakonom o željeznici propisano je da se razvoj željeznice planira Strategijiom razvoja Programa izgradnje, održavanja, rekonstrukcije i modernizacije željezničke infrastrukture za 2023. godinu.&nbsp;
Godišnji program sadrži radove na održavanju prema vrstama, obimu i iznosu finansijskih sredstava, troškove za upravljanje i regulisanje saobraćaja, planirane radove na modernizaciji, rekonstrukciji i izgradnji infrastrukture.&nbsp;
U Izvještaju se navodi da je Željezničkoj infrastrukturi u 2023. godini iz budžeta uplaćeno 14.994.064 eura, od čega 9.998.091 za tekuće održavanje, a 4.995.973 eura za plaćanje dospjelih obaveza po međunarodnim kreditima.
ŽICG AD – Podgorica je, u 2023. godini, po osnovu naknada za zakup poslovnih prostora i korišćenje zemljišta, kao i za naknade po osnovu korišćenja postavljenih optičkih, elektroenergetskih i telekomunikacionih kablova u pružnom pojasu, fakturisala 846.547 eura.
Na osnovu ostvarenog obima rada u 2023. godini, za trase putničkih i teretnih vozova fakturisano je 796.601 eura (bez PDV-a) operaterima, od čega Željezničkom prevozu 112.304 eura, a Montecargu 684.297 eura.
Zbog problema u likvidnosti, željeznička preduzeća duguju Željezničkoj infrastrukturi na kraju 2023. godine 3.118.005 eura, od čega: Željeznički prevoz 654.609 eura, a Montecargo 2.463.396 eura.&nbsp;
Ukupne obaveze ŽICG po osnovu otplate međunarodnih kredita za rekonstrukciju i modernizaciju na kraju 2023. godine iznose 29.441.894 eura.&nbsp;
- Uzimajući u obzir prethodno navedeno kao i činjenicu da godišnje obaveze za zarade zaposlenih iznose cca 8,5 miliona eura (prosječan broj zaposlenih u toku 2023. godine je 804 sa prosječnom zaradom od 634 eura), obaveze prema dobavljačima iz poslovnih sredstava 1.329.888 eura, a obaveze po osnovu poreza i doprinosa na zarade 4.320.624 eura, evidentno je da ŽICG ne može iz poslovnih sredstava da finansira bilo kakvo investiciono ulaganje kao ni vraćanje međunarodnih kredita, tako da sredstva za ulaganje u infrastrukturu koja se opredjeljuju iz Budžeta na godišnjem nivou treba da budu značajno veća - konstatovali su u Vladi.

Vlada: Izdvajanja za ŽICG moraju biti mnogo veća jer ne može sama da finansira investicije, niti da vraća kredite

Bio sam uplašen jer me osoblje restorana izvelo napolje i gurali su me i psovali, kazao je tridesetogodišnji državljanin Turske zaposlen kao dostavljač Glova u Podgorici. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) govorio je uz uslov anonimnosti. Ne radi zbog neprijatnosti, ali i incidenata koji su doživjeli njegovi sunarodnici. Tri noći zaredom sa protesta u Podgorici pozivano je na linč i protjerivanje državljana Turske. Okidač je bila tuča 26. oktobra u kojoj su Podgoričaninu, kako je navelo tužilaštvo, lakše povrede nanijeli državljani Turske i Azerbejdžana. Zbog incidenta Vlada je uvela vize državljanima Turske. - Glovo najoštrije osuđuje svaki vid nasilja i izražava žaljenje zbog događaja prethodnih dana- naveli su iz te kompanije za RSE. A s tom kompanijom su u "znak revolta nakon tuče" pojedini podgorički restorani prekinuli saradnju, jer su im dostavljači turski državljani. Iz Glova nijesu potvrdili prekid saradnje, ali su u odgovorima za RSE naveli da je njihov "apsolutini prioritet" bezbjednost svih korisnika i dostavljača. <h2>Iskustva kurira Glovo u Podgorici</h2> Dostavljač s početka priče, kaže da je odmah saznao za incident u podgoričkom naselju Zabjelu i da je očekivao manje neprijatnosti na terenu. Ali nijesam ih očekivao od ugostitelja i vlasnika restorana.A kaže da su ga upravo ugostitelji vrijeđali. - Radnik u tom restoranu mi je bezobraznim tonom izdavao naređenja. Nakon što su me sa porudžbom izgurali iz restorana počeli su da psuju. Iako ne razumijem crnogorski te psovke sam naučio- ispričao je za RSE. I njegov kolega, koji sam živi u Podgorici, prekinuo je sa radom nakon incidenta od prije dvije noći kada je, kako kaže, "dobro prošao". - Kada sam došao na adresu četiri mlađe osobe su mi uzele paket, ali nijesu htjele da plate. Nešto su mi ljutito rekli i samo se okrenuli i otišli. Pomislio sam da sam dobro prošao. Tog dana više nijesam radio- ispričao je za RSE. Turski državljanin kome su nepoznate osobe polomile motor sa kojim radi za Glovo štetu nije želio da prijavi policiji. On za RSE priča da u Podgorici živi sa tročlanom porodicom i da sebi ne može da priušti da ne radi. - Kao i svake večeri motor sam ostavio na parkingu ispred zgrade, u kojoj živim. Ujutru sam krenuo da radim i zatekao motor u veoma lošem stanju. Retrovizori i mnogi djelovi motora su bili polomljeni i izgrebani- &nbsp;kazao je za RSE. Prema njegovim riječima stradala je i Glovo torba, koju je ostavio na motoru. - Bila je iscijepana i ostavljena na zemlji- kazao je. Kaže da je motor popravio ali da neće raditi dok se ne smiri situacija. Više lokala i automobila turskih državljana demolirano je i zapaljeno proteklih dana. Policija još nije pronašla počinioce. <h2>Restorani privremeno bojkotuju Glovo</h2> Nakon što je policija saopštila da su vinovnici tuče na Zabjelu turski državljani, pojedini podgorički restorani i objekti brze hrane su odlučili da bojkotuju Glovo, koji angažuje dostavljače "migrante". Među njima je podgorički restoran Mayka koji je prvi na Instagramu objavio da "povodom nemilog događaja na Zabjelu, aparat za Glovo neće raditi sedam dana".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110109114_af15e1d3ff3001d999dc1ee1bda02c0124c91801468ba7aa55f9ec6793d62a4e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110109114_af15e1d3ff3001d999dc1ee1bda02c0124c91801468ba7aa55f9ec6793d62a4e" data-rendition-name="original" width="839" height="477" loading="lazy" alt="Mayka Glovo"> </figure>  To su za RSE dva dana kasnije, 29. oktobra potvrdili i zaposleni u tom restoranu. - A ukoliko nam Glovo i dalje bude slao migrante da nose našu hranu nastavićemo sa bojkotom- navedeno je na Instagram stranici restorana. RSE od vlasnika restorana, koji posluje u okviru Etno sela Montenegro, Milonje Mića Blagojevića nije dobio komentar. Da je prekinuo saradnju sa Glovom za RSE je potvrdio Darko Jokić, vlasnik podgoričkog restorana i objekata brze hrane Kod Jokića. - Tako je, zbog dešavanja na Zabijelu od te noći. To nam je komšija i prijatelj, to je jedan vid revolta i znak solidarnosti- kaže. Ali Jokić naglašava da je protiv dešavanja koja su uslijedila nakon te noći. - Ne podržavam ni ovo sad navijače i ovo skandiranje. Jer ne treba nikoga osuđivati, paliti lokale ljudima i slično- ističe. Jokić objašnjava da je inače htio da raskine ugovor sa kompanijom Glovo zbog žalbi mušterija koja se odnosila na neprofesionalnost dostavljača, koji su "uglavnom" državljani Turske. - U zadnje vrijeme su mi se žalile mušterije da je stiglo pola pizze, da nije stigla Coca-Cola, i zbog toga sam već neko vrijeme htio da raskinem ugovor, da ne bih kvario reputaciju lokala. A i sam sam vidio da su se ti dostavljači ponašali i malo bahato- kazao je Jokić. <h2>Glovo: Osuđujemo nasilje</h2> Iz kompanije Glovo za RSE su objasnili da su dostavljači sa kojima sarađuju angažovani posredstvom eksternih kompanija, a ne njihovi zaposleni. - Sa tim kompanijama smo prethodnih dana radili da dostavljačima, u okviru mogućnosti, obezbijedimo maksimalnu sigurnost. To je podrazumijevalo i privremenu obustavu usluga u drugom dijelu dana- objašnjavaju. Glovo u Crnoj Gori posluje od 2021. kao dio međunarodne platforme za dostavu. Kompanija je prema zvaničnim podacima prošle godine imala 23 zaposlena. - Naš fokus ostaje na podršci ljudima koji rade uz pomoć Glovo platforme, na obezbjeđivanju kontinuiteta usluge u bezbjednim uslovima i na očuvanju povjerenja lokalnih partnera i korisnika- ističe se. Navode i da svakodnevno donose benefite široj zajednici u Crnoj Gori, kroz povezivanje lokalnih restorana, prodavnica, dostavljača i korisnika. - Ostajemo posvećeni viziji i pružanju kvalitetne usluge svim ljudima koji žive u Crnoj Gori- poručuju iz ove kompanije. Glovo je međunarodna kompanija koja posluje u više od 20 država svijeta, a osnovana je u Barseloni, u Španiji , 2015. godine.

Dostavljači Glova 'kolateralna šteta' antimigrantske atmosfere u Podgorici

Sporazum o saradnji na projektu „ŽIG ŽENSKI BIZNIS“, između Glavnog grada Podgorice, Sekretarijata Savjeta za konkurentnost i kompanije BI Communication &nbsp;potpisale su juče Nađa Ljiljanić, zamjenica gradonačelnika, u ime Glavnog grada, Marija Šuković, šefica Sekretarijata Savjeta za konkurentnost, i Ljiljana Burzan Nikolić, izvršna direktorica kompanije BI Communication, saopšteno je iz Glavnog grada.
- Projekat „ŽIG ŽENSKI BIZNIS“ ima za cilj da kroz podršku i promociju ženskog preduzetništva doprinese razvoju lokalne zajednice, unaprijedi poslovni ambijent i doprinese jačanju ravnopravnosti u ekonomskoj djelatnosti Podgorice. Glavni grad će pružiti institucionalnu podršku projektu, kroz prepoznavanje i afirmaciju preduzetnica koje svojim radom doprinose razvoju grada. Žensko preduzetništvo predstavlja jedan od ključnih pokretača inovacija, ekonomskog rasta i društvenog napretka, a osnaživanje žena u biznisu znači i osnaživanje čitave zajednice- navodi se u saopštenju Glavnog grada.
Tom prilikom, zamjenica gradonačelnika Nađa Ljiljanić istakla je da je Podgorica grad koji prepoznaje i podržava žene koje doprinose ekonomskom razvoju i inovacijama.
- Projekat ŽIG ŽENSKI BIZNIS usklađen je sa našim ciljevima da stvaramo inkluzivno poslovno okruženje i pružimo podršku onima koji svojim primjerom inspirišu druge. Vjerujemo da će ovaj sporazum dodatno ojačati položaj žena u biznisu i afirmisati Podgoricu kao grad jednakih šansi- poručila je Ljiljanić.
Govoreći o značaju projekta, šefica Sekretarijata Savjeta za konkurentnost Marija Šuković kazala je da je posebna vrijednost projekta u tome što promoviše ekonomsko osnaživanje žena, a samim tim i rodnu ravnopravnost.
- Vjerujem da će zajedničkim zalaganjem svih partnera ovaj projekat donijeti konkretne rezultate i dodatno unaprijediti položaj žena u poslovnom okruženju- kazala je Šuković.
Navodeći rezultate istraživanja, izvršna direktorica BI Communication Ljiljana Burzan Nikolić kazala je da oni potvrđuju veliki potencijal ženskog preduzetništva u Podgorici. 
 - Prema preliminarnim analizama TWBM, oko 3.300 preduzeća koja bi mogla dobiti ovaj Žig posluje u Podgorici. To je oko 35 odsto ili nešto više od jedne trećine svih ‘ženskih’ preduzeća koja posluju u Crnoj Gori. Žene ne treba da se bore za ono što im pripada — jer njihova pozicija u društvu i ekonomiji jednako je važna kao i pozicija muškaraca- naglašava Burzan Nikolić.
Na osnovu ovog Sporazuma, zaključеn je i dodatni ugovor između Sekretarijata za preduzetništvo i investicije i BI Consulting-a, koji su potpisale Danijela Radeč, sekretarka Sekretarijata za preduzetništvo i investicije i Ljiljana Burzan Nikolić, izvršna direktorica kompanije BI Communication.
Sekretarka Danijela Radeč istakla je važnost saradnje i konkretne podrške ženama u biznisu.
- Možda je već bilo izazova na tom putu, ali danas mi je posebno zadovoljstvo i čast što je Sekretarijat za preduzetništvo i investicije učestvovao u realizaciji projekta koji je već uveliko zaživio u Crnoj Gori. Projekat ćemo realizovati do kraja ove godine, a za narednu ćemo raditi na tome da ga dodatno unaprijeditmo- zaključila je Radeč.

Potpisan Sporazum o saradnji na projektu Žig ženski biznis

Kijev i međunarodne vlasti osudili su ruske napade na ukrajinski civilni energetski sektor, a Ukrajina je optužila Moskvu za "nuklearni terorizam" zbog udara na trafostanice ključne za snabdijevanje energijom nuklearnih postrojenja u zemlji.
- Namjerni udari na civilna energetska postrojenja koja direktno utiču na siguran rad nuklearnih instalacija nose obilježja nuklearnog terorizma i predstavljaju teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava- objavilo je ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova 31. oktobra.
Ministarstvo se pozvalo na izjavu Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) datu dan ranije, u kojoj se spominju vojni napadi koji su "doveli do oštećenja trafostanica ključnih za nuklearnu sigurnost i zaštitu u Ukrajini".
Nuklearna nadzorna agencija UN-a izvijestila je da su incidenti u blizini nuklearnih elektrana Južna Ukrajina i Hmelnitskij doveli do toga da postrojenja izgube pristup vanjskim dalekovodima.
U izjavi IAEA-e navodi se da je treća elektrana, u Rivneu, bila prisiljena smanjiti snagu u dva od svoja četiri reaktora zbog napada.
- Opasnosti za nuklearnu sigurnost i dalje su vrlo stvarne i sveprisutne, ponovno pozivam na maksimalnu vojnu suzdržanost u blizini nuklearnih postrojenja- rekao je šef IAEA-e Rafael Grossi.
<h2>Visoke napetosti oko nuklearne elektrane Zaporižje</h2>
Velika pozornost usmjerena je na nuklearnu elektranu Zaporižje na jugoistoku Ukrajine, gdje su u toku akcije sanacije štete od prethodnih napada.
- Nastavljamo intenzivno raditi na stvaranju uvjeta potrebnih za početak ovih dodatnih popravaka. Obnova ovog dalekovoda ključna je za poboljšanje krhke situacije nuklearne sigurnosti na lokaciji- rekao je Grossi.
Nuklearna elektrana – najveća u Evropi – pod ruskom je kontrolom nedugo nakon što je Moskva pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. Oslanja se na dizel generatore za hitne slučajeve od 23. septembra, kada su prekinuti vanjski dalekovodi.
Šest reaktora postrojenja Zaporižje zatvoreno je više od tri godine i ne proizvode električnu energiju. Ali potrebna im je energija za rad sigurnosnih sistema – poput pumpi za hlađenje – kako bi se spriječila nuklearna nesreća.
<h2>G7 osuđuje ruske napade</h2>
Odvojeno, Grupa sedam (G7) izdala je 31. oktobra zajedničku izjavu u kojoj "osuđuje ruski rat protiv Ukrajine i njegov uticaj na njihovu energetsku sigurnost".
- Ponovo potvrđujemo našu nepokolebljivu podršku Ukrajini u odbrani njenog teritorijalnog integriteta i prava na postojanje, te njezine slobode, suvereniteta i nezavisnosti. Nedavni ruski napadi na ukrajinsku infrastrukturu prirodnog gasa stvorili su rizike za zajednice i ljudske živote, slabeći civilnu infrastrukturu i energetsku sigurnost ukrajinskog naroda- navodi se u izjavi ministara energetike G7.
Rusija poriče da cilja civilnu infrastrukturu unatoč brojnim dokazima o takvim napadima. Ukrajina je uzvratila napadima na vojne infrastrukturne objekte, često duboko u Rusiji.
Kijev je 31. oktobra naveo da je do sada u 2025. izveo oko 160 napada na ruska naftna postrojenja, ciljajući ključni izvor financiranja koji je Moskva koristila za vođenje rata. Zapadne nacije takođe su uvele sankcije ruskom energetskom sektoru, dodatno pogađajući protok novca prema Kremlju.
Na ratištu, ukrajinske snage nastavile su se boriti za održavanje kontrole nad strateški važnim gradom Pokrovskom, koji je meta višemjesečne ruske ofenzive.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija koncentrisala oko 170.000 vojnika u regiji, ponovo nazvavši situaciju tamo "teškom".
Reuters je citirao dva ukrajinska vojna izvora koji su rekli da je Kijev poslao specijalne snage kako bi pomogli odbrani u Pokrovsku usred izvještaja da su se male grupe ruskih vojnika - procijenjenih 200-400 vojnika - uvukle u grad kako bi pripremile veći napad. Nije bilo službenih komentara.
<h4>Na osnovu izvještaja Ukrajinskog servisa RSE i Reutersa</h4>

Kijev optužuje Rusiju za 'nuklearni terorizam' napadima na trafostanice

Službenici policije u Kotoru su u okviru predmeta kodnog naziva „Baku“ uhapsili dva lica, državljane Azerbejdžana, zbog sumnje da su počinili krivično djelo falsifikovanje isprave radi ostvarenja privremenog boravka, saopšteno je iz Uprave policije.
- Zbog sumnje da su počinili krivično djelo falsifikovanje isprave, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, locirani su i lišeni slobode T.D. i Sh.M. – državljani Azerbejdžana. Sumnja se da su prijavljeni pribavili falsifikovane potvrde iz kaznene evidencije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Azerbejdžana, koje su u toku 2025. godine, upotrijebili prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvola za privremeni boravak i rad u Crnoj Gori. Falsifikovane potvrde su predali službenicima Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance u Budvi, čime su zaposlene doveli u zabludu i nezakonito ostvarili pravo na privremeni boravak- kazali su iz policije.
Daljom provjerom, ističu iz policije, sprovedenom putem međunarodne operativne policijske saradnje, od strane NCB Interpola Baku potvrđeno je da sporne potvrde o kaznenim evidencijima nijesu izdate osumnjičenim licima od strane nadležnih organa Republike Azerbejdžana.
- Uprava policije će odlučno i neselektivno nastaviti sa sprovođenjem pojačanih mjera kontrole stranih državljana, provjerama zakonitosti njihovog boravka, njihovim procesuiranjem i sprečavanjem zloupotreba institucija sistema Crne Gore- zaključuje se u saopštenju.

Uhapšeni Azerbejdžanci: Falsifikovali potvrde iz kaznene evidencije radi ostvarivanja privremenog boravka

Mašina političkog vetinga u policiji je – zaribala. Brojna saopštenja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kao i politički ostrašćeni nastupi Borisa Bogdanovića, šefa poslaničkog kluba Demokrata, smišljeni su kao pokušaj da se političkom bukom sakrije istina - projekat progona neistomišljenika u policiji ne ide dinamikom koja je planirana.&nbsp; U tom cilju je bila i akcija Specijalnog državnog tužilaštva kojom je, između ostalog, targetiran, pa na kraju i uhapšen Milovan Pavićević, bivši, nagrađivani, policijski oficir... Prema informacijama Televizije E, od kraja septembra i tokom oktobra održano je više ročišta u sklopu disciplinskih postupaka protiv bivših policijskih rukovodilaca: Predraga Kukalja, Danka Gogića, Raduna Stojanovića, Radovana Tončića… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova "> <figcaption>KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI VOĐENJA DISCIPLINSKIH POSTUPAKA Upravo su se u tim slučajevima vidjele sve proceduralne manjkavosti i razotkrile namjere vrha policije da se obračuna sa politički nepodobnim. Zloupotreba insttucionalne moći razotkrila se kroz ogrješenja o zakonom propisane procedure. &nbsp; - U najvećem broju pokrenutih disciplinskih postupaka, Agencija za nacionalnu bezbjednost ili nije Upravi policije dostavila svoje mišljenje u zakonom propisanom roku od 90 dana ili je dostavljeno mišljenje da ne postoje bezbjednosne smetnje. Istovremeno, pokazalo se i da Komisija MUP-a za bezbjednosne provjere nije dostavila potrebne dokaze niti je disciplisnka tužiteljka Milena Pajović uopšte ponudila dokaze iako je ovlašćena da vodi postupke- objašnjava za Televiziju E i Portal ETV izvor iz vrha Ministaarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, disciplinski postupak se vodi i protiv Marjana Račića, policijskog funkcionera iz Bijelog Polja. Račić je svojevremeno, kao komandant policijskog odreda na terenu u Beranama, u doba litija krajem januara 2020. godine, postao šire popularan. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RAČIĆEV POTEZ I ,,AVGUSTOVSKA ODMAZDA” Bilo je to vrijeme velikih tenzija, a bila je i uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći. Litijaši su tražili da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. &nbsp; Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt... Policijski oficir Račić je tada pokazao i dokazao da nijesu tačne optužbe da vlast šalje maskirane izgrednike koji se presvlače u policijske uniforme. &nbsp; &nbsp;No, taj hrabar potez nijesu cijenili u novom, postavgustovskom vrhu Uprave policije: Račić je kasnije suspendovan a danas je na meti vetinga koji su osmislili i sprovode ministar Šaranović i čelnik Uprave policie Šćepanović. &nbsp; Nije Račićev slučaj izuzetak. I u disciplinskim postupcima protiv drugih policajaca sa sjevera - Gogića, Kukalja, Tončića i Stojanovića - konstatovano je kršenje više &nbsp;procedura koje regulišu pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv policijskih službenika. &nbsp; ĆUTANJE TUŽITELJKE PAJOVIĆ &nbsp; Dok disciplinska tužiteljka Milena Pajović, kao i Disciplinska komisija ćute, ne iznose dokaze i ne postavljaju pitanja, optuženi policajci se ne brane, već su pokrenuli proceduru prikupljanja dokaza i u svoje ime i u ime disciplinske tuziteljke i u ime komisije koja je radila provjere – kaže izvor naše medijske kuće iz MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović "> <figcaption>KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Napominje da su na tim ročištima su policijski službenici dostavljali konkretne dokaze, koji u potpunosti opovrgavaju tvrdnje u operativnim izvještajima Komisije za bezbjednosne provjere MUP-a. . &nbsp; Sve te informacije potvrđuju teze targetiranih policijskih službenika da se protiv njih vodi politički motivisana hajka i da se u namjeri čišćenja politički nepodobnih u policiji ne poštuju ni procedure ni Zakon o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Da li zbog unaprijed pripremljene osude ili iz nekog drugog razloga, na ročištima tužitelji nijesu ponudili dokaze koji bi trebalo da potvrde negativan izvještaj Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; I ne samo to: u procesima protiv pet policijskih službenika, disciplinska tužiteljka Milena Pajović, predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, ali i svih pet članova disciplinske komisije - nijesu imali pitanja za policijske službenike?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a"> <figcaption>MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” BEZ REZULTATA Godinu od pokrenutih disciplinskih postupaka, uz konstantno odgađanje ročišta i odsustva prikazivanja dokaza, jedina radnja koju sada disciplinska tužiteljka Pajovoć preduzima jeste - zapisničko konstatovanje na ročištu da je neophodno da komisija za bezbjednosne provjere dostavi objašnjenje kako su obavljane provjere, gdje su dokazi koji potvrđuju takve provjere... Zbog ovako loše vođenih akcija targetiranja policijskih službenika bez dokaza, što se najbolje uočava tokom sprovođenja akcije ,,Značka”, iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova naređeno je da se ne pokreću novi disciplinski postupci. Naloženo je i da se, kada mogu, disciplinski tužioci izuzimaju iz predmeta kako bi se slučajevi pasivizirali. &nbsp; Istovremeno, kao u doba staljiističkih čistki, naređeno je svim starješinama i operativnim radnicima u policijskom sistemu da nikako ne komuniciraju sa targetiranim kolegama kako bi na taj način spriječili odliv informacija koje ukazuju na veće &nbsp;anomalije, odnosno politički motivisani progon nepodobnih za rad u policiji. &nbsp;&nbsp; A u slučaju i da dođe do kontakta i komunikacije sa targetiranim kolegama, policijski službenici su dužni da o tome informišu svoje šefove. &nbsp; Sve su to signali da ekipa Demokrata, koja je zadužena za bezbjednosni sektor, ne namjerava da zastane sa akcijom obračuna sa politički nepodobnima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

Petorica javnosti poznatih aktivista i političara učestvovali su na antimigrantskom skupu ispred Vlade Crne Gore, u centru Podgorice, 28. oktobra. "Turci napolje", "Ko ne skače taj je Turčin", "Nećemo migrante", "Turčin gradom neće hodati", neke su od poruka skandiranih na skupu. Učesnici su bili uglavnom u tamnoj odjeći, sa maskama, neki sa fantomkama i kapuljačama. Radio Slobodna Evropa (RSE) je na snimcima identifikovao Gorana Milića i Zorana Ušćumlića funkcionere Nove srpske demokratije, partije koju vodi predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Mandićeva partija se do ovog trenutka nije ogradila ili oglasila o učešću svojih članova na spornom skupu. Na protestu je bio i Milivoje Brdža Brković iz Ujedinjene Crne Gore konzervativne partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam. Od aktivista RSE je identifikovala i Predraga Lazarevića jednog od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", i kandidata za poslanika na izborima 2023, na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve", advokata Miomira Joksimovića. Identifikovani su analizom snimaka RSE sa lica mjesta, snimcima u drugim medijima i na društvenim mrežama. Protest je okupio i pripadnike navijačke grupe "Varvari" koji se povezuje sa sportskim klubom Budućnost iz Podgorice. <h2>Kako se stiglo dovde?</h2> Okidač za proteste je bila tuča u kojoj su 25-ogodišnjem Podgoričaninu, prema navodima tužilaštva, nanijete lakše povrede od strane državljana Turske i Azerbejdžana, koji su uhapšeni. Uslijedili su protesti, tokom kojih su tri noći zaredom grupe mladića pozivale na linč i proterivanje državljana Turske. Prve noći su protesti održani u kvartu gdje se dogodila tuča, druge u kvartovima u kojima žive turski državljani, a treće ispred zgrade Vlade Crne Gore. Protest uz baklje, pirotehniku i zapaljive poruke nastavak je niza incidenata, prema turskim državljanima - od demoliranja lokala u više crnogorskih gradova, paljenja automobila do fizičkih napada. Na slikama koje su pripadnici navijačke grupe Varvari podijelili na društvenoj mreži Fejsbuk vide se grupe mladića pod kapuljačama i maskama sa zamagljenim licima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f" data-rendition-name="original" width="601" height="897" loading="lazy" alt="objava"> <figcaption>Funkcioneri Nove srpske demokratije Zoran Ušćumlić i Goran Milić na protestu u Podgorici, 28. oktobra 2025.(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  <h2>Koju poruku šalju političari?</h2> Na snicima smo identifikovali dvojicu funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) - Gorana Milića i Zorana Ušćumlića. Lider partije je Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, koji se zalaže za ukidanje sankcija Rusiji, ne priznaje nezavisnost Kosova, protiv je NATO-a. Na otvorenom profilu na društvenoj mreži Fejsbuk Zoran Ušćumlić često dijeli fotografije sa stranačkih skupova. Objavljivao je slike Mandićem i poslanicom NSD u državnom parlamentu Jelenom Božović. Podijelio je i fotografije sa Vladislavom Dajkovićem, predsjednikom proruske stranke "Slobodna" koji je, kao dio vladajuće većine u opštini Podgorici, rukovodilac Službe za građane. Dajković je 4. aprila 2019. prisustvovao paljenju NATO zastave na centralnom podgoričkom trgu. Zoran Ušćumlić u razgovoru za RSE kaže da su se na protestu pojavili kao "prijatelji, komšije, drugovi". Na pitanje kakav je stav vladajuće Nove srpske partije prema njegovom prisustvu na protestima kaže da partija sa tim nema veze. - Ovo nije ništa politički, ništa stranka, ništa predsjednik (Andrija Mandić). Izašli smo kao građani, patriote; ne damo našu djecu, naše žene, ne damo da Crnu Goru preplave imigranti, ni Turci, ni drugi - kaže Ušćmulić za RSE. Na pitanje da li svjestan da je širenje nacionalne vjerske i rasne mržnje krivično djelo, Ušćumlić kaže: "Ja ne znam; to se ne odnosi na nas. Mi nikoga nismo vrijeđali". Na njegovom profilu mogu se vidjeti podijeljene poruke predsjednika Rusije Vladimira Putina, ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova, objave ruske vojske, kao i izjave predstavnika Srpske pravoslavne crkve. Ušćumlić je dijelio i snimke provladinih protesta u Srbiji koje posljednjih mjeseci organizuje vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) i nastupe predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na stranačkim SNS skupovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c" data-rendition-name="original" width="818" height="676" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Zorana Ušćumlića iz februara 2024.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Odbornika lokalnog podgoričkog parlamenta iz Nove srpske demokratije Gorana Milića, RSE nije uspeo da kontaktira. <h2>Srpsko-crnogorski unionizam na protestu</h2> Milivoje Brdža Brković "navijačkim povicima", naziva antimigrantsko skandiranje na protestu kome je prisustvovao. Odbornik je Ujedinjene Crne Gore konzervativne političke partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam u Skupštini Podgorice. - Navijačkim grupama u Crnoj Gori ne treba previše da se bavimo, to je jedan drugačiji kodeks, mislim da nije zlonameran, da je to zapravo strast. Isto tako mislim da i naše institucije treba mnogo bolje da se pozabave imigracionom politikom u Crnoj Gori - kaže Brković za RSE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498" data-rendition-name="original" width="801" height="716" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Milivoja Brkovića od 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Brković se na skupu u Podgorici pojavio u dukserici sa znakom nevladine organizacije "Srpska nit" čiji je osnivač. - "Srpska nit" nastaje iz potrebe očuvanja i promovisanja srpskog nacionalnog, duhovnog i kulturnog identiteta - navodi se na sajtu organizacije. Njihovi članovi na zvaničnim objavama nose oznake "1389", godine Kosovskog boja, koje se između ostalog povezuju sa ekstremnim desničarskim organizacijama u Srbiji. <h2>Udruženje pozdravljaju poruku "Turci napolje"</h2> U izjavi za RSE, učesnik protesta Predrag Lazarević i jedan od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", kaže da nije tačno da se ovakvim skupovima širi mržnja. Navodi da je protiv ulaska stranih državljana bez kontrole. Koristi glagol "uvoz" u kontekstu migranata koji dolaze u Crnu Goru. - Znači to se traži. I da se oni koji su kriminogene prošlosti, provjeravaju na granicama. I da se takvima zabrani ulazak - kaže Lazarević. Lazarević je sa protesta 28. oktobra delio snimke kako grupa ljudi oko njega pozdravlja navijače Varvara. I povike "Turci napolje".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4" data-rendition-name="original" width="811" height="452" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević na protestu u Podgorici, 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Udruženje "Srpska kraljevska vojska u otadžbini" je registrovana u aprilu ove godine u Budvi. Oktobra prošle godine, pojavili su se pred Cetinjskim manastirom u četničkim uniformama i oznakama. Srpsku kraljevsku vojsku u otadžbini činile su četničke formacije pod vođstvom Draže Mihajlovića, koji je osuđen za ratne zločine po okončanju Drugog svjetskog rata, i ubijen od strane tadašnjih vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422" data-rendition-name="original" width="831" height="762" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević u uniformi sa obeležjima "Srpske kraljevske vojske u otadžbini".(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Lazarević na svom Fejsbuk profilu dijeli snimke govora Vladimira Putina, četničke simbole, brojne viralne dezinformacije o ratu na prostorima bivše Jugoslavije. <h2>Gdje je granica nacionalne, rasne, vjerske mržnje i netrpeljivosti</h2> Kandidat za poslanika na izborima u Crnoj Gori 2023. godine na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve" i advokat Miomir Joksimović je više puta javno pozivao na proteste, a njegove izjave u vezi sa migrantima postale su viralne na društvenim mrežama. Joksimović je nakon prvih nenajavljenih protesta 26. oktobra u Podgorici, na kojima su se čula skandiranja "Ubij Turčina", nudio besplatnu pravnu pomoć onima koji budu uhapšeni. Dan nakon protesta policija je saopštila da je privela više osoba zbog sumnje da su planirali napad na strane državljane. Upitan kako kao pravnik vidi ksenofobične izjave na skupu, navodi da "Vlada dugo nije htjela da čije umjerene stavove, pa su sada navijači iznijeli ekstremne". - Ono što je evidentno je da je na skupovima došlo i do, da kažemo, ekstremnih izjava koje su tipa "Turci napolju" - kaže Joksimović. Priznaje da je "došlo je do prilično oštrih poruka koje nisu poželjne, nijesu srećne, ali ih je nemoguće kontrolisati (u takvim okolnostima)". - Da li su one dobre – nisu, slažem se i pozivam da se svaki građanski revolt i bunt izražava u okvirima zakona bez ispoljavanja nasilja ili napada i oštećenja tijela i imovine drugih lica - navodi Joksimović. <h2>Šta kaže Zakon o širenju mržnje?</h2> Ustav Crne Gore zabranjuje svako podsticanje mržnje i netrpeljivosti po osnovu nacionalne, rasne, vjerske ili druge lične pripadnosti. Krivični zakonik, član 370, predviđa kazne za javno izazivanje mržnje. Najblaža je novčana kazna ili zakon do dvije godine, a najstroža je 10 godina ako je delo učinjeno nasiljem, prijetnjom, ili ako je izazvalo ozbiljne posljedice po život i zdravlje ljudi ili imovinu.

Ko su bili političari i aktivisti uz maskirane navijače na antiturskom skupu u Podgorici?

Grupa crnogorskih iseljenika koji decenijama žive i rade u Njemačkoj dostavila je Portalu ETV saopštenje u kojem iskazuju duboku zabrinutost zbog, kako su istakli, ozbiljnog urušavanja državnog, društvenog i moralnog tkiva Crne Gore, koje se posljednjih godina sprovodi planski i ciljano.
- U trenutku kada svjedočimo opasnom rastu govora mržnje, nasilja i progona neistomišljenika, te napadima na pripadnike drugih vjera i naroda u Crnoj Gori, crnogorska dijaspora sa svih pet kontinenata odlučno je ustala u odbranu svoje domovine. Nakon inicijative roditelja iz Crne Gore, za održavanje velikog skupa u decembru mjesecu odazvale su se desetine udruženja iz Evrope, Amerike, Australije i Latinske Amerike - potvrđujući time da Crna Gora nije sama i da ima djecu koja je neće napustiti - saopštili su oni.
Poručuju da „ono što gledamo posljednjih godina nije spontani društveni poremećaj, već rezultat dugogodišnjeg sijanja mržnje i ideološkog trovanja društva od strane onih koji Crnu Goru ne podnose ni kao državu, ni kao zajednicu slobodnih i ravnopravnih ljudi“.
- Danas, kada se na ulicama Podgorice napadaju ljudi samo zato što su „drugačiji“, kada se ruši imovina, prijeti i poziva na istrjebljenje „neprijatelja“, svjedočimo sramoti koja ne pripada Crnoj Gori ni njenom narodu. To nijesu djela Crnogoraca. To nijesu djela ljudi koji imaju Hrista u srcu. To su djela onih koji rade protiv Crne Gore - protiv njenog ustavnog poretka, protiv njene multietničke, građanske i slobodarske prirode. Oni koji danas napadaju i šire mržnju žele da posvađaju Crnu Goru sa njenim komšijama, partnerima i prijateljima, žele da je oslabe iznutra, da je podijele i učine ranjivom - poručili su oni.
Kategorični su da „im to neće uspjeti“.
- Naša borba nikada nije bila borba protiv drugih, već za sebe - za čast, slobodu i dostojanstvo Crne Gore. Naša domovina je zajednica svih njenih ljudi, bez obzira na vjeru i porijeklo, i upravo u toj različitosti leži njena snaga - naglasili su u saopštenju.
Ponovili su poziv roditelja crnogorskih iseljenika da, „ma gdje bili, u decembru dođu u domovinu - da zajedno stanemo u odbranu naše države, njenog mira, njenog građanskog bića i njenog imena“.
- Crna Gora je bila i ostaće domovina slobodnih, pravednih i hrabrih ljudi - zaključili su u saopštenju.
Više porodica crnogorskih iseljenika, saopštile su Portalu ETV 25. septembra, da pripremaju skup na koji će pozvati dijasporu, s pozivom da se ujedini i podrži ovaj protest koji organizuju zbog, kako kažu, „staljinističkog djelovanja aktuelne vlasti, koja metodama 'očerupane kokoši' ponižava i građane i samu državu Crnu Goru, kontinuirano i umišljajno, bez srama i obzira“.
- Najnovijim planskim djelovanjem, pojedinci iz vlasti uz podršku i aminovanje određenih manjinskih partija pokušavaju da istrgnu državne temelje Crne Gore, čime se direktno atakuje na njen ustavno-pravni poredak. Ovakvo djelovanje podsjeća na scenarije unuka Ravnogorskog pokreta iz 1941. godine, kao i na aktivnosti ubačenih stranih struktura kojima je cilj destabilizacija države. Svjesni istine da je istorija učiteljica života, civilizovanim putem, uz korišćenje svih zakonom dozvoljenih radnji organizovaćemo se da štitimo prava i interese naše kuće - poručili su oni tada.
Rekli su da će protestni skup koji planiraju da organizuju biti poziv za „sveopšti, veliki savez za odbranu autohtonog građanstva, ali i svih onih koji časno žive u Crnoj Gori“.

Svjedočimo sramoti koja ne pripada Crnoj Gori ni njenom narodu

Predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković dopunila je krivičnu prijavu protiv predsjednika Skupštine Crne Gore i lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića zbog njegovih javno izrečenih priznanja i političkih postupaka koji, prema njenoj ocjeni, ukazuju na svjesnu namjeru urušavanja ustavnog i pravnog sistema Crne Gore i njenog istorijsko-civilizacijskog identiteta, ali i direktni napad na ustavni poredak, antifašističke vrijednosti, međunarodni ugled Crne Gore i njen evropski put.
Mandić je, kako je ustvrdila Marković, javno priznao da je odlučio da podrži izbor Milorada Markovića za vrhovnog državnog tužioca na osnovu privatnog odnosa sa njegovim ocem, te očekivanja da će on pokrenuti postupak protiv bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. 
Ona je decidna da je Mandić tim priznanjem otvoreno potvrdio političko uslovljavanje i pritisak na pravosuđe, narušavanje nezavisnosti državnog tužilaštva i pokušaj političke instrumentalizacije tužilačke funkcije radi ličnih i partijskih interesa.
Pored toga, ona ukazuje da je Mandić 11. oktobra prisustvovao događaju na Krnovu i položio vijenac pripadnicima četničkih formacija koje su u Drugom svjetskom ratu bile kolaboranti nacističke Njemačke i fašističke Italije. Tom prilikom, ističe Marković, nije bila istaknuta državna zastava Crne Gore, već zastava Republike Srbije, čime je narušen dignitet države i ponižena njena antifašistička tradicija. 
- Prisustvo mitropolita Metodija, koji javno veliča Pavla Đurišića i čuva njegov spomenik u manastiru, potvrđuje da je riječ o organizovanom pokušaju istorijske revizije i nametanja četničke ideologije u Crnoj Gori - naglasila je predsjednica Crnogorskog foruma.
Ona je stava i da je Mandić prekršio Ustav i prilikom dočeka Milorada Dodika pod zastavom entiteta Republike Srpske, bez zastave Bosne i Hercegovine, kao i čestitajući neustavni Dan RS, čime je podržao secesionističke politike i narušio odnose Crne Gore sa Bosnom i Hercegovinom.
- On je takođe u Skupštini pokrenuo inicijativu da Crna Gora donese odluku o genocidu u Jasenovcu, kao političku kontramjeru na odluku o genocidu u Srebrenici. Time je pokušao sprovesti istorijski revizionizam, negirati presude međunarodnih sudova i narušiti međunarodni ugled Crne Gore, što je dovelo i do protestne note Republike Hrvatske - navela je Marković.
Sve je to, podvlači ona, rađeno u skladu sa političkim interesima Aleksandra Vučića i Vladimira Putina, sa ciljem usporavanja evropskog puta Crne Gore i njenog vraćanja pod politički uticaj „srpskog sveta“. 
- Politički saradnik Andrije Mandića, Milan Knežević, iznio je javno netačnu tvrdnju da u Crnoj Gori ima 100 hiljada Turaka, iako ih je oko 12 hiljada, što je imalo za cilj podsticanje neprijateljskog raspoloženja prema jednoj etničkoj grupi. Ta izjava uslijedila je neposredno nakon upozorenja predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana Aleksandru Vučiću, čime je očigledno da Knežević i Mandić djeluju u koordinaciji sa interesima Srbije, želeći destabilizaciju Crne Gore i zaustavljanje njenog članstva u Evropskoj uniji - navela je Marković.
Predsjednica Crnogorskog foruma je decidna da je njihovo djelovanje direktno doprinijelo atmosferi netrpeljivosti i incidentima u Podgorici, pokazujući da ekstremističke i nacionalističke izjave nijesu slučajne, već dio šireg političkog projekta kojim se želi mijenjati crnogorski identitet , poništiti istorijska antifašistička tradicija i podrediti država interesima tuđih centara moći. 
- Zbog svega navedenog, Crnogorski forum je podnio dopunu krivične prijave protiv Andrije Mandića i istovremeno inicirao donošenje Zakona o sprečavanju govora mržnje i politički motivisanog nasilja, kako bi se spriječilo veličanje ratnih zločinaca, negiranje sudski utvrđenih genocida, promocija ekstremizma i istorijskog revizionizma, kao i svaka forma fašističke i totalitarne propagande - zaključila je Marković.

Marković dopunila krivičnu prijavu protiv Mandića zbog pritiska na pravosuđe izborom Markovića, istorijskog revizionizma, narušavanja antifašističkih vrijednosti i međunarodnog ugleda

Tag: ulaganja