Koncesionar brodogradilišne luke u Bijeloj (Adriatic 42) do sada je uložio ukupno 51.031.237 eura, od čega 20.314.906 eura u infrastrukturu i nadgradnju, a 30.716.331 eura u opremu, iako investicioni period formalno još nije započeo, pokazao je Izvještaj o statusu projekta od 2. februara ove godine.
- Dostavljenom dokumentacijom dokazano je da članovi novog Konzorcijuma kumulativno ispunjavaju tehničke, finansijske i kadrovske uslove propisane koncesionim aktom i članom 23 Zakona o koncesijama, uključujući reference u oblasti brodogradnje i remonta jahti i megajahti, kao i uslove finansijske podobnosti - navedeno je u Informaciji o prenosu Ugovora o koncesiji za privredno korišćenje brodogradilišne luke na području KO Bijela koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
Prema tom dokumentu, Vlada daje saglasnost da se ugovor o koncesiji prenese na novi Konzorcijum „Adriatic 42“ d.o.o. Bijela, „Adriatic Marinas“ d.o.o. Tivat i I.P.P.S. Limited, Republika Kipar, uz uslov da prethodni i novi koncesionar solidarno odgovaraju za sve obaveze preuzete Ugovorom o koncesiji.&nbsp;
- Koncesionu djelatnost će obavljati društvo „Adriatic 42“ d.o.o, u skladu sa zaključenim Ugovorom o koncesiji - poručeno je u vladinom dokumentu.
Vlada je na sjednici 29. novembra 2018. godine donijela Odluku o dodjeli koncesije za privredno korišćenje brodogradilišne luke na području KO Bijela i prihvatila Ugovor o koncesiji zaključen sa Konzorcijumom „Adriatic Marinas“ d.o.o. i B.V. Holding Maatschappij Damen. Ugovor je potpisan dan kasnije u Podgorici.
Ugovor o koncesiji je potom, 4. novembra 2020. godine, prenesen na novog koncesionara – Konzorcijum „Adriatic Marinas“ d.o.o. Tivat i „Dry Docks World – Dubai LLC“, Ujedinjeni Arapski Emirati.
Shodno odredbama ugovora, koncesionar je u obavezi da u periodu od 30 godina adaptira, rekonstruiše, izgradi, opremi i koristi brodogradilišnu luku Bijela, u skladu sa Biznis planom i Investicionim planom koji čine njegov sastavni dio, kao i važećim propisima iz oblasti planiranja prostora i izgradnje objekata. Ukupna planirana investicija u prve tri godine iznosila je 20 miliona eura.
- Investicioni period počinje da teče od dana predaje izvještaja nezavisnog eksperta kojim se potvrđuje da je koncesiono područje očišćeno od istorijskog zagađenja. Planirani rok za završetak remedijacije je 30. jun 2026. godine. Koncesionar je operativni rad započeo u oktobru 2022. godine - podsjeća se u Informaciji o prenosu Ugovora o koncesiji za privredno korišćenje brodogradilišne luke na području KO Bijela koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
Ugovorom je definisana djelatnost izgradnje, remonta i održavanja brodova, jahti i megajahti, uključujući rekonstrukciju svih vrsta plovnih objekata, izgradnju ribarskih i hidrokrilnih plovila, plutajućih dokova i pontona, servisiranje brodske elektronike i opreme, izvođenje instalacionih i montažnih radova, kao i puštanje u rad postrojenja i opreme.
Prenos ugovora o koncesiji uređen je Zakonom o koncesijama i Zakonom o lukama. U Informaciji se pojašnjava da se, skladu sa članom 52 Zakona o koncesijama, ugovor može prenijeti na drugog koncesionara uz prethodnu saglasnost koncedenta, pod uslovom da novi koncesionar ispunjava najmanje iste uslove kao postojeći.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U brodogradilište u Bijeloj uloženo 51 milion eura, koncesija prelazi na novi konzorcijum

Vojska Crne Gore (VCG) ključni je oslonac službama civilne zaštite u kriznim situacijama, a budžetom za narednu godinu potrebno je obezbijediti da VCG i službe civilne zaštite novu sezonu požara, ali i potencijalne druge prirodne nepogode, čekaju spremnije nego do sada.
To je ocijenjeno u razgovoru agencije MINA sa zamjenikom načelnika Štaba Generalštaba VCG za resurse i podršku Hajrudinom Đerekarcem i ekološkim aktivistom Vukom Vujisićem.
Đerekarac je istakao da je VCG prisutna u svim situacijama kada je stanovništvo Crne Gore ugroženo, naglašavajući da je podrška građanima u slučaju elementarnih nepogoda i angažman u podršci civilnim institucijama jedan od važnih zadataka VCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUtGcFNqIAWQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- VCG je prisutna u onim situacijama kada je ugroženo naše stanovništvo. Podrška civilinim institucijama je ne manje važna od odbrane države, ili učešća u međunarodnim misijama i operacijama kao članica NATO - rekao je Đerekarac.&nbsp;
Prema njegovim riječima, pripadnici VCG angažuju se u podršci civilnim institucijama ne žaleći svoj život, i to se pokazalo tokom požara ovog ljeta kada je stradao mlađi vodnik Dejan Božović u želji da pomogne građanima Crne Gore.
Vujisić je saglasan da je VCG u svim kriznim situacijama, pored civilnih institucija, značajno pomagala građanima, dodajući da se to posebno vidjelo tokom ovogodišnjih požara.
- Ali čini mi se da sve češće imamo postupanje Vojske zato što imamo manjkavosti u civilnoj službi zaštite, odnosno nedostatak sredstava, vozila i druge opreme - ocijenio je Vujisić.
Govoreći o ulozi VCG u kriznim situacijama, on je kazao da, osim razvoja avijacije i helikopterske jedinice, postoje mogućnosti koje se odnose na upotrebu dronova u gašenju požara, ili tokom drugih nepogoda.
- Uloga VCG je ogromna i veliku su žrtvu napravili ove godine, ali prosto moramo ulagati u kapacitete - poručio je Vujisić.
Prema njegovim riječima, potrebna je i briga o ljudima koji su na prvoj liniji fronta tokom kriznih situacija.
- Nadam se da naši donosioci odluka neće zaboraviti ono što se dešavalo ovog ljeta, kao i da će dodatno ulagati i u Vojsku i u službe civilne zaštite - istakao je Vujisić.
Govoreći o ovogodišnjim akcijama i angažovanju VCG na kopnu, u vazduhu i na moru, Đerekarac je istakao da je oko 350 pripadnika učestvovalo u gašenju požara u više crnogorskih opština.
Prema njegovim riječima, to iskustvo je pokazalo da je crnogorskim vojnicima za takve situacije potrebna bolja oprema.
Zato su, kako je naglasio, u VCG i Ministarstvu odbrane već preduzeli korake.&nbsp;
- Razvili smo kapacitete da Vojska može odgovoriti na prijetnje koje su bile aktuelne tokom ove i ranijih godine, bilo da se radi o borbi protiv požara, poplava, problema koje uzrokuju velike snježne padavine ili zemljotresi - naveo je Đerekarac, dodajući da izuzetno veliki angažman imali ove i 2021.
On je naglasio da, iako VCG ima veliki broj pripadnika, nijesu svi vojnici osposobljeni za rukovanje protivpožarnim vozilima, kao i da nijesu svi opremljeni da djeluju u gašenju požara.
Kako je istakao, ovogodišnje iskustvo sa požarima pokazalo da je da se moraju bolje i kvalitetnije opremiti pripadnici VCG za djelovanje u kriznim situacijama.
Ukazujući na to da je uloga VCG velika u kriznim situacijama, Vujisić je rekao da, osim požara, Crna Gora ima i druge rizike koji postoje u skladu sa klimatskim promjenama.
On je istakao i neophodnost preventivnog djelovanja.
- Imaćemo više poplava i više požara, nažalost. Zato moramo graditi sistem koji može odgovoriti tom izazovu, ali moramo raditi i na prevenciji - rekao je Vujisić.
Prema njegovim riječima, vide se pomaci u unapređenju i sistema reagovanja i prevencije, a kada je u pitanju uloga VCG najznačajnije bi bilo iskoristiti mogućnosti kroz formiranje dronovske jedinice.
- Vojska tu ima šansu da za relativno mala sredstva uloži i modernizuje se - naveo je Vujisić, dodajući da bi to moglo privući mlade ljude da se uključe u rad VCG.
Vujisić smatra i da bi Crna Gora povećanje ulaganja u odbranu, na koje se obavezala u okviru članstva u NATO-u, mogla da iskoristi upravo u segmentu poboljšanja kapaciteta za reagovanje u kriznim situacijama nastalim usljed elementarnih nepogoda.
Kako je istakao, ono što Vojska radi u pravcu modernizacije ukazuje na to da će Crna Gora u narednom periodu imati modernu vojsku koja je spremna da odgovori na izazove.
- Pored toga, moramo raditi na prevenciji i na jačanju službi zaštite i spašavanja koje bi trebalo da budu primarni faktor za odbranu upravo od posljedica klimatskih promjena - rekao je Vujisić, podsjećajući da je važan i razvoj civilne zaštite u smislu volontera.
Na pitanje gdje je VCG u procesu modernizacije, Đerekarac je ukazao na najave iz Ministarstva odbrane i Generalštaba VCG da će planirati značajna sredstva za unapređenje ličnih sposobnosti pripadnika VCG, njihovih kapaciteta i kolektivne opreme.&nbsp;
Prema njegovim riječima, potrebe VCG su definisane, a budžetom za narednu godinu predviđena su sredstva za zadovoljene dijela tih potreba.
Đerekarac je rekao da bi VCG do naredne požarne sezone trebalo da ima 250 pripadnika koji su opremljeni kompletnom zaštitnom opremom od dima i vatre, kao i oko deset dodatnih protivpožarnih navalnih vozila.
- Pokušavamo racionalno da koristimo novac koji nam građani daju, a da zadovoljimo sve potrebe koji su nam potrebne u smislu sve tri misije VCG - kazao je Đerekarac.&nbsp;
Plan je, kako je rekao, da se pomenuta oprema nabavi prije naredne sezone požara. Ali “moramo biti svjesni da smo u obavezi da poštojamo zakon o javnim nabavkama, a ugovaranje je proces koji je kompleksan”.&nbsp;
Vujisić smatra da će nabavljanje najavljene opreme pomoći da se vojnici na terenu ne izlažu riziku kada reaguju u kriznim situacijiama izazvanim požarima.&nbsp;
On je apelovao na nadležne organe da treba iskoristiti donacije ili projekte za nabavku dronova, koji se, kako je istakao, u mirnodopskom periodu mogu koristiti u odbrani od požara i poplava.
- Sada će izglasavanje budžeta za narednu godinu i nadam se da će se amandmanima djelovati u pravcu da se Vojsci i drugim institucijama civilne zaštite omogući da sledeću požarnu sezonu dočekaju spremni - naveo je Vujisić.
Na pitanje o inovacijama u VCG i mogućnosti uvođenje dronova, Đerekarac je kazao da prate tehnološka dostignuća i razmatraju najefikasnije rješenja za opremanje pripadnika Vojske kako bi odgovorili na sve tri misije.
- Izazov je naći najbolja rješenja i odgovoriti zahtjevima koje postavlja država, ali i članstvo u NATO-u, jer ne možemo samo uzimati. Bezbjednost košta, moramo nešto i davati - rekao je Đerekarac.&nbsp;
Kako je dodao, u VCG imaju volje i snage da odgovore na potrebe građana u smislu bezbjednosti. “Nesebično se daju svi pripadnici VCG u svakom trenutku, i to je evidentno”.&nbsp;
Vujisić i Đerekarac su saglasni da je u kriznim situacijama važna saradnja na međunarodnom nivou, ali i institucija unutar sistema.
Đerekarac je ukazao na standarde i procedure u kriznim situacijama koji, kako je pojasnio, nalažu da se prvo moraju koristiti kapaciteti države.
On je istakao i da se, nakon nacionalnih, koriste instrumenti Ujedinjenih nacija i Evropske unije, pa, kad se oni iscrpe, onda NATO-a.
Na pitanje kako ocenjuje saradnju relevantnih institucija unutar države u vrijeme kriza, Vujisić je kazao da bi da se tokom ovogodišnjih požara postajalo jedinstvo i službi i u društvu. “Crna Gora je tih dana bila kao jedno”.
Prema njegovim riječima, funkcionisanje sistema i saradnja institucija na terenu je ove godine izgledala dobro i sinhronizovano.
- Mi kao mala država i mali sistem lakše možemo ispraviti određene greške, ali moramo se pripremati i nadam se da će donosioci odluka, pogotovo u budžetskom smislu, “odriješiti kesu” i da neće štedjeti na sistemu zaštita i spašavanja, ali ni na Vojsci - zaključio je Vujisić.

Ulagati u službe civilne zaštite i kapacitete VCG prije naredne požarne sezone

Da prioritet ove vlasti naredne godina neće biti ulaganje u zaštitu i spasavanje, ranjive segmente društva na šta su ukazali avgustovski požari koje bez pomoći iz komšiluka i kiše ne bi mogli ugasiti, pokazuje Predlog budžeta za narednu godinu.
Ne samo što nije planirana kupovina aviona za gašenje požara već su za zaštitu i spasavanje opredijeljena čak 1,4 miliona manje nego 2025. godine.
Premijer Milojko Spajić svojevremeno je bio najavio kupovinu kanadera, koji je, kako je tada procijenjeno, trebalo da košta 50 miliona eura. Međutim, od tada taj kanader vlast više i ne pominje.
- Važno je bilo da kabinet premijera svojevremeno, prije dvije godine, ustvrdi i objavi, da sam ja dao lažnu vijest tvrdnjom da se avioni za gašenje požara "kanader" više ne proizvode. Rekoše da oni znaju da se proizvode pod drugim imenom, ne rekoše kojim i da će ga oni trgovat za cip-cijelih 50 i kusur miliona eura. No, kao i svaka laž, ta njihova obmana u vidu medijske objave njihovog medijskog tima, ovih dana svima postaje vidljiva. Ne da nema novog "kanadera", već iduće godine, kresanjem budžeta neće biti ni novih letjelica za gašenje požara bilo kog tipa - ocjenjuje u izjavi za Dan vazduhoplovni inspektor u penziji Predrag Boljević.
Poručuje da je trenutno od razoktivanja laži, gora činjenica što kresanjem budžeta neće biti sredstava za operativne troškove postojećih aviona i helikoptera koje u svojoj floti ima Avio-helikopterska jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova.
- Dva postojeća aviona koja se opravljaju kao "Skadar na Bojani", ako bi kojim slučajem bila spremna za polećet, u što sumnjam, ne bi mogla pokrenut operacije jer ti troškovi nijesu uvršteni u budžet. Za polijetanje ovih aviona moraju se obezbijediti pare za četiri nedostajuća pilota, gorivo i ostale operativne troškove, a njih nema pa nema - ukazuje Boljević.
Navodi da je za četiri nova pilota, te za dva aviona trošak od 12.000 do15.000 eura na mjesečnom nivou.
- Zatim trošak za gorivo, aerodromski troškovi, te drugi operativni troškovi u ovom budžetu nijesu našli svoje mjesto. Ovo znači opet ćemo da "moljakamo" pomoć širom Balkana i EU, kako bi se naši političari mogli pohvalit kako su uticajni i kako "njihovi sunarodnici" iz "njihovih matičnih država" pomažu Crnoj Gori, čiji građani plaćaju te "naše" političare "tuđih" korijena. Od zemlje koja je imala lidersku poziciju u veličini vazduhoplovnog vatrogasnog servisa (nakon Hrvatske i Grčke), kada je 2020. godine imala na raspolagnju kapacitet od 10.500 litara što u avio-cisternama 9.000, što u helikopterskim buradima 1.500, došli smo u situaciju da smo 2025. bili najgori u regionu sa raspoloživih 3.000 litara, odnosno jedan avion za gašenje požara - upozorava Boljević.
Poručuje da iduće godine, kako sad stvari stoje, sa planiranim budžetom neće iznenaditi ako usred požarne sezone prizemlje i taj jedan avion zbog nemanja para za gorivo.
- Ono što sam siguran, imajući čast da lično poznajem te ljude, da piloti i mehaničari, zbog neznanja i bahatosti Vlade i onih što odlučuju, neće odbiti letenje i održavanje aviona i gašenje požara, pa i ako ostanu bez plata, samo ako budu imali sa čim poletjeti. Biće interesantno čuti elaboraciju medijskog tima Vlade kad krenu požari, zašto nema novih letilica i zašto su postojeće i dalje na zemlji. Aferim efendija, doći će vrijeme za svođenje računa - zaključuje Boljević.
Kresanje budžeta za zaštitu i spasavanje komentarisao je i građanski aktivista, Aleksandar Dragićević koji kaže da je za 2026. godinu predviđeno da političke partije prožderu 18,3 miliona eura.
- Ove godine sve partije su se usaglasile da sebi izdvoje duplo više sredstava "za funkcionisanje". U međuvremenu za borbu protiv požara i poplava budžet je umanjen za 1,4 miliona eura. Za 18 miliona eura mogli smo da kupimo tri nova aviona "er traktor", i 25 novih kamiona za gašenje požara sa opremom - istakao je Dragićević.
Dragićević podsjeća i da su poslanici bili na odmorima dok je gorjelo pola države.&nbsp;
- Ljetos dok je gorelo, poslanici i većina funkcionera se živi čuli nijesu nego dok je vatra gutala sve pred sobom oni su se brčkali po inostranstvu dok smo mi kantama gasili i trovali se dimom. Dok smo mi plakali gledajući kako vatra steriliše prirodu i guta imanja – oni su ispijali koktele i krili se da ne daju izjave. Svanuće, mora svanuti... nekad mora - poručuje Dragićević.

500x500

1084x550

Ugasilo se obećanje o kupovini "kanadera" od 50 miliona; Boljević: Opet ćemo da "moljakamo" za pomoć širom Balkana i EU

Vidljivi rezultat reformskih procesa na EU putu pravi su poziv za EBRD da još više ulaže u Crnu Goru - poručio je potpredsjednik Evropske banke za obnovu i razvoj Mateo Patrone na sastanku sa premijerom Milojkom Spajićem.
Centralna tema razgovora bila je, kako su naglasili u Vladi, realizacija velikih projekata.
 - A iz EBRD-a su poručili da su spremni da u velikoj mjeri učestvuju u namjeri Vlade, da osigura bolju saobraćajnu povezanost, razvije energetski i turistički sektor, ali i pruži podršku unapređenju sektora malih i srednjih preduzeća - ističe se u saopštenju Vlade.
Spajić je rekao da će druga dionica auto-puta omogućiti ravnomjerniji razvoj i sjeveroistoku zemlje dati novi život, što vide i iz EBRD-a.
- Kristalno nam je jasno koliko je strateški važno otvoriti sjeveroistok ka ostalom dijelu zemlje i zbog toga vas podržavamo u tim projektima i računajte da ćemo nastaviti to da činimo i za sve ostale saobraćajne projekte - naveo je Patrone.
Spajić je ocijenio da će uz bolju saobraćajnu povezanost ekonomiju pogurati i rekonstrukcija željeznice, valorizacije Luke Bar i proširenje kapaciteta naših aerodroma.
On je predočio Patroneu i šanse za saradnju u oblastima energetike, turizma i agrikulture, koja je velika razvojna šansa za mala i srednja preduzeća, posebno na sjeveru.
U tom kontekstu je zaključeno da je pružanje pomoći malim i srednjim preduzećima sada u fokusu EBRD-a.

1250x600

Patrone: Vidljivi rezultat reformskih procesa pravi poziv za EBRD da još više ulaže u Crnu Goru

Premijer Milojko Spajić i predsjednik Odbora za vanjsku politiku u elikoj narodnoj skupštini Turske Fuat Oktaj ocijenili su na današnjem sastanku da je izručenje njihovog državljanina Binalija Čamgoza doprinijelo jačanju saradnje i prevazilaženje određenih otvorenih pitanja.
U razgovoru su, kako je saopšteno iz Vlade, konstatovani odlični bilateralni odnosi i notirana velika šansa za razvijanje ekonomskih relacija.
- Turska je veoma bitan partner za Crnu Goru, a vjerujem da su naša planirana ulaganja u infrastrukturu u narednih šest godina velika šansa za snažnije prisustvo turskih kompanija. Zaista vjerujem da se još nijesmo ni približili limitima ekonomske saradnje dvije države - istakao je u razgovoru Spajić.
Oktaj je naglasio da su brojne turske kompanije zainteresovane za izgradnju drumske infrastrukture, ali i da budu zastupljene kod rekonstrukcije pruge Bar – Beograd. Pored toga je apostrofirao mogućnost jače saradnje na polju poljoprivrede, turizma, odbrane.
- Jako smo srećni što zauzimamo treće mjesto kada su u pitanju direktne strane investicije u Crnoj Gori, ali smatramo da to nije dovoljno, postoji ozbiljna prilika za dodatna ulaganje i moramo da još bolje analiziramo stanje i poboljšamo našu poziciju - rekao je Oktaj.
Rečeno je da veliki doprinos poboljšanju robne razmjene, koja je dostigla nivo od 210 miliona eura godišnje, daje i TurkCham koji okuplja turske kompanije u Crnoj Gori i doprinosi poboljšanju saradnje u brojnim granama privredne djelatnosti, s fokusom na infrastrukturu, pomorstvo, energetiku i rudarstvo.
Kako se navodi u saopštenju Vlade, na sastanku je konstatovano da je Crna Gora pravi primjer za čitav region, po pitanju odnosa sa ostalim zemljama Zapadnog Balkana, jer je po riječima Oktaja pravo ostrvo mira i stabilnosti.
Zaključeno je da će boljim bilateralnim odnosima doprinijeti i brojni sporazumi, koji se usaglašavaju, a mogli bi da budu potpisani tokom zvanične posjete predsjednika Vlade Milojka Spajića, na otvoren poziv predsjednika Turske, Redžepa Tajipa Erdogana.

Spajić - Oktaj: Turska zainteresovana za ulaganja u Crnoj Gori, izručenje Čamgoza unaprijedilo povjerenje i odnose

Drugi dan XII Festivala savremene klavirske muzike „Forte piano“, koji se održava 26. februara, donosi predavanje-koncert o ciklusu „Sport i zabava“ Erika Satija, poetsko-muzički recital Marine Popadić i završni koncert pijanistkinje Nataše Penezić, uz svjetsku premijeru djela Jasmine Matrušić.
Program počinje u 12 sati u velikoj sali KIC-a, gdje će biti predstavljen ciklus kratkih komada „Sport i zabava“ francuskog kompozitora i pijaniste Erika Satija, u formi predavanje-koncert. U programu učestvuju beogradska pijanistkinja i profesorica Nataša Penezić, kao i učenici klavira Srednje umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“.
U 19 sati publiku očekuje poetsko-muzički recital „Zvuk neke druge istine“, koji priprema pijanistkinja i pjesnikinja Marina Popadić. U okviru programa izvodiće sopstvenu poeziju, koja je inspirisala savremene italijanske kompozitore Karla Manjana, Karla Reboru, Franka Trabucoa, Karla Galantea, Umberta Bombardelija i druge autore da komponuju nova klavirska djela.
Završni koncert festivala, pod nazivom „Books &amp; Music – književnost i poezija u klavirskoj muzici 20. i 21. vijeka“, biće održan u 20 sati, a izvešće ga Nataša Penezić. Na programu su djela Frederika Rževskog, jednog od najznačajnijih američkih pijanista-kompozitora savremenog doba, uključujući kompozicije „Stuporman“ i „Brak“, iz ciklusa „Put, roman za klavir“, inspirisanog Tolstojevom „Krojcerovom sonatom“.
Program obuhvata i svjetsku premijeru djela savremene kompozitorke Jasmine Matrušić „Poslednja kvaga“ (izbor pjesama), kao i kompoziciju „Flora br. 3“ Ernea Kiralja, jednog od najistaknutijih jugoslovenskih avangardnih kompozitora. Oba koncerta biće premijerno izvedena u Crnoj Gori.
Festival „Forte piano“, koji se realizuje u saradnji sa Umjetničkom školom za muziku i balet „Vasa Pavić“ i Crnogorskom kinotekom, tokom više od decenije afirmiše savremenu klavirsku muziku u Crnoj Gori i regionu, promovišući novu muziku i otvarajući prostor za susret afirmisanih umjetnika i mladih pijanista.

Sati, Popadić i Penezić zatvaraju „Forte piano“

U Skupštini Crne Gore danas će se raspravljati, između ostalog, o Predlogu zakona o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju, te o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Nastavak sjednica Prvog i Drugog vanrednog zasijedanja Skupštine Crne Gore planiran je za 11 sati.
Na dnevnom redu biće: Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poštanskim uslugama, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, Predlog zakona o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Nakon toga, nastaviće se Sjednica Drugog vanrednog zasijedanja.
Na dnevnom redu biće Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u sektoru drvoprerađivačke i šumarske industrije.

U Skupštini danas dvije sjednice: Na dnevnom redu više Predloga zakona

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 14 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a dvije lakše.
&nbsp;Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano sedam nezgoda, Baru tri, Bijelom Polju dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Kotoru i Pljevljima.
Izdato je 628 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 68 prekršajnih prijava.
&nbsp;Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

UP: Za 24 sata 14 saobraćajnih nezgoda

Bivša ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković-Đurović stigla je u SDT, u pratnji advokata Petra Martinovića.
Naime, bivša ministarka se odazvala pozivu Specijalnog državnog tužilaštva na saslušanje, u svojstvu osumnjičene, zbog rušenja postrojenja Montenegro Petrola u Mahali februara 2023. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F3KG2xB9p6dc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;Podsjećamo, krivičnu prijavu zbog rušenja bez rješenja postrojenja Montenegro Petrola u Mahali podnio je još 2023. godine zastupnik te kompanije Nikola Martinović. U toku je i sudski proces pred Privrednim sudom po tužbi Montenegro Petrola protiv države, potencijalno težak četiri miliona eura.
- Građevinska mafija očigledno ne odustaje od svojih nelegalno stečenih miliona i stvaranja imovinske koristi na štetu države i njenih građana, a ja neću odustati od zaštite javnog interesa i pravde- kazala je Novaković-Đurković po dobijanju poziva za saslušanje.

Tag: ulaganje