Ulcinjanin I.Lj. (47) osuđen je na 15 dana zatvora pošto je utvrđeno da je vozio pod dejstvom marihuane.
Dežurna sutkinja budvanskog Suda za prekršaje Slađana Barjaktarević mu je uz zatvorsku kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od četiri mjeseca, kao i tri kaznena boda koje će izvršiti Uprava policije po pravosnažnosti rješenja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ulcinjaninu 15 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom marihuane

Ulcinjanin D. M. (43) kažnjen je danas zatvorom u trajanju od maksimalnih 60 dana zbog nasilja nad roditeljima, sestrom i setričnom, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
- Njemu je suđeno u hitnom postupku, a osim kazne sutkinja Anka Rašović mu je izrekla 3 zaštitne mjere i to: udaljenje iz stana, zabranu prilaska članovima porodice na udaljenosti ne manjoj od 5 metara i zabranu uznemiravanja i uhođenja žrtava nasilja u trajanju od 6 mjesci, koje će izvršiti Uprava policije po izdržanoj zatvorskoj kazni- navodi se u saopštenju.
 Njemu je stavljeno na teret da je dana juče 2025.godine u večernjim časovima u porodičnom domu u ulcinjskom naselju Darza fizički napao oca, majku, sestru i sestričnu. 
- Ocu je zadao udarce otvorenom šakom u predjelu glave, dok je drugom rukom udario majku po lijevoj ruci, da bi iste večeri zadao je udarac šakom sestri u predjelu čela, dok je sestričnu vukao za kosu i oborio na pod- navodi se u saopštenju.
Iz Suda za prekršaje u Budvi poručili su da je okrivljeni, zbog bojazni od ponavljanja prekršaja odmah upućen na izdržavanje kazne u UIKS Spuž.

500x500

1250x600

1084x550

Ulcinjaninu 60 dana zatvora zbog nasilja nad roditeljima, sestrom i sestričinom

Osam osoba iz Švedske, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i jedan Ulcinjanin uhapšeni su nakon tuče na Maloj plaži i u gradu, a u kojoj je teže povrijeđen Britanac A.A (25).
Kako je saopšteno iz policije, sumnja se da je, nakon kraće verbalne rasprave u jednoj diskoteci na Maloj plaži u Ulcinju, državljanin Švedske A.B. (25) fizički napao Amerikanca D.L. (19) i više puta ga udarao šakama u glavu.
- Nakon toga se A.B, zajedno sa saputnicima u vozilu: A.B.(24), S.M. (24) i M.I. (23) iz Švedske, i A.A. (25) iz Velike Britanije, uputio ka apartmanima gdje su smješteni, kada ih je u gradu presrelo više osoba u vozilu i na motociklu, nakon čega je došlo do tuče. Tom prilikom su jedni drugima zadali udarce pesnicama i nogama po glavi i tijelu, nakon čega je druga grupa lica, od A.B. oduzela vozilo kojim je upravljao i udaljila se u nepoznatom pravcu - kazali su u policiji.
U vozilu je u tom trenutku, prema njihovim riječima, bio novčanik sa oko 500 eura, skupocjeni sat Hublot, zlatni nakit, i četiri mobilna telefona.&nbsp;
- Desetak minuta nakon događaja, policijska patrola je pronašla pomenuto vozilo napušteno na parking prostoru jedne benzinske stanice - dodali su u policiji.
U izvještaju ljekara specijaliste je konstatovano da je A.A. zadobio teške tjelesne povrede.
- Preduzimajući hitne operativno-tektičke mjere i radnje na terenu, policijski službenici su identifikovali i locirali osumnjičena lica i pronašli vozilo ulcinjskih registarskih oznaka kojim su upravljali, te radi prikupljanja obavještenja, doveli lica: A.S. (21) iz Ulcinja, i američke državljane D.L. (19), E.L. (25) i L.Ć. (20) - naveli su u policiji.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, koji se nakon uvida u spise predmeta, izjasnio da u navedenim radnjama nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.
- Preduzimajući dalje mjere i radnje iz nadležnosti policije, zbog počinjenog prekršaja iz člana 10 st.2 Zakona o javnom redu i miru, lišeni su slobode: E.L, D.L, L.Ć, A.S, A.B, A.B, S.M, M.I. i A.A. Lica će biti privedena nadležnom sudiji za prekršaje - zaključili su u policiji.

Tuča na Maloj plaži: Uhapšeno osmoro stranaca i jedan Ulcinjanin, Britanac teže povrijeđen

Ulcinjanin G.S. (36) osuđen je na mjesec zatvora jer je vozio pod dejstvom kokaina i to dok je imao zabranu upravljanja vozilima koja važi do 4. aprila.
- Utvrđeno je da je u popodnevnim časovima na regionalnom putu Ulcinj-Ada zatečen da upravlja vozilom pod dejstvom opojne droge kokain. Tom prilikom policijski službenici su utvrdili da je okrivljeni upravljao vozilom dok je na snazi bila zabrana upravljanja vozilima, koja mu je redovno isticala 4. aprila - saopšteno je iz budvanskog Suda za prekršaje. 
 
Uz kaznu mu je, kako su naveli, izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od šest mjeseci, kao i tri kaznena boda koje će izvršiti Uprava policije.
Kaznu mu je izrekla dežurna sutkinja odjeljenja u Ulcinju Slađana Barjaktarević.

Ulcinjaninu mjesec zatvora jer je vozio uprkos zabrani i pod dejstvom kokaina

Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) saopštila je da je, u saradnji sa partnerskim organizacijama civilnog društva, organizuju otvoreni forum „Quo vadis, Crna Goro – perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva“. Cilj je, kako navode, afirmacija društvenog dijaloga i razmatranje tema od javnog interesa.
Na sesiji će govoriti predsjednici i predstavnici Dukljanske akademije, Matice crnogorske, PEN-a, Fondacije „Sv. Petar Cetinjski“, Crnogorskog društva nezavisnih književnika, organizacije „Almanah“, Udruženja pravnika Crne Gore, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Udruženja profesora istorije i STEGA-e koja je preuzela organizaciju skupa.
Cilj otvorenog foruma je da se razmotre pitanja vezana za perspektive, očekivanja i izazove crnogorskog društva koja će biti razmatrana iz ugla dinamike EU integracija, aktuelnog istorijskog revizionizma, nedostataka u vladavini prava, stanja u civilnom društvu, krize sekularizma, sklonosti društva unutrašnjem sukobljavanju, devastacije crnogorske kulture itd.
- Organizacijom ove sesije otvorenog foruma STEGA ima za cilj da u formi dijaloškog foruma unaprijedi društveni dijalog na temema iz oblasti prava, ekonomije, kulture, zdravstva, međunarodnih odnosa i drugih oblasti koje su od javnog interesa - saopšteno je iz STEGA-e.
Sesija će se, kako zaključuju, održati u srijedu, 18. februara 2026. godine u 11 sati u multimedijalnoj Sali PR Centra (stari Aeorodrom) u Ulici Maršala Tita Podgorica.

STEGA organizuje otvoreni forum: Unapređenje društvenog dijaloga o temama od javnog interesa

Protiv Beranca A.D. (21) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodna, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Policija je u prethodnom periodu izvršila pretres prostorija koje koristi operativno interesantno lice V.D, bliski srodnik A.D, kada je pronađena improvizovana laboratorija za proizvodnju opojnih droga.&nbsp;
- Izvršena su odgovarajuća vještačenja u Forenzičkom centru Uprave policije kada je utvrđeno da se pomenuta laboratorija dovodi u vezu i sa A.D. protiv kojeg je zatim podnijeta krivična prijava - navedeno je u saopštenju policije.
Osim toga službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane su, sprovodeći pojačane aktivnosti u oblasti suzbijanja zloupotrebe droga i ulične prodaje narkotika, podnijeli prekršajne prijave protiv Beranaca V.V. (36), A.M. (26), D.D. (23), J.P. (26) i Bjelopoljca A.G. (18) zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.&nbsp;
- Otkrivanje i sprečavanje svih oblika zloupotrebe opojnih droga i procesuiranje odgovornih lica će i u narednom periodu biti u fokusu rada policijskih službenika Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ u cilju održavanja stabilnog stanja bezbjednosti ali i zaštite zdravlja građana - poručili su iz Uprave policije.

Berane: Mladić procesuiran zbog laboratorije za proizvodnju droga, pet osoba zbog zloupotrebe narkotika

Osnovni sud u Podgorici poništio je, četvrti put, kao nezakonitu odluku Savjeta Radio-televizije Crne Gore od 31. avgusta 2024. godine kojom je Boris Raonić imenovan za generalnog direktora Javnog servisa na mandat od četiri godine.&nbsp;
Sudija Nikola Bošković je, odlučujući o tužbi Časlava Vujotića, jednog od kandidata za generalnog direktora na tom konkursu, naložio Savjetu da u roku od osam dana od pravosnažnosti presude donese novu, zakonitu odluku o izboru generalnog direktora od prijavljenih kandidata koji ispunjavaju uslove po konkursu raspisanom 15. jula 2024. godine, prenosi <a href="https://www.antenam.net/clanak/jos-jednom-ponisteno-imenovanje-raonica-za-generalnog-direktora-rtcg">Antena M</a>.
Ovo je četvrta presuda Osnovnog suda u Podgorici kojom se poništava imenovanje Borisa Raonića na čelo RTCG u aktuelnom mandatu, a ukupan broj sudskih odluka kojima se osporavaju njegova postavljenja, od 2021. godine do danas, dostigao je 13.&nbsp;
U septembru prošle godine na uslovnu zatvorsku kaznu od sedam mjeseci prvostepeno su osuđeni i predsjednik Savjeta Veselin Drljević, te članovi tog tijela Filip Lazović i Naod Zorić, kao i, sad bivša, članica Amina Murić, zbog zloupotrebe službenog položaja prilikom nezakonitog izbora Raonića iz 2023. godine i pored presude Višeg suda kojom je utvrđeno da on ne može obavljati tu funkciju. O ovoj presudi još uvijek se čeka konačna odluka Višeg suda.&nbsp;
Isti članovi Savjeta su i nakon toga nastavili sa istom praksom – u julu 2024. imenovali su Raonića za vršioca dužnosti direktora RTCG-a, odmah nakon što je podnio ostavku na mjesto generalnog direktora, a u avgustu 2024. ponovo su ga izabrali na puni mandat, računajući mu radno iskustvo iz prethodnog, sudski poništenog mandata.
<h2>Sporno radno iskustvo, paušalno obrazloženje i izostanak mjerljivih kriterijuma</h2>
I u posljednjoj presudi Sud je utvrdio da je odluka iz avgusta 2024. nezakonita, između ostalog, zbog spornog radnog iskustva. Naime, sud je ocijenio da se iskustvo koje je kandidat stekao obavljajući funkciju na osnovu ranijih, pravosnažno poništenih odluka, ne može priznati kao validno radno iskustvo za novi izbor. Sud smatra da bi prihvatanje takvog iskustva obesmislilo konkurs i povrijedilo princip jednakosti kandidata.
- Sud nalazi da je osporena odluka nezakonita iz kumulativno postojećih razloga. Prije svega, period koji je Borisu Raoniću uračunat kao radno iskustvo na poslovima generalnog direktora RTCG ne može se tretirati kao pravno relevantno radno iskustvo u smislu kvalifikacionog uslova propisanog članom 35 Zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i televezija Crne Gore, imajući u vidu da je isti zasnovan na odlukama o imenovanju koje su pravosnažno poništene u sudskim postupcima, čime je retroaktivno eliminisan pravni osnov za obavljanje tih poslova. Istovremeno, sud nalazi da osporena odluka ne sadrži valjano obrazloženje, jer razlozi navedeni u njenom obrazloženju ostaju na nivou opštih, paušalnih i nekonkretizovanih tvrdnji, bez jasnog navođenja objektivnih i mjerljivih kriterijuma koji su prevagnuli u korist izabranog kandidata, niti su ti kriterijumi uporedno sagledani u odnosu na ostale prijavljene kandidate, a kojim postupanjem tuženi nije omogućio sudsku kontrolu zakonitosti odluke, niti je tužiocu obezbijedio pravo da razumije stvarne razloge zbog kojih nije izabran - navodi se u obrazloženju presude sudije Boškovića.
<h2>Novi zakon, ostavka i reizbor u istom danu</h2>
Boris Raonić je prvi put imenovan je na mjesto generalnog direktora RTCG avgusta 2021. godine. Ta odluka poništena je pravosnažno 2023. godine. Raonić je imenovan u junu 2023. godine. Ta odluka poništena je u aprilu 2024, a potvrđena presudom Višeg suda septembra 2024.
Nakon stupanja na snagu novog Zakona, u julu 2024. koji je snizio uslov sa deset na pet godina radnog iskustva, Raonić je podnio ostavku, a istog dana imenovan je za vršioca dužnosti, a zatim ponovo izabran na konkursu avgusta 2024.
Agencija za sprečavanje korupcije je još marta 2024. godine ocijenila da su prethodna imenovanja ugrozila javni interes i nosila korupcijski rizik.
Inspekcija rada je u septembru 2024. zaključila da Raonić ima „šest godina, tri mjeseca i 13 dana“ iskustva, ali se ogradila da ne cijeni zakonitost prethodnih imenovanja – to je, kako je navela, isključivo sudska nadležnost.
<h2>Vujotić: Pravosuđe kao da je blokirano ili nemoćno pred političarima&nbsp;</h2>
U reakciji na presudu, kandidat za generalnog direktora Časlav Vujotić, podsjeća da je posljednja sudska presuda četvrta povodom aktuelnog mandata Raonića, a da ih je ukupno do danas bilo 13 – osam Osnovnog suda, četiri Višeg i jedna Vrhovnog suda - kojima se osporavaju njegova postavljenja od 2021. do danas.
- Pravosuđe kao da je blokirano ili nemoćno pred političarima, jer Raoniću ne pada na'm da napusti uzurpiranu funkciju. Nit to, reklo bi se, śekira izvršnu i zakonodavnu vlast. Odugovlačiti neminovno je nesporna taktika, uz ostalo. Proces su Raonićevi, pardon RTCG, pravnici razvukli na preko godinu. Tri puta odlažući, banalnim izbjegavanjem dostavljanja sudu traženih dokumenata. Nije se više moglo otezati i nova presuda Osnovnog je tu. Potvrđeni su stavovi prethodnih. I još jednom nalaže se Savjetu da izabere za generalnog RTCG nekoga od kandidata koji ispunjavaju uslove po Javnom konkursu u roku od osam dana po pravosnažnosti presude - navodi Vujotić u reagovanju.
Presuda, kaže Vujotić, rješenjem upire prstom i na Inspekciju rada prema kojoj Raonić ispunjava „uslov najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja“.
- Nikako ne ide u prilog ispravnom zastupanju propisa i pravednosti te službe, iako se inspektor ogradio kako direktorsko postavljenje ne spada u nadležnost inspekcije rada, već je za to ovlašćen isključivo nadležni sud. Zaključkom tog Vladinog resora je uprkos tome pokušano više puta u javnosti insceniranje tobožnje ispravnosti višestrukog postavljanja na poziciju generalnog osobe koja ne zaslužuje taj položaj nikako. Zanimljivo je hoće li sad službenici Ministarstva rada pokazati želju da nešto isprave - navodi Vujotić.&nbsp;
On ističe i da menadžment RTCG, kada god „im prigusti“, u programima opetuju statističkim pokazateljima o svojoj uspješnosti pa su na ročištu probali isto, prosto pitajući između redova „kako možete mać' ovako uspješnu ekipu?“.&nbsp;
- Takve opšte ocjene o značajnom rastu gledanosti, unapređenju izbalansiranosti informativnog programa po presudi „ostaju na nivou apstraktnih i paušalnih tvrdnji, lišenih svake konkretizacije“. Raonićevi advokati navode kako je njegov nacrt razvoja usklađen i sa Strategijom razvoja RTCG 2023-2027 više od ostalih kandidata, ali bez obrazloženja koji kriterijumi su bili odlučujući i, prema sudu, bez opisa kako su cijenjeni u odnosu na sve prijavljene. Treba li reći da je pomenutu strategiju donio sam – Raonić? Nije je za druge pravio - zaključuje Vujotić.

Još jednom poništeno naimenovanje Raonića za generalnog direktora RTCG

Životi mnogih žena iz ratnih i poratnih godina ostali su neispričani. Žene devedesetih nijesu bile samo žrtve, već i heroine svojih zemalja u kojima su se odvijala ratna zbivanja, kao i kasnije u postkonfliktnim okolnostima. Ipak, te priče uglavnom su ostale nedostupne široj javnosti - kazala je građanska aktivistkinja i osnivačica Crnogorskog ženskog lobija Aida Petrović, gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E.
Sa panela NVO Juventas, održanog u Evropskoj kući, poručeno je da su žene i dalje nevidljive u istoriji devedesetih, što se, kako je istaknuto, direktno odražava na današnju diskriminaciju.
Petrović, koja se aktivizmom bavi tri decenije, podsjetila je da je od osnivanja Crnogorskog ženskog lobija prošlo 27 godina, te da je taj period obilježio hroničan nedostatak informacija kada je riječ o ženama, njihovim potrebama i rodnoj perspektivi.
- Uvijek se, po pravilu, dešava da nema informacija, a zapravo informacija ima i dostupne su onima koji žele da im budu dostupne i koji u 21. vijeku žele da urade nešto više po pitanju rodne perspektive. Nijesu dovoljni zakoni. Osim zakona potrebna je permanentna edukacija koju bi trebalo da sprovodi država. Međutim, kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti, pa samim tim i rodnoj perspektivi koja bi trebalo da bude zastupljena u svim segmentima društva, nema ni govora da sadašnju, kao i prethodne vlade, to apsolutno interesuje. Te žene ostaju na margini svih dešavanja - njihova sjećanja i njihovi životi. Tako dolazi do toga da se stereotipi i predrasude, uz sve druge predispozicije koje im idu naruku, sve više šire u javnom prostoru kada je riječ o ženama i njihovim životima. Životi mnogih žena iz ratnih i poratnih godina nijesu ispričani. Žene devedesetih nijesu bile samo žrtve, već i heroine svojih zemalja u kojima su se dešavala ratna zbivanja, kao i kasnije u postkonfliktnim situacijama. Međutim, te priče su uglavnom ostale neispričane i nedostupne široj javnosti - rekla je Petrović.
Ona smatra da savremene generacije nemaju pouzdane informacije, niti ulažu dovoljno truda da dođu do već postojećih podataka, iako su žene, kako ističe, imale izuzetno važnu ulogu tokom devedesetih.
- One se nijesu borile samo za svoja prava, već i za pravne pretke i svoju državu u situacijama u kojima su se našle. To je, kada su u pitanju aktivistkinje i feministkinje, na neki način očekivano, jer žene treba staviti što dalje od javnog prostora. Njihove priče smatraju se nebitnim, zapravo njihovi proživljeni životi smatraju se nevažnim, ostaju do kraja neispričani i neprikazani javnosti. Pokušaji i mali koraci onoga što su žene radile i što rade - pojedine nevladine organizacije, pojedinci i pojedinke - ostavljaju prostor da se ta nit, to što su žene radile, ne izgubi i ne izbriše u potpunosti. Situacija u kojoj rodne perspektive imaju neku perspektivu, za sada, nažalost, nije pozitivna - zaključila je Petrović.
Cijelo gostovanje dostupno je na YouTube kanalu TV E.

Tag: ulcinjanin