Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović je, na pitanje o predlogu da se ulica u glavnom gradu nazove po Pavlu Bulatoviću, nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova i ministru odbrane Savezne Republike Jugoslavije, odnosno čovjeku koji je direktno učestvovao u deportaciji Bošnjaka iz Crne Gore sa ratnim zločincima Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem, kazao da Pokret Evropa Sad ima političku kičmu i da nemaju potrebu da se bilo kome svide.
- Pokret Evropa sad ima svoju orijentaciju, to je građanska orijentacija. Najveće bogatstvo Podgorice je vjerski sklad, suživot, zajednički život generacija koje su bile prije nas. Mi nećemo uraditi ništa što bi taj vjerski suživot i harmoniju narušilo. Kada to pitanje dođe na dnevni rad, bićemo vrlo jasni, želeći da baštinimo građanski karakter Podgorice. Želimo da istrajemo na svom stavu, a naravno poštujemo i drugačija mišljenja- kazao je Mujović, prenosi Gradski portal.
On je istakao da pitanje ulice Pavla Bulatovića nije jedina stvar oko koje se polemiše, već i da postoji inicijativa građana Kuča da se spomenik Mirku Petroviću izmjesti iz centra grada.
&nbsp;- Ako uđemo u vrtlog priča koja dijele, bojim se da ćemo zanemariti ovakve projekte oko kojih smo se danas okupili. Ova gradska vlast ima još godinu i po dana da pokaže šta zna i ako se sada budemo zakopavali u rovove oko tema koje nas dijele, bojim se da će naš rezultat biti isuviše mali, a ja to ne želim- kazao je Mujović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mujović: PES će biti jasan kad pitanje o ulici Pavla Bulatovića dođe na red, baštinimo građanski karakter Podgorice

Odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović stava je da funkcioneri Demokrata koji predlažu da se ulica u Podgorici nazove po Pavlu Bulatoviću žele da naruše odnose sa BiH, kao što su narušili sa Hrvatskom.&nbsp;
- Hoće li biti Aleksa Bečić persona non grata i u BiH - pita je Aranitović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkaranitovic%2Fstatus%2F1950795289746375093%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjećamo, Savjet za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova dao je saglasnost da u dalju proceduru ide prijedlog da Pavle Bulatović, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova i ministar odbrane Savezne Republike Jugoslavije, dobije spomen-obilježje u Podgorici davanjem po njemu naziva jednoj ulici, što je izazvalo burne reakcije dijela javnosti.
Ovaj prijedlog 30. oktobra 2023. godine podnijeli su funkcioneri Demokratske Crne Gore Mitar Vuković i Vladimir Čađenović, ali je izjašnjenje o njemu odloženo sve dok se ne dobije mišljenje Ministarstva kulture i medija.

1250x600

1084x550

Aranitović: Demokrate koji predlažu da se ulica u Podgorici nazove po Pavlu Bulatoviću žele da naruše odnose i sa BiH

Prošlost nikad nije otišla iz Crne Gore - ocijenila je novinarka Tanja Šuković komentarišući prijedlog da jedna ulica u Podgorici dobije ime po Pavlu Bulatoviću - nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova, odnosno čovjeku koji je neposredno odgovoran za deportaciju Bošnjaka i njihovo vraćanje u Republiku Srpsku, gdje su ih ubile snage Radovana Karadžića osuđenog za genocid i najteže ratne zločine.&nbsp;
Savjet za davanje prijedloga naziva naselja, trgova, ulica Glavnog grada dao je saglasnost da taj prijedlog ode u dalju proceduru, a Šuković, u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E, kaže da se devedesete godine prošlog vijeka vraćaju na velika vrata u Crnu Goru.
- Ovo za Pavla Bulatovića je jedno duboko, moralno posrnuće, užasna nepravda prema ljudima potomcima žrtava. Sami znamo da je osnovna karakteristika crnogorskog čojstva da primiš onoga koji bježi od nevolje, da mu pružiš zaštitu. Pavle Bulatović je čovjek koji je neposredno odgovoran za vraćanje tih ljudi u Republiku Srpsku i za njihovu likvidaciju od strane Karadzićevih ljudi - rekla je ona.
Komentarišući izjave onih koji su u Savjetu koji su predložili da se po Pavlu Bulatoviću nazove ulica u Podgorici, Šuković kaže da su toliko afirmativno govorili da se na kraju pita da li su ti ljudi bezobrazni, ili, kako kaže, ne uključuju mozak.
<h2>Zloupotreba stradanja</h2>
Osvrnuvši se na obilježavanje godišnjice zločina u Velici koji se desio 28.jula 1944. godine i aspiracije Crkve Srbije da žrtve predstavi Srbima, kaže da su neke od žrtava njeni pretci, i da je riječ o zloupotrebi stradanja tih ljudi.&nbsp;
Podsjetila je i na izjavu mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija, koji je rekao da su žrtve u Velici upisane kao Crnogorci i Crnogorke, te da se moraju preimenovati u Srbe, jer tada, Crnogorci nijesu postojali.
- Ja sam Crnogorka, ne zato što sam birala, ne zato što se ja tako osjećam, nego sam Crnogorka i valjda ja bolje znam nego Joanikije šta je bila moja baba, šta je bila moja prababa. Njegova može da bude Peruanka, šta god, mene ne zanima, ja se ne bih petljala u to šta je njegova baba, ali ja bih molila da mi dopuste da su se moji preci izjašnjavali onako kako su se izjašnjavali i da ja to valjda bolje znam - istakla je Šuković.
Upozorava i da je karakteristična relativizacija uloge četnika u zločinu u Velici, a zna se da su logističari bili Princ Eugen divizija, Skenderbeg divizija, u kojoj su bili balisti i voluntari.
- Opasan narativ koji se nameće, užasno opasan i pogan jeste da se krivica za taj zločin pripisuje &nbsp;isključivo iz Plava i Gusinja, nameće se kolektivna krivica. Svi znamo da su voluntari i balisti bili dio organizovane nacističke formacije - naglasila je Šuković.
Navodi da je opasno što se bez novih istorijskih činjenica, već samo promjenom okolnosti i narativa destabilizuju temelji Crne Gore i urušava se suštinski identitet.
- Čini mi se da je konačan cilj da se obesmisli postojanje &nbsp;ove države i da će ta deklarativna priča o ulasku Evropsku uniju da dovede do toga da će u nju ući samo neka ljuštura, a ne država sa nekim istinskim vrijednostima. Bojim se da se udara na antifašizam i sekularnost - istakla je Šuković.
<h2>Propadanje</h2>
Komentarišući položaj medija i novinara u Crnoj Gori, kaže da je javnost njihova jedina zaštita od pritisaka i svih mogućih neprijatnosti koje se dešavaju.&nbsp;
- Sada na sceni mi imamo vladajuću elitu koja je jednostavno nedorasla ovom zadatku. Posljednjih pet godina smo taoci njihovih frustracija i neispunjenih ambicija, slušamo do besvjesti ispovijesti o tome kako su oni bili žrtve, kako nijesu bili ispunjene njihove ambicije, kako nijesu uspjeli da budu ministri sa 20, nego su postali sa 50 godina - istakla je Šuković.
Stalno se, cijeni ona, traži alibi za učinak koji apsolutna nula.
- Imamo na sceni jednu nesposobnu i neodgovornu elitu, sa viškom samopouzdanja i sa manjkom znanja, i bojim se da svaki njihov dan duže na ovim mjestima znači propadanje više ove naše države - zaključila je Šuković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVDNbgBuj-_8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šuković: Ljudi koji su predložili da ulica u Podgorici dobije ime po Pavlu Bulatoviću ili su bezobrazni - ili ne uključuju mozak

Na zajedničku inicijativu nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Antifašisti Cetinja, odbornici Skupštine Prijestonice Cetinje dali su saglasnost da jedna ulica, u naselju Pod Granicom, ponese ime Krsta Đurovića - oficira koji je pokazao da čast, savjest i ljudskost mogu biti iznad svega.
- Krsto Đurović bio je kontraadmiral Jugoslovenske narodne armije i komandant južnog vojnopomorskog sektora Boka. Nije se slagao sa politikom, planovima i akcijama JNA i političkog vrha u vezi sa “operacijom Dubrovnik“. Protivio se agresiji na Hrvatsku, o čemu postoji više svjedočanstava ljudi iz njegovog okruženja. Gradonačelnik Dubrovnika u tom ratnom periodu Petar Poljanić, tokom suđenja Slobodanu Miloševiću u Hagu, iznio je, između ostalog rečenicu, koja zasigurno najbolje opisuje kakva je ličnost bio Krsto Đurović: “Dok sam ja zapovjednik VP Boka, možeš biti siguran da ni jedna granata na Dubrovnik neće pasti - navedeno je, između ostalog, u obrazloženju.
Đurović je poginuo 5. oktobra 1991. godine, u helikopteru iznad Konavala (mjesto Popovići, Hrvatska). Njegova smrt je ostala nerazjašnjena. Brojni zapisi sa dubrovačko-hercegovačkog ratišta ukazuju na sumnju da je na helikopter pucano iz redova JNA.
- Davanjem imena jedne ulice po Krstu Đuroviću, Cetinje ne odaje samo počast heroju savjesti, već i šalje važnu poruku: da Crna Gora pamti i poštuje one koji su se usudili da kažu NE zločinu, čak i kada ih je to moglo - i vjerovatno koštalo - života - ocijenile su organizacije, pokretači inicijative.
HRA, CGO i Antifašisti Cetinja ocjenjuju da u vremenu kada se relativizuju istorijske činjenice i rehabilituju agresori, ovakvi simbolični gestovi imaju duboko obrazovnu, moralnu i društvenu vrijednost.

Cetinje pokazuje da pamti čast imenujući ulicu po Krstu Đuroviću

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović svečano je otvorio ulicu posvećenu Crnogorcu dr Petru Orahovcu u Loveču u Bugarskoj. Tom prilikom, Milatović je poručio da se ovim činom odaje počast crnogorskom humanisti, ljekaru i političaru čiji je rad ostavio neizbrisiv trag u istoriji Bugarske i Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403170412_47876749504160f40ae690c8c819c1397b00f60e9163e1311d0d3a6950c96b93.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403170412_47876749504160f40ae690c8c819c1397b00f60e9163e1311d0d3a6950c96b93" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović u Bugarskoj"> </figure>  Istakao je da je Petar Orahovac, osim što je dao nemjerljiv doprinos bugarskom zdravstvenom sistemu kao jedan od osnivača Bugarskog ljekarskog saveza i predsjednik Crvenog krsta u Sofiji, aktivno učestvovao u političkom životu Bugarske, gdje je u periodu 1910-1911. godine bio predsjednik Narodne skupštine Bugarske i jedini stranac na toj funkciji u istoriji bugarskog parlamentarizma. - Kao predsjednik parlamenta, instituciju je vodio sa vizijom, uvijek vođen dubokim osjećajem humanosti. U vrijeme kada se region suočavao sa ogromnim izazovima, on je izabrao put jedinstva i zalaganja za javni interes. Odabrao je da narode približi jedne drugima - kazao je Milatović. Naglasio je da se danas naši odnosi ogledaju u uspješnom partnerstvu Crne Gore i Bugarske, kao i u kontinuiranoj podršci koju Bugarska pruža Crnoj Gori na njenom putu ka Evropskoj uniji, na čemu smo posebno zahvalni.&nbsp; - Takođe, kao zemlje, ujedinjuje nas isprepletena kultura, istorija i brojne ličnosti. A jedna takva istorijska ličnost je čovjek sa dva zavičaja – dr Petar Orahovac. I iz tog razloga, kako ovu ulicu danas zovemo po njemu, činimo više od simboličnog gesta – potvrđujemo našu posvećenost vrijednostima za koje se zalagao: znanju, saosjećanju i služenju zajednici. Iskreno se nadam da će ovo poslužiti kao još jedna prekretnica u našim odnosima i prosperitetnoj budućnosti, koja je čvrsto ukorijenjena u našoj dugogodišnjoj i prijateljskoj saradnji - zaključio je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403170412_76b518d2a5bd5478e671c7dec53fb464e3a2555758b6708ffc2e3ca6d7d55497.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250403170412_76b518d2a5bd5478e671c7dec53fb464e3a2555758b6708ffc2e3ca6d7d55497" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović u Bugarskoj"> </figure>  Kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika Crne Gore, otvaranjem ulice u Loveču koja nosi ime po Petru Orahovcu, izražava se poštovanje prema njegovom radu i dostignućima koja nadilaze državne granice, podsjećajući na zajedničku istoriju i vrijednosti koje povezuju Crnu Goru i Bugarsku. - Dr Petar Orahovac most je saradnje i razumijevanja između naših zemalja, a njegovo ime i djelo ostaju kao trajna inspiracija budućim generacijama - zaključeno je u saopštenju Kabineta predsjednika.

Milatović: Djelo Petra Orahovca neizbrisiv trag u istoriji Crne Gore i Bugarske

Savjetu za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova u Pljevljima upućena je neobična inicijativa - da se ulice kralja Petra I i Lovćenska preimenuju u ulicu Donalda Trampa, predsjednika SAD-a.
Tu inicijativu, uputio je predsjedniku i članovima Savjeta građanin Pljevalja Pavle Čolović koji je stava da bi Pljevlja, kao mala ekonomija, mogla imati koristi od jačanja veza sa Trampovom administracijom, te da bi promjena glavne ulice „unijelo iskru slobode i demokratije i demokratskih procesa u tom gradu, Crnoj Gori i na čitavom Balkanu“.
- Obraćam se Savjetu sa molbom da se dosadašnje ulice kralja Petra I i Lovćenska preimenuju u ulicu Donalda Trampa, da nova ulica počinje od Pošte Crne Gore - filijala Pljevlja, kroz centar grada, na Jaliju, Lovćenskom ulicom, na kraju do bivše fabrike 1. decembar (Vojna fabrika). Po ugledu na zemlje Rusiju, Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i Tursku koje su dale imena ulicama i trgovima po američkim predsjednicima Bilu Klintonu i Donaldu Trampu – naveo je u dopisu Čolović u koji je Portal ETV imao uvid.
Obrazložio je razloge zbog kojih misli da je ovaj njegov prijedlog opravdan i da baš u tom gradu treba da bude usvojen, a kao prvi izdvaja to što je Crna Gora tokom Trampovog prethodnog mandata postala članica NATO-a i važan saveznik SAD-a.
- Nakon što je Crna Gora postala članica NATO saveza 2017. godine, Trampova administracija je jasno podržala ulazak zemlje u ovaj vojni savez, što je važan korak u njenoj stabilnosti i sigurnosti. Ova strateška odluka pomogla je jačanju odnosa između SAD-a i Crne Gore, što bi moglo biti razlog za odavanje priznanja ovom političaru. Ovaj korak u integraciji Crne Gore u međunarodne vojne strukture bio je istorijski, a Trampova podrška ovom procesu zaslužuje priznanje – naveo je Čolović u prijedlogu.
Drugi razlog zbog kojeg bi Tramp mogao zaslužiti naziv ulice u Crnoj Gori je, po mišljenju Čolovića, njegova uloga u promociji ekonomskih interesa.&nbsp;
- Tokom njegove administracije, SAD su bile fokusirane na povećanje ekonomskih veza s brojnim zemljama, uključujući Balkan. Njegov pristup trgovinskoj politici, iako kontroverzan, podstakao je mnoge zemlje da razmotre nove poslovne mogućnosti. Iako efekti njegovih politika nisu bili isti u svim regijama, ne može se zanemariti njegov uticaj na globalno tržište. Takođe, Donald Tramp je bio prepoznatljiv po svom specifičnom stilu vođenja politike, koji je izazvao globalne reakcije. Iako se mnogi nisu slagali s njegovim stavovima, neki su ga smatrali liderom koji se borio za interese svoje zemlje i koji je bio spreman da se suprotstavi tradicionalnim političkim normama. U Crnoj Gori, koja je istorijski bila pod uticajem velikih svjetskih sila, prisustvo njegove figure moglo bi biti simbol nade za nezavisnost i snalažljivost u globalnim odnosima – ocijenio je Čolović.
Kao posebno zanimljiv izdvaja se segment koji se odnosi na Rudnik uglja AD Pljevlja. Čolović tvrdi da je, van očiju javnosti, bivši izvršni direktor te kompanije u Americi potpisao nepovoljan Vašingtonski memorandum o gašenju Rudnika uglja i Termoelektrane.&nbsp;
Podsjeća da je predsjednik SAD Donald Tramp izašao iz Pariskog sporazuma (zelene agende) što, ocjenjuje Čolović u sarkastičnom maniru, daje nadu za dalji privredni opstanak Pljevalja, egzistencije građana, očuvanje radnih mjesta i prosperitet te opštine.
- Aktuelni globalni koncept zelene agende trenutno je na aparatima. I to baš u državama u kojima je prvobitno i osmišljen! Gašenjem Termoelektrane Pljevlja došlo bi do gašenja samih Pljevalja, jer pravedna tranzicija nije postavljena da bude pravedna prema građanima. Donald Tramp jednostavno hoće da podigne na noge američku i svjetsku ekonomiju, on najavljuje zlatno doba i hoće da iskoristi gas, ugalj i naftu koju Amerika i svijet imaju kako bi ojačao američku i svjetsku privredu. U tom kontekstu je njegova izjava i u tom inauguracionom govoru kada je rekao: “Kopaćemo, sigurno ćemo kopati!” Što su mnogi shvatili nekako malo i prijeteće. Pa, jeste u suštini jer Amerika i svijet će nastaviti sa tom eksploatacijom uglja, gasa i škriljaca koji ekolozi veoma kritikuju, ali to daje priliku, da kažemo tako, mnogim američkim i svjetskim kompanijama da se razviju, da zaposle nove ljude", kaže on dodajući da "jedno radno mjesto u energetskom sektoru povlači niz drugih radnih mjesta u drugim sektorima" Tako daje priliku da se i Pljevlja razvijaju i napreduju i da bude novih radnih mjesta – obrazlaže dalje Čolović.
On je stava da će predsjednik Tramp ostati upamćen kao vođa američke administracije koja je jednoglasno odbacila hegemonističku politiku prema Zapadnom Balkanu, čovjek koji je istrajao na mirovnim rješenjima u svijetu i koji snažno podržava evroatlantski put ZB.
- Prema tome, glavna ulica u Pljevljima nazvana po Donaldu Trampu, 45. i 47. predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država, osim zahvalnosti građana Pljevalja, prijatelju naše domovine, ostaće i kao trajni simbol prijateljstva balkanskih naroda i američkog naroda te kao spomenik prijateljskim i partnerskim odnosima Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država – poručio je Čolović.
Pljevljak je stava da će ovaj prijedlog podržati skoro svaki svaki njegov sugrađanin, jer, kako ističe, treba podsticati teme „koje nas zbližavaju i koje doprinose napretku opštine Pljevlja i opštem dobru naših sugrađana“.&nbsp;
- Situacija u Pljevljima je katastrofalna i jedino nas Donald Tramp može spasiti – zaključio je Čolović u dopisu upućenom Savjetu za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova.

Tamara Klikovac

Pljevljak traži da glavna ulica u njegovom gradu nosi ime Donalda Trampa: "Samo nas on može spasiti"

Danas se obilježavaju 33 godine od smrti Krsta Đurovića, kontraadmirala Jugoslovenske narodne armije (JNA), koji je ostao zapamćen po rečenici da dok je živ nijedna granata neće pasti na Dubrovnik.&nbsp;
Đurović je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima u padu helikoptera 5. oktobra 1991. godine, u prvim danima napada JNA na dubrovačko područje Republike Hrvatske.&nbsp;
Akcija za ljudska prava (HRA), Antifašisti Cetinja i Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputili su juče inicijativu Prijestonici Cetinje da se jedna ulica u tom gradu nazove po kontraadmiralu Krstu Đuroviću, rođenom na Cetinju.&nbsp;
- Đurović zaslužuje barem jednu ulicu, jer je ostao zabilježen u istoriji kao častan oficir koji je pokušavao da spriječi sumanutu agresiju na Republiku Hrvatsku, zbog koje se na mitingu u organizaciji Liberalnog saveza na Cetinju tada pjevalo: „S Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče!“ i zbog koje su se mnogo kasnije crnogorski zvaničnici izvinjavali hrvatskim zvaničnicima- saopšteno je iz tih nevladinih organizacija.&nbsp;
HRA, Antifašisti Cetinja i CGO smatraju da kontraadmiral Krsto Đurović, shodno Zakonu o spomen-obilježjima, ispunjava kriterijume za istaknutu ličnost.&nbsp;
- Đurović je dao primjer čojstva od istorijskog i humanističkog značaja, a očuvanje uspomene na njega i njegovo protivljenje ratu bilo bi od izuzetne važnosti za državni, društveni i kulturni razvoj Crne Gore. Nazivanjem ulice po Krstu Đuroviću, Cetinje bi doprinijelo očuvanju sjećanja i na svoj antiratni pokret, kao i na vrijednosti koje karakterišu našu građansku državu, te bi podsjećalo buduće generacije na obavezu suprotstavljanja svakoj vojnoj agresiji - istaknuto je u saopštenju.
Potpisnici inicijative podsjećaju da je u tim teškim godinama Cetinje bilo simbol otpora ratu u bivšoj Jugoslaviji. Grad se uzdigao protiv rata i nasilja, o čemu svjedoče dva čuvena antiratna mitinga održana na Titovom trgu (današnjem Dvorskom trgu) – 31. jula 1991. godine i 1. februara 1992. godine.&nbsp;
- Nazivanje ulice po kontraadmiralu Đuroviću bilo bi i podsjećanje na duh slobode i pravde koji je Cetinje pokazalo onda kada je to i bilo neophodno. Nažalost, mladi danas kroz obrazovni sistem nemaju priliku da uče o ljudima koji su se devedesetih hrabro suprotstavili ratu i zalagali za mir, pa je postavljanje spomen – obilježja, kao što je i imenovanje ulica, jedan od načina da očuvamo sjećanje na njihov doprinos i naučimo nove generacije da se zalažu za mir i pravdu - zaključeno je u saopštenju.

Ulica na Cetinju da nosi ime kontraadmirala Krsta Đurovića

Pokret Evropa Sad je glasovima odbornika do sad uvećao cijenu vode za 41 odsto, cijenu zakupa poslovnih prostora Glavnog grada, cijenu zakupa Tržnica i pijaca, cijenu ulaznica na bazene - navela je na mreži Iks odbornica Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada KsenijA Aranitović.&nbsp;
Sad je, prema njenim riječima, na red došlo da uvećaju i za 100 odsto usluge Čistoće doo.&nbsp;
- Koji je naredni namet za građane, rast PDV - upitala je Aranitović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkaranitovic%2Fstatus%2F1995750548511904190%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Aranitović: Koji je naredni namet za građane, rast PDV?

Privreda Turske je u trećem kvartalu porasla 3,7 odsto međugodišnje, usporivši u odnosu na rast od 4,9 odsto u prethodnom tromesečju, što prema ocjeni analitičara povećava vjerovatnoću da će tamošnja centralna banka (TCMB) sniziti kamatne stope.
Rezultat je podbacio u odnosu na očekivanja stručnjaka koji su prognozirali rast za 4,2 odsto međugodišnje u trećem tromesečju, prenosi B92.
Na kvartalnom nivou, turska ekonomija zabilježila je rast od 1,1 odsto, što je iznad prognoziranih 0,5 odsto, ali ipak manje od 1,6 odsto iz drugog kvartala.&nbsp;
Centralna banka Turske je u septembru usporila tempo monetarnog ublažavanja zbog više inflacije.&nbsp;
Ako najnoviji podaci o novembarskoj inflaciji, koji će biti objavljeni sjutra, ukažu na sporiji rast potrošačkih cijena, zvaničnici bi mogli da ponovo ubrzaju smanjenje kamata.
Godišnja inflacija u Turskoj za oktobar je iznosila 32,9 odsto, a procjene pokazuju da bi do kraja godine mogla biti između 31 i 33 odsto, što je i dalje iznad cilja centralne banke.
TCMB je u oktobru smanjila referentnu kamatnu stopu na 39,5 odsto, a guverner Fatih Karahan je tom prilikom poručio da očekuje bolje ekonomske rezultate Turske u narednim mjesecima.

Privreda Turske porasla 3,7 odsto

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica osuđena je danas na godinu i devet mjeseci zatvora, a sutkinja Privrednog suda Milica Vlahović Milosavljević na šest mjeseci zatvora, potvrđeno je Televiziji E.
Medenica je, prema optužbama Specijalnog tužilaštva, osuđena da je podstrekavala na nezakonito donošenje odluke, dok je Vlahović Milosavljević dobila pola godine zatvora za zloupotrebu službenog položaja.
Prema optužnici, sutkinja Vlahović Milosavljević tereti se da je ,,nezakonito donijela rješenje" kojim je usvojen predlog za određivanje privremene mjere obezbjeđenja, radi obezbjeđenja novčanog potraživanja predlagača Rada Arsića. Okrivljena Vlahović Milosavljević, kako stoji u optužnici, izvršila je krivično djelo ,,zloupotreba službenog položaja".
Medenica, tadašnja predsjednica Vrhovnog suda, tereti se za isto djelo, ali putem ,,podstrekavanja".
U optužnici se navodi da je Medenica, zloupotrebom položaja, navodno uticala na Vlahović Milosavljević da u spornom predmetu donese odluku u korist svog kuma Rada Arsića, a na štetu moskovske korporacije „Ten“.

Medenica osuđena na godinu i devet mjeseci zatvora, Vlahović Milosavljević na šest mjeseci

S&amp;P 500 je u ponedjeljak pao, a volatilnost se nastavila i u decembru.
Široki indeks izgubio je 0,5 odsto, dok je Nasdaq Composite pao 0,4 odsto. Dow Jones Industrial Average smanjio se 357 bodova, odnosno 0,7 odsto. Sva tri indeksa su na putu da prekinu petodnevni niz pobjeda.
Bitcoin, vodeća kriptovaluta, pao je više od šest odsto i trgovao se ispod 86 hiljada USD, vršeći pritisak na berzu. Digitalna valuta krajem prošlog mjeseca pala je ispod 90 hiljada USD prvi put od aprila i od tada se bori ostati iznad te granice. Dionice povezane s kriptovalutama, uključujući Coinbase i Strategy, pale su u ponedjeljak, prenosi SEEbiz.
Broadcom i Super Micro Computer izgubili su više od dva odsto, što ukazuje na veće ostvarivanje profita kod nekih imena u trgovini vještačkom inteligencijom. Međutim, dionice Synopsysa porasle su nakon što je Nvidia najavila ulaganje u kompaniju. U međuvremenu, dionice Nvidije, miljenika vještačke inteligencije koji je postao favorit Wall Streeta i Main Streeta, porasle su više od jedan odsto.
Osim tehnoloških kompanija, trgovci poput Home Depota i Walmarta napredovali su kako je sezona praznične kupovine krenula punom parom. State Street SPDR S&amp;P Retail ETF (XRT) dodao je gotovo jedan odsto u ponedjeljak, čime je njegov petodnevni rast porastao više od sedam odsto.
Wall Street dolazi iz snažne sedmice. Dow i S&amp;P 500 skočili su više od tri odsto, dok se Nasdaq oporavio blizu pet odsto.
&nbsp;Međutim, tržište je postalo turbulentno i u novembru je bilo sve samo ne glatko. S&amp;P 500 i Dow zatvorili su se blago iznad stagnacije za taj mjesec, dok je Nasdaq pao 1,5 odsto i prekinuo sedmomjesečni rast. U jednom trenutku u novembru, tehnološki nastrojen Nasdaq pao je gotovo osam odsto u odnosu na zatvaranje u oktobru usred zabrinutosti oko procjena dionica vještačke inteligencije.
Svakako, sezonalnost je na strani Wall Streeta s početkom decembarskog trgovanja. S&amp;P 500 u prosjeku bilježi rast od više od jedan odsto u decembru, što ga čini trećim najboljim mjesecom u godini za referentnu vrijednost u evidencijama koje datiraju od 1950. godine, prema Stock Trader’s Almanacu.

Pad indeksa na početku decembra

Kako se ono kaže u filmovima - jedan poziv mijenja sve, je li tako? E, u crnogorskoj realnosti, kod Demokrata Alekse Bečića - jedna SMS poruka mijenja sve. &nbsp; Upravo tako: predsjednik fudbalskog kluba Budućnost Boris Spalević, član najužeg rukovodstva Demokrata, jednom, jedinom SMS porukom smijenio je doktora Nermina Abdića sa pozicije ljekara fudbalera ,,Budućnosti”, najvećeg i najpopularnijeg crnogorskog kluba. &nbsp; SPALEVIĆEVE JAVNE OBMANE Tako je Abdić, nekadašnji mladi navijač Budućnosti, kasnije iskusni ljekar koji je proveo 15 godina u klubu – ekspresno izbačen na tribine, a da ga predsjednik Budućnosti nije udostojio čak ni - ljudskog razgovora. &nbsp; Je li tako teško bilo pogledati u oči Abdiću ili Spalevića nije bilo briga jer je poslušno izvršavao partijsko naređenje? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49" data-rendition-name="original" width="1061" height="639" loading="lazy" alt="KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević"> <figcaption>KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako god. Nakon buke u javnosti, Spalević, inače inžinjer poljoprivrede, odjednom se osjetio pozvanim da tumači pravo i štiti zakonitost rada u FK Budućnost. &nbsp; Pa je, kao odgovor na informaciju o smjeni Abdića, brže-bolje obavijestio da je on bio primoran na takav potez nakon što je, eto, inspekcija rada zaključila da je Abdić bio nezakonito ljekar jer je zapošljen za stalno u Kliničkom centru. &nbsp;&nbsp; I, naravno, dodao je Spalević, da sve nema nikakve veze sa politikom, da on nikada, ali baš nikada (!) ne bi to uradio samo zato jer je on odbornik svojih omiljenih Demokrata, a Abdić poslanik opozicione i omrznute Demokratske partije socijalista. &nbsp; I to bi, veli Spalević, bilo to: sve je zakonito i sve je bilo bez upliva politike. &nbsp;&nbsp; RAZLIČITI ARŠINI &nbsp; Nažalost, odavno je postalo pravilo: kad vam funkcioner Demokrata nešto javno saopšti - velike su šanse da ne govori istinu. &nbsp;&nbsp; Tako je i ovom slučaju. Boris Spalević, funkcioner Demokrata, dobro je znao – kada govori o zakonitosti – da obmanjuje. &nbsp; Jer, činjenice sve otkrivaju: kao što je Nermin Abdić, tako je i Aleksandar Petričić stalno zapošljen u Kliničkom centru Crne Gore. Čak su obojica na istom odjeljenju Ortopedije, samo što Petričić ima višemjesečni, za razliku od decenijskog specijalističkog staža koji ima Abdić. &nbsp; A pošto su obojica stalno zapošljeni u Kliničkom centru, onda je sve jasno: ako je Abdić bio nezakonito na klupi Budućnosti, onda će nezakonito biti i Petričić na klupi podgoričkog kluba.&nbsp; Kao što je jasno: Spalevićeva floskula o zakonitosti je bila samo maska, plašt kojim se htjela sakriti politički motivisana odluka. &nbsp; Samo, nemoguće je sakriti očigledno. Abdić je smijenjen baš zato što je istaknuti član opozicionog DPS-a; kao što je na Petričića pao izbor upravo zbog bliskosti sa vlašću: mlađani ljekar bio je na 39 mjestu izborne liste Pokreta Evropa sad i Demokrata &nbsp;,,Još jače dr Saša Mujović“ za izbore u Podgorici. &nbsp; Osim toga, veliki je poštovalac Crkve Srbije, kako se vidi iz njegovih profila na društvenim mrežama, što ga je kod bogobojažljivih Demokrata i PES-a, očito, preporučio za angažovanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='PETNAEST GODINA NA KLUPI BUDUĆNOSTI: Dr Abdić na jednoj utakmici ,,Budućnosti"'> </figure>  LAŽNI ŠAMPIONI I PRAVI GUBITNICI Da li je Petričić bliži PES-u ili Demokratama, to za Spalevića i ekipu na vlasti u Podgorici, kao i ekipi koja vodi fudbalski klub Budućnost, zaista nije bilo bitno. Najvažnija je bila maksima: umjesto ,,depesovca" - neka dođe neko naš. &nbsp; Matrica čišćenja koju ,,avgustovski oslobodioci“ upražnjavaju u državi od kako su došli na vlast u Crnoj Gori, sada se sprovodi u svim društvenim oblastima, pa i u sportu, pa i u Budućnosti. &nbsp; I baš kao što Demokrate obavljaju veting u policiji, u namjeri da iz službe uklone politički nepodbne, tako je Demokrata Spalević dobio zadatak da očisti mrznog ,,depesovca“ Abdića iz Budućnosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji'> <figcaption>VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Mučno je to, kad politika do kraja ovlada životima, pa i sportom. Jer se onda postavlja pitanje: da li će buduća sudbina države, u kojoj Demokrate kontrolišu sektor bezbjednosti, biti slična sadašnjoj sudbini fudbalskog kluba ,,Budućnost“? &nbsp; Za samo jednu godinu, šampionski tim Budućnosti je rasturen, najtalentovani igrači rasprodati, a kasa Budućnosti ostala prazna iako su igrači vrijedjeli više miliona eura. Bez novca koji je, očito, nezakonito završio u nečijim džepovima, ali i bez tima, i bez poleta, izgubljena je šansa da se Budućnost vrati u evropski fudbal na velika vrata, a ne kao slijepi putnik evropskog voza kojeg izbacaju na prvoj stanici. &nbsp; U profesionalnom sportu, rezultati rada su, kao i rezultati utakmica, lako vidljivi: zna se ko je šampion, ko je gubitnik. &nbsp; RAVNO DO DNA U politici - a posebno u crnogorskoj politici - to je mnogo, mnogo drugačije: uz uslužne medije, uz zastrašivanje političkih oponenata, uz nezakonito korišćenje tužilaštva, Demokrate Alekse Bečića, ali i ostale stranke vlasti, nastavljaju da za sve što u sistemu ne valja, krive staru vlast. &nbsp; I tako duže od pet godina. Uz političke čistke - od vrhovnih državnih institucija, državnih preduzeća, državnih službi, do, na kraju, sportskih društava u državnom vlasništvu – avgustovski oslobodioci, pod mantrom da čiste staru DPS vlast, tvrde da oporavljaju, da pokušavaju da ozdrave, državne institucije i državu. &nbsp; Kako to radi, koliko se pridržavaju prava i morala, treba se brinuti o zdravlju i institucija i države. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Oprosti Nermine, služba je - služba...

Suđenje Milošu Medenici koji se tereti da je formirao kriminalnu grupu čiji član je, prema stavu SDT-a, bila njegova majka - bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i još 15 osoba danas je u Višem sudu trajalo nešto više od dvadeset minuta i advokati su iznijeli izjašnjenja na prijedloge tužilaca za dopunu dokaznog postupka.
Advokati Stefan Jovanović i Bojan Korać saopštili su da se protive provođenju skaj poruka za koje tužioci tvrde da je razmjenjivao bivši policajac Darko Lalović sa Milošem Medenicom.
Jovanović, koji zastupa Medenicu, kazao je da ništa inkriminišuće nema za njegovog branjenika ali da je protiv toga da se taj dokaz provodi.
Advokat Korać ukazao je sudskom vijeću, kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević, da se nakon tri i po godine dostavlja "dokaz za Lalovića".
Ročište je bilo zakazano za 14.00 ali je ročište počelo u 14.45 jer je član vijeća bio na drugom suđenju. Nakon isteka radnog vremena branilac Vesene Medenice, advokat Zdravko Begović rekao je da ima porodičnu obavezu i da više ne može da prisustvuje ročištu.
On je naveo da ukoliko njegova branjenica smatra da neko drugi od advokata može da je zastupa da je on saglasan sa tim.
Medenica je na to rekla da s obzirom da je njen drugi advokat Zdenko Tomanović odsutan da smatra da njenog branioca niko ne može zamijeniti.
Advokat Begović je kazao da će napustiti sudnicu na što je sutkinja Kovačević rekla da će ga kazniti. Stav njegovih kolega je bio da to ne treba da radi, da će se i oni solidarisati sa njim ukoliko se to desi. Ukazali su i da je u postupku ostalo samo izjašnjenje vještaka i završne riječi.
Nakon kratke polemike i razmjene argumenata sutkinja Kovačević je odustala od kažnjavanja advokata Begovića.
Vesna Medenica je optužena da je bila član kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica. Na optužnici osim Medenica je još petnaest osoba.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoč ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Suđenje se nastavlja sjutra.

Sutkinja namjeravala da kazni advokata Begovića, svi advokati htjeli da napuste suđenje

Podgorički Viši sud prihvatio je jemstvo u iznosu od 920.000 eura u nekretninama i ukinuo pritvor bivšem načelniku Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marku Drobnjaku.
Informaciju je Portalu ETV potvrdila samostalna savjetnica za odnose sa javnošću u tom sudu Ivana Vukmirović.
Drobnjak je uhapšen početkom jula po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je skrivao dokaze i dijelio službene informacije u određenim predmetima kako lica bliska kavačkom kriminalnomklanu ne bi bila procesuirana.
U akciji su, pored Drobnjaka, uhapšeni i navodni pripadnik "kavačkog klana" Mato Knežević, Podgoričanin Ivan Popović i još nekoliko osoba.

Ukinut pritvor bivšem načelniku OB Danilovgrad: Drobnjak na slobodi za 920.000 eura

Put Vrulja - Mijakovići koji smo danas otvorili smanjuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice za oko pola sata, odnosno na nešto više od dva sata vožnje, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić.&nbsp; Premijer Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović prisustvovali su danas otvaranju puta Vrulja - Mijakovići (opština Pljevlja). Prema &nbsp;riječima Spajića, ovaj putni pravac bolje povezuje Pljevlja i Bijelo Polje kao dvije važne regionalne adrese ali i čitav pljevaljski kraj sa ostatkom Crne Gore.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201151220_333ff383184afe39b26cf269ba35342219850020be12d447cc29ffd18120823e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201151220_333ff383184afe39b26cf269ba35342219850020be12d447cc29ffd18120823e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1144" loading="lazy" alt="Mijakovići -Vrulja "> </figure>  Riječ je o dionici dužine 7.5 kilometara u čiju je izgradnju država investirala preko 7 i po miliona eura (7.697.497,53 eura sa uračunatim PDV-om). Radovi na dionici podrazumjevali su izgradnju kolovoza širine 6,50m kao i izgradnju dva mosta dužine 128 i 160 metara. - Put Vrulja - Mijakovići koji smo danas otvorili skraćuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice za oko pola sata, odnosno na nešto više od dva sata vožnje. Dionica Vrulja - Mijakovići važna je kako zbog boljeg povezivanja Pljevalja sa centralnim dijelom Crne Gore tako i zbog ravnomjernijeg regionalnog razvoja jer otvara potpuno novu perspektivu ovog kraja u smislu turističkog i privrednog razvoja - poručio je Spajić. On je istakao i da izgradnjom nove putne mreže cio sjever dobija razvojni podsticaj koji će svoj puni zamjac dobiti izgradnjom druge dionice autoputa Bar-Boljare.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201151220_6c9758e4a4754e3611e906089339e6ceaa34248e596ecf4a37a930fb250f41e4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201151220_6c9758e4a4754e3611e906089339e6ceaa34248e596ecf4a37a930fb250f41e4" data-rendition-name="original" width="1280" height="852" loading="lazy" alt="Mijakovići -Vrulja "> </figure>  - Nova godina donijeće i početak radova na putnom pravcu Pljevlja-Dajevića Han, a rekonstrukcija mosta na Tari ovom dijelu Crne Gore daće u turističkom smislu potpuno novu dimenziju. Sa svim drugim projektima koje će Vlada finansirati u Pljevljima daćemo snažan infrastrukturni zamjac i realizovati ulaganja kakva građani Pljevlja odavno zaslužuju - istakao je premijer. Ministarka Vukićević kazala je da danas sa ponosom otvaraju novu dionicu puta Vrulja – Mijakovići, dužine 7,5 km, koja predstavlja važan iskorak u unapređenju saobraćajne povezanosti opštine Pljevlja.&nbsp; - Osim izgradnje ovog puta u Pljevljima sprovodimo još nekoliko projekata. U toku je rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, a već početkom naredne godine počinjemo radove na regionalnom putu Pljevlja – Dajevića Han, vrijednom 4,7 miliona eura. Planiramo i rekonstrukciju puta Pljevlja – Metaljka, ukupne dužine 15km. Ovi projekti potvrđuju našu posvećenost modernizaciji putne mreže i ravnomjernom razvoju sjevera Crne Gore - poručila je ovom prilikom. Vukićević Direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović poručio je da je nakon završetka radova na putnim pravcima od Pljevalja prema Srbiji i prema Bosni i Hercegovini, završena i izgradnja puta Vrulja-Mijakovići koji značajno skraćuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice. Vuksanović je za početak naredne godine najavio i početak radova na rekonstrukciji puta od Pljevalja ka Dajevića Hanu. Izvođač radova puta Mijakovići-Vrulja je kompanije "Bemax". &nbsp;

Tag: ulica