Nikšić Guitar Festival ove jeseni obilježava dvije decenije postojanja. Od skromne inicijative lokalnih entuzijasta, festival je izrastao u međunarodno prepoznat brend i danas se smatra najznačajnijom manifestacijom posvećenom klasičnoj gitari u Crnoj Gori.
Publiku očekuju koncerti renomiranih umjetnika, međunarodno takmičenje Guitar Expo i majstorske radionice. Gitarista i jedan od osnivača festivala, Danijel Cerović, ističe da su pripreme u punom jeku.
- Pripreme i dalje traju, sve do početka koncerta i završetka sa uspjehom nije gotovo, iz ugla organizatora. Ali, imajući naše dvadesetogodišnje iskustvo, nadam se da će sve proći u najboljem redu - rekao je Cerović, gostujući u emisiji "E uživo", na Televiziji E.&nbsp;
Cerović priznaje da ga vrijeme iznenađuje.&nbsp;
- I meni samom je nekad čudno kad moram da kažem 20 godina, zato što ponekad zaboravim o tom protoku vremena, tempu u kom živimo. Drago mi je da smo uspjeli da stvorimo nekakvu za naše uslove zavidnu tradiciju. Jedan od najosnovnijih utisaka je da se prvo izdanje nije nikad završilo – ono i dalje traje - istakao je on.
Tokom dvadeset godina, festival je ugostio stotine programa i umjetnika svih generacija. Kako podsjeća Cerović, već 2007. godine uveden je segment „Festival plus“ koji otvara prostor za različite muzičke žanrove.
- Već od 2007. ili 2008. godine smo ustanovili jedan poseban segment festivala koji se zove Festival plus, gdje nastupaju i neki umjetnici koji dolaze iz različitih muzičkih žanrova, u namjeri da privučemo i jedan širi sloj publike koji voli kvalitetnu muziku. Glavni moto našeg festivala je bio da imamo vrhunske umjetnike i vjerujem da ta imena koja su gostovala proteklih 20 godina dovoljno govore o samom festivalu - kazao je Cerović.
Festival je, naglašava, isključivo posvećen muzici, bez komercijalnih sadržaja.
- Nikšić Guitar Festival nije komercijalni festival – ne naplaćuju se ulaznice i ne prodaju se sponzorisani napici, nego je prosto festival posvećen najkvalitetnijoj muzici i sa tim u vezi i funkcioniše - rekao je Cerović.
Poseban značaj u programu imaju nastupi Crnogorskog simfonijskog orkestra, s kojim se saradnja obnovila nakon nekoliko godina pauze.
- Posebni su koncerti sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom, zato što je to praktično bila jedina prilika za građane Nikšića da slušaju jedan takav koncert. Mi ove godine ponovo uspostavljamo tu saradnju, pošto dvije ili tri godine nijesmo imali te koncerte u Nikšićkom pozorištu. Sada se ponovo radujemo zbog te činjenice, zato što je Crnogorski simfonijski orkestar svoj put počeo iz Nikšića 2007. godine – njihov prvi premijerni koncert bio je u Sali 213 i tako je sve počelo - zaključio je Cerović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dvadeset godina Nikšić Guitar Festivala; Cerović: Glavni moto je bio da imamo vrhunske umjetnike

Skupština opštine Nikšić, JU Nikšićko pozorište, JU Zahumlje, JU Biblioteka Nikšić se, po svjedočenju brojnih umjetnika i kulturnih poslenika, prema njima odnosi diskriminatorski - ako ne i sa dozom ostrakizma uz svaku vrstu odbijanja koje se kreće u rasponu od drskog i neprijatnog do hipokritsko-birokratskog do nipodaštavajućeg - ocijenio je kandidat za odbornika izborne liste grupa birača “Za slobodarski Nikšić jednakih mogućnosti- Jelena Marković“ Vladimir Kosić.
Cilj svega toga je, cijeni on, izbjegavanje svakog vida saradnje sa njima.
Nepotrebno je, ističe Kosić - koji je takođe umjetnik, akcentovati da su nikšićki umjetnici već decenijama brojnim predstvama, performansima, književnim i muzičkim večerima doprinosili kulturi grada Nikšića, Crne Gore, regiona i Evropske unije.
- O motivima iza kojih stoji ovo odbijanje i ignorisanje građani možda mogu samo da nagađaju, ali jedini logičan zaključak se svodi na animozitet kulturološke prirode, s obzirom da gradske institucije već neko vrijeme pokazuju krajnji prezir prema lokalnoj umjetničkoj i kulturnoj sceni po starom pravilu da „niko nije prorok u svom selu“, dočim (valjda iz osjećaja provincijske inferiornosti) troše na desetine hiljada kad su u pitanju projekti „umjetnika sa strane“ što govori da je upravo opisan odnos prema kulturi i stvaraocima odraz politike gušenja i osujećivanja buđenja i obnove potpuno devastirane lokalne umjetničke, ideološke i kulturne scene - naveo je on.
Crnogorski građanski pokret, poručuje Kosić, neće uzmaći.
- Jer znamo da imamo sva prava na razvoj naše domaće, autohtone crnogorske umjetničke i kulturne scene, a nikako zanemarivanje, odbacivanje pa i ostrakizovanje nikšićkih umjetnika i ljudi iz kulture. Zato, olovke u ruke i kao što standardna flauta ima šest rupa, standardna gitara ima šest žica, za sve koji žele kulturu i umjetnost na nivou koji pripada slobodarskom Nikšiću, izbor bez greške trinaestog aprila je šestica - zaključio je Kosić.

Kosić: Institucije kulture u Nikšiću ignorišu crnogorsku umjetničku scenu, pokazuju krajnji prezir

Kultivator je koncept koji posjetiocima nudi izložbu umjetničkih slika, mnogo umjetničkih proizvoda poput skulptura, grnčarije, vitraža, suvenira od domaćih lokalnih umjetnika, a u kafeu ima kompletnu ponudu baziranu isključivo na lokalnim proizvodima - kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, vlasnik lokala Kultivator Vladimir Živković.
Kultivator je novi koncept, kaže Živković, koji pored umjetničke izložbe, koja se mijenja u određenim vremenskim intervalima, a odnosi se na lokalne umjetnike. Postoji još i 15-ak lokalnih izlagača koji se bave raznim vidovima umjetnosti.
- Vidjeli smo, Danilo Radonjić i ja, da u Crnoj Gori postoji toliko kreativnih ljudi koji prave fantastične stvari, samo kod nas u lokalu, a kamoli svuda po Crnoj Gori. Samo u Nikšiću ima ljudi koji se stvarno bave sjajnim stvarima, proizvode kvalitetne, predivne stvari, bilo da su umjetničke radinosti, ili da je neka mala proizvodnja. Odlučili smo se da u okviru galerije kultivator posluje jedan vid kafea, odnosno to i nije kafe, već jedan mali ugostiteljski objekat, koji služi samo lokalne proizvode. Imamo od domaćih sokova, Frulife, koji se proizvode u Straševini, Velimirović vida, Aneta čokolada, Madona kafa, i mnogi drugi domaći mali proizvođači, koji zaista to zaista rade izvrsno - rekao je Živković.
Prva povrtna informacija je dobra od ljudi koji su došli i vidjeli o čemu se radi, te to daje nadu, kaže Živković, da će i nastaviti tako.
Poznajući ljude koji se bave kako proizvodnjom tako i raznim vidovima umjetnosti, Živković kaže da im nedostaje prostor gdje bi prezentovali to što stvore. Takva je situacija na nivou, kako kaže, cijele Crne Gore.
- Manjka prostora koji nude promociju umjetnost, domaće radinosti, pa &nbsp;samim tim i kulture, iako smo mi turistička zemlja, a turistima bi sigurno bilo zanimljivo da dođu na jedno mjesto gdje su okupljeni ljudi koji nešto rade. Ja opet ponavljam, ovdje je fini završni proizvod, takav skup izlagača da stranci mogu da dođu i kupe kvalitetan suvenir, ili neki komad za sebe, odjeće, nešto da ponesu, što je zaista napravljeno u Crnoj Gori - zaključio je Živković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D--85C03pWAg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Živković: Kultivator je galerija koja je otvorila vrata lokalnim umjetnicima

Grupa građanskih aktivista i građana Plava obratili su se Portalu ETV s ozbiljnim pritužbama na rad menadžmenta Nacionalnog parka Prokletije upozoravajući da sprovode praksu koja zastrašuje mještane ove opštine. - Čak i osobe koje vjekovima borave na svojim katunima tokom sezone bivaju sankcionisane ako pokušaju da izvrše rekonstrukciju svojih objekata, uz krivične prijave podnošene protiv njih kao da se radi o ozbiljnim kriminalcima – tvrde oni. <h3>ZAŠTIĆENO PODRUČJE BEZ ZAŠTITE</h3> Naglašavaju da se oni zalažu za poštovanje zakona, ali da smatraju „da je obaveza nadležnih institucija da građanima jasno i precizno objasne koja gradnja je dozvoljena i da se pronađu kompromisna rešenja koja će biti u skladu sa zakonom i potrebama lokalnog stanovništva“. - Kao građanski aktivisti, podržavamo turizam i njegov razvoj, ali se oštro protivimo ovakvom pristupu i načinu upravljanja Nacionalnim parkom – kategorični su oni. Tvrde i da je stanje u Nacionalnom parku zabrinjavajuće, te da je prethodna godina izgubljena kada je riječ o sistemskoj zaštiti ovog zaštićenog područja. - Godinama unazad suočavamo se sa ozbiljnim problemima i sumnjama na nezakonite radnje iz perioda prethodnih uprava. Posebno zabrinjava činjenica da su tri pitke rijeke u okviru Nacionalnog parka – Treskavička, Babinopoljska i Hridska – stavljene u cijevi za izgradnju mini hidroelektrana. Postavljamo javno pitanje: ko je izdao saglasnosti, ko je odobrio elaborate i ko je dao dozvole za krčenje šuma u zoni vodotokova – pitaju oni. Upozoravaju da je prema dostupnim informacijama, planirano čak 14 mini hidrocentrala na teritoriji opštine Plav. - Zahvaljujući pritisku javnosti i podršci nevladinih organizacija, među kojima posebno ističemo organizaciju „Sačuvajmo rijeke“, spriječeni su dalji pokušaji devastacije riječnih tokova. Podsjećamo i da su 2019. godine određeni objekti dati Nacionalnom parku na valorizaciju u turističke svrhe, ali do danas nijesu privedeni namjeni – pišu oni. Tokom elementarnih nepogoda u maju 2020. godine, ističu, u Nacionalnom parku je „izvaljeno oko 20.000 kubika drvne mase“. - Od tada počinje ozbiljna borba sa potkornjakom – problemom koji je odmah iza požara po štetnosti za šumske ekosisteme. Vlada Crne Gore je 2021. godine, na osnovu člana 31 Zakona o zaštiti prirode, donijela zaključak kojim su omogućene sanacione mjere u zaštićenim područjima. Međutim, 2022. godine dolazi do promjena u rukovodstvu Agencije za zaštitu životne sredine i, umjesto nastavka sistemske sanacije, dolazi do poništavanja tendera za prodaju sanitarne drvne mase i zastoja u sprovođenju mjera – objašnjavaju ekološki aktivisti i građani Plava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260222210244_9a8ff4bdd89c5dd4fe91c84d0f919baf971c381f512ed46a8c5ff0ed0b3dd7d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260222210244_9a8ff4bdd89c5dd4fe91c84d0f919baf971c381f512ed46a8c5ff0ed0b3dd7d3" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Potkornjak Prokletije"><figcaption>Potkornjak uništava šume u Plavu</figcaption></figure>  Borba protiv potkornjaka, podsjećaju, „svedena je na postavljanje feromonskih klopki, koje služe isključivo za monitoring, odnosno praćenje stanja na terenu, a ne za suzbijanje najezde“. - Time problem nije riješen, već je dodatno produbljen. Tokom 2023. i 2024. godine vođena je intenzivna medijska borba kako bi se problem stavio u fokus javnosti. Tek 2025. godine dobijeno je rješenje o doznaci sanitarne sječe u Nacionalnom parku Prokletije. Međutim, sprovedene mjere su nedovoljne i parcijalne – smatraju oni. Na teritoriji koja gravitira opštini Plav, objašnjavaju, postoji 154 odjeljenja iz dvije gazdinske jedinice, a doznaka je, pišu, izvršena u svega šest odjeljenja, u obimu od oko 9.000 kubika drvne mase, dok je u preostalih 148 odjeljenja evidentirano prisustvo oboljelih stabala bez adekvatne reakcije. Oni zahtijevaju uvođenje stroge i nezavisne kontrole Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, terenski obilazak kompletnog područja Nacionalnog parka, evidentiranje svakog zaraženog stabla i objavljivanje preciznih podataka o stvarnom stanju, hitnu i sveobuhvatnu primjenu zakonom propisanih sanacionih mjera. <h3>PROŠLA GODINA IZGUBLJENA</h3> - Nacionalni park Prokletije predstavlja prirodno bogatstvo od izuzetnog značaja za Crnu Goru. Odsustvo sistemskog djelovanja i odgovornosti dovodi u pitanje njegovu budućnost – zaključuju oni. Ukazali su i na nerealizovane aktivnosti iz Programa upravljanja NP Prokletije za 2025. godinu, iako su, kako ističu, „jasno definisane u zvaničnom dokumentu, sa naznačenim nosiocima i obezbijeđenim ili planiranim finansijskim sredstvima“. Bila je predviđena gradnja vidikovaca na lokacijama Kofiljača, Horolac, Vezirova brada i Bogićevića. Tokom 2024. godine urađeno je idejno rješenje - vidikovac, postavljanje zaštitnih ograda, odmorišnog mobilijara i panoramskih tabli. Planirani budžet je 22.000 eura, a odgovorni za projekat biili su direktor Parka i Služba za promociju, marketing i turizam. Nije realizovana ni gradnja i rekonstrukcija odmarališta i česmi na ulazima u katune Treskavac, Hasova Bogićevića, Hrid, Popadija, Grebajski Zastan i Horolac. Planirani budžet je 7.400 eura, odgovorni su bili, takođe direktor Parka i Služba za promociju, marketing i turizam. Planom je bila predviđena rekonstrukcija i adaptacija karaula (Gradine), a projekat je kandidovan za kapitalne investicije, ali do realizacije nije došlo. Odgovorni su bili direktor Nacionalnih parkova, direktor Parka Prokletije i Služba za promociju, marketing i turizam, te Ministarstvo unutrašnjih poslova.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260222210244_36dbcf2085ca598fc0803bd3691da4f1a391b4baf4548cd90b6415790e86aecf.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260222210244_36dbcf2085ca598fc0803bd3691da4f1a391b4baf4548cd90b6415790e86aecf" data-rendition-name="original" width="1334" height="750" loading="lazy" alt="Karaula Gradine"><figcaption>Ništa od rekonstrukcije karaule Gradine</figcaption></figure>  U planu za 2025. bila je predviđena i izrada rampi ispred Centra za posjetioce u Gusinju i novog centra za posjetioce. Iako je idejno rješenje urađeno, rampe nijesu izgrađene, a kapitalni budžet je iznosio 804.000 eura, dok su odgovorni bili direktor Parka i Služba za promociju, marketing i turizam. U Parku, iako je bilo planirano, nijesu postavljene sedam najavnih i sedam informativnih tabli, kao ni unaprjeđenje postojećeg sistema signalizacije. Za to je bilo predviđeno 17.000 eura

Potkornjak uništava šume, mini hidrocentrale ubijaju rijeke

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Tag: umjetnici