"Srećan dan" donosi priče o tehnologiji, umjetnosti, teataru i kulinarstvu.&nbsp;
O tome kako tehnologija sve više utiče na svakodnevicu, kao i kreativnost razgovaraćemo sa Tamarom Pavlović, inženjerkom podataka.&nbsp;
Ugostićemo glumicu Hristinu Popović koja se kroz autobiografski šou "Dobra sam ispala, šta mi fali?" bavi porodicom, djetinjstvom i životnim lekcijama.&nbsp;
Gost "Srećnog dana" je i reditelj, profesor i glumac Branko Ilić, povodom jubilarnog 70. izvođenja predstave "Lista za ljubav", komedije koja godinama osvaja publiku.&nbsp;
Za gastronomski kraj jutra, menadžerka gastronomije Anđela Vujović priprema tunjevinu tataki sa bulgur salatom i karamelizovanim smokvama – savršenu kombinaciju svježine i elegancije na tanjiru.&nbsp;
Budite uz "Srećan dan" od devet do 11 sati!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U "Srećnom danu" o tehnologiji, umjetnosti, teataru i kulinarstvu

U večernjoj emisiji “Ljetnjeg programa” naša tema je - jesu li kultura i umjetnost u krizi.
Dok nas svakodnevno preplavljuju kič i šund, a pozorišne sale ostaju poluprazne, čini se da umjetnost sve teže pronalazi put do ljudi, posebno mladih. Djeca sve rjeđe odlaze u pozorište, odrastaju uz muziku sumnjivog kvaliteta, a ulaganja države u kulturu gotovo da i nema.
Ipak, uprkos svemu, postoje oni koji ne odustaju - umjetnici koji vjeruju da istinska umjetnost ima moć da mijenja svijet i da oplemenjuje svakodnevicu.
Naši sagovornici su glumac i producent Dušan Kovačević, profesorica muzike Andrea Demirović i profesorica i prevoditeljka Milica Rajković.

Ljetnje veče na TV E: Jesu li kultura i umjetnost u krizi?

Baviti se umjetnošću u Crnoj Gori je svojevrsni mazohizam, jer naše društvo nije avazovalo do te mjere da cijeni umjetnost, a pogotovu da ne govorimo o glumi i dramskoj umjetnosti i televizijskoj, filmskoj, likovnoj - rekao je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, glumac i jedan od osnivača Regionalne unije tatara (RUTA) i član upravnog odbora Dušan Kovačević.
Ističe da naše društvo ne cijeni dovoljno umjetnost, te da na to utiče naše vaspitanje odmalena, a da se tako i sistem ponaša prema umjetnostima, pa se uvijek najmanje odvaja za kulturu i za obrazovanje, što bi trebalo da bude stub svakog društva.
- Na veliku sreću po nas moje kolege i ja već dugi niz godina, od otvaranja te modernije ere umjetnosti u Crnoj Gori, od otvaranja akademija na Cetinju pa na ovamo zaista se trudimo da ostavimo koliki toliki pečat nacionalnog identiteta, misleći da smo tu, stvaramo u Crnoj Gori, iako svi mi radimo i po regionu i na drugim teritorijama, ali ono što nas karakteriše je to da smo većinom crnogorski stvaraoci, autori i to će ostati zabilježeno za generacije naše zemlje - rekao je Kovačević.
Veliki broj kvalitetnih umjetnika, podsjeća on, iznjedrila je Crna Gora, iako se u umjetnost malo ulaže pažnje i sredstava.
Angažovanje glumaca sa drugih područja, objašnjava Kovačević, u crnogorskim ostvarenjima je sindrom male sredine i neka vrsta kompleksa da je sve tuđe milije i bolje nego naše i da se više cijeni ono što je sa strane.
- Kad sam počeo da radim seriju "Dojč kafe" prije 12 godina insistirali smo da budu to crnogorski glumci, što više crnogorskih autora u svim segmetima, od scenografije, kostimografije, režije. Kada se desi da baš nemamo na našim prostorima, u Crnoj Gori onda smo pribjegavali tome da pozovemo nekoga ko je stručan i ko može da obuči naše ljude. To je bila jedna misija. Onda smo naišli na to da, po nekima, to nije bilo dovoljno kvalitetno, u smislu da je bilo grešaka, ali je misija bila u tome da svi ti ljudi učestvuju u jednom procesu, pa neka i pogriješe, nije niko ostao bez života u tome, ne operišemo, nijesmo hirurzi. Mi smo zaista sa velikim entuzijazmom, zdušno, sa punim srcem i svime što raspolažemo u tom trenutku, znanjem koje smo imali, ušli u jedan proces stvaranja serijskog programa i eto pokrenuli smo to da postoji neki kakav takav kontinuitet stvaranja. Ljudi pribjegavaju da zovnu neke ljude sa strane, za koje misle da će im donijeti popularnost, publiku, to je u principu do mentaliteta, već do sistema - istakao je Kovačević.
Sagovornik emisije Srećan dan kaže da se ne treba zatvarati, već da treba sarađivati sa ljudima koji se zalažu za međugraničnu saradnju.
Teško je glumcima koji nijesu iz Crne Gore, objašnjava Kovačević, iznijeti neku ulogu ulogu sa crnogorskim dijalektom, te kad on dobije ulogu van granica Crne Gore bude to uloga, kako podsjeća, u kojoj igra čovjeka iz Crne Gore.
- Igrao sam i čovjeka sa Raba, autentičnog Hrvata, iz Vukovara, iz Vranja i Nisa, desi se da treba takav karakter, ali sam siguran da ne može to bolje raditi nego čovjek koji je odatle, bez obzira koliki sam sluhista i koliko to mogu da odradim u akcentuaciji, melodiji, kako treba, ipak mislim da taj mentalitet govora ne može čovjek da uradi kao onaj domicilni- naglasio je Kovačević.
RUTA festival egzistira od 2019. godine, ove godine prvi put u Tivtu, a Kovačević kaže da su direktor Centra za kulturu Tivat Goran Božović i gradonačelnik Željko Komnenović imali veliki značaj u prepoznavanju značaja Regionalne unije teatara.
- Tivat je postao proteklih nekoliko dana centar pozorišnog zbivanja, sa značajnim predstavama, ljudima koji su došli umjetnicima koji ponjeli utiske iz Tivta zaista fantastične, u smislu dobrodošlice, organizacije i svega onoga što se tamo zateklo i posebno osvrt na sve ljude koji su zaposleni u Centru za kulturu Tivat, koji su na vrhunski profesionalan način odradili sve to, a mali ih je broj, nije da imaju kao u pozorištima velik broj ljudi za tu logističku podršku i organizacionu, ali su se potrudili na pravi način i da svima bude ugodno, što su govorili javno gosti koji su bili - zaključio je Kovačević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYviuhHTPcOM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kovačević: Baviti se umjetnošću u Crnoj Gori je svojevrsni mazohizam

Čini mi se da je Vojo čekao prvi ružan dan da ode sa Škvera. Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, neobična ličnost, koja je predana samo svojoj umjetnosti, već čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, reditelj, Andro Martinović.
Film o vijeku Voja Stanića sprema se za premjeru. Povod je, kaže reditelj Martinović, bio jubiljel, stotinu godina od Stanićevog rođenja.
- Završavamo ga u trenutku kada nas je Vojo napustio. Ali, nekako, iz noći u noć, gledajući materijale od kojih pravimo film, osjećam koliko je Vojo prisutan. Tako će biti uvijek. Vojo je, kako ga je nazvao jedan od naših sagovornika u filmu, profesor Đorđe Kadijević, bio jedan običan genije. Bila je zaista privilegija dijeliti vrijeme sa njim, uživati u njegovom slikarstvu. To je bila moja lična privilegija, zahvaljujući dubokom prijateljstvu koje je sa njim gajio moj otac. Imao sam priliku puno puta da slušam Voja. Svaki put kada odem u Herceg Novi osjećao bih se kao da sam na nekom malom hodočašću - kaže Martinović.
Slike Voja Stanića su, kaže, prozori u duboko istinit svijet.
- Ako bi se jednog dana desilo ovo čime nam prijete u vijestima, da će doći do smaka svijeta, mislim da bi se on prema Vojovim slikama mogao dobro rekonstruisati i da bismo iz njih razumjeli ko je čovjek - naglasio je Martinović.
Po svemu je bio osoben Vojo Stanić. To, vjeruje Martinović, nije bilo slučajno. Bio je slikar krajnje autentičan, koji se nije trudio da prati duh vremena.
- Svaki slikar pripada svom vremenu, ono je jače od svake individualnosti. Vojo je našao jedan svoj izraz, kako da dočara ono što je neka vrsta realnosti, nazvao bih je možda najbliže magičnom realnošću. Ne bih čak rekao da je to nadrealizam i da Vojo pripada nekom određenom pravcu, jednostavno, umio je da svijet vidi drugačije. Tu počinje i završava se svaka umjetnost - istakao je Martinović.
Premijera filma o Voju Staniću biće 13. decembra u Crnogorskom narodnom pozorištu.
- Pustio sam da Vojo govori sam, tragajući kroz arhivu za njegovim ingenioznim iskazima. Zahvalio bih se Radio Televiziji Crne Gore, koja mi je to omogućila. Izdvojio sam segmente i doveo ih u vezu sa dokumentarnim materijalima, sa Vojovim slikama. Puno galerija i privatnih galerija smo obišli i zabilježili slike. Mislim da će biti dragocjeno da ih publika vidi na jednom mjestu, posebno zato što je dio tih slika u privatnom posjedu. Vojo je, jednostavno, neiscrpna tema. Moj otac stalno pita: “Kad ćete više da završite taj film?” Shvatio sam da se meni ne izlazi iz tog materijala, da toliko inspiriše, i da se uvijek nalazi neki novi način da se pristupi Voju. Čini mi se da bi najbolje bilo da traje tako u nedogled. Ali, moraćemo jednog trenutka da stavimo špicu - kaže reditelj.
Vojo Stanić je crnogorskom društvu ostavio moralno nasljeđe. Naročito, podsjeća Martinović, u teškim vremenima kada je bio stub koji držao najbolje što je u našoj tradiciji. I onda kad se Crna Gora obrukala za Dubrovnik.
- Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, jedna neobicna ličnost koja je predana samo svojoj umjetnosti, već i čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - zaključio je Martinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxMIRICzP0E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Martinović: Vojo Stanić umio da vidi svijet drugačije, tu počinje i završava se svaka umjetnost

Brojni građani reagovali su na spot Glavnog grada za kampanju "Podgorica blista kad je čista" ukazujući da se u njemu forsiraju stereotipi, da se žena predstavlja kao objekat - kao i da vode seksističku kampanju. U Glavnom gradu su na to poručili da nijesu imali namjeru da povrijede ničija osjećanja - već da se radi o umjetnosti.
- Umjetnost nudi slobodu izraza u kojoj nema mjesta politici, a poštujući autorski rad Glavni grad ni na koji način nije uticao na kreativnu obradu ključne poruke koja je trebalo da bude prenijeta kroz kampanju ,,Podgorica blista, kad je čista" čiji je jedini cilj podizanje svijesti o značaju pravilnog odlaganja otpada. Uprkos različitim intepretacijama, među kojima su najbrojnije politički motivisane, poruke koje upućujemo nikada se nisu odnosile na podjelu između žena i muškaraca ili bilo koju drugu podjelu osim na savjesne i nesavjesne, budući da smo uvijek glasni kada je u pitanju promocija istinskih vrijednosti koje doprinose boljitku društva u cjelini - naglasili su oni.
Poručili su da autorski tim kampanje nije imao namjeru da povrijedi bilo čije osjećanje, već da podstakne na društvenu angažovanost.
Stav građana dijeli i predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović.
- Smatram da je potpuno neprimjereno korišćenje rodnih uloga u promociji usluga koje su namijenjene svim građanima i građankama. Spot Glavnog grada "Podgorica blista kad je čista" ne odražava odnos grada prema ženama, niti se uklapa u moju borbu za rodnu ravnopravnost. Posebno zabrinjava činjenica da su žene u spotu prikazane na stereotipan i degradirajući način, i svedene na objekte pažnje slučajnih prolaznika. Jasno je da je spot seksistički i da dodatno učvršćuje rodne stereotipe. Ono što je najvažnije, ovaj sadržaj ne odražava stvarne stavove o ženama i njihovoj ulozi u društvu - kazala je ona.

Glavni grad na konstatacije da su objavili seksistički spot poručuje da se radi o umjetnosti

Ukoliko Disciplinska komisija Vlade Crne Gore utvrdi odgovornost rukovodioca Službe za građane Vladislava Dajkovića, biće smijenjen, kazao je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.
Mujović je juče saopštio da je donio odluku o pokretanju disciplinskog postupka protiv Dajkovića zbog sumnje da je počinio težu povredu službene dužnosti.
On je kazao novinarima da bi bio neozbiljan, ukoliko be reagovao na bilo koji drugi načim osim smjene.
- Dakle, mislim da sam vrlo jasan. Da sam spreman za bilo kakvo kalkulanstvo, ja ovaj disciplinski postupak i suspenziju ne bih pokretao - rekao je Mujović.
Prema jučerašnjem saopštenju Glavnog grada, odluka je donesena 12. januara ove godine, na osnovu člana 137 Zakona o lokalnoj samoupravi, u vezi sa članom 95 stav 1 tačka 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kojim je kao teža povreda službene dužnosti definisano neizvršavanje ili nesavjesno i nemarno vršenje službenih obaveza.
Kako piše u odluci, disciplinski postupak je pokrenut zbog sumnje da Dajković 31. decembra 2025. godine, u toku radnog vremena, nije izvršavao svoje službene obaveze, odnosno da je nesavjesno i nemarno vršio službenu dužnost, na način što je prisustvovao protestnom skupu organizovanom protiv izgradnje kapitalnog projekta Glavnog grada Podgorice – Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, na lokaciji u naselju Botun.
Mujović je rekao i da je zadovoljan kako teku radovi na izgradnji postrojenja za prečišćavanja otpadnih voda u zetskom selu Botun.
- I dalje tvrdim da smo u Botunu i sa Botunom svi pobjednici - kazao je Mujović.
On je kazao da je pravo mještana tog sela na protest osnovno i da ne može biti osporeno. Mujović je, međutim, naglasio da postoje pravila protesta. Podsjetio je da nema odstupanja od trenutne lokacije, dodajući da je spreman da “pojača garancije obećane Botunjanima”.
Kazao je i da razgovor o izmještanju lokacije kolektora “izgubljeno vrijeme”.
Mujović je juče donio odluku o pokretanju disciplinskog postupka i rješenje o suspenziji do okončanja tog postupka protiv Dajkovića, koji je i rukovodilac Službe za građane, zbog sumnje da je počinio težu povredu službene dužnosti.

Mujović: Dajković će biti smijenjen ako se utvrdi njegova odgovornost, razgovor o izmještanju lokacije kolektora izgubljeno vrijeme

Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), Ivica Janović, sastao se sa odlazećom ambasadorkom SAD-a u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke.
U saopštenju ANB-a navodi se da je sastanak bio prilika da sagovornici sagledaju ostvarenu saradnju tokom mandata ambasadorke Rajnke, koja je, kako su kazali, ocijenjena kao izuzetno plodotvorna.
- Rajnke je zahvalila direktoru Janoviću na partnerskom odnosu i uspješno realizovanim zajedničkim aktivnostima, dok je direktor ANB pozdravio kontinuiranu podršku američkih partnera, uz uvjerenje da će se uspješna saradnja nastaviti i u narednom periodu - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Janović razgovarao s Rajzing Rajnke: Plodotvorna saradnja ANB-a i Ambasade SAD

Oko 2.000 ljudi je ubijeno na protestima u Iranu, saopštio je jedan iranski zvaničnik za novinsku agenciju Rojters.
Zvaničnik navodi da ovaj broj uključuje i pripadnike bezbjednosnih snaga, te za smrt okrivljuje „teroriste“.
Prije ovoga, posljednji podaci o broju stradalih iznosili su najmanje 646 ljudi, prema američkoj organizaciji "Human Rights Activists News Agency".
Kontinuirani prekid pristupa internetu u Iranu znači da ovi podaci nisu konačni i da je iznošenje informacija iz zemlje otežano.
Iranske vlasti se suočavaju sa najozbiljnijim izazovom od Islamske revolucije u zemlji 1979. godine, piše jutros BBC.
Sada snage bezbjednosti žestoko odgovoraju, a internet je gotovo potpuno onemogućen.
Odgovor vlasti ovakvih razmjera nije viđen u prethodnim krizama.
Mnoge ulice, koje su nekada odzvanjale gnijevnim povicima protiv režima, sada se polako stišavaju.
- U petak, 9. januara bilo je neverovatno mnogo ljudi, masa je bila ogromna i bilo je mnogo pucnjave. U subotu uveče, 10. januara sve je postalo mnogo, mnogo tiše. Ako izađete napolje, znači da želite da umrete- rekao je za BBC na persijskom stanovnik Teherana.
Ovog puta, unutrašnji potres dodatno je podstaknut prijetnjom iz inostranstva.
Američki predsjednik Donald Tramp je ponovio mogućnost vojne intervencije sedam mjeseci posle napada Sjedinjenih Država (SAD) na ključna nuklearna postrojenja tokom 12-dnevnog rata između Irana i Izraela, koji je oslabio režim.
Analogijom koju često koristi američki predsjednik, to je Iranu dalo „još jednu kartu" za igru.
Tramp kaže da je Teheran pozvao da se opet sjedne za pregovarački sto.
Međutim, Iran sada u ruci nema dobre karte, a Tramp kaže da bi možda ipak morao da preduzme neku vrstu akcije prije bilo kakvog sastanka, jer pregovori neće moći da umire svu užarenost ovih nemira.
Iran neće popustiti pred zahtjevima SAD-a, među kojima je i potpuna obustava obogaćivanja uranijuma, jer bi to značilo da Teheran treba da pređe crvene linije koje su utkane u samu srž strateške doktrine ove teokratije.

Iran: U protestima ubijeno oko 2000 ljudi

U Crnoj Gori je na kraju decembra bilo 28,3 hiljade nezaposlenih, 1,4 odsto manje nego u novembru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju novembra prošle godine iznosila 9,54 odsto. U istom mjesecu 2024. bila je 11,4 odsto.
Zavod je u čitavoj prošloj godini evidentirao 11,15 hiljada novozaposlenih.
Za godinu je ukupno oglašeno 23,38 hiljada slobodnih radnih mjesta.

Tag: umjetnost