"Srećan dan" donosi priče o tehnologiji, umjetnosti, teataru i kulinarstvu.&nbsp;
O tome kako tehnologija sve više utiče na svakodnevicu, kao i kreativnost razgovaraćemo sa Tamarom Pavlović, inženjerkom podataka.&nbsp;
Ugostićemo glumicu Hristinu Popović koja se kroz autobiografski šou "Dobra sam ispala, šta mi fali?" bavi porodicom, djetinjstvom i životnim lekcijama.&nbsp;
Gost "Srećnog dana" je i reditelj, profesor i glumac Branko Ilić, povodom jubilarnog 70. izvođenja predstave "Lista za ljubav", komedije koja godinama osvaja publiku.&nbsp;
Za gastronomski kraj jutra, menadžerka gastronomije Anđela Vujović priprema tunjevinu tataki sa bulgur salatom i karamelizovanim smokvama – savršenu kombinaciju svježine i elegancije na tanjiru.&nbsp;
Budite uz "Srećan dan" od devet do 11 sati!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U "Srećnom danu" o tehnologiji, umjetnosti, teataru i kulinarstvu

U večernjoj emisiji “Ljetnjeg programa” naša tema je - jesu li kultura i umjetnost u krizi.
Dok nas svakodnevno preplavljuju kič i šund, a pozorišne sale ostaju poluprazne, čini se da umjetnost sve teže pronalazi put do ljudi, posebno mladih. Djeca sve rjeđe odlaze u pozorište, odrastaju uz muziku sumnjivog kvaliteta, a ulaganja države u kulturu gotovo da i nema.
Ipak, uprkos svemu, postoje oni koji ne odustaju - umjetnici koji vjeruju da istinska umjetnost ima moć da mijenja svijet i da oplemenjuje svakodnevicu.
Naši sagovornici su glumac i producent Dušan Kovačević, profesorica muzike Andrea Demirović i profesorica i prevoditeljka Milica Rajković.

Ljetnje veče na TV E: Jesu li kultura i umjetnost u krizi?

Baviti se umjetnošću u Crnoj Gori je svojevrsni mazohizam, jer naše društvo nije avazovalo do te mjere da cijeni umjetnost, a pogotovu da ne govorimo o glumi i dramskoj umjetnosti i televizijskoj, filmskoj, likovnoj - rekao je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, glumac i jedan od osnivača Regionalne unije tatara (RUTA) i član upravnog odbora Dušan Kovačević.
Ističe da naše društvo ne cijeni dovoljno umjetnost, te da na to utiče naše vaspitanje odmalena, a da se tako i sistem ponaša prema umjetnostima, pa se uvijek najmanje odvaja za kulturu i za obrazovanje, što bi trebalo da bude stub svakog društva.
- Na veliku sreću po nas moje kolege i ja već dugi niz godina, od otvaranja te modernije ere umjetnosti u Crnoj Gori, od otvaranja akademija na Cetinju pa na ovamo zaista se trudimo da ostavimo koliki toliki pečat nacionalnog identiteta, misleći da smo tu, stvaramo u Crnoj Gori, iako svi mi radimo i po regionu i na drugim teritorijama, ali ono što nas karakteriše je to da smo većinom crnogorski stvaraoci, autori i to će ostati zabilježeno za generacije naše zemlje - rekao je Kovačević.
Veliki broj kvalitetnih umjetnika, podsjeća on, iznjedrila je Crna Gora, iako se u umjetnost malo ulaže pažnje i sredstava.
Angažovanje glumaca sa drugih područja, objašnjava Kovačević, u crnogorskim ostvarenjima je sindrom male sredine i neka vrsta kompleksa da je sve tuđe milije i bolje nego naše i da se više cijeni ono što je sa strane.
- Kad sam počeo da radim seriju "Dojč kafe" prije 12 godina insistirali smo da budu to crnogorski glumci, što više crnogorskih autora u svim segmetima, od scenografije, kostimografije, režije. Kada se desi da baš nemamo na našim prostorima, u Crnoj Gori onda smo pribjegavali tome da pozovemo nekoga ko je stručan i ko može da obuči naše ljude. To je bila jedna misija. Onda smo naišli na to da, po nekima, to nije bilo dovoljno kvalitetno, u smislu da je bilo grešaka, ali je misija bila u tome da svi ti ljudi učestvuju u jednom procesu, pa neka i pogriješe, nije niko ostao bez života u tome, ne operišemo, nijesmo hirurzi. Mi smo zaista sa velikim entuzijazmom, zdušno, sa punim srcem i svime što raspolažemo u tom trenutku, znanjem koje smo imali, ušli u jedan proces stvaranja serijskog programa i eto pokrenuli smo to da postoji neki kakav takav kontinuitet stvaranja. Ljudi pribjegavaju da zovnu neke ljude sa strane, za koje misle da će im donijeti popularnost, publiku, to je u principu do mentaliteta, već do sistema - istakao je Kovačević.
Sagovornik emisije Srećan dan kaže da se ne treba zatvarati, već da treba sarađivati sa ljudima koji se zalažu za međugraničnu saradnju.
Teško je glumcima koji nijesu iz Crne Gore, objašnjava Kovačević, iznijeti neku ulogu ulogu sa crnogorskim dijalektom, te kad on dobije ulogu van granica Crne Gore bude to uloga, kako podsjeća, u kojoj igra čovjeka iz Crne Gore.
- Igrao sam i čovjeka sa Raba, autentičnog Hrvata, iz Vukovara, iz Vranja i Nisa, desi se da treba takav karakter, ali sam siguran da ne može to bolje raditi nego čovjek koji je odatle, bez obzira koliki sam sluhista i koliko to mogu da odradim u akcentuaciji, melodiji, kako treba, ipak mislim da taj mentalitet govora ne može čovjek da uradi kao onaj domicilni- naglasio je Kovačević.
RUTA festival egzistira od 2019. godine, ove godine prvi put u Tivtu, a Kovačević kaže da su direktor Centra za kulturu Tivat Goran Božović i gradonačelnik Željko Komnenović imali veliki značaj u prepoznavanju značaja Regionalne unije teatara.
- Tivat je postao proteklih nekoliko dana centar pozorišnog zbivanja, sa značajnim predstavama, ljudima koji su došli umjetnicima koji ponjeli utiske iz Tivta zaista fantastične, u smislu dobrodošlice, organizacije i svega onoga što se tamo zateklo i posebno osvrt na sve ljude koji su zaposleni u Centru za kulturu Tivat, koji su na vrhunski profesionalan način odradili sve to, a mali ih je broj, nije da imaju kao u pozorištima velik broj ljudi za tu logističku podršku i organizacionu, ali su se potrudili na pravi način i da svima bude ugodno, što su govorili javno gosti koji su bili - zaključio je Kovačević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYviuhHTPcOM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kovačević: Baviti se umjetnošću u Crnoj Gori je svojevrsni mazohizam

Čini mi se da je Vojo čekao prvi ružan dan da ode sa Škvera. Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, neobična ličnost, koja je predana samo svojoj umjetnosti, već čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, reditelj, Andro Martinović.
Film o vijeku Voja Stanića sprema se za premjeru. Povod je, kaže reditelj Martinović, bio jubiljel, stotinu godina od Stanićevog rođenja.
- Završavamo ga u trenutku kada nas je Vojo napustio. Ali, nekako, iz noći u noć, gledajući materijale od kojih pravimo film, osjećam koliko je Vojo prisutan. Tako će biti uvijek. Vojo je, kako ga je nazvao jedan od naših sagovornika u filmu, profesor Đorđe Kadijević, bio jedan običan genije. Bila je zaista privilegija dijeliti vrijeme sa njim, uživati u njegovom slikarstvu. To je bila moja lična privilegija, zahvaljujući dubokom prijateljstvu koje je sa njim gajio moj otac. Imao sam priliku puno puta da slušam Voja. Svaki put kada odem u Herceg Novi osjećao bih se kao da sam na nekom malom hodočašću - kaže Martinović.
Slike Voja Stanića su, kaže, prozori u duboko istinit svijet.
- Ako bi se jednog dana desilo ovo čime nam prijete u vijestima, da će doći do smaka svijeta, mislim da bi se on prema Vojovim slikama mogao dobro rekonstruisati i da bismo iz njih razumjeli ko je čovjek - naglasio je Martinović.
Po svemu je bio osoben Vojo Stanić. To, vjeruje Martinović, nije bilo slučajno. Bio je slikar krajnje autentičan, koji se nije trudio da prati duh vremena.
- Svaki slikar pripada svom vremenu, ono je jače od svake individualnosti. Vojo je našao jedan svoj izraz, kako da dočara ono što je neka vrsta realnosti, nazvao bih je možda najbliže magičnom realnošću. Ne bih čak rekao da je to nadrealizam i da Vojo pripada nekom određenom pravcu, jednostavno, umio je da svijet vidi drugačije. Tu počinje i završava se svaka umjetnost - istakao je Martinović.
Premijera filma o Voju Staniću biće 13. decembra u Crnogorskom narodnom pozorištu.
- Pustio sam da Vojo govori sam, tragajući kroz arhivu za njegovim ingenioznim iskazima. Zahvalio bih se Radio Televiziji Crne Gore, koja mi je to omogućila. Izdvojio sam segmente i doveo ih u vezu sa dokumentarnim materijalima, sa Vojovim slikama. Puno galerija i privatnih galerija smo obišli i zabilježili slike. Mislim da će biti dragocjeno da ih publika vidi na jednom mjestu, posebno zato što je dio tih slika u privatnom posjedu. Vojo je, jednostavno, neiscrpna tema. Moj otac stalno pita: “Kad ćete više da završite taj film?” Shvatio sam da se meni ne izlazi iz tog materijala, da toliko inspiriše, i da se uvijek nalazi neki novi način da se pristupi Voju. Čini mi se da bi najbolje bilo da traje tako u nedogled. Ali, moraćemo jednog trenutka da stavimo špicu - kaže reditelj.
Vojo Stanić je crnogorskom društvu ostavio moralno nasljeđe. Naročito, podsjeća Martinović, u teškim vremenima kada je bio stub koji držao najbolje što je u našoj tradiciji. I onda kad se Crna Gora obrukala za Dubrovnik.
- Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, jedna neobicna ličnost koja je predana samo svojoj umjetnosti, već i čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - zaključio je Martinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxMIRICzP0E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Martinović: Vojo Stanić umio da vidi svijet drugačije, tu počinje i završava se svaka umjetnost

Brojni građani reagovali su na spot Glavnog grada za kampanju "Podgorica blista kad je čista" ukazujući da se u njemu forsiraju stereotipi, da se žena predstavlja kao objekat - kao i da vode seksističku kampanju. U Glavnom gradu su na to poručili da nijesu imali namjeru da povrijede ničija osjećanja - već da se radi o umjetnosti.
- Umjetnost nudi slobodu izraza u kojoj nema mjesta politici, a poštujući autorski rad Glavni grad ni na koji način nije uticao na kreativnu obradu ključne poruke koja je trebalo da bude prenijeta kroz kampanju ,,Podgorica blista, kad je čista" čiji je jedini cilj podizanje svijesti o značaju pravilnog odlaganja otpada. Uprkos različitim intepretacijama, među kojima su najbrojnije politički motivisane, poruke koje upućujemo nikada se nisu odnosile na podjelu između žena i muškaraca ili bilo koju drugu podjelu osim na savjesne i nesavjesne, budući da smo uvijek glasni kada je u pitanju promocija istinskih vrijednosti koje doprinose boljitku društva u cjelini - naglasili su oni.
Poručili su da autorski tim kampanje nije imao namjeru da povrijedi bilo čije osjećanje, već da podstakne na društvenu angažovanost.
Stav građana dijeli i predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović.
- Smatram da je potpuno neprimjereno korišćenje rodnih uloga u promociji usluga koje su namijenjene svim građanima i građankama. Spot Glavnog grada "Podgorica blista kad je čista" ne odražava odnos grada prema ženama, niti se uklapa u moju borbu za rodnu ravnopravnost. Posebno zabrinjava činjenica da su žene u spotu prikazane na stereotipan i degradirajući način, i svedene na objekte pažnje slučajnih prolaznika. Jasno je da je spot seksistički i da dodatno učvršćuje rodne stereotipe. Ono što je najvažnije, ovaj sadržaj ne odražava stvarne stavove o ženama i njihovoj ulozi u društvu - kazala je ona.

Glavni grad na konstatacije da su objavili seksistički spot poručuje da se radi o umjetnosti

Sudija iz Džordžije trajno je danas prekinuo vođenje postupka protiv predsjednika SAD Donalda Trampa i još nekoliko ljudi koji se odnosio na njihovo miješanje u džordžijske izborne rezultate američkih predsjedničkih izbora 2020. godine, a to je učinio nakon što je tužilac, koji je preuzeo slučaj, saopštio da neće nastaviti sa krivičnim gonjenjem.
Time je propao posljednji pokušaj da se Tramp na sudovima kazni za pokušaj da svoj izborni poraz 2020. godine od Džozefa Bajdena naknadno pretvori u pobjedu.
Slučaj je postao poznat po tome što je Fani Vilis, tužiteljka okruga Fulton u saveznoj državi Džordžija, skinuta sa ovog slučaja zbog ljubavne veze sa specijalnim tužiocem kojeg je izabrala da vodi slučaj.
Sudija Skot Makafi u cjelosti je odbacio slučaj, odlukom koja je ima samo jedan pasus, a nakon što ga je izvršni direktor Tužilačkog savjeta Džordžije Pit Skandalakis obavijestio da neće nastaviti krivično gonjenje.
Skandalakis je preuzeo je slučaj prošlog mjeseca pošto je u septembru propao pokušaj Fani Vilis da se pred Vrhovnim sudom Džordžije izbori za povratak na čelo istrage, i nakon što on nije uspio da nađe nikog ko bi preuzeo slučaj protiv Trampa i saoptuženih.
Tramp se u januaru vratio u Bijelu kuću. Tada je specijalni tužilac Ministarstva pravde Džek Smit odustao od savezne optužnice protiv Trampa koja ga je teretila za kovanje zavjere sa ciljem preokretanja rezultata predsjedničkih izbora iz 2020. godine, ali i za držanje povjerljivih dokumenata u svojoj kući na Floridi. Smit se pozvao na dugogodišnju politiku Ministarstva da se protiv aktivnog predsjednika ne podižu optužnice.
U dopisu džordžijskom sudu, Skandalakis je ocijenio da je slučaj koji je vodio Smit „najjači i za krivično gonjenje najpodobniji protiv onih koji su pokušali da preokrenu rezultate predsjedničkih izbora iz 2020. godine i spriječe sertifikaciju (elektorskih) glasova (na zajedničkoj sjednici oba doma Kongresa, 6. januara 2021. godine, kada je masa Trampovih lojalista upala na Kapitol)“.
Skandalakis je napisao da je optužnica iz Džordžije u slučaju koji je vodila Fani Vilis „bila začeta u Vašingtonu, ne u državi Džordžija“, pa je „federalna vlada adekvatno mjesto za ovo krivično gonjenje, a ne država Džordžija“.
Ovaj direktor nestranačkog tužilačkog udruženja se požalio i na to da je tek nedavno dobio svu dokumentaciju iz slučaja – 101 kutiju i osam gigabajta materijala na hard disku, i da nije imao vremena da sve to prouči, što je po njegovim riječima bilo u javnom „legitimnom interesu za rezultat“ pokrenutog postupka.
Fani Vilis je slučaj protiv Trampa i saoptuženih vodila preko džordžijskog zakona o zabrani reketiranja.
Trampova odbrana je tražila njeno skidanje sa slučaja nakon što je otkriveno da je u januaru 2024. godine bila u ljubavnoj vezi sa Nejtanom Vejdom, specijalnim tužiocem kojeg je lično odabrala da vodi slučaj. Prema navodima Trampovih advokata, oni su bili u sukobu interesa.
Vejd i Vilis su izvedeni pred sud da svedoče o detaljima veze i rekli da se njihova veza okončala prije pokretanja postupka.
Sudija je ukorio Vilis, ali je nije diskvalifikovao. Vejd je podnio ostavku, a Vilis je skinuta sa slučaja u decembru 2024. godine odlukom Apelacionog suda Džordžije, jer se „čini da se ponašala neprikladno“.
Vrhovni sud Džordžije odbio je da se bavi njenim slučajem, odbacivši žalbu koju je podnijela.

Trajno obustavljen posljednji sudski postupak protiv Trampa zbog miješanja u izbore 2020.

Najviši francuski sud potvrdio je danas presudu bivšem predsjedniku Nikolasu Sarkoziju u slučaju ilegalnog finansiranja njegove predsjedničke kampanje 2012. godine.&nbsp;
Odluka je usledila samo dvije sedmice od Sarkozijevog puštanja iz zatvora dok čeka ishod žalbe u drugom sudskom slučaju povodom finansiranja kampanje, prenosi Rojters.
Sarkozi, koji je bio predsjednik Francuske od 2007. do 2012. godine, osuđen je 2021. i ponovno 2024. za ilegalno finansiranje predsjedničke kampanje.
Nakon njegove žalbe, najviši je sud potvrdio je osudu i kaznu od godinu zatvora, od čega šest mjeseci uslovno.
Advokati Sarkozija rekli su da razmatraju žalbu Evropskom sudu za ljudska prava.
Sarkozi je odbacio optužbe da je njegova stranka Republikanci, nekadašnji UMP, 2012. godine potrošila na predizborne skupove dvostruko više od 22,5 miliona eura, koliko dopušta izborni zakon, i zatim unajmila kompaniju za odnose s javnošću da prikrije troškove.

Najviši francuski sud potvrdio presudu Sarkoziju

Peruanski sud je danas osudio bivšeg predsjednika te zemlje Martina Viskaru na 14 godina zatvora zbog učestvovanja u korupcijskoj aferi tokom svog guvernerskog mandata u jednoj pokrajini.
Viskara je osuđen na momentalnu zatvorsku kaznu i devetogodišnju zabranu obavljanja javne funkcije, a tužioci su zatražili 15 godina zatvora.
Sud je zaključio da je Viskara primao nezakonite isplate od kompanija u zamjenu za dodjelu ugovora za dva velika projekta, sistem za navodnjavanje i izgradnju bolnice, tokom svog mandata guvernera oblasti Mokegva.
Vlasti su optužile Viskaru da je primio oko 611.000 dolara mita od građevinskih kompanija.

Bivši predsjednik Perua osuđen na 14 godina zatvora zbog primanja mita

Pokret Samoopredjeljenja (LVV) je 26. novembra nominovao lidera te stranke Aljbina Kurtija za kandidata za premijera Kosova na prijevremenim izborima 28. decembra.
Kurti je uložio nekoliko mjeseci napora da obezbijedi treći mandat na čelu zemlje, ali ni on ni njegov partijski kolega Glauk Konjufca nisu dobili podršku Skupštine za formiranje nove vlade posljednjih mjeseci.
Kurti je, kako se i očekivalo, tokom sastanka Generalnog savjeta stranke u Prištini dobio povjerenje svih delegata.
- Stoga zaključujem da glasovima svih delegata Pokreta, odnosno jednoglasno, odobravamo prijedlog da Albin Kurti bude naš kandidat za premijera Kosova - rekla je predsjednica Generalnog savjeta stranke Arberie Nagavci.
Govoreći nakon nominacije, Kurti je kritikovao druge stranke u zemlji zbog nedostatka spremnosti da sarađuju sa njegovom strankom nakon redovnih izbora 9. februara.
- Suočavamo se sa novim izborima bez naše volje i želje, već kao rezultat odbijanja drugih subjekata da imaju bilo kakvu saradnju sa nama. Prvo su odbili mene, a zatim i Glauka Konjufcu - rekao je Kurti.
Pokret Samoopredjeljene je pobijedio na izborima 9. februara, ali 48 mjesta u Skupštini nije bilo dovoljno i Kurti nije uspio da pronađe koalicionog partnera, čak ni da bi postigao minimum potrebnih 61 mjesta za manjinsku vladu.
Demokratski savez Kosova, koji je nekoliko dana ranije nominovao svog lidera Ljumira Abdidžikua za premijera na izborima sljedećeg mjeseca, imao je ponude od Kurtija za zajedničko upravljanje, ali ih je više puta odbijao.
Nakon što Skupština nije glasala o novoj vladi, predsjednica Kosova Vjosa Osmani je prošle nedjelje raspustila Skupštinu i raspisala prijevremene izbore za 28. decembar.
Zbog nedostatka saradnje i političkih kompromisa, Kosovo je bez nove vlasti od februara ove godine.
Zemlja sada ide ka novim izborima bez usvajanja međunarodnih sporazuma vrijednih oko 200 miliona eura, državnog budžeta za sljedeću godinu, budžeta za Radio-televiziju Kosova (RTK) i budžeta za tri opštine - Prištinu, Gnjilane i Zubin Potok.

Samoopredjeljenje predlaže Kurtija za kandidata za premijera Kosova

U postupku protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, njenog sina Miloša Medenice i još 15 osoba odgođeno je davanje završnih riječi, jer su tužioci precizirali optužnicu i između ostalog ustvrdili da je, švercom cigareta, oštećen budžet za 2,7 miliona eura. Predložili su i sprovođenje skaj komunikacija i jedne vajber poruke. Na ročištu koje je zakazano za 1. decembar biće saslušan vještak ekonomsko finansijske struke Milenko Popović da bi precizirao stvarnu štetu po budžet koja je nastala. Tužilac Jovan Vukotić kazao je da je ponovnom analizom skaj komunikacija kao korisnika identifikovao optuženog Darka Lalovića. Taj pin koji je, po stavu Vukotića koristio Lalović, imao je komunikaciju sa pinom za koje SDT tvrdi da ga je koristio Miloš Medenica. Tužilac Jovan Vukotić pročitao je vajber poruku između Vesne Medenice i Vladana Vučelića za koju smatra da treba da se sprovede kao dokaz. - Vesna, revizija stigla u Vrhovni sud. Sudija je Natalija, po tužbi Franovića. Ako to može da se vrati na ponovni postupak. Na to mu Medenica odgovara: Ok, neće to do jeseni - ovo je poruka koju je pročitao tužilac Vukotić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126151140_edd9f040b15d4390682b4d26778c56468464e380408eddf8e9db7535275b8bc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126151140_edd9f040b15d4390682b4d26778c56468464e380408eddf8e9db7535275b8bc7" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Vesna Medenica"><figcaption>Vesna Medenica i advokat Zdravko Begović (Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption></figure>  Odluka tužioca Vukotića i Vukasa Radonjića za dopunu dokaznog postupka izazvala je reakciju advoka odbrane jer je prošlo tri godine i na dan kada su najavljene završne riječi imaju prijedloge za dopunu dokaza. Advokat Zdravko Begović kazao je da ne može da vjeruje da se ovo dešava u sudnici. - Pogotovo što ste vi hladnokrvno na prethodnom ročištu odbili sve prijedloge odbrane - kazao je Begović. Sutkinja Vesna Kovačević je opomenula advokat Begovića da joj se tako ne obraća. Advokat Begović je na to rekao da on nikoga ne vrijeđa i riječ "hladnokrvno" nije uvreda. Nakon toga je pitao je li moguće da je Tužilaštvo ovo sad nakon tri godine predložilo. On je istakao da vijeće nije smjelo da dozvoli tužiocu da pročita poruku jer to nije dio ove optužnice ali, kako je istakao, jasna je namjera Tužilaštva a to je da bi njegovu branjenicu dodatno kompromitovali. I sutkinja Kovačević je kazala da Tužilaštvo predlaže dokaze koje je imalo prije tri godine. - Vi tražite odlaganje i prolongiranje - rekla je sutkinja Kovačević obraćajući se tužiocima. Nakon pauze od 15 minuta advokatima i optuženima su predati CD- ovi sa preciziranomu optužnicom i dokazima koje je SDT predložilo. Od dokaza, za sada je prihvaćeno saslušanje vještaka Popovića, dok će ostalim odlučiti na narednim ročištima. Nastavak je zakazan za 1. decembar i do 15. decembra sutkinja Kovačević je dala termine kako bi bio okončan dokazni postupak i date završne riječi. Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i policajac Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić,Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević, Radomir Raičević, Luka Bakoč i firma Kopad Company iz Nikšića.

Sutkinja Kovačević: Tužioci predlažu dokaze koje su imali prije tri godine

Sudija Višeg suda u Podgorici Nenad Vujanović donio je 18. novembra rješenje kojim se biznismenu Aleksandru Mijajloviću ukidaju mjere nadzora – obaveza javljanja od svakog mjeseca Odjeljenju bezbjednosti Podgorica i vraća mu se pasoš oduzet aprila prošle godine, nakon što ga je Specijalno tužilaštvo teretilo za stvaraje kriminalne organizacije koja je švercovala cigarete. &nbsp; Možda ova odluka Višeg suda o ukidanju mjera nadzora ne bi izazvala pozornost da, samo deset dana prije ove odluke Višeg suda, biznismenu Mijaloviću 7. novembra nije za 60 dana produžen pritvor u drugom predmetu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f" data-rendition-name="original" width="1072" height="891" loading="lazy" alt="PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda "> <figcaption>PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  IMA PRITVOR – NEMA PRITVOR Dakle: Mijajloviću, kojem je u jednom predmetu ukinut pritvor, ukinuta je obaveza javljanja policiji i vraćen pasoš jer nema opasnosti za bjekstvo, a u drugom predmetu se određuje pritvor, između ostalog i zbog opasnosti od bjekstva?! &nbsp; I da sve bude čudnije: Specijalno tužilaštvo, koje je u oba predmeta tražilo pritvor, zahtijevalo je da se Mijajloviću zadrži obaveza javljanja Odjeljenju bezbjednosti u Podgorici, iako je biznismen u pritvoru u Spužu, i ne može fizički da se javlja svakog mjeseca policiji u Podgorici. &nbsp;&nbsp; Sudija Nenad Vujanović je, uz logično objašnjenje, odbacio nelogičan zahtjev SDT-a. - Ako okrivljenom Aleksandru Mijajloviću u tom predmetu bude ukinut pritvor, tada će se odlučiti da li je i koja od navedenih mjera potrebna, pa se navodi istaknuti u mišljenju Specijalnog državnog tužilaštva da je navedena mjera nadzora, zajedno sa određenim jemstvom, podobna da na kvalitetan način suspenduju opasnost od bjekstva – pokazuju nesonovanim – piše Vujanović u obrazloženju Rješenja. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo "> <figcaption>POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  TUŽILAČKI ,,POVRATAK U BUDUĆNOST” Detalji iz tužilačke Naredbe o sprovođenju istrage od 5. oktobra ove godine ukazuju na zloupotrebu institucionalne moći Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; Tada je, samo na osnovu poruka iz Mijajlovićevog telefona, troje specijalnih tužitelja – Miroslav Turković, Ivana Petrušić Vukašević i Jovan Vukotić – osumnjičilo, osim podgoričkog biznismena, još pet osoba za stvaranje kriminalne organizacije. &nbsp; Koja je, po navodima SDT-a, između ostalog, imala za cilj da preko mreže medija, citiramo - ,,utiču na političku vlast, sredstva javnog informisanja, izvršnu vlast i na druge važne ekonomske i društvene činioce”. Specijalno tužilaštvo je de fakto – bez ijednog valjanog dokaza ili indicije – ubacilo u kriminalnu orgnaizaciju i medije koji su učestvovali u narušavanju ustavnog poretka i bezbjednosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43" data-rendition-name="original" width="3000" height="2352" loading="lazy" alt="TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage"> <figcaption>TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  I to kako: ,,... okrivljeni A.Mijajlović preko ,,Mportala”, Portala ETV”, ,,CDM”, ,,Standarda”, &nbsp;,,Portala Analitike”, ,,Pobjede”, ,,Antene M” koristi radi sticanja nezakonite dobiti i moći za sebe i kriminalnu organizaciju, kreirajući javno mnjenje i stvarajući medijsku sliku isključivo u cilju suzbijanja konkurencije, lične i profesionalne diskreditacije svih lica, vjerskih, političkih i privrednih organizacija...” &nbsp; &nbsp;Koliko su osnovane tužilačke sumnje zapisane u Naredbi, pokazuje jedan frapantan podatak: Mijajlović se tereti za stvaranje kriminalne organizacije i mrežu uticaja preko medija u periodu od januara 2018. do februara 2024. godine, a Portal ETV, koji se nalazi na spisku, osnovan je 5. septembra 2024. godine?! &nbsp; &nbsp;Kako je Mijajlović mogao preko Portala ETV da ostvaruje nezakoniti uticaj - prije nego što je portal počeo da radi? Na to jednostavno pitanje – kako je moguć ,,povratak u budućnost” - &nbsp;niko od troje specijalnih tužilaca nije dao odgovor. &nbsp; &nbsp;PRITVOR BEZ KRAJA &nbsp;I to je još jedan pokaztelj da je Aleksandar Mijajlović bio unaprijed zacrtana meta progona. Ali ne i jedini: postupanje specijalnih tužitelja pokazuje da su od početka planirali Mijajlovića strpati u poduži pritvor. &nbsp; U zahtjevu za određivanje pritvora Mijajloviću, troje specijalnih tužitelja navelo je - mogućnost uticaja na svjedoke. Međutim, za pedeset dana od kako je određen pritvor Aleksandru Mijajloviću, Specijalno državno tužilaštvo, osim trojice policijskih službenika, nije saslušalo ni jednog svjedoka koji se izričito pominju u Naredbi za sprovođenje istrage. Iako istragu vode čak troje tužilaca! &nbsp; Očito da je neaktivnost SDT bila umišljajna - da se Mijaloviću, nakon 30 dana, produži pritvor za još dva mjeseca. Što je Viši sud i učinio 7. novembra. Time su prekršeni standardi Evropskog suda za ljudska prava, a mjera pritvora se pretvara u kaznu zatvora bez presude. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00" data-rendition-name="original" width="647" height="600" loading="lazy" alt="MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava "> <figcaption>MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRŠENJE MEĐUNARODNIH STANDARDA O tome svjedoči i slučaj Kontrada protiv Italije (Contrado vs Italy). &nbsp; -Nadležni sud mora utvrditi da li su nadležni državni organi vlasti pokazali naročitu revnost u vođenju postupka. To se precizira presudom od 24.08.1998. godine u predmetu Contrada protiv Italije, kao i presudom od 23. septembra 1998. godine, u predmetu I. A. protiv Francuske – ističe se u zapisniku sa suđenja.. &nbsp; Izostanak tužilačke akcije saslušanja svjedoka u slučaju istrage protiv Mijajlovića i još pet osoba znači i kršenje standarda koje su svojevremeno ustanovili i crnogorski sudovi. Do skora su domaći sudovi znali da odrede pravne posljedice &nbsp;neaktivnosti tužilaca u pritvorskim predmetima. &nbsp; To se najbolje primjećuje u jednom Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore iz sada daleke 2019. godine. Vijeće suda u sastavu Radule Kojović, Svetlana Vujanović i Miraš Radović odbacilo je zahtjev Osnovnog državnog tužilaštva o produženju pritvora okrivljenom za krijumčarenje ljudi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f" data-rendition-name="original" width="986" height="723" loading="lazy" alt="ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora"> <figcaption>ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - Državni tužilac ne samo da nije postupao sa posebnom hitnošću, nego je zapaženo potpuno odsustvo bilo kakve aktivnosti u pravcu obezbjeđenja blagovremene izrade nalaza i mišljenja vještaka, kojim po očekivanju državnog tužioca bilo moguće otkriti identitet saučesnika u predmetnom krivičnom djelu – piše, između ostalog, u obrazloženju presude Vrhovnog suda. &nbsp;&nbsp; STANDARDI ,,AVGUSTOVSKE VEĆINE” Nije ovo jedina odluka Vrhovnog suda kojom se odbija tužilački zahtjev za pritvor, ima više sličnih rješenja, Višeg i Vrhovnog suda. &nbsp; Ali, sve je to bilo prije avgusta 2020. godine. Od tada crnogorske sudije nijesu odbacile jednu optužnicu, a vrlo rijetko se odbija zahtjev za produženje pritvora. &nbsp; Da li su prijetnje vetingom u pravosuđu, koja se čuju gotovo svakodnevno iz redova parlamentarne većine, uticale da aktuelne sudije odstupe od standarada koje propisuje Evropski sud za ljudska prava? Je li zlokobna retorika Borisa Bogdanovića, nalik onoj iz vremena južnoameričkiih diktatura - pominjanjem u parlamentu lova na ljude i pretvaranja političkih protivnika u predjela, jela i dezerte – raspirila u pravosuđu atmosferu straha i brigu za vlastitu bezbjednost? &nbsp; Mnogo je pitanja bez odgovora. Slučaj produženja pritvora biznismenu Aleksandru Mijajloviću, uz skidanje oznake tajnosti privatnih podataka iz naredbe o sprovođenju sitrage, pokazuje da se iza maske tužilačke akcije krije politički progon dijela izvršne vlasti. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Aleksandru Mijajloviću vratili pasoš dok je u pritvoru u Spužu?!

Razumio sam, čelnici Agencije za sprečavanje korupcije nastavljaju sa političkim ćeranjem. Da vidimo do kad će moći - poručio je bivši predsjednik Crne Gore Mila Đukanovića povodom odluke ASK-a u kojoj je konstatuju da je dostavio netačne i nepotpune podatke u svojim izvještajima o prihodima i imovini, jer nije prijavio vrijednu kolekciju luksuznih ručnih satova čija ukupna tržišna vrijednost prelazi 200.000 eura.
Reagovanje Đukanovića prenosimo integralno:
"Agencija za sprečavanje korupcije i njen čelnik u VD statusu su baš uporni. Nažalost, ne u zakonitom izvršavanju svoje sistemske uloge već u politikantskoj misiji uzaludnog dokazivanja ''nezakonitog ponašanja'' ranijeg Predsjednika Crne Gore. &nbsp;&nbsp;
U dosadašnjoj, neuobičajeno frekventnoj komunikaciji sa ASK više puta sam ukazao da je posrijedi zloupotreba službenog položaja odgovornih ljudi u toj važnoj državnoj instituciji s ciljem da se providnim, zlonamjernim senzacionalizmom potkrijepi konstrukcija 30-avgustovskih ''oslobodilaca'' o navodnim nepočinstvima prethodne vlasti. Sledstveno tome, najavio sam i podnio krivičnu prijavu protiv odgovornih ljudi u Agenciji.
Iako razumijem njihovu muku. Predugo su u VD čekanju i iskazivanje neprijateljstva prema eksponiranim predstavnicima prethodne vlasti je jedini put za sticanje povjerenja ''oslobodilaca''. A posebno onog njihovog dijela koji se prepoznaje kao vlastoljubiva politička sekta. Zato, dobronamjeran savjet aktuelnoj parlamentarnoj većini: mičite više ta dva slova (VD). Ne zbog mene, nego da bi Agencija za sprečavanje korupcije počela da postupa zakonito i u skladu sa propisanom ulogom u ustavno-pravnom sistemu Crne Gore.
I najnovija odluka ASK-a od 19. novembra ove godine, juče objavljena a meni još nedostavljena, odiše istom zlom namjerom, sklonošću falsifikovanju činjenica i prećutkivanju presudno važnih informacija, kao i beznadežnim pravnim diletantizmom.
Prije svega, ASK se u donošenju ove odluke poziva na Zakon o sprečavanju korupcije koji je stupio na snagu 12. 06. 2024. godine iako je inicijativa za pokretanje postupka od strane NVO MANS-a &nbsp;podnešena 9. 04. 2019. godine – duže od pet godina ranije. Budući svjesni ovakvog silovanja prava odgovorni u ASK pokušavaju opravdati svoje postupanje mišljenjem Ministarstva pravde. Iako, i pravnim analfabetama je jasno: retroaktivna primjena zakona je izričito zabranjena Ustavom Crne Gore.
Važnije od toga, u obrazloženju svoje odluke ASK providno podlo falsifikuje nalaze vještaka (naravno, angažovanih upravo od strane ASK-a) i tendencioznom interpretacijom njihovih izvještaja pokušava opravdati očigledno zlu namjeru.
Podsjetimo se kratko: inicijativom MANS-a iz 2019. fokusirana su tri ručna sata koja su MANS i ASK, inspirisani saznanjima ''kredibilnog zviždača'' tadašnjeg bjegunca pred pravdom iz Londona, danas pritvorenika u Istražnom zatvoru u Spužu, pokušali da mi pripišu kao vlasništvo. Svoje tvrdnje o tome zasnovali su na fotografijama objavljenim u medijima (Dan i Vijesti) iznoseći ''kompetentnu'' odokativnu procjenu da je riječ o vrijednostima od 1,5 miliona eura.
Na upit ASK-a izjasnio sam se 10. novembra 2021. godine, veoma precizno: dva od tri pomenuta sata (Patek Philippe sky Moon Tourbilion i Ulysse Nardin Classic Skeleton Tourbilion 18 k white gold men's Watch 1700 – 129/03) nikada nijesam posjedovao niti nosio. Treći (Breguet Tourbilion Perpetual Calendar 3795 pr/1e/9v6) posjedujem, još iz 90-tih godina 20. &nbsp;vijeka. Dakle, iz vremena ranijeg od donošenja ne samo tadašnjeg Zakona o sprečavanju korupcije, nego i provobitnog Zakona o sprečavanju sukoba interesa, kojima se propisuje obaveza javnih funkcionera da podnosi izvještaje o prihodima i imovini.
I šta je nalaz vještaka angažovanih od strane ASK-a?
Vještak Savić je 17. februara 2025. forenzički dokazao da su fotografije kojim su mi MANS i ASK pripisivali vlasništvo nad dva najskuplja sata – fotomontaža.
Za Patek Philippe Sky Moon Tourbilion
''...dodatnom vizuelnom analizom utvrđeno je da se radi o izmontiranoj fotografiji, gdje su spojene dvije različite slike. Očigledno je da su elementi, uključujući sat i tekst naknadno dodavani ili kombinovani, kako bi se stvorila određena vizuelna poruka.
Zaključno, metapodaci ukazuju da je fotografija vjerovatno kadar preuzet iz video zapisa sa više sačuvanih verzija u Adobe Premiere Pro CC 2019. Pored toga, vizuelni elementi potvrđuju da je slika montirana, odnosno da je došlo do spajanja dvije odvojene fotografije radi stvaranja određenog efekta''.
Za Ulysse Nardin Classic Skeleton Tourbillon 18K White Gold Men's Watch, 1700-129/03
''...ovi podaci jasno ukazuju da je u pitanju grafička obrada i montaža, odnosno kombinacija dviju zasebnih fotografija – jedne koja prikazuje osobu sa ručnim satom, i druge na kojoj je prikazan luksuzni sat Ulysse Nardin Classic Skeleton Tourbillon, vrijednosti 79.000 USD.
...dodatno vizuelnom analizom nedvosmisleno je utvrđeno da je na jednoj od spojenih fotografija izvršena korekcija, odnosno da je lice jednog od lica vidljivih na fotografiji naknadno zamućeno (blur efekat). Takođe je prisutan tekstualni dodatak.
Zaključno, utrđeno je da fotografija predstavlja foto-montažu nastalu spajanjem dvije različite fotografije uz dodatnu obradu, uključujući i naknadno zamućivanje (blur) lica jednog od prisutnih lica, kao i dodavanje teksta. Ove činjenice jasno potvrđuju manipulaciju izvornim sadržajem.
&nbsp;O tom, krucijalnom dijelu nalaza vještaka u Odluci ASK-a nema ni pomena. Umjesto toga, u obrazloženju odluke na dva mjesta se suštinski netačno, krivotvoreno saopštava da je ''vještak zaključio &nbsp;da forenzičkom analizom nije pronađen dokaz o naknadnim intervencijama koje bi ukazivale na sadržaj fotografije'' i ''da na pojedinačnim fotografijama koje su bile predmet vještačenja nije izvršeno fotomontažno dodavanje predmeta''.
Ako ovo nije diletantska pravna montaža odluke ASK-a ne znam šta bi moglo biti. Zato, vjerujem da smo u ovom predmetu istražujući jedan, otkrili drugi, plašim se mnogo veći problem: brutalno falsifikovanje činjenica i političku zloupotrebu veoma važnog državnog organa.
Nadam se da će to zainteresovati i nadležno tužilaštvo.
I to nije sve. VD direktora krivotvori i dio mog odgovora o satu za koji sam potvrdio da je u mom vlasništvu. U odgovoru od 10. 11. 2021. kazao sam da taj sat posjedujem iz vremena prije donošenja Zakona o sprečavanju sukoba interesa i kasnijeg Zakona o sprečavanju korupcije. Umjesto toga, u obrazloženju odluke mi se podmeće da sam navodno izjavio da taj sat posjedujem prije stupanja na javnu funkciju, valjda sa ciljem da se i ja, poput Agencije, uhvatim u nekoj neistini.
Uz to, u obrazloženju Odluke ASK-a njeni autori saopštavaju da ''Agencija nije prihvatila proizvoljne tvrdnje javnog funkcionera... da je jedan od predmetnih satova poklon iz ranijeg perioda, jer ista niti jednim dokazom nije potkrijepljena''. Prvo pitanje odgovornim u ASK-u: da li ste taj dokaz nekad tražili? Nijeste. Otkud onda znate da je moja tvrdnja proizvoljna? A vaša nije? Iako, za vašu ste u pravu. Nije proizvoljna. Nego tendenciozno lažna.
Da je aktuelna vlast spremna da makar i zeru poštuje svoja isprazna zaklinjanja o vladavini prava, ovdje bi ova storija mogla biti završena. Provjerene su sumnje o posjedovanju tri sata basnoslovne vrijednosti; pokazala se tačnom ocjena ASK-a iz vremena njenog ranijeg menadžmenta da novinske fotografije ne mogu biti pravno relevantan dokaz; vještaci su utvrdili da su u dva slučaja fotografije očigledni falsifikati, a u trećem je utvrđeno da u vremenu u kojem je taj sat postao moje vlasništvo nije postojala zakonska obaveza njegovog prijavljivanja.
No, umjesto toga ASK se, bježeći od blamaže zbog svoje sramotne uloge u ovoj ujdurmi, opredijelila za nadogradnju slučaja. Protivno zakonu, jer se Agencija, posebno u vremenu u kojem to čini, mogla baviti samo pitanjem 3 sata obuhvaćenim inicijativom MANS-a. Ona nije obavijestila javnost šta je nalaz vještaka, a kamoli da je, osjećajući se izigranom i zloupotrijebljenom od strane MANS-a podnijela krivičnu prijavu protiv njenih čelnika. Nego, pokušava da nas navede da se prebacimo na teren njihovih novih zapažanja, opet zasnovanih na novinskim zapisima fotoreportera istih medijskih kuća.
Previdjeli su samo jednu ''sitnicu''. Nadogradnje slučaja su se latili kasno. U vremenu kad su istekli rokovi moje obaveznosti prema ASK-u. Naime, posljednji izvještaj koji sam prema Zakonu o sprečavanju korupcije trebao predati ASK podnio sam 17. 04. 2025. godine. A ASK se povodom svojih novih otkrića meni obratio 11. 08. 2025. godine. I, naravno, da im nijesam odgovorio. Jer, istekom dvogodišnje obaveze podnošenja izvještaja nakon prestanka funkcije (20. 05. 2023.) ne osjećam nikakvu obavezu da komuniciram sa tom državnom adresom. ASK nije ovlašćena da pokreće nove upravne postupke, s obzirom da već 2 i po godine nijesam javni funkcioner.
I još nešto. Afera (ko zna koja po redu) je krenula sa vrijednošću od 1,5 miliona eura. U odluci juče objavljenoj ASK svoje zaključke izvodi procjenjujući vrijednost četiri sata, želeći da time produži vijek ovoj komediji. Ako izuzmemo onaj jedan, za koji sam potvrdio da ga posjedujem i da zbog vremena sticanja ne može biti predmet pažnje ASK, vještaci ASK-a procjenjuju tržišnu vrijednost tri preostala na 63.000 eura. Skoro pa milion i po!
A da ne ulazimo u to da li posjedujem te satove i da li im je tačno procijenjena vrijednost. Jer, kako rekoh na tu temu ne želim da komuniciram sa institucijom kakva je ASK.
Sve je, dakle, bjelodano jasno. Želio se politički zemljotres, kompromitacijom tadašnjeg Predsjednika države, a dobio se smjehotres. Teško Crnoj Gori sa ovakvom ASK i izvršnom vlašću koja je, iz razloga svoje političke inferiornosti, uvlači u ovakav lomivrat.
I da se vratimo na početak. Razumio sam, čelnici ASK-a nastavljaju sa političkim ćeranjem. Da vidimo do kad će moći."

Đukanović ASK-u: Razumio sam, nastavljate sa ćeranjem, da vidimo do kad ćete moći

Iako je gotovo sve bilo dogovoreno da Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“ bude izdavač drugog, proširenog izdanja knjige ,,Gradonačelnici“ novinara i publiciste Danila Burzana, do toga ipak nije došlo.
Razlog za to je što direktorica te javne ustanove Slavica Ilinčić nije prihvatila da knjiga bude štampana na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika!?
RAZOČARENJE
- Nakon pet knjiga koje mi je ranije štampala Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“, naravno, upravo na toj prokazanoj, jotovanoj vrijanti crnogorskoga jezika, više sam nego iznenađen, čak i uvrijeđen, ponižen, diskvalifikovan. Mislim da je ovo skandalozno ponašanje. Prosto ne mogu da vjerujem da Biblioteka koja se finansira iz budžeta za koji ja izdvajam jednako, ako ne i više od gospođe koja je trenutno direktorka, da se iz takvog budžeta svih nas neko može finansirati, a neko ne može samo zato što se to nekome sviđa – kazao je za Pobjedu Burzan.
Ističe da je od kompetentnih ljudi obaviješten da su po zakonu ravnopravne obje varijante crnogorskog jezika, te da nikakvih problema ovakve vrste ne bi smjelo da bude.
Kada se početkom novembra pismom obratio direktorki Biblioteke, između ostalog je podsjetio da je ta ustanova prije deceniju bila izdavač njegove monografske knjige ,,Gradonačelnici“.
- U međuvremenu su promijenjene tri ,,opštinske vlasti“ i procijenio sam da je vakat za novo, dopunjeno izdanje. Pored tri nova gradonačelnika, u drugome izdanju bi se još našle biografije svih zamjenika gradonačelnika, zatim svih predśednika/ca Skupštine glavnoga grada, kao i njihovih pomoćnika. Ovim putem nudim da budete izdavač i ovoga, dopunjenoga izdanja knjige ,,Gradonačenici“, pretpostavljajući da bi vaše prihvatanje trebalo da bude uneseno i u plan budžeta za iduću godinu. Kao autor, ni ovom prilikom nemam finansijskih zahtjeva, već samo da dobijem 50 primjeraka knjige – naveo je u pismu Burzan.
Ubrzo je, kaže, dobio pozitivan odgovor i poziv na razgovor oko pojedinosti u vezi sa pripremom i štampanjem knjige.
- Razgovoru sa direktorkom Ilinčić prisustvovala su i dva njena saradnika iz Biblioteke. Dvadesetak minuta vrlo ugodnoga razgovora rezultiralo je dogovorom da rukopis predam do kraja godine, a precizirali smo i detalje oko formata, izgleda korica, tiraža itd. Kad je sve dogovoreno i prije nego što su mi uručili neke knjige na poklon, direktorka mi je rekla da, ipak, neće biti štampanja knjige na jotovanoj varijanti crnogorskoga jezika, već da treba da je „preradim“, pošto Biblioteka pod njenim rukovodstvom ima takvu izdavačku politiku, da jotovana varijanta „ne prolazi“. Naravno da nijesam to prihvatio, rekao sam da bi to značilo odustajanje od samoga sebe i da ja treba da pogazim svo svoje dosadašnje stvaralaštvo. Uzalud sam ukazivao na ravnopravnost obje varijante crnogorskoga jezika, kao i da su sve moje knjige (pa i onih pet koje je izdala Biblioteka) pisane tom, jotovanom varijantom crnogorskoga jezika – navodi Burzan.
ĆUTANJE KAO ODOBRAVANJE
Smatrajući da nije dobro da odmah javno reaguje nakon susreta i razgovora sa direktoricom Biblioteke, želio je da provjeri da li iza ovakve politike stoji i Glavni grad.
- Narednoga dana sam se pismeno obratio gradonačelniku Podgorice, jer sam želio da vidim da li i on stoji iza takve politike, odnosno odluke da se budžetski novac ne može ravnopravno trošiti za potrebe svih građana, odnosno da li je direktorka Biblioteke, u stvari, samo produžena ruka politike gradske uprave - priča Burzan.
Od gradonačelnika je imejlom zatražio da ga primi na kratki razgovor povodom pripremljenog drugog, proširenog i dopunjenoga izdanja knjige ,,Gradonačelnici“, napomenuvši da je na ovu temu razgovarao sa direktorkom Biblioteke, koja je izdavač prvoga izdanja, ali i kako se ispostavilo da dogovor o drugom izdanju nije moguć. Nakon nekoliko dana obaviješten je da ga gradonačelnik nikako ne može primiti zbog velike zauzetosti, ali da ga može primiti njegov savjetnik Slavko Matković, što je prihatio. Detaljno mu je, kaže, saopštio sve pojedinosti, poručujući da očekuje odgovor gradonačelnika Mujovića o tome da li podržava odluku direktorke Biblioteke o zabrani izdavanja knjiga na zvaničnoj, dakle, zakonitoj varijanti crnogorskoga jezika.
- Od JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“, kao ustanove koja je bila izdavač prvog izdanja, zatražili smo i dobili potrebna pojašnjenja. Direktorica Biblioteke nas je upoznala sa tokom vašeg razgovora i potvrdila spremnost ustanove da podrži izdavanje novog izdanja, u skladu sa standardima i izdavačkom politikom koju primjenjuju na sve publikacije. Takođe je naglasila da je pitanje pravopisne varijante dio njihovih stručnih i uredničkih procedura, na koje Biblioteka, kao autonomna ustanova, ima zakonsko pravo i odgovornost. U tom kontekstu, ističemo da se Glavni grad i gradonačelnik ne uključuju u stručne i uredničke odluke ustanova kulture, već poštuju njihov profesionalni integritet i samostalnost. Smatramo da je neposredni dijalog između autora i izdavača najadekvatniji okvir za usaglašavanje svih tehničkih i uredničkih pitanja, uključujući i ovo – navodi se u odgovoru koji mu je dostavio savjetnik gradonačelnika.
Ovakav odgovor bio je još veće razočarenje, kaže ovaj istaknuti crnogorski publicista.
- Tako sam saznao da direktorka Ilinčić ima podršku gradonačelnika Mujovića za nezakonito ponašanje. Dakle, ranijih godina je Biblioteka mogla da štampa moje knjige na jotovanoj varijanti, ali sada ne može! To znači da se podržava, bolje reći – primjenjuje, korišćenje novca svih građana samo za projekte koji su politički prihvatljiviji aktuelnoj vlasti glavnoga grada… A, izvjesno i Crne Gore – zaključio je Danilo Burzan.
Ovim povodom Pobjeda se obratila Glavnom gradu za komentar, ali do zaključenja broja nijesmo dobili odgovor.
Ilinčić: Poslovna politika Biblioteke zasniva se na važećim propisima u svim segmentima rada
Odgovarajući na pitanja Pobjede, direktorka NB ,,Radosav Ljumović” Slavica Ilinčić je izjavila da ta ustanova sve svoje aktivnosti obavlja u skladu sa zakonom, te da se to odnosi i na izdavačku djelatnost.
- Poslovna politika Biblioteke zasniva se na važećim propisima u svim segmentima rada – bio je odgovor direktorice Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović".

Tag: umjetnost