"Srećan dan" donosi priče o tehnologiji, umjetnosti, teataru i kulinarstvu.&nbsp;
O tome kako tehnologija sve više utiče na svakodnevicu, kao i kreativnost razgovaraćemo sa Tamarom Pavlović, inženjerkom podataka.&nbsp;
Ugostićemo glumicu Hristinu Popović koja se kroz autobiografski šou "Dobra sam ispala, šta mi fali?" bavi porodicom, djetinjstvom i životnim lekcijama.&nbsp;
Gost "Srećnog dana" je i reditelj, profesor i glumac Branko Ilić, povodom jubilarnog 70. izvođenja predstave "Lista za ljubav", komedije koja godinama osvaja publiku.&nbsp;
Za gastronomski kraj jutra, menadžerka gastronomije Anđela Vujović priprema tunjevinu tataki sa bulgur salatom i karamelizovanim smokvama – savršenu kombinaciju svježine i elegancije na tanjiru.&nbsp;
Budite uz "Srećan dan" od devet do 11 sati!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U "Srećnom danu" o tehnologiji, umjetnosti, teataru i kulinarstvu

U večernjoj emisiji “Ljetnjeg programa” naša tema je - jesu li kultura i umjetnost u krizi.
Dok nas svakodnevno preplavljuju kič i šund, a pozorišne sale ostaju poluprazne, čini se da umjetnost sve teže pronalazi put do ljudi, posebno mladih. Djeca sve rjeđe odlaze u pozorište, odrastaju uz muziku sumnjivog kvaliteta, a ulaganja države u kulturu gotovo da i nema.
Ipak, uprkos svemu, postoje oni koji ne odustaju - umjetnici koji vjeruju da istinska umjetnost ima moć da mijenja svijet i da oplemenjuje svakodnevicu.
Naši sagovornici su glumac i producent Dušan Kovačević, profesorica muzike Andrea Demirović i profesorica i prevoditeljka Milica Rajković.

Ljetnje veče na TV E: Jesu li kultura i umjetnost u krizi?

Baviti se umjetnošću u Crnoj Gori je svojevrsni mazohizam, jer naše društvo nije avazovalo do te mjere da cijeni umjetnost, a pogotovu da ne govorimo o glumi i dramskoj umjetnosti i televizijskoj, filmskoj, likovnoj - rekao je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, glumac i jedan od osnivača Regionalne unije tatara (RUTA) i član upravnog odbora Dušan Kovačević.
Ističe da naše društvo ne cijeni dovoljno umjetnost, te da na to utiče naše vaspitanje odmalena, a da se tako i sistem ponaša prema umjetnostima, pa se uvijek najmanje odvaja za kulturu i za obrazovanje, što bi trebalo da bude stub svakog društva.
- Na veliku sreću po nas moje kolege i ja već dugi niz godina, od otvaranja te modernije ere umjetnosti u Crnoj Gori, od otvaranja akademija na Cetinju pa na ovamo zaista se trudimo da ostavimo koliki toliki pečat nacionalnog identiteta, misleći da smo tu, stvaramo u Crnoj Gori, iako svi mi radimo i po regionu i na drugim teritorijama, ali ono što nas karakteriše je to da smo većinom crnogorski stvaraoci, autori i to će ostati zabilježeno za generacije naše zemlje - rekao je Kovačević.
Veliki broj kvalitetnih umjetnika, podsjeća on, iznjedrila je Crna Gora, iako se u umjetnost malo ulaže pažnje i sredstava.
Angažovanje glumaca sa drugih područja, objašnjava Kovačević, u crnogorskim ostvarenjima je sindrom male sredine i neka vrsta kompleksa da je sve tuđe milije i bolje nego naše i da se više cijeni ono što je sa strane.
- Kad sam počeo da radim seriju "Dojč kafe" prije 12 godina insistirali smo da budu to crnogorski glumci, što više crnogorskih autora u svim segmetima, od scenografije, kostimografije, režije. Kada se desi da baš nemamo na našim prostorima, u Crnoj Gori onda smo pribjegavali tome da pozovemo nekoga ko je stručan i ko može da obuči naše ljude. To je bila jedna misija. Onda smo naišli na to da, po nekima, to nije bilo dovoljno kvalitetno, u smislu da je bilo grešaka, ali je misija bila u tome da svi ti ljudi učestvuju u jednom procesu, pa neka i pogriješe, nije niko ostao bez života u tome, ne operišemo, nijesmo hirurzi. Mi smo zaista sa velikim entuzijazmom, zdušno, sa punim srcem i svime što raspolažemo u tom trenutku, znanjem koje smo imali, ušli u jedan proces stvaranja serijskog programa i eto pokrenuli smo to da postoji neki kakav takav kontinuitet stvaranja. Ljudi pribjegavaju da zovnu neke ljude sa strane, za koje misle da će im donijeti popularnost, publiku, to je u principu do mentaliteta, već do sistema - istakao je Kovačević.
Sagovornik emisije Srećan dan kaže da se ne treba zatvarati, već da treba sarađivati sa ljudima koji se zalažu za međugraničnu saradnju.
Teško je glumcima koji nijesu iz Crne Gore, objašnjava Kovačević, iznijeti neku ulogu ulogu sa crnogorskim dijalektom, te kad on dobije ulogu van granica Crne Gore bude to uloga, kako podsjeća, u kojoj igra čovjeka iz Crne Gore.
- Igrao sam i čovjeka sa Raba, autentičnog Hrvata, iz Vukovara, iz Vranja i Nisa, desi se da treba takav karakter, ali sam siguran da ne može to bolje raditi nego čovjek koji je odatle, bez obzira koliki sam sluhista i koliko to mogu da odradim u akcentuaciji, melodiji, kako treba, ipak mislim da taj mentalitet govora ne može čovjek da uradi kao onaj domicilni- naglasio je Kovačević.
RUTA festival egzistira od 2019. godine, ove godine prvi put u Tivtu, a Kovačević kaže da su direktor Centra za kulturu Tivat Goran Božović i gradonačelnik Željko Komnenović imali veliki značaj u prepoznavanju značaja Regionalne unije teatara.
- Tivat je postao proteklih nekoliko dana centar pozorišnog zbivanja, sa značajnim predstavama, ljudima koji su došli umjetnicima koji ponjeli utiske iz Tivta zaista fantastične, u smislu dobrodošlice, organizacije i svega onoga što se tamo zateklo i posebno osvrt na sve ljude koji su zaposleni u Centru za kulturu Tivat, koji su na vrhunski profesionalan način odradili sve to, a mali ih je broj, nije da imaju kao u pozorištima velik broj ljudi za tu logističku podršku i organizacionu, ali su se potrudili na pravi način i da svima bude ugodno, što su govorili javno gosti koji su bili - zaključio je Kovačević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYviuhHTPcOM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kovačević: Baviti se umjetnošću u Crnoj Gori je svojevrsni mazohizam

Čini mi se da je Vojo čekao prvi ružan dan da ode sa Škvera. Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, neobična ličnost, koja je predana samo svojoj umjetnosti, već čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, reditelj, Andro Martinović.
Film o vijeku Voja Stanića sprema se za premjeru. Povod je, kaže reditelj Martinović, bio jubiljel, stotinu godina od Stanićevog rođenja.
- Završavamo ga u trenutku kada nas je Vojo napustio. Ali, nekako, iz noći u noć, gledajući materijale od kojih pravimo film, osjećam koliko je Vojo prisutan. Tako će biti uvijek. Vojo je, kako ga je nazvao jedan od naših sagovornika u filmu, profesor Đorđe Kadijević, bio jedan običan genije. Bila je zaista privilegija dijeliti vrijeme sa njim, uživati u njegovom slikarstvu. To je bila moja lična privilegija, zahvaljujući dubokom prijateljstvu koje je sa njim gajio moj otac. Imao sam priliku puno puta da slušam Voja. Svaki put kada odem u Herceg Novi osjećao bih se kao da sam na nekom malom hodočašću - kaže Martinović.
Slike Voja Stanića su, kaže, prozori u duboko istinit svijet.
- Ako bi se jednog dana desilo ovo čime nam prijete u vijestima, da će doći do smaka svijeta, mislim da bi se on prema Vojovim slikama mogao dobro rekonstruisati i da bismo iz njih razumjeli ko je čovjek - naglasio je Martinović.
Po svemu je bio osoben Vojo Stanić. To, vjeruje Martinović, nije bilo slučajno. Bio je slikar krajnje autentičan, koji se nije trudio da prati duh vremena.
- Svaki slikar pripada svom vremenu, ono je jače od svake individualnosti. Vojo je našao jedan svoj izraz, kako da dočara ono što je neka vrsta realnosti, nazvao bih je možda najbliže magičnom realnošću. Ne bih čak rekao da je to nadrealizam i da Vojo pripada nekom određenom pravcu, jednostavno, umio je da svijet vidi drugačije. Tu počinje i završava se svaka umjetnost - istakao je Martinović.
Premijera filma o Voju Staniću biće 13. decembra u Crnogorskom narodnom pozorištu.
- Pustio sam da Vojo govori sam, tragajući kroz arhivu za njegovim ingenioznim iskazima. Zahvalio bih se Radio Televiziji Crne Gore, koja mi je to omogućila. Izdvojio sam segmente i doveo ih u vezu sa dokumentarnim materijalima, sa Vojovim slikama. Puno galerija i privatnih galerija smo obišli i zabilježili slike. Mislim da će biti dragocjeno da ih publika vidi na jednom mjestu, posebno zato što je dio tih slika u privatnom posjedu. Vojo je, jednostavno, neiscrpna tema. Moj otac stalno pita: “Kad ćete više da završite taj film?” Shvatio sam da se meni ne izlazi iz tog materijala, da toliko inspiriše, i da se uvijek nalazi neki novi način da se pristupi Voju. Čini mi se da bi najbolje bilo da traje tako u nedogled. Ali, moraćemo jednog trenutka da stavimo špicu - kaže reditelj.
Vojo Stanić je crnogorskom društvu ostavio moralno nasljeđe. Naročito, podsjeća Martinović, u teškim vremenima kada je bio stub koji držao najbolje što je u našoj tradiciji. I onda kad se Crna Gora obrukala za Dubrovnik.
- Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, jedna neobicna ličnost koja je predana samo svojoj umjetnosti, već i čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - zaključio je Martinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxMIRICzP0E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Martinović: Vojo Stanić umio da vidi svijet drugačije, tu počinje i završava se svaka umjetnost

Brojni građani reagovali su na spot Glavnog grada za kampanju "Podgorica blista kad je čista" ukazujući da se u njemu forsiraju stereotipi, da se žena predstavlja kao objekat - kao i da vode seksističku kampanju. U Glavnom gradu su na to poručili da nijesu imali namjeru da povrijede ničija osjećanja - već da se radi o umjetnosti.
- Umjetnost nudi slobodu izraza u kojoj nema mjesta politici, a poštujući autorski rad Glavni grad ni na koji način nije uticao na kreativnu obradu ključne poruke koja je trebalo da bude prenijeta kroz kampanju ,,Podgorica blista, kad je čista" čiji je jedini cilj podizanje svijesti o značaju pravilnog odlaganja otpada. Uprkos različitim intepretacijama, među kojima su najbrojnije politički motivisane, poruke koje upućujemo nikada se nisu odnosile na podjelu između žena i muškaraca ili bilo koju drugu podjelu osim na savjesne i nesavjesne, budući da smo uvijek glasni kada je u pitanju promocija istinskih vrijednosti koje doprinose boljitku društva u cjelini - naglasili su oni.
Poručili su da autorski tim kampanje nije imao namjeru da povrijedi bilo čije osjećanje, već da podstakne na društvenu angažovanost.
Stav građana dijeli i predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović.
- Smatram da je potpuno neprimjereno korišćenje rodnih uloga u promociji usluga koje su namijenjene svim građanima i građankama. Spot Glavnog grada "Podgorica blista kad je čista" ne odražava odnos grada prema ženama, niti se uklapa u moju borbu za rodnu ravnopravnost. Posebno zabrinjava činjenica da su žene u spotu prikazane na stereotipan i degradirajući način, i svedene na objekte pažnje slučajnih prolaznika. Jasno je da je spot seksistički i da dodatno učvršćuje rodne stereotipe. Ono što je najvažnije, ovaj sadržaj ne odražava stvarne stavove o ženama i njihovoj ulozi u društvu - kazala je ona.

Glavni grad na konstatacije da su objavili seksistički spot poručuje da se radi o umjetnosti

Stonoteniser Luka Bakić najuspješniji je crnogorski paraolimpijac u 2025. godini, odlučio je Upravni odbor Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.&nbsp;
On je prvo priznanje za sportistu godine zaslužio osvajanjem srebrne medalje na Evropskom prvenstvu u Helsingborgu.&nbsp;
To je njegovo prvo pojedinačno odličje sa najvećih svjetskih takmičenja.&nbsp;
Ima i ekipnu bronzu, osvojenu prije šest godina u istom gradu, sa Filipom Radovićem i Dejanom Bašanovićem.
Za najboljeg trenera proglašen je Čedomir Damjanović, koji je predvodio Bakića do uspjeha karijere.
Najuspješnija ekipa je golbal reprezentacija Crne Gore, koja je osvajanjem sedmog mjesta na Evropskom prvenstvu A divizije u Pajulahtiju izborila opstanak u eliti .
Uspješnu godinu crnogorskih golbalista upotpunila je ekipa Nikšića osvajanjem bronzanog odličja na finalnom turniru Lige šampiona u portugalskom Matozinjošu i četvrtog mjesta na klupskom prvenstvu svijeta u finskom Espu.
Najuspješniji mladi sportista, četvrtu godinu uzastopno, je plivačica Iskra Dedivanović, koja je obarala lične rekorde na Evropskim igrama mladih para sportista u Istanbulu i finalima Svjetske serije u Linjanu.
Osvajala je medalje u Pragu, kao i na bronim regionalnim paraplivačkim takmičenjima.&nbsp;
Upravni odbor je odlučio da priznanjem za izuzetan sportski rezultat nagradi šahistu Predraga Nikača, dok su priznanja za ostvareni rezultat dobili golbalista Nikola Nikolić i parastrijelac Milan Đinović.&nbsp;
Nikač je trofejnu karijeru upotpunio osvajanjem bronzanih medalja u klasičnom i brzopoteznom šahu na Svjetskom pojedinačnom prvenstvu za osobe bez i sa smetnjama vida u poljskom Žešovu.
Sa reprezentacijom Crne Gore bio je 11. na Olimpijadi za slijepe i slabovide u Vrnjačkoj Banji, a bio je i dio IBCA tima koji je bio 4. na Šahovskoj paraolimpijadi u Astani.
Nikolić je predvodio crnogorsku reprezentaciju do sedmog mjesta i opstanka u A diviziji Evropskog prvenstva.
Bio je najbolji strijelac finalnog turnira Lige šampiona u Matozinjošu, na kojem je ekipa Nikšića bila trećeplasirana.
Važan doprinos dao je i osvajanju četvrtog mjesta na finalnom turniru klupskog prvenstva svijeta u Espu.
Đinović je osvojio deveto mjesto na Evropskom prvenstvu u Osijeku i svega 0,6 dijela kruga odvojilo ga je od plasmana u finale u disciplini R3 – vazdušna puška ležeći stav, deset metara.
Bio je sedmoplasirani u finalu Gran prija u Novom Sadu, a ove sezone debitovao je u disciplini malokalibarska puška ležeći stav (R6).&nbsp;
Svečana ceremonija proglašenja najboljih biće održana u 10. decembra u 17 sati, u podgoričkom hotelu Ramada.

Bakić najuspješniji paraolimpijac Crne Gore

Objavljen je tender za izbor izvođača radova na rekonstrukciji odjeljenja za intenzivnu terapiju Kliničkog centra Crne Gore.
Ukupna procijenjena vrijednost radova je 762.000 eura, dok je u pripremi tender za nabavku opreme u vrijednosti od oko 1.300.000 eura.
- Klinika za anesteziju, intenzivnu terapiju i terapiju bola predstavlja srce zdravstvenog sistema Kliničkog centra Crne Gore u zbrinjavanju i liječenju pacijenata ugroženog zdravstvenog stanja. Raduje nas činjenica da ćemo uz ovu rekonstrukciju koja je posredstvom Ministarstva zdravlja obezbijeđena iz sredstava kapitalnog budžeta, nakon 50 godina, dobiti savremen prostor opremljen savremenom tehnologijom čime će se omogućiti poboljšanje uslova za efikasno liječenje pacijenata - poručili su iz KCCG.
Dodaju da su, pored skorog otvaranja nove čekaonice Urgentnog centra sa novom ambulantom, u postupku i tenderi za adaptaciju Centra za radiologiju, Centra za rani razvoj i adaptaciju objekta stare zgrade dermatovenerologije u koju će se smjestiti fizikalna terapija za djecu.
- Uspješnom koordinacijom Ministarstva zdravlja i Banke savjeta Evrope (CEB) omogućena su sredstva za realizaciju kapitalnog projekta izgradnje nove klinike za hematologiju u kojoj će biti instaliran prvi PET skener u Crnoj Gori. Nabavka skenera rezultat je uspješnih aktivnosti u obezbjeđivanju dijela bespovratnih sredstava od Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) - naveli su u KCCG.
Dodaju da je za narednu godinu predložena rekonstrukcija Klinike za ortopediju sa operacionom salom. To je učinjeno angažovanjem Ministartva zdravlja u obezbjeđenju finansijskih sredstava, a na osnovu izrađene projektne dokumentacije.
- Adaptacije Centar za patologiju, ambulante za endoskopiju i Odjeljenja za prijem i otpust pacijenata, za koje je u pripremi projektna dokumentacija dodatno će se doprinijeti podizanju kvaliteta u pružanju medicinskih usluga Kliničkog centra Crne Gore - naveli su u KCCG.
Zaključili su da je unaprjeđenje medicinskog programa KCCG preduslov dostupnog i kvalitetnog tretmana pacijenata.

Objavljen tender za izvođača radova na rekonstrukciji odjeljenja za intenzivnu terapiju KCCG

Ministarstvo finansija (MF) uspješno je završilo emisiju državnih obveznica u ukupnom iznosu od 50 miliona eura, namijenjenih građanima i preduzećima, saopštili su iz tog Vladinog resora.
Iz Ministarstva su objasnili da postignuti rezultat emisije od 49,87 miliona eura, realizovane kroz dva kruga upisa, potvrđuje da su građani i privreda prepoznali potencijal tog novog finansijskog instrumenta. 
- Zadovoljni smo odzivom, posebno imajući u vidu da je riječ o modelu emisije koji se prvi put sprovodi na domaćem tržištu - rekli su iz Ministarstva.
Oni su precizirali da je prvi krug, održan od 3. do 18. novembra, bio otvoren za punoljetne državljane Crne Gore i strane rezidente. 
Građani su, kako je objašnjeno, imali mogućnost da ulože sredstva na period od dvije godine, uz godišnju kamatnu stopu od 3,75 odsto, a minimalni iznos upisa iznosio je 500 eura.
- U tom krugu upisano je 22,18 miliona eura, sa pojedinačnim ulaganjima od 500 eura do dva miliona, što potvrđuje široku dostupnost i prepoznatu stabilnost instrumenta - rekli su predstavnici Ministarstva.
Oni su saopštili da je drugi krug, namijenjen preduzećima registrovanim u Crnoj Gori, trajao je od 24. do 28. novembra.
- U tom periodu je upisano 27,69 miliona eura, čime je potvrđeno da i poslovni sektor prepoznaje vrijednost ulaganja u finansijske instrumente države - kazali su iz Ministarstva.
Emisija je, prema riječima predstavnika tog resora, uspješno ostvarila cilj i pokazala da tržište državnih obveznica u Crnoj Gori ima prostor za rast i razvoj.
- Jasno je da, kada se uvodi novi finansijski instrument, građani u početku pristupaju sa oprezom, što je prirodan i očekivan proces. Upravo iz tog razloga, Ministarstvo finansija smatra ostvareni rezultat podsticajnim i značajnim, te potvrdom da postoji spremnost da se podrže odgovorne i predvidive fiskalne politike - navodi se u saopštenju.
Ministarstvo finansija će, kako su najavili njegovi predstavnici, nastaviti da radi na unapređenju finansijske pismenosti, modernizaciji procedura i razvoju instrumenata koji doprinose stabilnosti, transparentnosti i boljoj dostupnosti finansijskih proizvoda građanima i privredi.
- Zadovoljstvo postignutim odzivom dodatni je motiv za nastavak posvećenog rada u interesu održivog ekonomskog razvoja Crne Gore - poručili su iz tog resora i zahvalili se građanima, preduzećima i partnerima koji su doprinijeli uspješnoj realizaciji emisije državnih obveznica.

Ministarstvo finansija: Uspješno završena emisija državnih obveznica od 50 miliona eura

Kao neko ko je stasao u sijenci urušavanja jedne velike ideje, osjećam dvostruki teret: bol zbog sloma i goruću dužnost da ne zaboravim tekovine koje su nam ostavljene. Sjećanje na nešto što nijesam doživio, a čije posljedice bolno proživljavam. Danas, 29. novembra, kada obilježavamo 82 godina od Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu, osećam ne samo poštovanje, već i duboku, goruću tugu i revolt - poručio je član Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.
​Ovo, ističe, nije samo istorijski datum.&nbsp;
- Za moju generaciju, koja danas pokušava da preživi i radi u ovom nestabilnom regionu, 29. novembar je lakmus papir odnosno test naše kolektivne savjesti i spremnosti za otpor. S pravom je 29. novembar bio najveći državni praznik. On je simbolizovao onu viziju đe su narodi, umesto da se glođu, sjeli za sto i dogovorili da budu ravnopravni. U Jajcu 1943. mi smo, kao Crnogorci, priznati kao konstitutivna nacija, formalno ušli u porodicu antifašističkih pobjednika. To nije bila samo administrativna odluka, već pečat da je Crna Gora izabrala svijetlo nad mrakom, slobodu nad diktaturom, i humanizam nad fašističkom mržnjom - naveo je Lisičić.
​Danas, kako dodaje, dok gleda kako se društvo sve dublje uvlači u mulj klerikalizacije i fašizacije, dok se agresivno sprovodi istorijski revizionizam i dok se kida sve što je sekularno i antifašističko, osjeća kao da nam otimaju i poslednji komad dostojanstva.​
- Moju generaciju, koja je stasala u tranziciji, uče da je borba protiv fašizma bila greška, da su naši đedovi i bake pogrešno birali. To je laž! To je cinični pokušaj da se opravdaju nečije sadašnje političke ambicije, koje su obučene u mantiju nacionalizma i netrpeljivosti. Neću ćutati dok se relativizuje žrtva onih koji su dali život da bismo mi imali državu. Neću pristati na narativ da je 29. novembar irelevantan - naglasio je Lisičić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ovaj datum nije samo dan sjećanja na Jugoslaviju, već je i dan sjećanja na hrabrost da se kaže 'NE' tiraniji. Ta hrabrost je, napominje, temelj moderne Crne Gore.
- Pozivam sve one koji su zgroženi pravcem kojim ovo društvo ide, da ovaj datum dožive kao lični poziv na akciju. Opiranje zaboravu i relativizaciji je naš emotivni i moralni dug. Ako mi dozvolimo da nam ukradu ovo sjećanje, ukrali su nam i budućnost. Budimo svjedoci i borci. Antifašizam nije mrtva ideologija, već pulsirajuća potreba u Crnoj Gori 2025. godine. Smrt fašizmu, sloboda narodu - zaključio je Lisičić.

Lisičić: Antifašizam nije mrtva ideologija, već pulsirajuća potreba u Crnoj Gori 2025. godine

&nbsp;Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević saopštio je na današnjoj sjednici Skupštine da je njegov partijski kolega Nermin Abdić danas porukom obaviješten da je smijenjen sa pozicije ljekara u Fudbalskom klubu Budućnost.
- Danas sam dobio informaciju - koja za mene predstavlja korak unazad kada je u pitanju međusobna tolerancija. Danas je naš kolega Abdić smijenjen sa pozicije ljekara u FK Budućnost. Vidjećete da je to samo zato što pripada jednoj političkoj opciji koja je opoziciona - naveo je Rakočević.
Istakao je da je Abdić čovjek koji na sedmičnom nivou pregleda hiljade pacijenata.
- Ne gledajući ko pripada kojoj partiji, naciji, vjeri... Koji ima najveći ugled u Podgorici i šire. Danas je dobio obavještenje sms porukom da je smijenjen. Mislim da &nbsp;je ovo poruka, ne zbog pozicije ljekara nekog fudbalskog kluba, već da očigledno netolerancija, revanšizam i suštinska nebriga o vrijednostima koje bi zajednički trebalo da usvajamo, stanuje u Glavnom gradu. To je daleko od pomirenja - naveo je Rakočević.

Abdić SMS-om obaviješten da više nije ljekar FK Budućnost

Skupštinski Zakonodavni odbor nije prihvatio amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović kojim se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović - Njegoš riječi "nasilne aneksije države" u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa "ujedinjenja Crne Gore i Srbije".
Ovaj amandman je bio pravno prihvatljiv za četiri poslanika, tri su bila protiv, te dva uzdržana.
Predsjednik Zakonodavnog odbora Dragan Bojović (Demokratska narodna partija) konstatovao je da amandman nije prošao.
Zakonodavni odbor je bez rasprave usvojio amandman poslanika Pokreta Evropa sad Gordana Stojović kojim se traži uklanjanje riječi "nasilna" iz termina "nasilna aneksija".
<h2>Neminovan proces</h2>
Božović je, tokom sjednice, kazao da je Ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo političko-istorijski neminovan proces, a tome u prilog, kako je istakao, govore brojni istoričari.
- Citiraću jednog od njih. Gospodin Šerbo Rastoder u svom djelu "Životna pitanja Crne Gore od 1918. do 1929. godine" navodi: "U tom smislu Ujedinjenje Crne Gore i Srbije proklamovano na podgoričkoj skupštini 26. novembra 1918. predstavlja politički čin čija se logika ne može braniti alternativom, teško je zamisliti Crnu Goru izvan objedinjenog jugoslovenskog prostora, a imati na umu odlike i pravce njenog društvenog razvoja u 19. i s početka 20. vijeka" - kazao je Božović.
Mora se, prema njegovim riječima, naglasiti da su mnogi istoričari mijenjali svoje stavove u zavisnosti od društveno-političkih okolnosti.
- Kada je riječ o istorijskoj svijesti i značaja za crnogorsku državu, dinastija Petrović Njegoš zaslužuje apsolutno naše duboko poštovanje, kao što je to govorio blaženopočivši mitropolit Amfilohije Radović: "Bila je svetorodna, duhovna, svjetovna, vodič i zaštitnik Crne Gore, predvodnik njenih nacionalnih i državnih interesa". Činjenica je i da su ovi vladari kroz vjekove čuvali našu tradiciju, naš srpski identitet i državnost - istakao je Božović.&nbsp;
To, kako dodaje, nije politički stav, "to su istorijske činjenice".&nbsp;
- Možemo govoriti o značaju Petra I koji je pomirio zaraćena crnogorska plemena ili Petra II koji je prvi uspostavio institucije u Crnoj Gori i stavio Crnu Goru na svjetsku mapu kada govorimo o književnosti. Smatramo da je istorijska uloga dinastije Petrović Njegoš komplementarna sa istorijskom istinom o nacionalnom karakteru Crne Gore, naročito s kraja 19. i početkom 20. vijeka, a to je da je Crna Gora bila duboko ukorijenjena u srpskom nacionalnom identitetu. Sljedstveno tome, i kralj Nikola je vodio takvu politiku koja je prije svega bila zasnovana na, kako se to tada govorilo, "prvijenstvo u srpstvu". To je bila državna politika i postoje jasni dokazi da je kralj Nikola imao aspiracije na tron ujednjene države - rekao je Božović.&nbsp;
Tome, kako je naveo, u prilog govori izjava tadašnjeg ministra Jovana Plamenca koja kaže: "Kakve dinastije, kakve diobe sfera interesa, nama treba jedna srpska država. Šta je ovo, zar je ovo država? Pa to je umiranje. Zar ova država postoji samo da ja budem ministar ili da se neko širi na kolima ili na konjima cetinjskim ulicama? Mi nećemo dinastičku i separatističku politiku, mi hoćemo opštu srpsku". Ovo se, kako dodaje, može naći u djelu istoričara Živka Andriješevića "Nacija sa greškom".&nbsp;
- Ako govorimo o načinu vladanja, pošto se često sporo legalitet i legitimitet podgoričke skupštine, kada govorimo o unutrašnjoj politici kralja Nikole činjenica je da je vladao apsolutistički kada govorimo o unutrašnjim prilikama. Kada su održani prvi izbori nakon donošenja ustava 1906. godine pobijedila je narodna stranka, što je predstavljalo iznenađenje za tadašnji dvor. Imenovan je predsjednik koji nije bio po volji kralja Nikole, ubrzo je pala vlada Lazara Mijuškovića, a izabrana je nova koja se nije dugo zadržala usljed opstrukcija dvora. Već 1907. raspisani su novi izbori, nakon kojih nije bilo nijednog predstavnika narodne stranke u parlamentu, jer se očigledno dvor tada koristio represivnim metodama - kazao je Božović.
Suština neprihvatanja odluka sa podgoričke skupštine su, prema njegovim riječima, dinastičke prirode.
- Razlike koje postoje u tome da li je trebalo da vlada dinastija Petrović Njegoš ili Karađorđević ujedinjenom državom. Normalno je i prirodno da je svako htio da dinastija iz Crne Gore bude na tronu, ali se postavlja pitanje da li je to bilo logično, s aspekta i ekonomske snage i položaja Crne Gore i broja stanovnika. Razlike postoje samo u tom dijelu i nisu nikako nacionalne ili ideološke prirode - ocijenio je Božović.
Ako se govori o podgoričkoj skupštini, to je, kako je kazao, bio inkluzivan proces.&nbsp;
- Slušajući često politički narativ tu se stekao utisak da su se ljudi okupili na nekoj livadi, podigli ruke svi jednoglasno i donijeli odluke koji su podrazumijevali da se Crna Gora ujedini Srbiji. Bili su konsultovani djelovi Crne Gore koji prije nisu konsultovani, postojala su jasna pravila i procedure - istakao je Božović.
<h2>Sporno obrazloženje</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je rekao da nisu išli u izmjene ovog zakona zbog istorijskog revioznizma, već da se na lakši način reguliše nešto što je neka prethodna vlast obećala a nije ispunjeno porodici Petrović Njegoš.
- Ovaj amandman - neću ulaziti je li tačan ili netačan - istorijska prošlost nema nekakve veze s kontekstom nezavisnosti i države koju ima danas. Danas smo nezavisna država, to piše u Ustavu. Obrazloženje ovog amandmana sa čim imam problem je da postoje istorijski dokazi o ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Meni obrazloženje kojom se potvrđuje teza suprotna karakteru države Crne Gore i u kom se kaže "dokaz ujedinjenja" nije u saglasnosti. Da je obrazloženje izostavilo taj dio po meni tehnički nema nikakvih problema, ali Ustav Crne Gore kaže da smo nezavisna država, a obrazloženje da je to dokaz viševjekovnih intencija da budemo ujedinjena država. Ne mogu podržati ovaj amandman ni sa aspekta zakonitosti i ustavnosti, a o samom amandmanu i političkom segmentu ću se na matičnom odboru izjasniti - rekao je Čarapić.
Bojović smatra da je Božović iznio činjenice koje su nesporne.
- Mi možemo da tumačimo da li je Cezar trebalo da pređe Rubikon ili nije i da li bi istorija bila drugačija, ali ovo su istorijske činjenice koje su nesporne. Ovdje čak i ne treba iznositi političko mišljenje, već je riječ o istorijskim činjenicama - naveo je Bojović.
Poslanik PES-a Darko Dragović smatra da sa aspekta ustavnosti i primjene pravnih propisa u odnosu na sadržinu samog amandmana ništa nije sporno.
- Moj politički stav ću iznijeti na matičnom odboru, drugačiji je. Žao mi je što se kontaminirali vaš amandman sa obraloženjem, sa aspekta ovlašćenja našeg odbora, a ne sa aspekta vašeg političkog stava ili bilo kog drugog člana ovog odbora. Moje mišljenje je da ne postoji državno-pravni kontinuitet između današnje Crne Gore i kraljevine Crne Gore - naveo je Dragović.
Dodao je da misli da ne treba posmatrati podgoričku skupštinu, a posebno ne što se desilo prije ili poslije nje, iz perspektive današnje društvene realnosti.
- A upravo vi to radite - ocijenio je Dragović.
Božović smatra da ne stoji prav da se htjelo djelovati u tom pravcu da se ugrozi državno-pravni status Crne Gore.
- Obrazloženje ne možemo prilagođavati svakom odboru, nego ostaje isto. Razumijem da kolege ne žele da glasaju za ovo, nema potrebe da se muče da nalaze kreativna rješenja. Ovo nije usko politički interes, već kontinuitet naše politike - naveo je Božović i podsjetio da su kad se donosio zakon glasali protiv.
Ponavlja da nije namjera da se dovodi u pitanje državno-pravni status Crne Gore.
- Crna Gora je nezavisna država, Srbija je nezavisna država. Smatramo da je u interesu da bude u prijateljskim odnosima sa Srbijom, jer nam je istorijski i kulturološki i jezički najbliža država - naveo je Božović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2vuDgMPQjfM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Prijedlog Božovića i Kaluđerović da umjesto "nasilne aneksije države" piše "ujedinjenje Crne Gore i Srbije" bez podrške Zakonodavnog odbora

J.V. je odlukom Suda za Prekršaje osuđena na dvadeset dana zatvora zbog vrijeđanja čelnice podgoričke vlasti Z.Š. - potvrdila je za Portal ETV portparolka tog Suda Ana Bokan.
Istim rješenjem, kako je navela, okrivljenoj je izrečena mjera obavezno psihijatrijsko liječenje u zdravstvenoj ustanovi zatvorenog tipa, &nbsp;s tim što se vrijeme provedeno u ustanovi uračunava u izrečenu kaznu zatvora.
J. V. je počinila prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru.&nbsp;
- Okrivljena je 15. novembra na društvenoj mreži "Instagram" naročito se drsko ponašala i vrijeđala Z.Š. Ispod video snimka koji je na društvenoj mreži podijelila zamjenica gradonačelnika Podgorice N.Ð, a na kojem se vide zamjenica i Z.Š. postavila je komentar drske i uvredljive sadržine, a koji se odnosi Z.Š. - navela je Bokan.

Dvadeset dana zatvora zbog vrijeđanja čelnice podgoričke vlasti

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki odbila je žalbu koju je kompanija Bemax izjavila protiv odluke Ministarstva javnih radova o izboru najpovoljnije ponude za adaptaciju stare zgrade Vlade za potrebe Specijalnog državnog tužilaštva. 
 
 Podsjetimo, procijenjena vrijednost radova bila je 1.930.000 eura bez PDV-a, a na tender su se prijavile dvije strane. Bemaxova ponuda vrijedna 1.781.788 eura bez PDV-a, dok ponuda drugog konzorcijuma (Ramel, LD Gradnja, Stambeno, Timing) iznosi 1.928.368 eura bez PDV-a, dakle razlika u plaćanju je 146.580 eura. 
 
 I tako je Ministarstvo za, po njima, najpovoljniju ponudu izabralo skoro 150.000 eura skuplju ponudu.
U rješenju o žalbi navodi se da je Bemax podnio zbog "bitne povrede zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava". Takođe, u žalbi navode i razloge zbog kojih bi, kako tvrde, trebalo iz postupka da bude isključena zajednička ponuda "Ramel". 
 
 "Žalilac (Bemax) u žalbi, u bitnom, ističe da je neopravdano isključen iz postupka javne nabavke, tj. da je razlog koji je naveden kao osnov za isključenje čisto formalistički razlog koji je suprotan načelu ekonomičnosti i konkurentnosti", navodi se, između ostalog, u Rješenju o žalbi. 
 
 Pored toga što je Komisija, nakon utvrđenog razloga za isključenje, odbila da razmatra Bemaxov argument o tome da je njegova ponuda najpovoljnija, takođe je jasno odbila da cijeni navode o nepravilnostima u ponudi Konzorcijuma (Ramel) na koje je Bemax u žalbi ukazao. 
 
 "Zajednička ponuda "Ramel" nije dostavio Ugovor o zajedničkom nastupanju u skladu sa odredbama člana 122 stav 4 Zakona o javnim nabavkama iz razloga što je samo zadnja strana navedenog ugovora dostavljena kao skenirana kopija ali ne i kompletan ugovor. Takođe, nejasno je na osnovu čega je ponuđač zajednička ponuda "Ramel" izvršio podjelu posla ... jer raspodjela posla između članova zajedničke ponude nije izvršena po stavkama, što predstavlja još jedan razlog za isključenje ovog ponuđača iz postupka", citira se u Rješenju o žalbi. 
 
 U krajnjem, Bemax je isključen iz postupka jer je u jednom dijelu, kako Komisija navodi "izjava privrednog subjekta nepravilno sačinjena". 
 
 Takođe, Komisija je u rješenju navela: ,,Komisija za zaštitu prava nije razmatrala ostale žalbene navode žalioca (o cijeni i povoljnosti) jer isti nije dokazao da ne postoji razlog za njegovo isključenje iz postupka javne nabavke i da je njegova ponuda najpovoljnija".
Postavlja se pitanje, da li bi komisija smjela da koristi ovaj pravni stav za eliminaciju ponuđača koji nudi najveću uštedu i čija se suštinska kvalifikovanost ne dovodi u pitanje. 
 
 Dakle, iako se radi o poslu koji nas može koštati značajno više zbog navodno "nepravilno sačinjene izjave", navode koje je kompanija Bemax navela kao razloge zbog kojih bi, po njima, trebalo isključiti iz postupka zajedničku ponudu "Ramel", nijesu ni razmatrani. 
 
 Bemax: Politički motivisan udarac 
 
 Kompanija Bemax nedavno se obratila javnosti saopštenjem u kojem su ocijenili da je odluka o njihovom isključenju politički motivisan udarac. 
 
 "Odluka o diskvalifikaciji je donesena sumnjivom žurbom, u jeku neviđene medijske hajke koja se vodi protiv naše kompanije. Sve je tempirano tako da se Bemax što prije eliminiše iz javnih poslova, bez obzira na štetu po državni budžet - istaknuto je u saopštenju", istakli su u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.4087%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fbemax-transparentnost-ministarstva-na-testu-ko-ce-dobiti-kljucnu-rekonstrukciju-stare-zgrade-vlade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Zakon predviđa mehanizme za prevazilaženje formalnih grešaka 
 
 Načelo javnih nabavki definisano je i Zakonom o javnim nabavkama. Načelo ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti upotrebe javnih sredstava u članu 7 jasno kaže: 
 "Naručilac je dužan da u postupku javne nabavke obezbijedi ekonomično, efikasno i efektivno korišćenje javnih sredstava i da nabavi robe, usluge odnosno radove, odgovarajućeg kvaliteta u odnosu na svrhu, namjenu i procijenjenu vrijednost javne nabavke." 
 
 Zakon o javnim nabavkama (ZJN) takođe predviđa mehanizme za prevazilaženje formalnih grešaka.
U članu 62 ZJN kaže se da: „Naručilac (u ovom slučaju Ministarstvo) može da zahtijeva od ponuđača da razjasni, precizira i prilagodi ponudu ili da pruži dodatne informacije, kojima se ne vrše izmjene osnovnih elemenata ponude, pod uslovom da takvo pojašnjenje nema za posljedicu narušavanje konkurencije ili diskriminaciju ponuđača. '' 
 
 Zbog čega Ministarstvo nije pribjeglo ovim zakonskim mogućnostima nije poznato.
Da li ovo rješenje znači da će od sada državne institucije i u drugim postupcima javnih nabavki isključivati ponuđače zbog sličnih formalnosti, čak i kada oni nude drastično niže cijene?&nbsp;
GLAVNO PITANJE JE: Šta tačno plaćaju građani u toj razlici?

Tag: umjetnost