"Srećan dan" donosi priče o tehnologiji, umjetnosti, teataru i kulinarstvu.&nbsp;
O tome kako tehnologija sve više utiče na svakodnevicu, kao i kreativnost razgovaraćemo sa Tamarom Pavlović, inženjerkom podataka.&nbsp;
Ugostićemo glumicu Hristinu Popović koja se kroz autobiografski šou "Dobra sam ispala, šta mi fali?" bavi porodicom, djetinjstvom i životnim lekcijama.&nbsp;
Gost "Srećnog dana" je i reditelj, profesor i glumac Branko Ilić, povodom jubilarnog 70. izvođenja predstave "Lista za ljubav", komedije koja godinama osvaja publiku.&nbsp;
Za gastronomski kraj jutra, menadžerka gastronomije Anđela Vujović priprema tunjevinu tataki sa bulgur salatom i karamelizovanim smokvama – savršenu kombinaciju svježine i elegancije na tanjiru.&nbsp;
Budite uz "Srećan dan" od devet do 11 sati!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U "Srećnom danu" o tehnologiji, umjetnosti, teataru i kulinarstvu

U večernjoj emisiji “Ljetnjeg programa” naša tema je - jesu li kultura i umjetnost u krizi.
Dok nas svakodnevno preplavljuju kič i šund, a pozorišne sale ostaju poluprazne, čini se da umjetnost sve teže pronalazi put do ljudi, posebno mladih. Djeca sve rjeđe odlaze u pozorište, odrastaju uz muziku sumnjivog kvaliteta, a ulaganja države u kulturu gotovo da i nema.
Ipak, uprkos svemu, postoje oni koji ne odustaju - umjetnici koji vjeruju da istinska umjetnost ima moć da mijenja svijet i da oplemenjuje svakodnevicu.
Naši sagovornici su glumac i producent Dušan Kovačević, profesorica muzike Andrea Demirović i profesorica i prevoditeljka Milica Rajković.

Ljetnje veče na TV E: Jesu li kultura i umjetnost u krizi?

Baviti se umjetnošću u Crnoj Gori je svojevrsni mazohizam, jer naše društvo nije avazovalo do te mjere da cijeni umjetnost, a pogotovu da ne govorimo o glumi i dramskoj umjetnosti i televizijskoj, filmskoj, likovnoj - rekao je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, glumac i jedan od osnivača Regionalne unije tatara (RUTA) i član upravnog odbora Dušan Kovačević.
Ističe da naše društvo ne cijeni dovoljno umjetnost, te da na to utiče naše vaspitanje odmalena, a da se tako i sistem ponaša prema umjetnostima, pa se uvijek najmanje odvaja za kulturu i za obrazovanje, što bi trebalo da bude stub svakog društva.
- Na veliku sreću po nas moje kolege i ja već dugi niz godina, od otvaranja te modernije ere umjetnosti u Crnoj Gori, od otvaranja akademija na Cetinju pa na ovamo zaista se trudimo da ostavimo koliki toliki pečat nacionalnog identiteta, misleći da smo tu, stvaramo u Crnoj Gori, iako svi mi radimo i po regionu i na drugim teritorijama, ali ono što nas karakteriše je to da smo većinom crnogorski stvaraoci, autori i to će ostati zabilježeno za generacije naše zemlje - rekao je Kovačević.
Veliki broj kvalitetnih umjetnika, podsjeća on, iznjedrila je Crna Gora, iako se u umjetnost malo ulaže pažnje i sredstava.
Angažovanje glumaca sa drugih područja, objašnjava Kovačević, u crnogorskim ostvarenjima je sindrom male sredine i neka vrsta kompleksa da je sve tuđe milije i bolje nego naše i da se više cijeni ono što je sa strane.
- Kad sam počeo da radim seriju "Dojč kafe" prije 12 godina insistirali smo da budu to crnogorski glumci, što više crnogorskih autora u svim segmetima, od scenografije, kostimografije, režije. Kada se desi da baš nemamo na našim prostorima, u Crnoj Gori onda smo pribjegavali tome da pozovemo nekoga ko je stručan i ko može da obuči naše ljude. To je bila jedna misija. Onda smo naišli na to da, po nekima, to nije bilo dovoljno kvalitetno, u smislu da je bilo grešaka, ali je misija bila u tome da svi ti ljudi učestvuju u jednom procesu, pa neka i pogriješe, nije niko ostao bez života u tome, ne operišemo, nijesmo hirurzi. Mi smo zaista sa velikim entuzijazmom, zdušno, sa punim srcem i svime što raspolažemo u tom trenutku, znanjem koje smo imali, ušli u jedan proces stvaranja serijskog programa i eto pokrenuli smo to da postoji neki kakav takav kontinuitet stvaranja. Ljudi pribjegavaju da zovnu neke ljude sa strane, za koje misle da će im donijeti popularnost, publiku, to je u principu do mentaliteta, već do sistema - istakao je Kovačević.
Sagovornik emisije Srećan dan kaže da se ne treba zatvarati, već da treba sarađivati sa ljudima koji se zalažu za međugraničnu saradnju.
Teško je glumcima koji nijesu iz Crne Gore, objašnjava Kovačević, iznijeti neku ulogu ulogu sa crnogorskim dijalektom, te kad on dobije ulogu van granica Crne Gore bude to uloga, kako podsjeća, u kojoj igra čovjeka iz Crne Gore.
- Igrao sam i čovjeka sa Raba, autentičnog Hrvata, iz Vukovara, iz Vranja i Nisa, desi se da treba takav karakter, ali sam siguran da ne može to bolje raditi nego čovjek koji je odatle, bez obzira koliki sam sluhista i koliko to mogu da odradim u akcentuaciji, melodiji, kako treba, ipak mislim da taj mentalitet govora ne može čovjek da uradi kao onaj domicilni- naglasio je Kovačević.
RUTA festival egzistira od 2019. godine, ove godine prvi put u Tivtu, a Kovačević kaže da su direktor Centra za kulturu Tivat Goran Božović i gradonačelnik Željko Komnenović imali veliki značaj u prepoznavanju značaja Regionalne unije teatara.
- Tivat je postao proteklih nekoliko dana centar pozorišnog zbivanja, sa značajnim predstavama, ljudima koji su došli umjetnicima koji ponjeli utiske iz Tivta zaista fantastične, u smislu dobrodošlice, organizacije i svega onoga što se tamo zateklo i posebno osvrt na sve ljude koji su zaposleni u Centru za kulturu Tivat, koji su na vrhunski profesionalan način odradili sve to, a mali ih je broj, nije da imaju kao u pozorištima velik broj ljudi za tu logističku podršku i organizacionu, ali su se potrudili na pravi način i da svima bude ugodno, što su govorili javno gosti koji su bili - zaključio je Kovačević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYviuhHTPcOM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kovačević: Baviti se umjetnošću u Crnoj Gori je svojevrsni mazohizam

Čini mi se da je Vojo čekao prvi ružan dan da ode sa Škvera. Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, neobična ličnost, koja je predana samo svojoj umjetnosti, već čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, reditelj, Andro Martinović.
Film o vijeku Voja Stanića sprema se za premjeru. Povod je, kaže reditelj Martinović, bio jubiljel, stotinu godina od Stanićevog rođenja.
- Završavamo ga u trenutku kada nas je Vojo napustio. Ali, nekako, iz noći u noć, gledajući materijale od kojih pravimo film, osjećam koliko je Vojo prisutan. Tako će biti uvijek. Vojo je, kako ga je nazvao jedan od naših sagovornika u filmu, profesor Đorđe Kadijević, bio jedan običan genije. Bila je zaista privilegija dijeliti vrijeme sa njim, uživati u njegovom slikarstvu. To je bila moja lična privilegija, zahvaljujući dubokom prijateljstvu koje je sa njim gajio moj otac. Imao sam priliku puno puta da slušam Voja. Svaki put kada odem u Herceg Novi osjećao bih se kao da sam na nekom malom hodočašću - kaže Martinović.
Slike Voja Stanića su, kaže, prozori u duboko istinit svijet.
- Ako bi se jednog dana desilo ovo čime nam prijete u vijestima, da će doći do smaka svijeta, mislim da bi se on prema Vojovim slikama mogao dobro rekonstruisati i da bismo iz njih razumjeli ko je čovjek - naglasio je Martinović.
Po svemu je bio osoben Vojo Stanić. To, vjeruje Martinović, nije bilo slučajno. Bio je slikar krajnje autentičan, koji se nije trudio da prati duh vremena.
- Svaki slikar pripada svom vremenu, ono je jače od svake individualnosti. Vojo je našao jedan svoj izraz, kako da dočara ono što je neka vrsta realnosti, nazvao bih je možda najbliže magičnom realnošću. Ne bih čak rekao da je to nadrealizam i da Vojo pripada nekom određenom pravcu, jednostavno, umio je da svijet vidi drugačije. Tu počinje i završava se svaka umjetnost - istakao je Martinović.
Premijera filma o Voju Staniću biće 13. decembra u Crnogorskom narodnom pozorištu.
- Pustio sam da Vojo govori sam, tragajući kroz arhivu za njegovim ingenioznim iskazima. Zahvalio bih se Radio Televiziji Crne Gore, koja mi je to omogućila. Izdvojio sam segmente i doveo ih u vezu sa dokumentarnim materijalima, sa Vojovim slikama. Puno galerija i privatnih galerija smo obišli i zabilježili slike. Mislim da će biti dragocjeno da ih publika vidi na jednom mjestu, posebno zato što je dio tih slika u privatnom posjedu. Vojo je, jednostavno, neiscrpna tema. Moj otac stalno pita: “Kad ćete više da završite taj film?” Shvatio sam da se meni ne izlazi iz tog materijala, da toliko inspiriše, i da se uvijek nalazi neki novi način da se pristupi Voju. Čini mi se da bi najbolje bilo da traje tako u nedogled. Ali, moraćemo jednog trenutka da stavimo špicu - kaže reditelj.
Vojo Stanić je crnogorskom društvu ostavio moralno nasljeđe. Naročito, podsjeća Martinović, u teškim vremenima kada je bio stub koji držao najbolje što je u našoj tradiciji. I onda kad se Crna Gora obrukala za Dubrovnik.
- Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, jedna neobicna ličnost koja je predana samo svojoj umjetnosti, već i čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - zaključio je Martinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxMIRICzP0E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Martinović: Vojo Stanić umio da vidi svijet drugačije, tu počinje i završava se svaka umjetnost

Brojni građani reagovali su na spot Glavnog grada za kampanju "Podgorica blista kad je čista" ukazujući da se u njemu forsiraju stereotipi, da se žena predstavlja kao objekat - kao i da vode seksističku kampanju. U Glavnom gradu su na to poručili da nijesu imali namjeru da povrijede ničija osjećanja - već da se radi o umjetnosti.
- Umjetnost nudi slobodu izraza u kojoj nema mjesta politici, a poštujući autorski rad Glavni grad ni na koji način nije uticao na kreativnu obradu ključne poruke koja je trebalo da bude prenijeta kroz kampanju ,,Podgorica blista, kad je čista" čiji je jedini cilj podizanje svijesti o značaju pravilnog odlaganja otpada. Uprkos različitim intepretacijama, među kojima su najbrojnije politički motivisane, poruke koje upućujemo nikada se nisu odnosile na podjelu između žena i muškaraca ili bilo koju drugu podjelu osim na savjesne i nesavjesne, budući da smo uvijek glasni kada je u pitanju promocija istinskih vrijednosti koje doprinose boljitku društva u cjelini - naglasili su oni.
Poručili su da autorski tim kampanje nije imao namjeru da povrijedi bilo čije osjećanje, već da podstakne na društvenu angažovanost.
Stav građana dijeli i predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović.
- Smatram da je potpuno neprimjereno korišćenje rodnih uloga u promociji usluga koje su namijenjene svim građanima i građankama. Spot Glavnog grada "Podgorica blista kad je čista" ne odražava odnos grada prema ženama, niti se uklapa u moju borbu za rodnu ravnopravnost. Posebno zabrinjava činjenica da su žene u spotu prikazane na stereotipan i degradirajući način, i svedene na objekte pažnje slučajnih prolaznika. Jasno je da je spot seksistički i da dodatno učvršćuje rodne stereotipe. Ono što je najvažnije, ovaj sadržaj ne odražava stvarne stavove o ženama i njihovoj ulozi u društvu - kazala je ona.

Glavni grad na konstatacije da su objavili seksistički spot poručuje da se radi o umjetnosti

Voda se polako povlači, ali ostaju problemi koje su poplave ogolile. Je li država adekvatno odgovorila - u emisiji E-uživo, pitamo ekološkog aktivistu Vuka Ikovića.
Takotsubo kardiomiopatija, odnosno stanje slomljenog srca, povezano je sa jakim emocionalnim stresom ili stresnim događajima. Panelisti emisije komentarisaće rezultate istraživanja, koje je obuhvatilo više od 200 000 ljudi, a čiji rezultati su - kako prenose svjetski mediji -iznenađujući.
Emisiju E-uživo danas gledajte na TV E - od 16 do 17 i 30.

E uživo: Poplave, stanje slomljenog srca...

Više nevladinih organizacuja, građanske aktivistkinje i aktivisti pozdravili su odluku Skupštine Crne Gore od 31. decembra o imenovanju Dragoljuba Duška Vukovića, kandidata nevladinih organizacija iz oblasti medija, za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU). 
Ovo imenovanje, kako su saopštili, predstavlja važnu potvrdu nezavisnosti državnog regulatora u oblasti medija i primjer pobjede javnog interesa nad pokušajem političke kontrole. 
Podsjećaju da je do ovog imenovanja došlo pošto je 18 mjeseci protraćeno u pokušajima političkih partija vladajuće većine da ne izaberu kandidata NVO koga ne mogu da kontrolišu.
- Savjet nezavisnog državnog organa kao što je AMU ubuduće ne smije biti predmet partijskih kalkulacija, već prihvaćen kao nezavisno regulatorno tijelo koje djeluje u interesu građana i zaštite slobode medija. Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama propisuje da je AMU nezavisni državni organ koji sprovodi svoje nadležnosti nepristrasno i stručno. Imenovanje članova Savjeta AMU, kao organa upravljanja, vrši Skupština, pored ostalog, na predlog NVO iz oblasti medija. NVO su blagovremeno predložile Vukovića, koji je ispunjavao sve uslove za imenovanje, uključujući i to da je partijski nezavisan i nepristrasan kandidat - navedeno je u saopštenju koje potpisuju grupa nevladinih organizacija i građanski aktivisti.
Podsjećaju da je prvi javni poziv Skupština je raspisala 10. decembra 2024, sa zakašnjenjem od šest mjeseci, i poništen je 24. januara 2025. zbog navodne „tehničke greške“, nakon što je NVO LGBT Forum Progres upozorio rukovodstvo Skupštine da formulacija poziva može dovesti do nezakonitog izbora i sudskog osporavanja, nakon čega je poziv povučen.
Drugi poziv, raspisan 30. januara 2025, izmijenjen je fokusiranjem na zakonsku odredbu koja omogućava da samo NVO iz oblasti medija predlože konkretnog člana Savjeta za koga je konkurs raspisan, ali je uprkos tome u aprilu nezakonito poništen od strane Administrativnog odbora, uz obrazloženje o navodno nejasnim formularima koje je isti Odbor prethodno usvojio.
Treći poziv je raspisan 13. maja 2025. Administrativni odbor je 10. jula utvrdio da je kandidatura Dragoljuba Duška Vukovića ispravna i podržana od devet ovlašćenih NVO, ali je 24. jula, mimo zakonske procedure, organizovao i tzv. konsultativno saslušanje.
Nakon toga, 30. jula, poslanici u Skupštini Crne Gore nijesu dali potrebnu podršku da Vuković bude imenovan, ostavši uzdržani, čime je postupak imenovanja članova Savjeta AMU po treći put vraćen na početak. Time su, smatraju u NVO sektoru i građanski aktivisti ignorisane i jasne poruke i upozorenja institucija Evropske unije. 
- U tom kontekstu, poslanica vladajuće partije PES, Jelena Nedović, u jednom trenutku je i otvoreno sugerisala da u Savjetu AMU treba da bude predstavnik NVO sektora „po ukusu vlasti“, čime je dovela u pitanje integritet NVO i obesmislila zakonsko rješenje koje im daje pravo da samostalno kandiduju člana Savjeta - naglašeno je u saopštenju.
U oktobarskom Izvještaju o napretku Crne Gore, Evropska komisija je ukazala da Skupština još nije imenovala člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, čime su probijeni zakonom propisani rokovi, dok su postupci imenovanja u dva navrata poništavani. Prema ocjeni Komisije, takva situacija je onemogućila punu primjenu važećeg zakonskog okvira i nametnula potrebu za hitnim imenovanjem preostalih članova Savjeta AMU.
Iz Brisela se, upozoravaju NVO i građanski aktivisti, kontinuirano poručivalo da Agencija za audiovizuelne medijske usluge mora funkcionisati profesionalno i biti nezavisna od partijskog uticaja.
- Dodatno, zajednički konsultativni odbor civilnog društva između Evropske unije i Crne Gore na 21. sastanku odžanom u Briselu 16. decembra 2025. pozvao je crnogorski parlament da imenuje – bez odlaganja i neprimjerenog političkog uticaja i miješanja – članove Savjeta AMU, poštujuci nedavno usvojene medijske zakone kojima se predviđa stvaranje nezavisnog medijskog regulatora - naglašeno je u saopštenju.
Nakon kontinuiranog pritiska nevladinih organizacija i jasnih upozorenja institucija Evropske unije, u Skupštini je zakazano novo glasanje. Izbor Duška Vukovića konačno je potvrđen 31. decembra 2025, uz kašnjenje od oko 18 mjeseci u odnosu na zakonski rok, odnosno godinu dana od raspisivanja prvog javnog poziva, dok je Savjet AMU u međuvremenu djelovao neregularno, sa tri od propisanih pet članova, sa znatno umanjenom efikasnošću i nezavisnošću.
- U okolnostima u kojima političke partije na vlasti otvoreno teže da kontrolišu državne institucije koje u pravnom poretku Crne Gore moraju ostati nezavisne, izbor Vukovića ima posebnu težinu. Njegova stručnost, integritet i politička nepristrasnost ključni su za rad Savjeta AMU i zaštitu javnog interesa, zbog čega ovaj izbor predstavlja pozitivan signal u svjetlu upozorenja Evropske komisije - istaknuto je u saopštenju.
Očekuju da predstojeći postupci izbora članova Savjeta AMU i Savjeta RTCG budu primjer poštovanja vladavine prava i nezavisnosti regulatornih agencija i javnog servisa na putu ka Evropskoj uniji.
Potpisnici saopštenja:
Akcija za ljudska prava (HRA)
Asocijacija Spektra
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Centar za građanske slobode (CEGAS)
Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Centar za zensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Centar za romske inicijative (CRI)
Centar za ženska prava (CŽP)
Crnogorski ženski lobi (CŽL)
Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava i sloboda (CKM)
Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro
Crnogorsko filološko društvo
ERA – Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj
Ipso Facto
Juventas
Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje
Otvoreni Centar “Bona Fide” – Pljevlja
Prima
Sindikat medija Crne Gore
Sigurna ženska kuća (SŽK)
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)
Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava”
Paula Petričević, građanska aktivistkinja
Milena Bešić, građanska aktivistkinja
Milica Kankaraš Berber, umjetnica i aktivistkinja
Nikola Vukčević, reditelj i nekadašnji član Savjeta RTVCG

Grupa NVO i građanski aktivisti: Imenovanje Vukovića za člana Savjeta AMU potvrda nezavisnosti državnog medijskog regulatora

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković je, povodom obilnih i kontinuiranih padavina, kazao da je taj grad tokom prethodnih dana funkcionisao bez većih poteškoća zahvaljujući ozbiljnoj pripremi i koordinisanom radu svih službi.
Đurašković je rekao da je sprovedeno niz konkretnih aktivnosti koje su obuhvatale čišćenje kompletnog rastinja u koritu i okolini istočnog kraka Borovičkog kanala uz Vučedolsku ulicu i sanaciju dijela korita istoimenog kanala. 
- Radovi su podrazumijevali i temeljno čišćenje kanala kroz kompleks Bojane do uliva u Borovički potok, što je imalo direktan uticaj na smanjenje plavljenja Belvederske ulice. Ovi zahvati predstavljaju važan dio sistema za kanalisanje i odvođenje atmosferskih i poplavnih voda duž cijelog Borovičkog kanala do Istražne štolne. Istovremeno, redovno održavanje atmosferske kanalizacije i slivnika na svim gradskim saobraćajnicama omogućilo je nesmetano oticanje vode - istakao je Đurašković u saopštenju za medije.
On je napomenuo da je u toku prva faza rekonstrukcije Vučedolske ulice koja obuhvata kanalisanje i odvođenje atmosferskih i poplavnih voda od glavnog ponora do Istražne štolne (budući hidrotehnički tunel Belveder).
Na ovaj način, kako je istakao Đurašković, otpočelo je trajno i sistemsko rješavanje problema poplava na Cetinju, kroz planske i koordinisane infrastrukturne projekte koji zamjenjuju dosadašnja privremena i nedovoljna rješenja.
- Nastavljamo da radimo za Cetinje, uvjereni da se ozbiljnim i odgovornim radom postižu trajni rezultati - zaključio je Đurašković.

Đurašković: Iako je grad sa najvećom količinom padavina, Cetinje funkcionisalo bez većih poteškoća

Protiv S.J. (18) iz Kotora podnijeta je krivična prijava nakon što je policiji u Tivtu na uvid dao saobraćajnu dozvolu na ime D.V.
- Prilikom kontrole S.J. je policijskim službenicima na uvid dao saobraćajnu dozvolu na ime D.V. u kojoj su registarske oznake koje se nisu poklapale sa registarskim oznakama istaknutim na vozilu kojim je upravljao - naveli su u Upravi policije.
Državni tužilac je ocijenio da se u njegovim radnjama stiču elementi krivičnog djela falsifikovanje isprave.
Protiv njega je podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Tag: umjetnost