"Srećan dan" donosi priče o tehnologiji, umjetnosti, teataru i kulinarstvu.&nbsp;
O tome kako tehnologija sve više utiče na svakodnevicu, kao i kreativnost razgovaraćemo sa Tamarom Pavlović, inženjerkom podataka.&nbsp;
Ugostićemo glumicu Hristinu Popović koja se kroz autobiografski šou "Dobra sam ispala, šta mi fali?" bavi porodicom, djetinjstvom i životnim lekcijama.&nbsp;
Gost "Srećnog dana" je i reditelj, profesor i glumac Branko Ilić, povodom jubilarnog 70. izvođenja predstave "Lista za ljubav", komedije koja godinama osvaja publiku.&nbsp;
Za gastronomski kraj jutra, menadžerka gastronomije Anđela Vujović priprema tunjevinu tataki sa bulgur salatom i karamelizovanim smokvama – savršenu kombinaciju svježine i elegancije na tanjiru.&nbsp;
Budite uz "Srećan dan" od devet do 11 sati!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U "Srećnom danu" o tehnologiji, umjetnosti, teataru i kulinarstvu

U večernjoj emisiji “Ljetnjeg programa” naša tema je - jesu li kultura i umjetnost u krizi.
Dok nas svakodnevno preplavljuju kič i šund, a pozorišne sale ostaju poluprazne, čini se da umjetnost sve teže pronalazi put do ljudi, posebno mladih. Djeca sve rjeđe odlaze u pozorište, odrastaju uz muziku sumnjivog kvaliteta, a ulaganja države u kulturu gotovo da i nema.
Ipak, uprkos svemu, postoje oni koji ne odustaju - umjetnici koji vjeruju da istinska umjetnost ima moć da mijenja svijet i da oplemenjuje svakodnevicu.
Naši sagovornici su glumac i producent Dušan Kovačević, profesorica muzike Andrea Demirović i profesorica i prevoditeljka Milica Rajković.

Ljetnje veče na TV E: Jesu li kultura i umjetnost u krizi?

Baviti se umjetnošću u Crnoj Gori je svojevrsni mazohizam, jer naše društvo nije avazovalo do te mjere da cijeni umjetnost, a pogotovu da ne govorimo o glumi i dramskoj umjetnosti i televizijskoj, filmskoj, likovnoj - rekao je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, glumac i jedan od osnivača Regionalne unije tatara (RUTA) i član upravnog odbora Dušan Kovačević.
Ističe da naše društvo ne cijeni dovoljno umjetnost, te da na to utiče naše vaspitanje odmalena, a da se tako i sistem ponaša prema umjetnostima, pa se uvijek najmanje odvaja za kulturu i za obrazovanje, što bi trebalo da bude stub svakog društva.
- Na veliku sreću po nas moje kolege i ja već dugi niz godina, od otvaranja te modernije ere umjetnosti u Crnoj Gori, od otvaranja akademija na Cetinju pa na ovamo zaista se trudimo da ostavimo koliki toliki pečat nacionalnog identiteta, misleći da smo tu, stvaramo u Crnoj Gori, iako svi mi radimo i po regionu i na drugim teritorijama, ali ono što nas karakteriše je to da smo većinom crnogorski stvaraoci, autori i to će ostati zabilježeno za generacije naše zemlje - rekao je Kovačević.
Veliki broj kvalitetnih umjetnika, podsjeća on, iznjedrila je Crna Gora, iako se u umjetnost malo ulaže pažnje i sredstava.
Angažovanje glumaca sa drugih područja, objašnjava Kovačević, u crnogorskim ostvarenjima je sindrom male sredine i neka vrsta kompleksa da je sve tuđe milije i bolje nego naše i da se više cijeni ono što je sa strane.
- Kad sam počeo da radim seriju "Dojč kafe" prije 12 godina insistirali smo da budu to crnogorski glumci, što više crnogorskih autora u svim segmetima, od scenografije, kostimografije, režije. Kada se desi da baš nemamo na našim prostorima, u Crnoj Gori onda smo pribjegavali tome da pozovemo nekoga ko je stručan i ko može da obuči naše ljude. To je bila jedna misija. Onda smo naišli na to da, po nekima, to nije bilo dovoljno kvalitetno, u smislu da je bilo grešaka, ali je misija bila u tome da svi ti ljudi učestvuju u jednom procesu, pa neka i pogriješe, nije niko ostao bez života u tome, ne operišemo, nijesmo hirurzi. Mi smo zaista sa velikim entuzijazmom, zdušno, sa punim srcem i svime što raspolažemo u tom trenutku, znanjem koje smo imali, ušli u jedan proces stvaranja serijskog programa i eto pokrenuli smo to da postoji neki kakav takav kontinuitet stvaranja. Ljudi pribjegavaju da zovnu neke ljude sa strane, za koje misle da će im donijeti popularnost, publiku, to je u principu do mentaliteta, već do sistema - istakao je Kovačević.
Sagovornik emisije Srećan dan kaže da se ne treba zatvarati, već da treba sarađivati sa ljudima koji se zalažu za međugraničnu saradnju.
Teško je glumcima koji nijesu iz Crne Gore, objašnjava Kovačević, iznijeti neku ulogu ulogu sa crnogorskim dijalektom, te kad on dobije ulogu van granica Crne Gore bude to uloga, kako podsjeća, u kojoj igra čovjeka iz Crne Gore.
- Igrao sam i čovjeka sa Raba, autentičnog Hrvata, iz Vukovara, iz Vranja i Nisa, desi se da treba takav karakter, ali sam siguran da ne može to bolje raditi nego čovjek koji je odatle, bez obzira koliki sam sluhista i koliko to mogu da odradim u akcentuaciji, melodiji, kako treba, ipak mislim da taj mentalitet govora ne može čovjek da uradi kao onaj domicilni- naglasio je Kovačević.
RUTA festival egzistira od 2019. godine, ove godine prvi put u Tivtu, a Kovačević kaže da su direktor Centra za kulturu Tivat Goran Božović i gradonačelnik Željko Komnenović imali veliki značaj u prepoznavanju značaja Regionalne unije teatara.
- Tivat je postao proteklih nekoliko dana centar pozorišnog zbivanja, sa značajnim predstavama, ljudima koji su došli umjetnicima koji ponjeli utiske iz Tivta zaista fantastične, u smislu dobrodošlice, organizacije i svega onoga što se tamo zateklo i posebno osvrt na sve ljude koji su zaposleni u Centru za kulturu Tivat, koji su na vrhunski profesionalan način odradili sve to, a mali ih je broj, nije da imaju kao u pozorištima velik broj ljudi za tu logističku podršku i organizacionu, ali su se potrudili na pravi način i da svima bude ugodno, što su govorili javno gosti koji su bili - zaključio je Kovačević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYviuhHTPcOM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kovačević: Baviti se umjetnošću u Crnoj Gori je svojevrsni mazohizam

Čini mi se da je Vojo čekao prvi ružan dan da ode sa Škvera. Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, neobična ličnost, koja je predana samo svojoj umjetnosti, već čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, reditelj, Andro Martinović.
Film o vijeku Voja Stanića sprema se za premjeru. Povod je, kaže reditelj Martinović, bio jubiljel, stotinu godina od Stanićevog rođenja.
- Završavamo ga u trenutku kada nas je Vojo napustio. Ali, nekako, iz noći u noć, gledajući materijale od kojih pravimo film, osjećam koliko je Vojo prisutan. Tako će biti uvijek. Vojo je, kako ga je nazvao jedan od naših sagovornika u filmu, profesor Đorđe Kadijević, bio jedan običan genije. Bila je zaista privilegija dijeliti vrijeme sa njim, uživati u njegovom slikarstvu. To je bila moja lična privilegija, zahvaljujući dubokom prijateljstvu koje je sa njim gajio moj otac. Imao sam priliku puno puta da slušam Voja. Svaki put kada odem u Herceg Novi osjećao bih se kao da sam na nekom malom hodočašću - kaže Martinović.
Slike Voja Stanića su, kaže, prozori u duboko istinit svijet.
- Ako bi se jednog dana desilo ovo čime nam prijete u vijestima, da će doći do smaka svijeta, mislim da bi se on prema Vojovim slikama mogao dobro rekonstruisati i da bismo iz njih razumjeli ko je čovjek - naglasio je Martinović.
Po svemu je bio osoben Vojo Stanić. To, vjeruje Martinović, nije bilo slučajno. Bio je slikar krajnje autentičan, koji se nije trudio da prati duh vremena.
- Svaki slikar pripada svom vremenu, ono je jače od svake individualnosti. Vojo je našao jedan svoj izraz, kako da dočara ono što je neka vrsta realnosti, nazvao bih je možda najbliže magičnom realnošću. Ne bih čak rekao da je to nadrealizam i da Vojo pripada nekom određenom pravcu, jednostavno, umio je da svijet vidi drugačije. Tu počinje i završava se svaka umjetnost - istakao je Martinović.
Premijera filma o Voju Staniću biće 13. decembra u Crnogorskom narodnom pozorištu.
- Pustio sam da Vojo govori sam, tragajući kroz arhivu za njegovim ingenioznim iskazima. Zahvalio bih se Radio Televiziji Crne Gore, koja mi je to omogućila. Izdvojio sam segmente i doveo ih u vezu sa dokumentarnim materijalima, sa Vojovim slikama. Puno galerija i privatnih galerija smo obišli i zabilježili slike. Mislim da će biti dragocjeno da ih publika vidi na jednom mjestu, posebno zato što je dio tih slika u privatnom posjedu. Vojo je, jednostavno, neiscrpna tema. Moj otac stalno pita: “Kad ćete više da završite taj film?” Shvatio sam da se meni ne izlazi iz tog materijala, da toliko inspiriše, i da se uvijek nalazi neki novi način da se pristupi Voju. Čini mi se da bi najbolje bilo da traje tako u nedogled. Ali, moraćemo jednog trenutka da stavimo špicu - kaže reditelj.
Vojo Stanić je crnogorskom društvu ostavio moralno nasljeđe. Naročito, podsjeća Martinović, u teškim vremenima kada je bio stub koji držao najbolje što je u našoj tradiciji. I onda kad se Crna Gora obrukala za Dubrovnik.
- Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, jedna neobicna ličnost koja je predana samo svojoj umjetnosti, već i čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - zaključio je Martinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxMIRICzP0E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Martinović: Vojo Stanić umio da vidi svijet drugačije, tu počinje i završava se svaka umjetnost

Brojni građani reagovali su na spot Glavnog grada za kampanju "Podgorica blista kad je čista" ukazujući da se u njemu forsiraju stereotipi, da se žena predstavlja kao objekat - kao i da vode seksističku kampanju. U Glavnom gradu su na to poručili da nijesu imali namjeru da povrijede ničija osjećanja - već da se radi o umjetnosti.
- Umjetnost nudi slobodu izraza u kojoj nema mjesta politici, a poštujući autorski rad Glavni grad ni na koji način nije uticao na kreativnu obradu ključne poruke koja je trebalo da bude prenijeta kroz kampanju ,,Podgorica blista, kad je čista" čiji je jedini cilj podizanje svijesti o značaju pravilnog odlaganja otpada. Uprkos različitim intepretacijama, među kojima su najbrojnije politički motivisane, poruke koje upućujemo nikada se nisu odnosile na podjelu između žena i muškaraca ili bilo koju drugu podjelu osim na savjesne i nesavjesne, budući da smo uvijek glasni kada je u pitanju promocija istinskih vrijednosti koje doprinose boljitku društva u cjelini - naglasili su oni.
Poručili su da autorski tim kampanje nije imao namjeru da povrijedi bilo čije osjećanje, već da podstakne na društvenu angažovanost.
Stav građana dijeli i predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović.
- Smatram da je potpuno neprimjereno korišćenje rodnih uloga u promociji usluga koje su namijenjene svim građanima i građankama. Spot Glavnog grada "Podgorica blista kad je čista" ne odražava odnos grada prema ženama, niti se uklapa u moju borbu za rodnu ravnopravnost. Posebno zabrinjava činjenica da su žene u spotu prikazane na stereotipan i degradirajući način, i svedene na objekte pažnje slučajnih prolaznika. Jasno je da je spot seksistički i da dodatno učvršćuje rodne stereotipe. Ono što je najvažnije, ovaj sadržaj ne odražava stvarne stavove o ženama i njihovoj ulozi u društvu - kazala je ona.

Glavni grad na konstatacije da su objavili seksistički spot poručuje da se radi o umjetnosti

Na Dan oslobođenja Podgorice, &nbsp;u Budilniku na Televiziji E pitamo da li je Glavni grad spreman za izazove ka EU, te kako sačuvati autentični duh u vremenu ubrzanih promjena, šta od nekadašnjeg grada prepoznajemo danas, a šta smo dužni da sačuvamo za buduće generacije...
Osvrćemo se i na političku sliku - kakve poruke nosi Dan oslobođenja i kako izgleda Podgorica iz ugla onih koji je vode.
Govorićemo i o ljudima koji svakodnevno mijenjaju društvo nabolje. Udruženje roditelja djece sa poteškoćama u razvoju dobitnik je Nagrade „19. decembar“ - priznanja za istrajnost, humanost i borbu za dostojanstvo svakog djeteta.
Istražujemo i turistički potencijal - šta Glavni grad nudi posjetiocima, a šta je ono što ih najviše privlači i zbog čega se vraćaju. Na kraju, donosimo prazničnu atmosferu - počinje Podgorički pazar, mjesto susreta, zabave i radosti za cijelu porodicu.

Budilnik na TV E: Je li Glavni grad spreman za izazove ka EU, što od nekadašnjeg grada prepoznajemo danas...

Ovo što se trenutno dešava u Pljevljima je zločin protiv čovječnosti, najgori mogući ekološki zločin, kazao je ekološki aktivista Aleksandar Dragićević za Radio Slobodna Evropa, ilustrujući život u ovom gradu posljednjih dana.
Naime, u ovoj sjevernoj opštini od 13. decembra su izmjerena ekstremna prekoračenja štetnih čestica sumpor-dioksida (SO₂) u vazduhu.
Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, vrijednosti su dostizale i do 805 mikrograma po kubnom metru, što je višestruko iznad dozvoljene satne granice od 350 i dnevnog limita od 125.
Ekstremne vrijednosti zagađenja se poklapaju sa “puštanjem u rad” državne Termoelektrane ali i preko 4.000 ložišta domaćinstva za grijanje tokom zime, gdje većina za ogrijev koristi ugalj.
Čestice koje nastaju tokom loženja, klasifikovane su kao kancerogene.
Međutim, iz Elektroprivrede Crne Gore su saopštili da Termoelektrana nije uzrok zagađenja i najavili umanjenje tri računa za struju ovom gradu za 50 odsto.
Povodom te odluke, ljekar Ilhan Tursumović je 17. decembra na protestnom skupu u Pljevljima povodom zagađenja rekao da je samo u tom gradu “ljudski život jeftiniji od kilovata električne energije”.
Inače, Pljevlja su mali rudarski grad na sjeveru zemlje, sa oko 30 hiljada stanovnika.
Zbog pogoršanja kvaliteta vazduha, Institut za javno zdravlje Crne Gore izdao je preporuke i upozorenja.
Posebno su, kažu, ugrožene trudnice, mlađa djeca, stariji, kao i oboljeli od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti.
Preporučili su izbjegavanje boravka i fizičkih aktivnosti na otvorenom, apelovali da se ne provjetravaju stambene prostorije.
U Opštoj bolnici Pljevlja trenutno je hospitalizovano devetoro djece, koja su, kako se navodi u saopštenju Ministarstva zdravlja, stabilno.
- Širom Crne Gore zabilježen je porast broja djece sa respiratornim tegobama, što povezuju sa sezonskim talasom virusnih infekcija, a ne isključivo sa zagađenjem vazduha - navedeno je u saopštenju.
<h2>Ko je krivac za zagađenje?</h2>
Termoelektrana Pljevlja puštena je u pogon 1. decembra, nakon višemjesečne ekološke rekonstrukcije čiji je cilj smanjenje emisija štetnih gasova. Trenutno je u probnom režimu.
Investicija je vrijedna oko 80 miliona eura.
Opozicija i dio civilnog sektora tvrde da je Termoelektrana uključena bez funkcionalnog sistema za odsumporavanje i bez potrebnih inspekcijskih saglasnosti, te da se nagli rast koncentracija sumpor-dioksida u Pljevljima poklapa sa njenim ponovnim radom.
Iz državne Elektroprivrede Crne Gore tvrde da termoelektrana nije uzrok zagađenja i da u fazi probnog rada ekološki podsistemi ne funkcionišu istovremeno, već se uključuju postepeno.
Kako navode, to je standardna tehnička praksa.
Ističu i da je zagađenje u Pljevljima dugogodišnji, sezonski problem, na koji utiču individualna ložišta i nepovoljni meteorološki uslovi.
Ministar ekologije Damjan Ćulafić saopštio je da je ekološka inspekcija tokom nadzora u Termoelektrani Pljevlja utvrdila da automatski sistem za mjerenje emisija ne funkcioniše, zbog čega je naloženo njegovo osposobljavanje i sprovođenje nezavisnih mjerenja.
<h2>“Ovo je zločin protiv čovječnosti”</h2>
Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević ocjenjuje da je Termoelektrana Pljevlja najveći pojedinačni zagađivač u gradu, iako, kako kaže, nije jedini.
- Trebalo bi je odmah ugasiti. Ovo što se trenutno dešava u Pljevljima je zločin protiv čovječnosti i jedan od najtežih ekoloških zločina, jer nadležni znaju da uređaji za odsumporavanje ne funkcionišu i da sirovi dim ide direktno u atmosferu i ugrožava zdravlje građana - kaže Dragićević za RSE.
Navodi da Termoelektrana koristi stotine tona uglja po satu i zbog toga je najveći izvor sumpor-dioksida.
- Suštinski problem Pljevalja je dugogodišnja zavisnost od uglja – i za proizvodnju struje i za grijanje - istakao je Dragićević.
Upozorava da, osim Termoelektrane, značajan izvor zagađenja predstavljaju i hiljade individualnih ložišta, kao i gradska toplana, u kojima se tokom zime sagorijevaju velike količine uglja i sirovog drveta.
Ukazuje da se ovim problemom sistemski niko nije bavio decenijama.
Kao ključne mjere navodi zabranu prodaje uglja fizičkim licima, obustavu rada Termoelektrane dok se u potpunosti ne osposobe uređaji za odsumporavanje i sistem za transport šljake, kao i subvencionisanje električne energije kako bi se građani motivisali da pređu na održivije izvore grijanja.
<h2>Sumpor-dioksid okupio građane na protest</h2>
Rekordno prekoračenje koncentracije sumpor-dioksida okupio je na protestu nekoliko stotina građana 17. decembra.
Zatražili su da se Termoelektrana zatvori dok se ne završi njena potpuna ekološka rekonstrukcija, i poručeno da zdravlje Pljevljaka mora biti iznad interesa energetskih kompanija.
Kritikovali su i odluku Elektroprivrede da domaćinstvima u tom gradu odobri 50 odsto popusta na aktivnu električnu energiju, navodeći da se radi o umanjenju od 10-15 eura.
- Naše zdravlje ne može da se plati popustom od deset ili petnaest eura na račun za struju. Ne tražimo subvencije, nego vazduh koji ne truje našu djecu. Samo je u Pljevljima život jeftiniji od kilovata električne energije - kazao je doktor Ilhan Tursumović i dodao da svaki četvrti Pljevljak umire od posledica zagađenja vazduha.
Građanski aktivista Pavle Čolović kazao je da je odavno nepodnošljivo.
- Pljevlja nisu pepeljara. Građani nisu kolateralna šteta. Djeca nisu statistika. Nećemo ćutati, niti se povući. I nećemo da dišemo pepeo da bi se neko pravio da je sve u redu. Vazduh je pravo. Ćutanje je saučesništvo. Vrtić nam je udaljen tri minuta hoda od kuće, ali djecu do tamo vozim autom. Disati se ne može, pa makar malo da umanjim štetu. Ili makar mislim da ih čuvam - kaže Jovan iz Pljevalja za Radio Slobodna Evropa.
<h2>URA podnijela krivičnu prijavu</h2>
Građanski pokret URA podnio je krivičnu prijavu protiv rukovodstva Elektroprivrede Crne Gore i ministra energetike zbog sumnje da je Termoelektrana nezakonito puštena u probni rad i da je time ugroženo zdravlje građana.
Tvrde da elektrana od 1. decembra radi bez potrebnih saglasnosti i nezavršenih segmenata ekološke rekonstrukcije.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je poručio je i da su nadležni morali pokazati veću odgovornost i prisustvo na terenu.
On je posebno ukazao na ulogu Termoelektrane Pljevlja, ističući da su njene emisije direktno povezane sa posljedicama po zdravlje građana.
- Neko u Podgorici mora da čuje šta se dešava u Pljevljima, da je prije neko veče više djece završilo u bolnici upravo zbog ekološke katastrofe koja se desila - rekao je Milatović, dodajući da je nedopustivo što u Pljevljima, usred krize, nije prisutan nijedan član Vlade.
<h2>Regionalni problem</h2>
U noći između 13. i 14. decembra, na državnoj mjernoj stanici zabilježene su satne vrijednosti od 557, 805 i 695 mikroggrama po metru kubnom.
Prema Direktivi Evropske unije o kvalitetu vazduha, satni limit od 350 µg/m³ ne smije biti prekoračen više od 24 puta godišnje.
U Pljevljima je taj prag, prema dostupnim podacima, premašen 23 puta u samo tri dana, od subote do ponedjeljka, 15. decembra.
Izvještaj Bankwatch Network “Uskladiti ili zatvoriti” 2025 pokazuje da termoelektrane na ugalj u zemljama Zapadnog Balkana više od sedam godina nisu ispunile obaveze za smanjenje emisija štetnih gasova, uključujući sumpor-dioksid.
Prema podacima iz izvještaja, ukupne emisije SO₂ iz termoelektrana obuhvaćenih nacionalnim planovima za smanjenje emisija u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji bile su šest puta veće od zakonom dozvoljenih u 2024. godini.
Situacija u Pljevljima je ogledalo šireg regionalnog problema o kojem godinama piše Bankwatch.
U njima se često ponavlja informacija da mali broj termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu emituje više SO2 nego preko 200 takvih postrojenja u EU

Ljekar Tursumović: Samo u Pljevljima je život jeftiniji od kilovata struje

Vlada Crne Gore donijela je na današnjoj sjednici Odluku o utvrđivanju godišnjeg broja dozvola za privremeni boravak i rad stranaca iduće godine.
Na prijedlog Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga za 2026. godinu utvrđena je godišnja kvota u ukupnom broju od 28.988 dozvola.
- Iz navedenog broja, izdvaja se 5.000 dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, koje Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, može dodatno rasporediti za pojedine namjene, u skladu sa potrebama tržišta rada na zahtjev Zavoda za zapošljavanje Crne Gore - naveli su u Vladi.
Za zapošljavanje stranaca se, kažu oni, utvrđuje 21.668 dozvola i za sezonsko zapošljavanje 2.320 dozvola.
- Dakle, iz ukupno utvrđenog broja raspoređeno je 23.988 dozvola - naglasili su u Vladi.
Najviše dozvola, prema njihovim riječima, je opredijeljeno za usluge smještaja i ishrane - 6.150 dozvola, građevinarstvo - 6.000 dozvola, ostale uslužne djelatnosti - 5.268 dozvola, trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala - 1.453 dozvola, stručne, naučne, inovacione i tehničke djelatnosti - 1.200 dozvola, informisanje i komunikacije - 878 dozvola i prerađivačka industrija - 527 dozvola.
- Zakonom o strancima propisano je da godišnji broj dozvola za privremeni boravak i rad stranaca-godišnju kvotu utvrđuje Vlada, u skladu sa migracionom politikom, stanjem i kretanjem na tržištu rada u Crnoj Gori, najkasnije do 30. novembra tekuće godine, za narednu godinu. Godišnjom kvotom utvrđuju se djelatnosti u kojima se stranci mogu zapošljavati. U okviru godišnje kvote odvojeno se utvrđuje godišnja kvota za zapošljavanje i za sezonsko zapošljavanje stranaca - naveli su u Vladi.
Godišnja kvota se, kako su dodali, utvrđuje na predlog organa državne uprave nadležnog za poslove rada, uz prethodno pribavljena mišljenja Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, organa državne uprave nadležnih za pojedine djelatnosti za koje se utvrđuje godišnja kvota i Socijalnog savjeta.

Vlada utvrdila brojku za 2026. godinu: Strancima 28.988 dozvola za privremeni boravak i rad

Vlada je donijela Uredbu o bližem načinu uništenja robe, prodaje robe i ustupanja robe državi kojom se uspostavlja savremen, transparentan i jedinstven sistem raspolaganja robom koja je pod carinskim nadzorom, oduzeta, ustupljena ili postala vlasništvo države.
Iz Vlade je saopšteno da je, u kontekstu procesa pristupanja Evropskoj uniji, Crna Gora značajno unaprijedila svoj pravni i institucionalni okvir, dok su države članice EU razvile moderne mehanizme za transparentno i digitalno raspolaganje robom pod carinskim nadzorom (npr. javne elektronske licitacije, centralne evidencije, standardizovani obrasci). 
S obzirom na to da postojeća Uredba ne prepoznaje ove elemente, ona je postala pravno i tehnički zastarjela i više ne odgovara savremenim zahtjevima carinskog poslovanja. 
- Usvajanjem novog Carinskog zakona 30. jula 2022. godine, javila se potreba za donošenjem nove uredbe, koja će na bliži način propisati uslove za raspolaganje sa carinskom robom, uključujući prodaju, ustupanje robe i uništenje. Donošenje uredbe predstavlja obavezu koja je predviđena Programom rada Vlade za 2025. godinu. Navedenom Uredbom se uspostavlja savremen, transparentan i jedinstven sistem raspolaganja robom koja je pod carinskim nadzorom, oduzeta, ustupljena ili postala vlasništvo države - navedeno je u saopštenju Vlade.
Opšti cilj propisa je, kako je navedeno, da se kroz jasno definisane procedure, standardizovane obrasce i uspostavljanje centralne evidencije omogući efikasno, odgovorno i transparentno upravljanje carinskom robom, uz istovremeno smanjenje administrativnih troškova i rizika. 
- Uredbom se uvode nove, modernizovane procedure koje omogućavaju: jedinstven način postupanja svih carinarnica, kroz standardizaciju obrazaca i koraka postupka; digitalizaciju ključnih procesa (centralna elektronska evidencija, mogućnost sprovođenja elektronskih javnih licitacija); povećanje transparentnosti i konkurentnosti u postupcima prodaje; skraćenje vremena skladištenja; preciznije definisanje kriterijuma i nadležnosti za besplatno ustupanje i uništenje robe i mogućnost neposredne prodaje u posebnim i hitnim slučajevima uz jasne uslove i kontrolne mehanizme - navodi se u saopštenju.
Predmetnom Uredbom upotpuniće se carinski normativni okvir na način što će se omogućiti da se nacionalna carinska pravila i postupci usaglase sa evropskim, u pogledu transparentnosti, efikasnosti i digitalne transformacije u postupcima raspolaganja robom pod carinskim nadzorom. 
- Primjenom ovog propisa stvaraju se preduslovi za postepenu digitalizaciju postupaka i bolju fiskalnu kontrolu, kao i za izgradnju centralne baze podataka o količinama, vrstama i statusu robe, čime se obezbjeđuje racionalnije planiranje i izvještavanje Uprave carina - poručeno je u Vladinom saopštenju.

Kraj zastarjelim procedurama: Vlada uvodi moderan sistem raspolaganja carinskom robom

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Tag: umjetnost