"Srećan dan" donosi priče o tehnologiji, umjetnosti, teataru i kulinarstvu.&nbsp;
O tome kako tehnologija sve više utiče na svakodnevicu, kao i kreativnost razgovaraćemo sa Tamarom Pavlović, inženjerkom podataka.&nbsp;
Ugostićemo glumicu Hristinu Popović koja se kroz autobiografski šou "Dobra sam ispala, šta mi fali?" bavi porodicom, djetinjstvom i životnim lekcijama.&nbsp;
Gost "Srećnog dana" je i reditelj, profesor i glumac Branko Ilić, povodom jubilarnog 70. izvođenja predstave "Lista za ljubav", komedije koja godinama osvaja publiku.&nbsp;
Za gastronomski kraj jutra, menadžerka gastronomije Anđela Vujović priprema tunjevinu tataki sa bulgur salatom i karamelizovanim smokvama – savršenu kombinaciju svježine i elegancije na tanjiru.&nbsp;
Budite uz "Srećan dan" od devet do 11 sati!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U "Srećnom danu" o tehnologiji, umjetnosti, teataru i kulinarstvu

U večernjoj emisiji “Ljetnjeg programa” naša tema je - jesu li kultura i umjetnost u krizi.
Dok nas svakodnevno preplavljuju kič i šund, a pozorišne sale ostaju poluprazne, čini se da umjetnost sve teže pronalazi put do ljudi, posebno mladih. Djeca sve rjeđe odlaze u pozorište, odrastaju uz muziku sumnjivog kvaliteta, a ulaganja države u kulturu gotovo da i nema.
Ipak, uprkos svemu, postoje oni koji ne odustaju - umjetnici koji vjeruju da istinska umjetnost ima moć da mijenja svijet i da oplemenjuje svakodnevicu.
Naši sagovornici su glumac i producent Dušan Kovačević, profesorica muzike Andrea Demirović i profesorica i prevoditeljka Milica Rajković.

Ljetnje veče na TV E: Jesu li kultura i umjetnost u krizi?

Baviti se umjetnošću u Crnoj Gori je svojevrsni mazohizam, jer naše društvo nije avazovalo do te mjere da cijeni umjetnost, a pogotovu da ne govorimo o glumi i dramskoj umjetnosti i televizijskoj, filmskoj, likovnoj - rekao je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, glumac i jedan od osnivača Regionalne unije tatara (RUTA) i član upravnog odbora Dušan Kovačević.
Ističe da naše društvo ne cijeni dovoljno umjetnost, te da na to utiče naše vaspitanje odmalena, a da se tako i sistem ponaša prema umjetnostima, pa se uvijek najmanje odvaja za kulturu i za obrazovanje, što bi trebalo da bude stub svakog društva.
- Na veliku sreću po nas moje kolege i ja već dugi niz godina, od otvaranja te modernije ere umjetnosti u Crnoj Gori, od otvaranja akademija na Cetinju pa na ovamo zaista se trudimo da ostavimo koliki toliki pečat nacionalnog identiteta, misleći da smo tu, stvaramo u Crnoj Gori, iako svi mi radimo i po regionu i na drugim teritorijama, ali ono što nas karakteriše je to da smo većinom crnogorski stvaraoci, autori i to će ostati zabilježeno za generacije naše zemlje - rekao je Kovačević.
Veliki broj kvalitetnih umjetnika, podsjeća on, iznjedrila je Crna Gora, iako se u umjetnost malo ulaže pažnje i sredstava.
Angažovanje glumaca sa drugih područja, objašnjava Kovačević, u crnogorskim ostvarenjima je sindrom male sredine i neka vrsta kompleksa da je sve tuđe milije i bolje nego naše i da se više cijeni ono što je sa strane.
- Kad sam počeo da radim seriju "Dojč kafe" prije 12 godina insistirali smo da budu to crnogorski glumci, što više crnogorskih autora u svim segmetima, od scenografije, kostimografije, režije. Kada se desi da baš nemamo na našim prostorima, u Crnoj Gori onda smo pribjegavali tome da pozovemo nekoga ko je stručan i ko može da obuči naše ljude. To je bila jedna misija. Onda smo naišli na to da, po nekima, to nije bilo dovoljno kvalitetno, u smislu da je bilo grešaka, ali je misija bila u tome da svi ti ljudi učestvuju u jednom procesu, pa neka i pogriješe, nije niko ostao bez života u tome, ne operišemo, nijesmo hirurzi. Mi smo zaista sa velikim entuzijazmom, zdušno, sa punim srcem i svime što raspolažemo u tom trenutku, znanjem koje smo imali, ušli u jedan proces stvaranja serijskog programa i eto pokrenuli smo to da postoji neki kakav takav kontinuitet stvaranja. Ljudi pribjegavaju da zovnu neke ljude sa strane, za koje misle da će im donijeti popularnost, publiku, to je u principu do mentaliteta, već do sistema - istakao je Kovačević.
Sagovornik emisije Srećan dan kaže da se ne treba zatvarati, već da treba sarađivati sa ljudima koji se zalažu za međugraničnu saradnju.
Teško je glumcima koji nijesu iz Crne Gore, objašnjava Kovačević, iznijeti neku ulogu ulogu sa crnogorskim dijalektom, te kad on dobije ulogu van granica Crne Gore bude to uloga, kako podsjeća, u kojoj igra čovjeka iz Crne Gore.
- Igrao sam i čovjeka sa Raba, autentičnog Hrvata, iz Vukovara, iz Vranja i Nisa, desi se da treba takav karakter, ali sam siguran da ne može to bolje raditi nego čovjek koji je odatle, bez obzira koliki sam sluhista i koliko to mogu da odradim u akcentuaciji, melodiji, kako treba, ipak mislim da taj mentalitet govora ne može čovjek da uradi kao onaj domicilni- naglasio je Kovačević.
RUTA festival egzistira od 2019. godine, ove godine prvi put u Tivtu, a Kovačević kaže da su direktor Centra za kulturu Tivat Goran Božović i gradonačelnik Željko Komnenović imali veliki značaj u prepoznavanju značaja Regionalne unije teatara.
- Tivat je postao proteklih nekoliko dana centar pozorišnog zbivanja, sa značajnim predstavama, ljudima koji su došli umjetnicima koji ponjeli utiske iz Tivta zaista fantastične, u smislu dobrodošlice, organizacije i svega onoga što se tamo zateklo i posebno osvrt na sve ljude koji su zaposleni u Centru za kulturu Tivat, koji su na vrhunski profesionalan način odradili sve to, a mali ih je broj, nije da imaju kao u pozorištima velik broj ljudi za tu logističku podršku i organizacionu, ali su se potrudili na pravi način i da svima bude ugodno, što su govorili javno gosti koji su bili - zaključio je Kovačević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYviuhHTPcOM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kovačević: Baviti se umjetnošću u Crnoj Gori je svojevrsni mazohizam

Čini mi se da je Vojo čekao prvi ružan dan da ode sa Škvera. Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, neobična ličnost, koja je predana samo svojoj umjetnosti, već čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, reditelj, Andro Martinović.
Film o vijeku Voja Stanića sprema se za premjeru. Povod je, kaže reditelj Martinović, bio jubiljel, stotinu godina od Stanićevog rođenja.
- Završavamo ga u trenutku kada nas je Vojo napustio. Ali, nekako, iz noći u noć, gledajući materijale od kojih pravimo film, osjećam koliko je Vojo prisutan. Tako će biti uvijek. Vojo je, kako ga je nazvao jedan od naših sagovornika u filmu, profesor Đorđe Kadijević, bio jedan običan genije. Bila je zaista privilegija dijeliti vrijeme sa njim, uživati u njegovom slikarstvu. To je bila moja lična privilegija, zahvaljujući dubokom prijateljstvu koje je sa njim gajio moj otac. Imao sam priliku puno puta da slušam Voja. Svaki put kada odem u Herceg Novi osjećao bih se kao da sam na nekom malom hodočašću - kaže Martinović.
Slike Voja Stanića su, kaže, prozori u duboko istinit svijet.
- Ako bi se jednog dana desilo ovo čime nam prijete u vijestima, da će doći do smaka svijeta, mislim da bi se on prema Vojovim slikama mogao dobro rekonstruisati i da bismo iz njih razumjeli ko je čovjek - naglasio je Martinović.
Po svemu je bio osoben Vojo Stanić. To, vjeruje Martinović, nije bilo slučajno. Bio je slikar krajnje autentičan, koji se nije trudio da prati duh vremena.
- Svaki slikar pripada svom vremenu, ono je jače od svake individualnosti. Vojo je našao jedan svoj izraz, kako da dočara ono što je neka vrsta realnosti, nazvao bih je možda najbliže magičnom realnošću. Ne bih čak rekao da je to nadrealizam i da Vojo pripada nekom određenom pravcu, jednostavno, umio je da svijet vidi drugačije. Tu počinje i završava se svaka umjetnost - istakao je Martinović.
Premijera filma o Voju Staniću biće 13. decembra u Crnogorskom narodnom pozorištu.
- Pustio sam da Vojo govori sam, tragajući kroz arhivu za njegovim ingenioznim iskazima. Zahvalio bih se Radio Televiziji Crne Gore, koja mi je to omogućila. Izdvojio sam segmente i doveo ih u vezu sa dokumentarnim materijalima, sa Vojovim slikama. Puno galerija i privatnih galerija smo obišli i zabilježili slike. Mislim da će biti dragocjeno da ih publika vidi na jednom mjestu, posebno zato što je dio tih slika u privatnom posjedu. Vojo je, jednostavno, neiscrpna tema. Moj otac stalno pita: “Kad ćete više da završite taj film?” Shvatio sam da se meni ne izlazi iz tog materijala, da toliko inspiriše, i da se uvijek nalazi neki novi način da se pristupi Voju. Čini mi se da bi najbolje bilo da traje tako u nedogled. Ali, moraćemo jednog trenutka da stavimo špicu - kaže reditelj.
Vojo Stanić je crnogorskom društvu ostavio moralno nasljeđe. Naročito, podsjeća Martinović, u teškim vremenima kada je bio stub koji držao najbolje što je u našoj tradiciji. I onda kad se Crna Gora obrukala za Dubrovnik.
- Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, jedna neobicna ličnost koja je predana samo svojoj umjetnosti, već i čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - zaključio je Martinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxMIRICzP0E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Martinović: Vojo Stanić umio da vidi svijet drugačije, tu počinje i završava se svaka umjetnost

Brojni građani reagovali su na spot Glavnog grada za kampanju "Podgorica blista kad je čista" ukazujući da se u njemu forsiraju stereotipi, da se žena predstavlja kao objekat - kao i da vode seksističku kampanju. U Glavnom gradu su na to poručili da nijesu imali namjeru da povrijede ničija osjećanja - već da se radi o umjetnosti.
- Umjetnost nudi slobodu izraza u kojoj nema mjesta politici, a poštujući autorski rad Glavni grad ni na koji način nije uticao na kreativnu obradu ključne poruke koja je trebalo da bude prenijeta kroz kampanju ,,Podgorica blista, kad je čista" čiji je jedini cilj podizanje svijesti o značaju pravilnog odlaganja otpada. Uprkos različitim intepretacijama, među kojima su najbrojnije politički motivisane, poruke koje upućujemo nikada se nisu odnosile na podjelu između žena i muškaraca ili bilo koju drugu podjelu osim na savjesne i nesavjesne, budući da smo uvijek glasni kada je u pitanju promocija istinskih vrijednosti koje doprinose boljitku društva u cjelini - naglasili su oni.
Poručili su da autorski tim kampanje nije imao namjeru da povrijedi bilo čije osjećanje, već da podstakne na društvenu angažovanost.
Stav građana dijeli i predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović.
- Smatram da je potpuno neprimjereno korišćenje rodnih uloga u promociji usluga koje su namijenjene svim građanima i građankama. Spot Glavnog grada "Podgorica blista kad je čista" ne odražava odnos grada prema ženama, niti se uklapa u moju borbu za rodnu ravnopravnost. Posebno zabrinjava činjenica da su žene u spotu prikazane na stereotipan i degradirajući način, i svedene na objekte pažnje slučajnih prolaznika. Jasno je da je spot seksistički i da dodatno učvršćuje rodne stereotipe. Ono što je najvažnije, ovaj sadržaj ne odražava stvarne stavove o ženama i njihovoj ulozi u društvu - kazala je ona.

Glavni grad na konstatacije da su objavili seksistički spot poručuje da se radi o umjetnosti

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je novogodišnju video poruku građankama i građanima u zemlji i dijaspori, u kojoj je poručio da će 2026. biti godina u kojoj se mora djelovati odlučno i odgovorno.
- Na kraju godine svako od nas se osvrne unazad i pogleda šta je urađeno, kako smo živjeli i šta smo izdržali. Ali isto tako moramo da se zapitamo šta još dugujemo jedni drugima. Dugujemo pošten odnos, dugujemo istinu i dugujemo rezultate - naveo je on u novogodišnjoj poruci.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1qip4i-rr3k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
On je konstatovao da je iza nas godina izazova, ističući da se jasno vidjela jedna stvar - da Crna Gora može i mora bolje.&nbsp;
- U 2026. godini završavamo posao. To znači da ekonomija mora da radi za ljude, tako da se boljitak vidi u svakodnevnom životu, u sigurnijoj plati, u stabilnosti porodice i u osjećaju da se pošten rad isplati. To znači i da se zna gdje ide svaki euro javnog novca, i da se posao dobija po znanju, marljivosti i rezultatu - istakao je Milatović.
Prema njegovim riječima, završavanje posla znači i snažne institucije, institucije koje rade po zakonu i u interesu građana, i koje jačaju povjerenje u pravdu i u državu. Samo takve institucije, poručuje Milatović, mogu biti temelj stabilnog i uređenog društva.
- Pred nama je godina u kojoj obilježavamo dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, jubilej koji nas obavezuje ne simbolično, već kroz konkretne rezultate, da obnovljenu državnost ispunimo snažnim institucijama, istinskom demokratijom i pravednim društvom. Zato moramo da vratimo moć građanima kroz otvorene izborne liste, da biraju ljude kojima vjeruju, imenom i prezimenom, a ne partijske simbole - dodao je on.
Završavaju posao, kaže on, i kroz razgovor sa građanima.
- Ne iz zatvorenih kancelarija, već na terenu, u svakom naselju, selu i gradu, da slušamo, razgovaramo i zajedno nalazimo rješenja - naveo je Milatović.
U novogodišnjoj čestitki predsjednik se obrati i omladima, poručujući da Crna Gora ima mjesta za njihovo znanje, energiju i ideje.
- Naša je obaveza da vam ovdje damo šansu da ostanete, radite i uspijete. Sa istim poštovanjem obraćam se i našim penzionerima, koji su ovu zemlju gradili i čije iskustvo i dostojanstvo ostaju temelj našeg društva - naglasio je on.
Konstatuje i da je evropski put naš izbor jer znači uređeniju državu i sigurniji život.&nbsp;
- To je put na kojem jačamo institucije, otvaramo više dobrih prilika i gradimo pravnu sigurnost - kazao je Milatović.
Cilj, navodi on, ostaje jasan -Crna Gora kao punopravna članica Evropske unije do 2028. godine. Zato, kaže, nastavljaju diplomatsku ofanzivu.&nbsp;
- Crna Gora će u 2026. godini biti mjesto ozbiljnih susreta sa evropskim partnerima, gdje ćemo biti dobar domaćin, graditi povjerenje i potvrđivati da smo spremni da preuzmemo odgovornost buduće članice. Pred nama su reforme koje nijesu lake, ali su neophodne i za koje su potrebni rad, strpljenje i zajednički napor. Nova godina je prilika da se okupimo oko zajedničkog cilja i da ga pretvorimo u rezultate - naglasio je on.
Predsjednik poručuje da u 2026. godini Crna Gora treba da se prepoznaje po radu, redu i dostojanstvu.
- Svima vama želim dobro zdravlje, mir i svaku porodičnu i ličnu sreću. Srećna Nova godina. Živjela Crna Gora - poručio je Milatović.

Milatović u novogodišnjoj poruci: Ekonomija koja radi za ljude, snažne institucije i EU do 2028.

Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović poručio je da nikada nije dovodio niti postavljao bilo koga na funkcije, niti da je bilo čiji politički tutor.
Čolović je reagovao na navode direktora DOO "Grijanje" Vlada Tošića koji je, pored ostalog, da predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš organizuje političke skupove ispred Centra za kulturu zajedno sa Pavlom Čolovićem i juriša na Milutina Đukanovića i zvanične državne organe.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.5833%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftosic-svi-problemi-koji-su-se-javili-oko-kotlarnice-u-skerlicevoj-izazvao-je-direktno-dario-vranes&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Reagovanje Čolovića prenosimo u cjelosti:&nbsp;
Zbog potpune istine i korektnosti prema građanima Pljevalja, dužan sam da reagujem na navode iz izjava Vlada Tošića, jer sam direktno prozvan.
Nikada nijesam dovodio niti postavljao bilo koga na bilo kakve funkcije, niti sam bio bilo čiji politički tutor. Najbolji dokaz za to je činjenica da ni moji najbliži ukućani (brat i žena) nemaju posao u Pljevljima, već rade u inostranstvu. Bio bih najsrećniji kada bi mogli da rade u Pljevljima, pa makar i za minimalac. Desiće se i to jednog dana, a taj dan će ubrzo doći. Funkcije se dobijaju i gube odgovornošću i radom, a ne lažima i pokušajima prebacivanja krivice na mene.
Reci javno da si naredio svojim radnicima (koji su me informisali da si im ti lično naredio) da dan prije ugase kotlove, iako je pečaćenje kotlarnice bilo zakazano za sjutra u 12h časova, čime si Pljevljake ostavio bez grijanja. Što govori da u tebi nema grama hrabrosti, a na onakvo vrijeđanje od strane predsjednika opštine nisi ni reagovao.
Hrani sirotu za svoju sramotu. Juče sam branio svog kolegu i druga Tošića, što ću uvijek raditi – braneći pravo svakog čovjeka da radi u okviru zakona i bez političkog linča. Danas, međutim, dobijam udarce s leđa i neistine usmjerene direktno prema meni. Ako tvrdiš da sam ja doveo vas obojicu( tebe i Darija)na funkcije, onda znaj i ovo: Obojicu ću vas smijeniti. Ne zbog osvete, već zbog istine, odgovornosti i poštovanja prema građanima, koji više ne žele da budu taoci ličnih sujeta i političkih igara.
U prilogu postoji i printscreen našeg razgovora, u kojem sam te lično pozvao da govoriš na skupu za „Zdrav vazduh“. Na taj skup nijesam pozvao samo predsjednika Opštine, već i tebe, predsjednicu Skupštine, sve odbornike u SO Pljevlja, sve poslanike u Skupštini Crne Gore, direktora Rudnika uglja, direktora Termoelektrane Pljevlja, kompletnu Vladu Crne Gore i predsjednika države – za sve to posjedujem uredno zavedene pozivnice.&nbsp;
U borbu protiv zagađenja ušao sam iz ličnog razloga. Moja pokojna majka je bolovala od raka i znam kroz šta prolaze porodice koje vode tu najtežu bitku. Na njenoj sahrani dao sam joj amanet da ću se boriti da se zagađenje u Pljevljima smanji i da se broj oboljelih ljudi više nikada ne posmatra kao statistika. Iako zagađenje mene lično ne pogađa u Jugovu, ali mi je dužnost kao profesora da se borim i za svoju i za tvoju đecu, moja majka je moja zvijezda vodilja.
Pripisujete mi vi iz vlasti zadnjih dana da radim za Mila, za Vučića, za Šarića, za Hamovića, za Darija, za Lakovića. Da dijelim pare kod pekare za skupove. Jeste li vi normalni? Radim za svoju porodicu i za sebe i za vašu đecu.
Građani Pljevalja imaju pravo na grijanje, zdrav vazduh i pošten odnos institucija – a ne na međusobna potkusurivanja i izmišljanje krivaca, na relaciji PES-DF-Demokrate.
Dragi građani, u toku je izborna kampanja i prekompozicija vlasti u Pljevljima, vođena ogromnim novcem koji treba da završi u nečijim džepovima, a o kojem odlučuju Vlada Crne Gore i Evropska unija. Jer znamo dobro ko se bogati na tenderima u Pljevljima. 100 miliona eura potrošeno je na ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja, a danas imamo gore stanje nego 1989. godine. Jednog dana će SDT to istraživati i hapsiti, pa ćeš vidjeti da sam bio u pravu što prozvah Milutina Đukanovića.
avle Čolović nije nikakav preletač i ne krije svoju političku pripadnost, a znaš dobro druže Tošiću da sam se oženio 4.2.2017.godine a 6.2.2017.godine ostao bez posla, tj.na svadbeni dar dobio rješenje o prestanku radnog odnosa, tada nisam kukao ni plakao, ni pisao tekstove o krivici drugih.
Već sam lično iskritikovao i oćerao u 3 lijepe onog ko je bio kriv za moj otkaz. Nudili ste mi svašta da promijenim stranu , da postanem preletač, simbol propasti ličnosti i karaktera – to sam odbio i uvijek ću odbijati. Zabranili ste mi da gradim u Jugovu štalu i kokošinjac , čak ste to i slavili. Da li je bilo ljudski radovati se tuđoj nesreći. Jeste li mi poslali interventnu jedinicu policije da vrše pretres komplet imanja u Jugovu i da maltretiraju moju bolesnu majku koja je taj dan došla sa hemoterapije?
To niti je bilo ljudski ni vjerski. Došli su policajci, koji su bili postiđeni što pretresaju kuću svog dobrog pokojnog kolege, policajci su bili veoma detaljni u pretresu ali veoma korektni. Oni nisu našli ništa, osim 50 eura koje sam zaturio, a bi kraj mjeseca, kako sam im se obradovao.
Ovo što ste vi radili nisu radili ni njemački fašisti, ni četnici, a ni ustaše. Vrijeme je majstorsko rešeto. Bog sve vidi i sve vrati, a Bog voli Paja svog.
Srećna Nova godina!

Čolović: Nijesam ničiji politički tutor, niti postavljam bilo koga na funkcije

Sa neizvjesnim krajem rata u Ukrajini, sve veći broj evropskih država uvodi ili barem razmatra ponovno uvođenje vojnog roka. Jedna od njih je i Francuska, gdje su pripreme već u toku. Dobrovoljni vojni rok počeće na ljeto 2026. godine.
<h2>I podrška i protivljenje među građanima</h2>
Mladi Francuzi moći će da na period od deset mjeseci stupe u vojnu službu i za to dobijaju hiljadu eura mjesečno. Prema reakcijama građana Pariza, ideja dobrovoljnog vojnog roka nailazi uglavnom na pozitivne komentare.
- Služio sam vojni rok, to je dobra stvar. Moramo znati kako da se branimo - kazao je David iz Pariza.
- Moramo biti spremni na rat u slučaju eskalacije u Evropi, jer Putin djeluje agresivno - rekao je Viktor, takođe iz Pariza.
- Mislim da je to dobra ideja. Znam da su generacije mojih roditelja, baka i djedova imale koristi od toga - istakla je Lora iz Pariza.
- Protiv sam te ideje jer smatram da nas rat u Ukrajini ne dotiče. Ima mnogo ljudi koji misle kao ja - rekao je Loran iz Pariza, prenosi HRT.
Rat na evropskom kontinentu sve više država podstiče na uvođenje vojnog roka u nekom obliku. Francuski model prvenstveno je namijenjen mladima koji su tek postali punoljetni, a cilj je da se već tokom 2026. godine prijavi najmanje tri hiljade mladih. Učestvovaće u zadacima i operacijama unutar zemlje.
Dio dobrovoljnih ročnika biće angažovan na ulicama Pariza u okviru antiterorističke operacije „Sentinel“, pokrenute 2015. godine nakon velikih terorističkih napada. Njihovo djelovanje biće ograničeno isključivo na teritoriju Francuske, bez učešća u međunarodnim misijama.
<h2>„Projekat bez jasnih prioriteta“</h2>
Istovremeno se planira jačanje profesionalne vojske, koja trenutno broji oko 200 hiljada vojnika, kao i povećanje broja rezervista. Sve to dešava se u trenutku kada se Francuska suočava sa visokim javnim dugom.
- Ako želite da jačate sva tri segmenta — profesionalnu vojsku, dobrovoljce i rezerve — to je previše. Moraju se jasno odrediti prioriteti. Ovaj projekat je prilično nejasan. Finansijska situacija u Francuskoj je loša i to se mora uzeti u obzir. U redu je imati cilj od deset hiljada regruta godišnje, ali 50 hiljada je previše optimistično - upozorio je Gijom Garnije iz Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI).
Francuska je ukinula obavezni vojni rok 1997. godine, tokom mandata predsjednika Žaka Širaka. Uprkos političkim podjelama i problemima u vezi sa usvajanjem budžeta, pitanje jačanja vojske jedno je od rijetkih u kojem u Francuskoj postoji saglasnost između vlasti i opozicije.

Francuska uvodi dobrovoljni vojni rok: Mjesečna naknada 1.000 eura

Najbolji ulov ovog mjeseca imao je Igor Konatar, koji se može pohvaliti kernjom od 17,2 kg.
- Pri povratku u marinu, spustio sam posljednju živu lignju na poziciju dubine oko 64 metra, gdje se često mota krupna riba. Jedva je olovo dotaklo dno kad je štap naglo potonuo — pravi, brutalni udarac. Kernja je odmah krenula prema svojoj rupi, ali sam je na vrijeme “zaustvio” i počeo lagano dizati - priča Konatar.
Borba je, kaže on, trajala kratko, ali je bila žestoka.
- Svaki metar je bio izboren. Napokon se pojavila ispod površine, Kernja – 17,2 kilograma čiste sile. Mamac? Dobra, stara lignja - istakao je Konatar.
Drugo mjesto osvojio je Dalibor Lečić sa licom od 24,9kg. Lica je uhvaćena na ušću rijeke Bojane. Tehnika kojom je uhvaćena je trolling na silikonsku varalicu ručne izrade. Zagrizla je na 2 metra dubine na samo ušce, a borba je trajala 4-5 minuta.
Treće mjesto pripalo je Ivanu Vuksanoviću sa ulovljenim sargom od 1,15kg. Sarag je ulovljen na štap iz barke u Verigama, mašinca Shimano 4000, štap Kale kunan, osnova najlon Tubertini 0.35, predvez 0.30 Pescatore, olovo 30 grama…
Najbolji ribolovci u decembru nagrađeni su vaučerima od 70, 50 i 30 eura koje mogu iskoristiti u Uninim Marine Centrima.
Iz kompanije Una Montenegro koja organizuje nagradnu igru “Ulov mjescea-ulov godine” ovog mjeseca odlučio je da dodijeli specijalnu nagradu za ulovljenu lignju od 1.077 kg. Nju je ulovio Vladimir Seratlić iz Sutomora koji je poslao i interesantnu priču:
- Noćas je more darežljivo … prva pošta Sutomorska ponta dva sata ništa. Svi vade, a mene lagano fata nervna. Odlučih da je dosta za noćas i krenuh doma, al’ đavo ne da mira, poć’ doma, a ne izvadit’ ništa na prelijepu noć. Odem na drugu poštu ponta Čanj… Vidim barke se vraćaju iz pendule. Jedna vrti ispred ponte. Reko’ a đe tu da ih tražim od toliko mora pomislih mora da su tu. Dok dođoh pođe na vez i dok se on vezivo zabacim dtd bukva white killer balistic (Sipa Bar) jedno 50/60 metara u mrkli mrak, lagano vučem i osjetim blagi udar stanem i čekam. Dobro je što bukva sporo tone. I udar, počnem vuć, al’ teško ide. Prijatelj izašao iz barke i pita što ti je na štapu? Ne znam, Milane (Blagojević). Ako nije hoba, što je, ne pumpa …I tako vučem i tek pred kraj poče veselje od pumpanja. Da ne bi prijatelja da legne na pontu i rukom da je digne teško bih je izvadio, 1077gr. Bi još jedna od 40 deka. I to bi to. A danima se vadile male. Nagradi more uporne ludake što svaku noć vise po poštama - ispričao je Seratlić.

Čista sila iz dubina: Kernja od 17,2 kg završila na Konatarovom štapu

Dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Podgorica je u 6.07 sati obaviještena od Komunalne policije da je njihov kolega P. Đ. prilikom postupanja u Botunu spriječen i povrijeđen, kazali su iz Uprave policije povodom aktivnosti Komunalne policije Glavnog grada i nadležnih službi kako se obezbijedili uslovi za početak gradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Oštećenom je, kako dodaju, u prostorijama Urgentnog centra Kliničkog centra Crne Gore ukazana ljekarska pomoć, o čemu je obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici koji će se naknadno izjasniti.
- Istovremeno su usmenim putem službenici Komunalne policije zatražili asistenciju od Uprave policije - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmjestani-botuna-sprijecili-pristup-lokaciji-za-gradnju-kolektora-stigla-policija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Precizirali su da su Dežurnu službu Odjeljenja bezbjednosti Podgorica službenici Komunalne policije Glavnog grada u 04:08 sati kontaktirali i tom prilikom usmenim putem zatražili asistenciju Uprave policije.
- Policijski službenici su istovremeno zatražili dokaz od Komunalne policije da su preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti, primijenili svoja zakonska ovlašćenja uključujući i sredstva prinude koja podrazumijevaju fizičku snagu, sprej sa nadražujućim dejstvom i ostala sredstva prinude propisana zakonom kao i da dostave dokaz da su u primjeni ovih ovlašćenja pokušali da stvore uslove za izvođenje radova - kazali su iz Uprave policije.
U nastavku preduzimanja mjera i radnji iz njihove nadležnosti došlo je do povređivanja službenika Komunalne policije.
- Uzimajući u obzir novonastale okolnosti i ispunjenost zakonskih uslova iz člana 34 Zakona o unutrašnjim poslovima, policijski službenici su oko 6.30 sati, odnosno dva i po sata nakon dolaska Komunalne policije, upućeni na teren radi pružanja pomoći Komunalnoj policiji u izvršenju. U toku su aktivnosti policije koja postupa profesionalno, maksimalno tolerantno i trpeljivo u skladu sa međunarodnim standardima. O daljem ishodu aktivnosti ćemo javnost blagovremeno obavijestiti - poručili su iz Uprave policije
Zakonitost postupanja pripadnika Uprave policije prate službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije, a istovremeno je omogućeno i prisustvo predstavnicima medija radi objektivnog izvještavanja.

UP: Povrijeđen komunalni policajac, obaviješteno tužilaštvo

Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije Ministarstva unutrašnjih poslova saopštilo je da su policijski službenici neposredno prisustvovali postupanju pripadnika Uprave policije u mjestu Botun, prilikom pružanja asistencije Komunalnoj policiji Glavnog grada Podgorice.
Saopštenje Ministarstva unutrašnjih poslova prenosimo integralno:
- Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije Ministarstva unutrašnjih poslova obavještava javnost da su policijski službenici ovog Odjeljenja, danas 30. decembra 2025. godine, u skladu sa članom 195 Zakona o unutrašnjim poslovima, neposredno prisustvovali postupanju pripadnika Uprave policije u mjestu Botun, prilikom pružanja asistencije Komunalnoj policiji Glavnog grada Podgorice.
Komunalna policija Glavnog grada Podgorice zatražila je asistenciju Uprave policije u skladu sa članom 34 Zakona o unutrašnjim poslovima (Pomoć u izvršenjima), nakon što je bila onemogućena u preduzimanju mjera i radnji iz svoje nadležnosti. Asistencija je pružena u cilju stvaranja uslova za nesmetan početak radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na predmetnoj lokaciji. 
&nbsp;
U skladu sa planom angažovanja, u realizaciji zadatka učestvovalo je više organizacionih jedinica Uprave policije, uz korišćenje potrebnih materijalno-tehničkih sredstava, čime su stvoreni uslovi za zaštitu Ustavom i zakonom zagarantovanih prava i sloboda svih građana.
Neposrednim prisustvom na terenu, uvidom u stvarno stanje i način postupanja policijskih službenika prema mještanima Botuna i drugim građanima koji su onemogućavali početak izvođenja radova, policijski službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije utvrdili su da je postupanje Uprave policije u svim segmentima bilo u skladu sa važećim zakonskim propisima i Pravilnikom o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni policijskih ovlašćenja.
Tokom intervencije, 54 lica su dovedena u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica radi prikupljanja obavještenja, nakon čega su sva lica puštena bez zadržavanja.
Konstatujeno da su policijski službenici postupali zakonito, u okviru zakonom propisanih ovlašćenja, uz puno poštovanje i zaštitu ljudskih prava i međunarodnih standarda, kao i uz izražen senzibilitet prema građanima, sa ciljem omogućavanja drugim nadležnim službama da nesmetano preduzmu aktivnosti iz svoje nadležnosti.
 
 Prilikom vršenja službene radnje, policijski službenici su primijenili najblaža sredstva prinude kojima je omogućeno uspješno izvršenje službenog zadatka, uz poštovanje dostojanstva ličnosti. Tom prilikom nije došlo do povreda građana niti policijskih službenika, imajući u vidu da su preduzete mjere kojima je sa najmanje štetnih posljedica obezbijeđeno izvršavanje policijskih poslova. Komunikacija policijskih službenika, kako međusobna tako i sa građanima, ostvarena je na visokom nivou profesionalizma, efikasnosti i policijske etike, dok je koordinacija svih angažovanih službi ocijenjena kao izuzetno kvalitetna i efikasna.
Imajući u vidu da su policijski službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije neposredno pratili primjenu policijskih ovlašćenja i izvršavanje policijskih poslova, nećemo pokretati istragu niti formirati poseban predmet povodom navedenog postupanja Uprave policije.
Istovremeno, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije ukazuje na potrebu da se uputi sugestija direktoru Uprave policije da se, uz puno uvažavanje značaja objektivnog izvještavanja medija i informisanja javnosti, u budućim sličnim situacijama posebna pažnja posveti bezbjednosti predstavnika medija. Naime, tokom izvršenja ovog zadatka zabilježeno je da je predstavnicima medija omogućen fizički ulazak u zonu potencijalne policijske intervencije, kao i prolazak kroz formaciju duplog kordona policije u punoj zaštitnoj opremi, čime je dodatno usložnjeno izvršenje zadatka i povećan bezbjednosni rizik.
Podsjećamo da javni skupovi i policijske intervencije prema većem broju građana predstavljaju visok bezbjednosni rizik, kako za policijske službenike, tako i za građane i predstavnike medija.&nbsp;
U tom smislu, neophodno je da predstavnici medija budu pozicionirani isključivo na bezbjednim mjestima, van zona potencijalne intervencije, te da im ne bude dozvoljen pristup unutar policijskih formacija, kordona, blokada i prostora na kojima važe ograničenja kretanja, kako bi se spriječile neželjene posljedice i očuvala bezbjednost svih učesnika".

MUP: Policijski službenici postupali zakonito i uz poštovanje zakona pružili asistenciju Komunalnoj policiji

Vrhovni sud Crne Gore saopštio je da je odbio kao neosnovan zahtjev za zaštitu zakonitosti koji je podnijelo Vrhovno državno tužilaštvo, potvrđujući odluku Višeg suda u Podgorici kojom su ukinute privremene mjere ograničavanja raspolaganja imovinom Milivoja Katnića u Danilovgradu. Sud je ocijenio da tužilaštvo nije dokazalo da sporna imovina znatno premašuje zakonite prihode, niti da postoji vremenska veza između njenog sticanja i krivičnih djela koja se okrivljenom stavljaju na teret.
Prema ocjeni Vrhovnog suda, Viši sud je pravilno utvrdio da nepokretnosti u Katastarskoj opštini Grbe nijesu u vezi sa krivičnim postupkom, budući da su građene 2010. godine – više od decenije prije događaja obuhvaćenih optužbama. Sud naglašava da je ova činjenica ključna, imajući u vidu prirodu i period izvršenja krivičnog djela.
Vrhovni sud je takođe saopštio i da tužilaštvo nije preciziralo koji dio imovine smatra nezakonitim, kada je ona navodno stečena, niti je dostavilo konkretne podatke o visini imovinske koristi koja bi poticala iz kriminalne djelatnosti. U zahtjevu je, navodi se, uglavnom analiziran prihod okrivljenog od 2019. godine, dok su zanemareni dokazi o zakonitim prihodima koje je ostvarivao još od 2005.
Sud konstatuje da nije dokazana očigledna nesrazmjera između zakonitih prihoda i vrijednosti imovine čije se oduzimanje tražilo, niti je urađena sveobuhvatna finansijska analiza koja bi takvu tvrdnju potkrijepila. Takođe, tužilaštvo nije identifikovalo konkretne tokove novca koji bi ukazivali da je imovina uvećavana ili održavana sredstvima iz kriminalne djelatnosti.
Pozivajući se na praksu Evropskog suda za ljudska prava, Vrhovni sud navodi da privremene mjere obezbjeđenja predstavljaju ozbiljno ograničenje prava na mirno uživanje imovine i mogu se izreći samo kada su ispunjeni jasno utvrđeni i provjerljivi uslovi. U suprotnom, takve mjere bi poprimile karakter preventivne sankcije.
Sud podsjeća i da se zahtjev za zaštitu zakonitosti ne bavi ponovnim ocjenjivanjem činjenica i dokaza, već isključivo provjerom da li je zakon pravilno primijenjen u pravosnažnim odlukama. U ovom slučaju, nije utvrđena nijedna bitna povreda postupka niti pogrešna primjena zakona.
Na osnovu svega navedenog, Vrhovni sud Crne Gore saopštio je da je zahtjev Vrhovnog državnog tužilaštva odbijen u cjelini.

Vrhovni sud odbio zahtjev VDT-a u predmetu privremenog oduzimanja imovine Milivoja Katnića

Doskorašnji savjetnik predsjednika Crne Gore Dejan Vukšić saopštio je da je danas bio u policiji kako bi dao izjavu povodom prijave koju je protiv njega podnijela direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.&nbsp;
- Bez obzira na to što smatram da je imenovanać faktički izvršila više krivičnih djela i da je povezana sa kavačkom kriminalnom strukturom, zbog čega sam protiv iste početkom godine podnio krivičnu prijavu, imajući u vidu da sam joj uputio neprimjerene riječi koje nijesu odraz mog vaspitanja, iz moralnih razloga podnosim ostavku na mjesto savjetnika Predsjednika - kazao je na mreži Iks.&nbsp;
Ovu situaciju će, kako je istakao, rješavati sam, bez da o tome izvještava bilo koga.&nbsp;
- Zahvaljujem se Predsjedniku na ukazanom povjerenju i saradnji - zaključio je Vukšić.&nbsp;

Tag: umjetnost