Opština Bar inicirala je mjere za sanaciju i zaštitu Trikonhosa, najstarijeg vjerskog objekta na ovim prostorima, saopšteno je iz te lokalne samouprave.
Poslanik Demokrata Momčilo Leković ranije je kazao da će predložiti da se pokrene inicijativa za stavljanje barskog Trikonhosa na UNESCO listu zaštite, i ocijenio da je taj objekat klasičan primjer (ne)rada lokalne vlasti u Baru.
Iz Opštine Bar su u reagovanju naveli da su zaštita kulturnih dobara, spomenici i materijalna svjedočanstva istorije “vrela” tema u društvu ovih dana.
- Pa je vjerovatno zato Leković uskočio da pripomogne ministarki iz svojih partijskih redova, kako bi pokazali da se eto nešto radi na polju zaštite kulturnih dobara - kaže se u reagovanju.
Iz Opštine Bar su rekli da razumiju, da je uzburkana situacija, a valja pronaći izlaz.
- Tako se Leković sjetio inicijative da se barski Trikonhos stavi pod UNESCO zaštitu, i to kako kaže nakon konsultacija sa Ministarstvom kulture i medija, jer je njima izgleda bila neophodna Lekovićeva dosjetljivost za tako nešto - navodi se u reagovanju Opštine Bar.
Oni su kazali da neće reagovati na kritike Lekovića upućene lokalnoj upravi u vezi sa Trikonhosom.
- Ipak, budući da se radi o jedinstvenom objektu, koji je kao takav zaštićeno kulturno dobro, Opština Bar preduzima mjere za sanaciju i, u mjeri mogućeg, očuvanje Trikonhosa, što zna i on i ministarka iz njegovih političkih redova - naveli su iz Opštine Bar u reagovanju na saopštenje Lekovića.
Oni su rekli da su se 19. juna obratili Upravi za zaštitu kulturnih dobara zahtjevom za davanje saglasnosti za sprovođenje hitnih mjera sanacije, radi zaštite i očuvanja tog kulturnog dobra do izrade glavnog konzervatorskog projekta.
Iz Opštine Bar su dodali da su tom prilikom ukazali na oštećenja na samom objektu i neophodnost hitnog reagovanja.
Oni su kazali da je Uprava, dopisom od 2. jula, dala saglasnost uz smjernice za postupanje, a nakon toga lokalitet Trikonhosa je obišao i stručni tim Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore u cilju sagledavanja stanja i predlaganja daljih aktivnosti.
- Dalje, nakon dostavljanja ponude od strane Centra, 25. jula, blagovremeno je data saglasnost Sekretarijatu za kulturu Opštine Bar za pokretanje postupka javne nabavke u cilju realizacije predloženih mjera sanacije - navodi se u reagovanju.
Iz Opštine Bar su dodali da se sve te aktivnosti sprovode bez finansijske podrške Ministarstva kulture i medija.
Oni su poručili da će sve dalje aktivnosti neophodne za očuvanje tog objekta, shodno nadležnostima i mogućnostima lokalne uprave, biti preduzete bez da ih na to upozora Leković.
- Dalje, kada je u pitanju iniciranje za stavljanje na UNESCO listu zaštićenih kulturnih dobara, nadamo se da se Leković konsultovao u vezi procedure za nominaciju na UNESCO tentativnu listu i ko je sprovodi - kazali su iz Opštine Bar.
Iz te lokalne samouprave su rekli da se nadaju da se Leković oko toga nije konsultovao i sa ministrom Slavenom Radunovićem koji bi, kako su naveli, o tome odlučivao na referendumu.
- A kada smo već kod tentativne liste UNESCO-a, podsjetićemo Lekovića da se na njoj od 2010. godine nalazi i Stari grad Bar, a on neka upita partijsku koleginicu ministarku zašto već mjesecima ne odgovara na inicijativu za izradu Menadžment plana Starog grada Bara, kao dokumenta koji se obavezno donosi za kulturno dobro koje se nominuje za upis na UNESCO listu - kaže se u reagovanju.
Iz Opštine Bar su rekli da su se tim povodom još 5. decembra obratili Ministarstvu kulture i medija.
- Podsjećanja radi, izradom Plana upravljanja, shodno članu 91 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, rukovodi resorno ministarstvo kojem se Opština Bar obratila ponovnim dopisom od 16. aprila ove godine - kaže se u reagovanju.
Iz Opštine su rekli da je odgovor izostao što, kako su ocijenili, sasvim dovoljno govori o (ne)radu Ministarstva.
- Imajući u vidu činjenice na koje smo ukazali, posve je jasno da lokalna uprava u najvećoj mogućoj mjeri preduzima aktivnosti na zaštiti kulturnih dobara u našem gradu - navodi se u reagovanju Opštine Bar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Opština Bar: Inicirali smo mjere za sanaciju i zaštitu Trikonhosa

Boka kotorska ključa. Nije to zbog obilnog izvora pitke vode na kotorskom Gurdiću niti zbog turista koji i ovog leta pohode „nevjestu Jadrana“. Boka vri na političkoj žeravici koju je potpalio jedan crnogorski ministar u nameri da je razbaštini i oduzme joj (skoro pedesetogodišnji) status svetske baštine pod zaštitom Ujedinjenih nacija (UNESKO). 
 
Ministar-piroman u pokušaju zadužen je u Vladi Crne Gore za prostorno planiranje, urbanizam i državnu imovinu i visoki je funkcioner Nove srpske demokratije.
Verovatno mu to nije bila namera, ali je sebi pribavio mesto u istoriji, biće upamćen po pozivu Bokeljima da se na referendumu ispišu iz civilizacije i napuste Unesko jer ta organizacija, misli on, radi protiv njihovih interesa, uzima im hleb iz usta, a pokazala se i kao kočnica prosperiteta Kotora i Boke „u svakom smislu – saobraćajnom, turističkom, ugostiteljskom“.
Ministar-piroman u pokušaju silno se uzbudio posle julskog zasedanja Unesko Komiteta za svetsku baštinu u Parizu čiji je zaključak da je ozbiljno pogoršana očuvanost prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora pa je spomenuta i mogućnost da taj grad bude stavljen na Listu svetske baštine u opasnosti.
Od Crne Gore je zatraženo da uvede moratorijum na dalje građevinske projekte u zaštićenom području koja obuhvata delove opština Kotor, Tivat, Herceg Novi i Cetinje.
Unesko je primetio da Crna Gora godinama ne ispunjava njegove ključne preporuke i da je problem nedostatak stručnjaka, nepostojanje studije zaštitne zone, neusaglašeni zakoni i nedovoljna transparentnost u planiranju.
Osim obustave izdavanja građevinskih dozvola, Unesko zahteva reviziju planova urbanističkog razvoja, izmene zakona koji se tiču zaštite kulturnog nasleđa, zabranu eksploatacije prirodnih resursa u zaštićenoj zoni… i traži da sve te mere Vlada Crne Gore sprovede do februara 2026. godine.
Dakle, Unesko procenjuje da su Kotor i Boka u urgentnoj opasnosti od sopstvene (crnogorske) vlasti. Bruka i sramota.
Nigde nije decidirano napisano, ali ocene i predlozi Unesko sugerišu da bi korupcija (uz nestručnost) povezana s građevinskim sektorom mogla biti jedan od razloga devastacije Boke kotorske i zabrinutosti međunarodne stručne javnosti.
To je bio okidač. Ministar za prostorno planiranje i urbanizam se, izgleda, prepoznao kao odgovorna adresa, ali i kao razotkrivena opasnost po Kotor i Boku, pa je odmah krenuo na medijsku turneju stigmatizacije Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu, poznate kao Unesko predlažući da se Crna Gora ispiše odatle.
„Treba razmisliti je li nam više korist da budemo u Unesko ili nam je veća korist da možemo da gradimo. Ogromne štete su to“, bio je jedan od crnih bisera ministra a usput se založio za otvaranje javne rasprave o statusu Kotora koja podrazumeva „da se raspiše referendum za građane Boke, da se vidi šta dalje i da li treba biti i dalje u Unesko“.
Ministar tvrdi da Crna Gora odmah ima direktnu štetu prema svim investitorima koji su dobili dozvole da grade u Kotoru i Boki. U maniru iskusnog demagoga, ministar je javnosti poturio lažnu dilemu „ili razvoj ili Unesko“, kako bi sprečio raspravu o vlastitoj (resornoj) odgovornosti za stanje svetske baštine u Boki kotorskoj.
Suština sukoba nije dilema „ili razvoj ili Unesko“. S politikom koja poštuje znanje, interese građana i međunarodne standarde moguć je i razvoj i Unesko. Ali je zato ključno pitanje, na koje odgovor traži i Unesko, ali i crnogorsku javnost, kako su izdavane građevinske dozvole.
Da li je opravdana sumnja da je bilo korupcije u njihovom izdavanju i da li se u tom postupku vodilo računa o zaštiti baštine na prostoru Kotora i Boke?
Sumnju izazova nervoza kojom ministar brani pravnu državu i poštovanje ugovora. „Mi smo obveznici u ugovoru sa svakim investitorom pojedinačno“, kaže ministar posle odluke Uneska da traži moratorijum i za građevinske projekte za koje je već izdao dozvole.
Čini se da je Unesko, insisitiranjem na doslednoj zaštitu bokeljske svetske baštine, dirnuo u osinje gnezdo crnogorske vlasti i otvorio škakljivo pitanje načina izdavanja građevinskih dozvola na teritoriji pod njegovom (odnosno, međunarodnopravnom) „zaštitničkom“ jurisdikcijom.
Umesto započete žustre polemike unutar crnogorskog političkog prostora, vlast u Podgorici bi (ako joj je stalo do transparentnosti i dobrog upravljanja) racionalno postupila predlažući državnom tužiocu da, pre bilo kakvog referenduma a u okviru debate koju predlaže ministar, ispita osnovanost primedbi (pa i optužbi) o kojima se u julu izjasnio Unesko.
Dakle, odmah i neizostavno skinuti odgovornost državnih organa za eventualne mućke pri izdavanju sumnjivih građevinskih dozvola. U kotorskoj javnosti kruže informacije o navodno dvadesetak takvih dozvola.
Istraga to treba da proveri, ali bi morala i da objavi informacije ko su investitori i pod kojim su uslovima dobili dozvole, da li je neko iz vlasti na bilo koji način pogodovao određenim investitorima, nije li neki investitor dobio građevinsku dozvolu pomoću korupcije i ima li državnih službenika „s rukama u pekmezu“.
Nije slučajno Unesko od Crne Gore izričito zahtevao obustavu daljeg odobravanja građevinskih i razvojnih projekata unutar zaštićenog područja i bafer zone, dok se ne usklade svi planski i institucionalni okviri na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou.
Ta poruka iz Pariza nagoveštaj je ozbiljnog međunarodnog nesporazuma Crne Gore sa Ujedinjenim nacijama, nije to nikakva domaća politička ujudrma.
Da bi demonstrirala svoju posvećenost očuvanju svetske baštine na svojoj teritoriji, Crna Gora bi morala da insistira i na međunarodnoj istrazi pod okriljem Unesko, kako bi se utvrdilo da li je svojim delovanjem i na bilo koji način crnogorska vlada ugrozila tu baštinu u Boki kotorskoj.
Ako se pokaže da jeste, onda je ministrov predlog referenduma samo bacanje prašine u oči i skretanje odgovornosti na „međunarodni faktor“ koji navodno ugrožava prosperitet Boke i Crne Gore.
Ako je sve bilo čisto u izdavanju dozvola investitorima za gradnju po Boki, onda je čast za Crnu Goru da sa uglednom svetskom organizacijom, kakva je Unesko, dalje posvećeno radi na zaštiti svetske baštine na svojoj teritoriji. A ministra za prostorno planiranje trebalo bi vratiti u školsku klupu da još jednom utvrdi gradivo o neprocenjivoj vrednosti Boke.
Pokušaj resornog ministra da posle 46 godina brani Boku kotorsku od njenih međunarodnih zaštitnika neminovno budi i neke asocijacije iz (ne tako slavne) bliske prošlosti i poređenja s gradom udaljenim samo stotinak kilometara od Kotora i takođe pod zaštitom Unesko. Reč je, naravno, o Dubrovniku.
Frapantno je kako je cilj isti – zatrti svetsku baštinu – samo drugim sredstvima. Kad se pre tridesetak godina iz svih artiljerijskih oružja pucalo iz Crne Gore po Dubrovniku, jedan od tadašnjih trebinjskih „slavnih vojskovođa“ Božidar Vučurević imao je naum da stalnim bombardovanjem poruši taj grad pod zaštitom Uneska, pa „ako bude trebalo napravit ćemo još ljepši i stariji“. Podrazumeva se, naravno, da je mislio na srpski Dubrovnik.
Crnogorski ministar prostornog planiranja i urbanizma bi da, u ime prosperiteta (most na Luštici i klonirana stambena naselja po ugledu na Kostanjicu i Dobrotu), poruši stari Kotor i Boku i napravi ih „ljepšim i modernijim u svakom smislu – saobraćajnom, turističkom, ugostiteljskom“. S obzirom na političku opciju koju zastupa, ne bi čudilo da je ministar zamislio da to bude – srpska Boka.

1250x600

1084x550

Treba li „srpskoj Boki“ zaštita Uneska

Savjet za građansku kontrolu rada policije je, po sopstvenoj inicijativi, pokrenuo postupak ocjene zakonitosti postupanja policije u vezi sa dešavanjima tokom kotorskog karnevala, te traže od v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da se izjasni o ovom slučaju. - Savjet za građansku kontrolu rada policije, postupajući po sopstvenoj inicijativi, pokrenuo je postupak ocjene zakonitosti postupanja policije povodom događaja o kojem su prenijeli mediji da je Internacionalni ljetnji kotorski karneval završen prije planiranog vremena i da je prekinut - navodi se u dopisu Savjeta. Savjet je, kako se dodaje, predmet uzeo u rad i njime zadužio, u svojstvu obrađivača i izvjestioca, i svog člana. - S tim u vezi, molimo da ovaj Savjet informišete o postupanju policije povodom iznijetog slučaja - zaključuje se u dopisu. Podsjetimo, tokom predstavljanja karnevalske povorke, prilikom izlaska grupe „Kraljevina Sveta Vrača“, došlo je do incidenta zbog preranog puštanja saobraćaja u kojem je učestvovala policija. Članovi ove grupe na kraju su se ipak predstavili i ispred glavnih gradskih vrata izveli performans.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250804140836_43815364785804f6ac9802c6fd20a8314df99bc147774390a212387542d88f60.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250804140836_43815364785804f6ac9802c6fd20a8314df99bc147774390a212387542d88f60" data-rendition-name="original" width="738" height="1197" loading="lazy" alt="Savjet za građansku kontrolu policije "> </figure>

Savjet za građansku kontrolu rada policije od Šćepanovića traži informacije o incidentu tokom karnevala u Kotoru

U kakvu smo to državu pretvoreni? Ima li ovome kraja, ima li ovoj zemlji spasa?
Sve je ovdje izgubilo smisao. Pravila ne važe. Država je klonula pod teretom onih koji bi za još jedan dan u fotelji prodali i narod i državu. Vode nas politički diletanti, zaslijepljeni sitnim interesima, koji se prepucavaju kao učenici petog razreda, dok narod gleda – zgađen i nemoćan.
Svjedočimo scenama gdje zatvorenike žele da saslušavaju u Skupštini, gdje ministar maše papirima bez pokrića, a direktor policije prijeti nevidljivim “dokazima”. Bezbjednost nam je postala rijaliti program, a institucije karikature.
Premijer odbija da odgovori na pitanja poslanika. Ministar iz Vlade želi da nas izbaci iz UNESCO-a. Državne nagrade dodjeljuju se ljudima koji negiraju postojanje iste te države. Pomirenje nam propovijeda četnički vojvoda, a evropski put zastupaju glasnogovornici svetosavske ideologije.
Licemjerje je metastaziralo – o “prevelikoj slobodi” govore oni što su do juče kampovali u šatorima i pekli jagnjad po gradskim trgovima. Danas crtaju mete svakome ko se usudi da misli drugačije, a one koji djeluju – targetiraju, prijete, tuku i gone.
Turista nema. Izolovani smo avionski, ekonomski, politički. Cijene rastu &nbsp;kao pečurke poslije kiše – samo što mi ni njih, ni voće više ne možemo da priuštimo. Pijemo tuđu vodu, a sopstvenu preziremo. Maštamo o Evropi, a nismo sigurni ni gdje smo, &nbsp;ni kuda idemo.
Kažu – bezbjedno je, dok u oči gledamo ubicama. Pancire još ne nosimo, ali ne zato što ne treba – već zato što prkosimo strahu.
Obećavaju nam puteve, mostove, bulevare – a nesposobni su da osposobe ni običan semafor na raskrsnici.
Premijeru vjeruje jedva 10 odsto građana – &nbsp;ali s obzirom na sva lažna obećanja, i to je nerealno i previše.&nbsp;
Godinama vijećaju o kapelama, o Prizrenu, o pitanjima koja samo dižu tenzije i skreću pažnju sa bijede, nepravde i poniženja.
Crna Gora – formalno suverena, stvarno porobljena – danas je vođena od strane onih koji tu suverenost ne priznaju. Ponovo se doziva zajednica sa Srbijom. Ponovo se gazi sve crnogorsko, dok kormilo navodno evropske budućnosti drže oni koji sanjaju o Moskvi, a mole se Beogradu.
Vlada potpuni besmisao. Revizionizam je postao zvanična politika. Sloboda, koja se nekada branila puškom, sada je luksuz – a oni koji se drznu da je čuvaju, proglašeni su neprijateljima države.
Crno je, da crnje ne može biti.
Ali, ako smo rođeni pod ovom kapom slobodni, ako nam sloboda nije samo riječ već srž, krv i kost – onda još nije gotovo. Neka barjaci polete, neka baklja otpora ide iz ruke u ruku.
Jer ako sad zaćutimo – zaćutaćemo zauvijek.

Miraš Dušević

Crna Gora danas - formalno suverena, stvarno porobljena

Najbrojnija kotorska karnevalska grupa "Kraljevina Sveta Vrača" potvrdila je u saopštenju dostavljenom Televiziji E, da im je policija sinoć onemogućila da predstave svoju masku na Kotorskom karnevalu. Maska, naziva Bokeški referendum, bila je inspirisana nedavnom izjavom ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića da bi građani trebalo na referendumu da odluči da li je potrebno da Kotor ostane na UNESCO listi kulturne baštine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.227%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-zbog-maske-i-alegorijskih-kola-na-racun-slavena-radunovic-u-kotoru-prekinut-karneval&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Policijske sirene prekinule dobru atmosferu</h2>
Dobra atmosfera vladala je u povorci koja je alegorijskim kolima poslala ministru Slavenu Radunoviću jasnu poruka šta Kotorani misle o njegovoj izjavi da je potrebno referendumom odlučiti treba li taj grad da ostane pod zaštitom UNESCO-a.
Ubrzo su, kako se vidi na snimcima na društvenim mrežama, policijski automobili sa sirenama došli ispred povorke.
Kako su učesnici karnevala ispričali za Portal ETV, policija je bez obavještenja pustila saobraćaj prije nego što je završena povorka i to kada je naišla grupa koja je nosila crkvena i graditeljska obilježja koja aludiraju na Radunovića.
Karneval je, kako je saopšteno Portalu ETV, prekinut na način kako to nikad nije rađeno, prije 22:30 sati, dok je kraj manifestacije bio planiran oko 23 sati. Kako je ispričao jedan od učesnika, njihova grupa je bila posljednja i čim je najavljena - pušten je saobraćaj. Dodaju da su pustili automobile da idu kroz ulice jer im maska nije odgovarala.
Učesnici su ostali na cesti i nastavili do Starog grada. Očevici su Portalu ETV kazali da je bilo neprijatnosti sa policijom - u uniformi i civilu – kao i prijetnji da će ih sve pohapsiti.
Iz karnevalske grupe "Kraljevina Sveta Vrača”, u saopštenju dostavljenom TV E, kazali su da su maskom Bokeški referendum željeli da ukažu na lokalne probleme i toksične anomalije u društvu.
<h2>"Nesporazum" i ćutanje MUP-a i policije</h2>
Zbog “nesporazuma”, kako to nazivaju prvi čovjek opštine i organizator karnevala, onemogućeni smo da adekvatno predstavimo našu masku.
- U trenutku naše najave, dok smo se nalazili poprilično udaljeni od bine, intervencijom policije i vatrogasne jedinice smo zaustavljeni i spriječeni da predstavimo našu masku na mjesto koje je predviđeno za to - kazali su iz grupe "Kraljevina Sveta Vrača".
Ni policija ni Ministarstvo unutrašnjih poslova nijesu se oglašavali povodom sinoćnje akcije policije, pa javnost i dalje ne zna kome je i zašto zasmetao odgovor karnevalske grupe ministru Radunoviću, kao ni to ko je sinoć prijetio hapšenjem građanima Kotora.

Kome je zasmetao odgovor karnevalske grupe ministru Radunoviću: Policija i MUP bez objašnjenja

Premijer Milojko Spajić ima plan da sve što je na listi svjetske kulturne baštine zaštiti. Poručuje da Kotor neće izgubiti prestižni UNESCO status, a smislio je da bude na čelu Komisije koja će se sa više od 20 članova narednih mjeseci time baviti. Iz kabineta predsjednika države kažu da se posvećenost vrijednostima UNESCA ne dokazuje kroz komisiju, već jasnom porukom da u Vladi nema mjesta za ministre koji prirodnu i kulturnu baštinu Crne Gore vide kao teret. Sagovornici Televizije E kažu da čitava situacija, umjesto neznanja i populizma, zahtjeva ozbiljnost.&nbsp;
<h2>UNESCO I MI</h2>
Reditelj Andro Martinović nije optimista kada je u pitanju rad Komisije na čijem čelu će biti Spajić.
- To dobro zvuči, kad preuzme premijer najodgovornije funkcija u državi u smislu državne vlasti, ali ovog premijera bih prije mogao zamisliti da bude na čelu neke grupe investitora koja gradi po Kotoru - kazao je on.
Borbu sa prijetnjama po kulturno – istorijsku baštinu Crne Gore čini se da bi premijer mogao početi od ljudi iz Vlade na čijem je čelu, budući da je ministar prostornog planiranja i urbanizma Slaven Radunović UNESCO prepoznao - kao „veliki poblem“. Oglasio se i kabinet predsjednika Jakova Milatovića, koji kao problem detektuje ministra Radunovića.
- Posvećenost vrijednostima UNESCA ne dokazuje se presjedavanjem Nacionalnom komisijom već spremnošću da se donese odluka da se u Vladi prve buduće članice nema mjesta za ministre koji prirodnu i kulturnu baštinu vide kao teret, umjesto da promovišu i štite izuzetnu univerzalnu vrijednost i javni interes svih građana Crne Gore - saopštila je savjetnica za kulturu predsjednika Crne Gore Milena Pejović-Eraković.
Neznanje i populizam – tako sagovornici Televizije E komentarišu prijedlog da građani na referendumu odluče o ostanku u UNESCO.&nbsp;
- Zašto je to ministar kazao, sigurno nije iz nekog promišljanja o tome. Ovim čime se bavi, ne zna ništa. Možda zna nešto o divljoj gradnji. Primitivni instinkt politički koji u sebi ima taj populistički karakter da oni donesu odluku i da svako gradi onako kako misli da je u njegovom interesu - rekao je Martinović.
Značaj prepoznavanja na listi svjetske baštine, Crnoj Gori donosi višestruku korist čije bi vrijednosti, prije svih trebali da budu svjesni vršioci najvažnijih funkcija, poruka je opozicije i civilnog sektora, koji upozoravaju da vremena u gubljenje nema.&nbsp;
- Turisti isključivo dolaze u Kotor jer ga pronađu na UNESCO listi i što vrijedi vidjeti taj grad. Ljudi sa drugih kontinenata odlučuju se za Crnu Goru, samo zbog Kotora. Kad se nešto takvo predloži, možete pomisliti kakva je ta Vlada - rekla je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč.
<h2>FOKUS NA ZAHTJEVE</h2>
Azra Vuković iz nevladine organizacije Green Home kaže da fokus treba da bude na ispunjavanju zahtjeva UNESCO.
- Raspravljamo da li je to dobro ili ne, umjesto da energiju, vrijeme i resurse ljudske, kojih je jako malo u ovoj državi, usmjerimo u pravcu ispunjavanja onoga što su zahtjevi tog istog UNESCA - poručila je ona.
Dok se čekaju rezultati premijera Spajića, ministarke kulture i medija Tamare Vujović i dvadeset šest članova Nacionalne komisije, sagovornici Televizije E nadaju se da će ovo tijelo biti efikasnije od &nbsp;Koordinacionog tijela formiranog za projekat Velje brdo.&nbsp;
Do sada je članovima te ekipe isplaćno 27.000 eura naknada, iako javnosti nijesu poznati rezultati rada. &nbsp;Ipak, građanski aktivisti vjeruju da će ujedinjenošću akademske zajednice, civilnog sektora i cjelokupne javnosti, zidine Kotora „preživjeti“ aktuelnu generaciju crnogorskih političara.

Martinović: Spajića bih prije mogao zamisliti na čelu grupe investitora koja gradi po Kotoru; Vuković: Fokusirati se na UNESCO zahtjeve

Premijer Milojko Spajić poručio je da status Kotora, Žabljaka i Plužina na UNESCO listi svjetske baštine neće biti doveden u pitanje, ističući da je riječ o ključnom segmentu identiteta i razvojnog potencijala Crne Gore. - UNESCO status Kotora, Kotorske tvrđave, Nacionalnog parka Durmitor, kao i stećaka na Žabljaku i u Plužinama ostaje netaknut. To su vrijednosti koje čine temelj kulturne i prirodne prepoznatljivosti naše zemlje - &nbsp;naveo je Spajić na društvenoj mreži X. On je saopštio da se lično uključio u predsjedavanje Nacionalnom komisijom za UNESCO i da će, zajedno sa stručnjacima, raditi na očuvanju i promociji tih posebnih vrijednosti. - Učinićemo sve da prirodno i kulturno blago Crne Gore ostane očuvano i međunarodno priznato - poručio je Spajić u video obraćanju građanima. Njegova izjava uslijedila je nakon što je UNESCO zatražio moratorijum na gradnju u širem području Kotora i više zona duž crnogorskog primorja, s ciljem očuvanja univerzalne vrijednosti lokaliteta. Podsjetimo, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović ocijenio je prošle sedmice da bi zahtjev UNESCO-a mogao predstavljati ozbiljan izazov, jer se, prema njegovom tumačenju, odnosi na gotovo čitavu Boku. Tom prilikom je naveo i da bi eventualno rješenje moglo biti organizovanje referenduma na kojem bi građani odlučili da li žele da regija ostane pod UNESCO zaštitom – što je izazvalo brojne reakcije javnosti i oštre kritike nevladinog sektora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731170748_3a305dd7e4cf96c4af31883ec31f9ef27fff1b3bd912f44107c22ced6d5fa6b7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250731170748_3a305dd7e4cf96c4af31883ec31f9ef27fff1b3bd912f44107c22ced6d5fa6b7" data-rendition-name="original" width="561" height="503" loading="lazy" alt="x/spajić"> </figure>

Spajić: UNESCO status Kotora, Žabljaka i Plužina neće biti doveden u pitanje

Poistovjećuje se razvoj sa izgradnjom, pa se na takav način postupanja mora staviti tačka, jer je već napravljena ogromna greška u Budvi - rekla je u večernjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, Ksenija Medenica iz NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).
Najava ministra urbanizma i prostornog planiranja Slavena Radunovića, da bi se mogao organizovati referendum na kome bi građani Boki odlučivali da li Kotor treba da ostane u UNESCO-u, gdje se na ponos građana nalazi još od 1979.godine, izazvalo je sveopšte negodovanje javnosti, civilnog sektora, struke i svih koji razumiju šta taj status znači Kotoru i Crnoj Gori. 
Donosioci odluka ne razumiju šta znači zaštita kulturne i prirodne baštine, kaže Medenica, poštovanje prirodnih vrijednosti.
Poistovjećuje se razvoj sa izgradnjom, pa se na takav način postupanja mora staviti tačka, jer je već napravljena ogromna greška u Budvi.
- Izgradnja stanova apsolutno i nikako ne može značiti razvoj, a upravo UNESCO status privilegija i jedna od velikih mogućnosti da se određeno područje razvija na pravi način. To je prilika, to je privilegija, to je nešto što treba da njegujemo, a ne da doživljavamo kao teret i problem, da smatramo da je prepreka razvoju, a baš je suprotno - rekla je Medenica.
U posljednje pola godine donesene su brojne loše odluke, podsjeća Medenica, koje se odnose na PUP Crne Gore i PUP Podgorice, tuje i Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, za koji Medenica smatra da se naslanja na loše odluke donosioca odluka, čak da su i slučaju UNESCO statusa Kotora. 
- Možda je ta Bafer zona ovog zaštićenog područja prilika za realizaciju ovog projekta sa UAE. Način razmišljanja i planiranja našeg najvrjednijeg resursa nikako nije i ne može biti razvoj, niti pravac kojim Crna Gora treba da ide - istakla je Medenica.
Postoji u svijetu samo jedan slučaj da je neko područje skinuto sa UNESCO liste, podsjeća Medenica, to je Oman, čiji je sultan tražio da se smanji područje UNESCO zaštite za 90 posto radi eksploatacije nafte i gasa, što UNESCO-u nije bilo prihvatljivo pa su ih skinuli sa liste.
- Zabrinjavajuće je to što ministar prepoznaje da je jedan od najvećih problema to što su već izdate građevinske dozvole, a sada implementacijom tih aktivnosti koje nam UNESCO preporučuje kako bismo sačuvali status ovoga područja, država bi trebala obustaviti i zabraniti gradnju, pa bi samim tim država morala platiti određene penale zbog toga što su nekome izdali građevinske dozvole, a nijesu dozvolili da se desi gradnja. Suštinski je najveći problem što je grad već i te kako ugrožen i na toj granici i posljednji su trenuci kada možemo nešto preduzeti da spriječimo ovakav trend i omogućimo tom području da i dalje uživa status zaštićenog na svjetskom nivou - zaključila je Medenica.

Medenica: UNESCO status je privilegija i prilika za razvoj

Inicijativa crnogorske vlade da se Kotor skine s Liste svjetske baštine UNESCO-a, premda naizgled bizarna, itekako je poučna za Hrvatsku. Razlike su doduše značajne: u usporedbi s crnogorskom obalom, sve devastacije na hrvatskoj obali izgledaju kao promišljeni urbanistički zahvati. Uostalom, ekskluzivni turistički resort kod njih je niknuo čak i na otočiću Mamuli – u staroj austrougarskoj tvrđavi, fašističkom zatvoru i mjestu sjećanja.
Što se dakle događa u Crnoj Gori? Ministar prostornog planiranja Slaven Radunović predložio je da građani Boke kotorske na referendumu odluče hoće li Kotor ostati na listi UNESCO-a. Učinio je to nakon što je UNESCO zatražio prestanak izgradnje na zaštićenom prostoru Kotora i u nekoliko područja u tom dijelu crnogorskog primorja gdje je uočena stihijska izgradnja i urbanistički kaos. UNESCO je zaključio da stvarna zaštita Kotora zapravo ne postoji, pa ga planira staviti na listu ugrožene baštine.
Logika ministra Radunovića ne iznenađuje. On smatra da UNESCO sprječava razvoj i investicije, a ne primjećuje devastaciju prostora do koje to dovodi, o ambijentalnoj devastaciji da i ne govorimo.
<h2>UNESCO jedini spas</h2>
Jer da primjećuje, niti bi Boka danas tako izgledala, niti bi divnu mletačku Budvu progutao galimatijas koji je izrastao iznad nje, niti bi se uopće razmatrao – kamoli bio izgledan – megalomanski plan gradnje svojevrsnog "Ulcinja na vodi" mimo nadležnosti lokalne vlasti.
Prošlog vikenda bio sam u Kotoru koji je, svemu unatoč, i dalje prelijep. Taj gradić izgradila je i definirala Venecija i tamo sam se osjećao skoro kao da sam u svojoj Korčuli. Iz razgovora s ljudima s nevladine i stručne scene jasno mi je da oni jedino u UNESCO-u vide autoritet koji može zaštititi Kotor od daljnje devastacije. Shvaćaju to i općinske vlasti. Načelnik Vladimir Jokić otklonio je ministrovu ideju o referendumu i nazvao ga talibanom.
Primjer Kotora upozorenje je na mnogo načina. Dovoljno je krenuti od Splita, gdje su konzervatori prije nekoliko godina skinuli Bačvice iz Zone B zaštite UNESCO-a, nakon čega je svaka zelena površina u kvartu pretvorena ili u hotel ili u stambenu zonu, a ambijent Bačvica trajno devastiran.
<h2>Lekcija za Hrvatsku</h2>
Bizarno, zaštita je nakon toga vraćena, ali sad više ničemu ne služi. Splitska aktivistička i stručna javnost uspjela je doduše spriječiti pretvaranje Katalinića briga i Ljetnog kina Bačvice u građevinsku zonu. S obzirom na okolnosti, i to je uspjeh, iako su Bačvice generalno upropaštene.
Opet u Splitu, referendum se zaziva i oko ideje rušenja Poljuda, koja se sad pokušava progurati. Istina je da bi češći lokalni referendumi podigli razinu demokratske svijesti i sudjelovanja u političkim procesima. Ali je i perfidno i besmisleno da se referendumom odlučuje o tretmanu nacionalne ili svjetske baštine.
Slučaj Kotora trebao bi stoga zanimati hrvatsku javnost, ponajprije jer je riječ o svjetskoj baštini. Pritom je umnogome riječ o hrvatskoj tradiciji. Ne manje bitno, sve se odvija u neposrednom susjedstvu, a na tako malom prostoru poput istočne obale Jadrana gotovo je nemoguće izbjeći širenje negativnih praksi preko granice. Uostalom, spomenuti odnos prema baštini UNESCO-a u Splitu, kao i onaj u Trogiru o kojem je pisao profesor Ivo Babić, više su nego dovoljno upozorenje da je od početka devastacije do njezine legalizacije samo mali korak.

Udar na svjetsku i hrvatsku baštinu: Skidanje Boke s liste UNESCO-a bilo bi žalosna pobjeda betonizacije

Izjava ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slavena Radunovića da bi građani Boke trebalo da se izjasne na referendumu žele li da Kotor ostane na listi UNESCO-a izazvala je burne reakcije u javnosti, ali i među političkim liderima. Predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza, Vatroslav Belan, u razgovoru za Portal ETV ne krije šok i zabrinutost zbog, kako kaže, opasnog i sramotnog prijedloga koji ne samo da urušava međunarodni ugled Crne Gore, već i otkriva dublje političke motive koji idu na ruku retrogradnim ideologijama. Belan bez zadrške kritikuje aktuelnu vlast, dovodi u pitanje njenu sposobnost da zaštiti državne interese i upozorava na širi kontekst u kojem se, prema njegovim riječima, vodi planska kampanja protiv crnogorske nezavisnosti i njenog evropskog puta.
- Kada sam u medijima pročitao ovaj predlog ministra Radunovića, bukvalno sam ostao bez teksta, komentara, nisam umio formirati bilo koju misao. Bezlično sam gledao u zid i pokušavao se vratiti u svijest i pronaći odgovore kako jednom ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine u Vladi Crne Gore može uopšte pasti na pamet jedna takva ‘ingeniozna’ ideja i što to ministra ohrabruje da tako samouvjereno tu ideju iznese - ističe Belan.
Ipak, dodaje, odgovor je jednostavan.
- Ministar Radunović je istaknuti predstavnik one politike i ideologije koja duboko žali što je Crna Gora uopšte i članica Ujedinjenih nacija, politički nasljednik vizionara koji su željeli praviti ‘ljepši i stariji Dubrovnik’.
Belan priznaje da se na trenutak zbunio, ali, kako kaže, ne bi trebalo da čudi što takav predlog dolazi iz političkog miljea Demokratskog fronta.’
- Predlog koji je blamantan, a za cilj ima da Crnu Goru osramoti do nevjerovatne razmjere i međunarodnoj zajednici pokaže da je država Crna Gora forma bez sadržaja, prazna ljuštura unutar koje žive ljudi nedorasli osnovnim civilizacijskim vrijednostima - navodi Belan.
Na pitanje da li je predlog opasan i da li treba preduzeti korake da se spriječi, Belan kaže da je ovaj predlog sramotan i zastrašujući imajući u vidu sa koje je adrese došao, ali se duboko nada da je ipak bezopasan.
- Iako smo od Vlade Milojka Spajića navikli na poplavu iracionalnog djelovanja i odluka, u meni postoji zrno vjere da na sjednici Vlade Crne Gore, bez obzira ko je na njenom čelu suštinski ili samo kao lutka na koncu, jedna ovakva ideja ne može doći na dnevni red - dodaje.
Ipak, priznaje da nije siguran.
- Jesam li naivan? Ako jesam i ako mislimo da ovo može doći čak i na razmatranje na stalnim radnim tijelima Vlade, onda smo mi već društvo na nivou svijesti Talibana koji su u Afganistanu razorili ‘Bude iz Bamijana’ - upozorava.
Belan upoređuje ovo sa nuklearnom prijetnjom.
- Svi smo svjesni da opasnost od nuklearnog rata postoji… ali duboko vjerujemo da niti jedan ljudski mozak nije spreman da je zaista aktivira, svjestan da bi to bio kraj ljudske civilizacije - kaže on.
Belan zna koje bi korake preduzeo da je on na čelu Vlade.
- Da sam premijer, ministar Radunović bi već bio bivši ministar. Ali imajući u vidu da nam je formalni premijer Milojko Spajić, a suštinski Andrija Mandić, jasno je da do tako odgovorne odluke prema ovoj državi neće doći - jasan je.
Kao jedino rješenje vidi, kako kaže, “pad ove nesrećne i tragikomične Vlade.“
Kada je riječ o stvarnim motivima predloga, Belan je jasan - i ovaj predlog je dio ukupnog plana ‘Srpskog sveta’.
- U tom ‘svetu’ svaka ideja i aktivnost koja odvaja Crnu Goru od razvijenog liberalno-demokratskog svijeta i stavlja je pod kišobran i zonu uticaja ‘majke Rusije’, više je nego dobrodošla - podvlači on.
Belan upozorava da sve što može uniziti Crnu Goru, zakomplikovati njene društveno-političke odnose i blokirati njen politički sistem – koristi se kao alat protiv nezavisnosti.
- Da ne nabrajam sada brojne aktivnosti i odluke koje su ‘avgustovske’ i ‘oslobodilačke’ vlasti od 2020. do danas sprovele na toj liniji, istaći ću najnoviju propagandnu aktivnost vojnika ‘Srpskog sveta’ - jasan je.
Kao poseban primjer navodi da u gotovo istom periodu u kojem ministar Radunović predlaže referendum u Boki Kotorskoj o skidanju Kotora sa liste UNESCO-a, srpski politikolog Cvijetin Milivojević izjavljuje da bi Herceg Novi mogao biti dio Crne Gore, ali sa srpskom autonomijom.
Za kraj, Belan poručuje - na njima je da pokušavaju koliko god hoće, a na nama je da im svaki put obezbijedimo da ‘razbiju glavu o zid’ i ostanu poraženi i poniženi.
- Nama neće dosaditi da se borimo i gradimo emancipovanu, demokratsku, civilizovanu i uspješnu državu Crnu Goru - zaključio je Belan.

“Talibanizacija kulture i nasljeđa”: Belan uporedio Radunovićev predlog sa rušenjem Buda u Bamijanu

Prije dva dana u poslijepodnevnim časovima prilikom obavljanja redovnih službenih radnji, službenici Sekretarijata za inspekcijske poslove Opštine Pljevlja i Komunalne policije vršili su kontrolu prevoza tereta i putnika u drumskom saobraćaju, kada je došlo do napada na inspektora, prenosi PV Informer.
Prilikom kontrole TMV koje je obavljalo prevoz terata – oblove građe, kako piše taj portal, preduzimajući službene mjere i radnje shodno Zakonu o prevozu u drumskom saobraćaju, izrečena je mjera isključenja vozila iz saobraćaja. Tom prilikom subjekat nadzora, tj. vozač TMV, verbalno je, navodi se, napao službeno lice – inspektora za drumski saobraćaj uputivši mu niz prijetnji i uvreda i krenuvši da se fizički obračuna sa postupajućim inspektorom.
Fizički napad je spriječen intervencijom prisutnih službenika Sekretarijata za inspekcijske poslove i Komunalne policije, kao i pripadnika saobraćajne policije koji su pozvani kako bi preduzeli mjere i radnje iz svojih nadležnosti, piše PV Informer.
Incident je prijavljen OB Pljevlja, a ističe se da nije prvi put da se dešavaju napadi na službenike Sekretarijata za inspekcijske poslove i Komunalne policije prilikom preduzimanja Zakonom definisanih službenih radnji.

Napadnut inspektor za drumski saobraćaj, incident prijavljen policiji

Zemljotres jačine 5,5 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je danas Japan, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Kako se navodi, epicentar zemljotresa bio je na otvorenom moru u Pacifiku, istočno od ostrva Honšu.
Epicentar je bio na dubini od 35 kilometara, na oko 11 kilometara od grada Sendaija sa milion stanovnika, prenosi Anadolija.
Nema informacija o povrijeđenima ili eventualnoj materijalnoj šteti.
Za sada nije izdato upozorenje na opasnost od cunamija.
Prema izjavama očevidaca objavljenim na sajtu EMSC, potres se osjetio i u Tokiju, a trajao je i do 20 sekundi.

Zemljotres jačine 5,5 stepeni pogodio istočni Japan

Ukrajina je izjavila da je uništila dva mosta unutar Rusije koristeći nekoliko jeftinih dronova za napad na zalihe mina i municiju koje su tamo skrivale ruske snage.
Ukrajinska vojska izjavila je da ruska vojska dva mosta u blizini granice s ukrajinskom Harkovskom regijom koristi za opskrbu svojih trupa.
Zbog svoje strateške važnosti, mostovi su bili minirani - tako da je ruska vojska imala mogućnost dići ih u zrak u slučaju iznenadnog ukrajinskog napredovanja.
Nije neobično da napadnuta vojska uništi mostove, ceste i drugu ključnu infrastrukturu na vlastitom teritoriju kako bi spriječila neprijateljsko napredovanje. Ukrajina je to učinila u ranim danima potpune invazije u februaru 2022., uništavajući mostove na cestama koje vode prema Kijevu. Taj je potez odgodio rusko napredovanje i zaštitio ukrajinski glavni grad.
U slučaju dva mosta u Rusiji, ukrajinska vojska saznala je za zalihe mina i iskoristila ih u svoju korist.
Ukrajinska 58. zasebna motorizovana pješačka brigada, koja je provela operaciju, rekla je za CNN da su odlučili pobliže pogledati most nakon što su primijetili neobičnu aktivnost oko njega.
- Postalo je jasno da se tamo nešto događa. Nismo mogli provesti redoviti izviđački dron ispod mosta jer bi signal jednostavno nestao, pa smo doletjeli dronom s pogledom iz prvog lica opremljenim optičkim vlaknima - rekao je predstavnik brigade za CNN.
Video koji je snimio dron prikazuje kako se približava mostu i otkriva veliku hrpu protutenkovskih mina i druge municije. Komad tkanine koji je, čini se, prekrivao zalihu vidi se sa strane.
- Vidjeli smo mine i udarili smo - dodali su.
Video naglo završava kada dron udari u zalihu. Snimka snimljena drugom kamerom s određene udaljenosti prikazuje veliku eksploziju. CNN je geolocirao most viđen na videu u Belgorodsku regiju na jugu Rusije, blizu granice s Ukrajinom.
- Nakon toga odlučili smo provjeriti drugi most. Otkrili smo da je i on miniran i udarili smo. Vidjeli smo priliku i iskoristili je - rekao je predstavnik brigade.
Uništenje mostova – i smion način na koji je Ukrajina to postigla – rijetka je dobra vijest za Kijev.
Ukrajina se suočava s teškom situacijom duž fronta dok ruske trupe nastavljaju napredovati, a ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje odgađa bilo kakve pregovore o prekidu vatre.
Istovremeno, Moskva nastavlja terorisati ukrajinsko civilno stanovništvo gotovo svakodnevnim smrtonosnim zračnim napadima na gradove diljem zemlje.
Rusija nije komentarisala napade na mostove.
Dronovi korišteni u napadu koštaju između 25.000 i 30.000 ukrajinskih hrivnji, odnosno između 600 i 725 dolara, rekao je predstavnik brigade za CNN.
To čini dva napada izuzetno isplativima. Rušenje mosta iz daljine nije lak pothvat. U normalnim okolnostima, to bi zahtijevalo skupo navođenu municiju koje isporučuje sofisticirani sistem poput lansera raketa ili aviona.
Ukrajina je prethodno izjavila da je koristila visokomobilni topničko-raketni sistem(HIMARS) koji je isporučio Zapad kako bi digla u zrak mostove u ruskoj Kurskoj regiji. To je skupo oružje – kada je Njemačka prošle godine kupila tri lansera HIMARS za Ukrajinu od Sjedinjenih Država, platila je ukupno 30 miliona dolara. Svaki projektil košta desetke hiljada dolara.
No, napadi na most nisu bili prvi put da je Ukrajina koristila male i relativno jeftine dronove s pogledom iz prve ruke za maksimalan učinak.
U junu su ukrajinske snage uništile ili oštetile desetke ruskih aviona koristeći male dronove koji su prokrijumčareni u blizinu ruskih vojnih aerodroma u kamionima.

Koristeći dronove od samo 600 dolara Ukrajinci uništili dva strateška ruska mosta

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici donijela odluku i statusnoj promjeni i podjeli Javne predškolske ustanove "Đina Vrbica" u Podgorici.&nbsp;
"Ovom odlukom vrši se statusna promjena − podjela Javne predškolske ustanove „Đina Vrbica“ u Podgorici, na dvije ustanove", navodi se u obrazloženju.
Prva je Javna predškolska ustanova „Đina Vrbica“, sa sjedištem u ul. Mirka Banjevića br. 6, Podgorica, sa sljedećim vaspitnim jedinicama: Vaspitna jedinica „Dragan Radulović“, Stari Aerodrom, Vaspitna jedinica „Đina Vrbica“, Gintaš,Vaspitna jedinica „Bubamara“, Centar grada, Vaspitna jedinica „Jelena Ćetković 1“, Konik, Vaspitna jedinica „Jelena Ćetković 2“, Cvijetin brijeg, Vaspitna jedinica „Zvončić“, Masline, Vaspitna jedinica „Mali princ“, Zagorič i Vaspitna jedinica „Srcolovka”, Vrela ribnička.
Druga je Javna predškolska ustanova „Sofija Klikovac“, sa sjedištem u ul. Radosava Burića bb, Podgorica, sa sljedećim vaspitnim jedinicama: Vaspitna jedinica „Poletarac“, Zabjelo, Vaspitna jedinica „Mogli“, Zabjelo, Vaspitna jedinica Leptirić“, Pobrežje, Vaspitna jedinica „Stara Varoš“, Stara Varoš, Vaspitna jedinica „Ljubović 1“, Zabjelo, Vaspitna jedinica „Ljubović 2“, Zabjelo, Vaspitna jedinica „Petar Pan“, Zabjelo.
Do izbora direktora ustanova u skladu sa zakonom: za vršiteljku dužnosti direktora Javne predškolske ustanove „Đina Vrbica” imenovana je Bojana Razić, spec. predškolskog vaspitanja i obrazovanja dok je za vršiteljku dužnosti direktora Javne predškolske ustanove „Sofija Klikovac” imenovana Milodarka Patković, spec. predškolskog vaspitanja i obrazovanja.
"Do konstituisanja upravnih odbora ustanova u skladu sa zakonom: Javnom predškolskom ustanovom „Đina Vrbica” upravlja privremeni Upravni odbor u sastavu: Ljiljana Đurović, predsjednica, Iva Božović, članica, Vesna Pejović, članica;
Javnom predškolskom ustanovom „Sofija Klikovac” upravlja privremeni Upravni odbor u sastavu: Vesna Bulatović, predsjednica, Marijana Marković, članica, Marija Đurašković, članica"; piše u obrazloženju.&nbsp;

Razić imenovana za v.d. direktorice JPU "Đina Vrbica", Patković na čelu JPU "Sofija Klikovac"

Bespoštedni rat Demokrata protiv svih kritičara njihovog politički motivisanog vetinga u policiji - počeo je da uzima danak. &nbsp; Ne samo da su ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i ministar odbrane Dragan Krapović prvi na listi onih koji će biti katapultirani iz vlade nakon rekonstrukcije Vlade u septembru, već su od Demokrata počeli da se udaljavaju doskora vrlo lojalni poslovni partneri. &nbsp; Poput čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića: ambiciozni policijski funkcioner &nbsp;krenuo je u ofanzivu za osvajanje naklonosti Pokreta Evropa sad. Na različite načine pokušava da im se približi preko ljudi bliskih Milojku Spajiću, poput premijerovog savjetnika Branka Krvavca ili Spajićevog ujaka Sretena Kankaraša, koji ima snažan uticaj u PES-u. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190824_0e0424136e5d17eebb694b0e43ca1ecccb80f194bd437d2ef4681fc0cd2b06e4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250827190824_0e0424136e5d17eebb694b0e43ca1ecccb80f194bd437d2ef4681fc0cd2b06e4" data-rendition-name="original" width="1000" height="665" loading="lazy" alt="NA METI ŠĆEPANOVIĆA: Branko Krvavac i Milojko Spajić"> <figcaption>NA METI ŠĆEPANOVIĆA: Branko Krvavac i Milojko Spajić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OKRETANJE PES-U Početkom nedjelje Šćepanović se u Nikšiću sastao i sa čelnikom PES-a za taj grad, dr Zoranom Mrkićem, ali i uglednim ljekarom Spasojem Vukotićem, sve u cilju podizavnja vlastitog rejtinga. &nbsp; -Šćepanović pokušava da se približi čelnicima Pokreta Evropa sad. Na sve načine pokušava da dokaže da je profesionalac, da &nbsp;je nezavisan u poslu i da je intenzivno sarađivao sa Demokratama i ministrom Šaranovićem, samo zato što ta partija kontroliše bezbjednosni sektor. Šćepanović je u posljednjih desetak dana intenzivirao saradnju i sa Ivicom Janovicem, direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji je na tu poziciju postavljen isključivo voljom premijera Spajića i PES-a – kaže izvor Portala ETV i Televizije E iz vrha bezbjednosnog sektora. &nbsp;&nbsp; Istovremeno, informacije izvora Televizije E iz vrha PES-a govore da u razgovorima Šćepanović sebe predstavlja kao profesionalca i navodi da je bliskost sa Šaranovićem i Demokratama nije posljedica političke već funkcionalne povezanosti rada u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190824_d96556039096082b24896a2d0e367bb811d9cd1b88e76fe10c8232db32ade8a4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250827190824_d96556039096082b24896a2d0e367bb811d9cd1b88e76fe10c8232db32ade8a4" data-rendition-name="original" width="1920" height="1032" loading="lazy" alt="ŠEMA NAPREDOVANJA : Sve Šćepanovićeva unapređenja za vrijeme DPS-a"> <figcaption>ŠEMA NAPREDOVANJA : Sve Šćepanovićeva unapređenja za vrijeme DPS-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KAD UNAPREĐENJA POSTANU ,,PROGON” To je stara taktika Lazara Šćepanovića. Tako je, sve uz priču da je bio žrtva progona režima Demokratske partije socijalista, aktuelni čelnik policije zaslužio je naklonost avgustovskih vlasti. &nbsp; Podaci govore sasvim drugačije. &nbsp; Od 2012. do sredine 2020. godine, u vremenu kada je suvereno vladao Đukanovićev DPS, Šćepanović je dobio čak pet priznanja. Kolegijum Centra bezbjednosti Nikšić je 2012. godine izabrao Lazara Šćepanovića za najboljeg policijskog službenika u tom sektoru, dvije godine kasnije je nagrađen kao inspektor godine, 2016 je dobio još jednu nagradu, kao i 2019. i 2020. godine za rezultate u rasvjetljavanju teških krivičnih djela. &nbsp; Ove informacije govore da su Šaranovićeve žalbe o njegovom proganjanju u vrijeme DPS-a bile – namontirana priča da bi se dopao novoj vlasti. &nbsp; I uspio je u tome. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190828_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250827190828_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='SREDSTVO ZA POLITIČKI PROGON U POLICIJI: Dio obrazloženja akcije ,,Značka" '> <figcaption>SREDSTVO ZA POLITIČKI PROGON U POLICIJI: Dio obrazloženja akcije ,,Značka"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” &nbsp; A da bi ojačao pozicije i bio u milosti Demokrata, upravo je Šćepanović osmislio akciju kodnog imena ,,Značka” koja je trebalo da posluži kao sredstvo za čišćenje politički nepodobnih u policiji. &nbsp; No, kada su počela da redom padaju rješenja o suspenzijama policijskih službenika, i još više nakon više krivičnih prijava advokata policijskih službenika, Šaranović je ostao uzdržan. &nbsp; Kada je domaća javnost, posebno i Delegacija Evropske unije, žestoko osudila napade čelnika Demokrata na profesionalne medije, advokata Veselina Radulovića i građansku aktivistkinju Teu Gorjanc Prelević - policijski čelnik počeo je da okreće leđa Demokratama. &nbsp;&nbsp; Osim intenziviranja razgovora sa funkcionerima PES-a, čelnik Uprave policije je iskoristio i nedavnu akciju otkrivanja zasada marihuane u Trnovu kod Bara za sopstvenu promociju. &nbsp; &nbsp;,,MARIHUANA - STATIVA”?! -Juče realizovana akcija je rezultat višemjesečne aktivnosti kodnog naziva ,,Trnovo” kojom oprilikom je zaplijenjeno 13 hiljada i 100 stabljika marihuane stativa. To je najveća zapljena te droge u Crnoj Gori – govorio je načelnik Uprave policije Šaranović na konferenciji za medije nakon akcije otkrivanja ogromnih zasada marihuane u Trnovu pokraj Bara. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_57192b5b7404150f6bd3c76e5f43a634f567a3e8eca7281cdb293aaaad0648c7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250827190832_57192b5b7404150f6bd3c76e5f43a634f567a3e8eca7281cdb293aaaad0648c7" data-rendition-name="original" width="319" height="158" loading="lazy" alt="VRSTE KANABISA O KOJIMA ŠĆEPANOVIĆ NEMA POJMA: Kanabis indika i sativa"> <figcaption>VRSTE KANABISA O KOJIMA ŠĆEPANOVIĆ NEMA POJMA: Kanabis indika i sativa(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što je tačno informisao o najvećoj do sada zaplijenjenoj količini marihuane, Šaranović je – valjda u žaru samopromocije - napravio dvije prilično krupne greške, ne baš logične za tako iskusnog policajca. &nbsp; Prije svega, vrsta marihuane koja je zasađena u Trnovu nije stativa, jer takva vrsta ne postoji, niti su je izmislili crnogorski mafijaški klanovi. Pravo ime je kanabis sativa i za nju se smatra da izaziva snažnije efekte, u odnosu na marihuanu druge vrste kanabis indika. &nbsp; KO JE OTKRIO ZASADE? Šćepanovićeva neinformisanost je manji problem: teže je objasniti – osim kao bezobzirno samoreklamiranje – priču o višemjesečnim naporima Šćepanovićevog policijskog tima na otkrivanju plantaže. &nbsp; Jer, prema svim raspoloživim informacijama, zasluge za otkrivanje zasada marihuane idu u račun jedinice granične policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_1feaedb573f9276fd8b86834a3c840d3dfe174b12a380f29779c7045a14ce474.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250827190832_1feaedb573f9276fd8b86834a3c840d3dfe174b12a380f29779c7045a14ce474" data-rendition-name="original" width="1024" height="620" loading="lazy" alt="VELIKI POSAO: Zasadi marihuane u Trnovu"> <figcaption>VELIKI POSAO: Zasadi marihuane u Trnovu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Platnaža marihuane otkrivena je slučajno, kada su početkom avgusta, u jeku požara, službenici granične policije dronovima preventivno nadgledali slabo pristupačne predjele u cilju otkrivanja začetka novih požara – ističe sagovornik Portala ETV iz sektora granične policije. &nbsp; &nbsp;ČEKAJUĆI EPILOG Iako nagli Šćepanovićev zaokret i okretanje leđa čelnicima Demokrata djeluje karikaturalno isforsiran, moguće je da će imati efekta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_08caa036512d0629e5a54314182adc6df61f972951f14a96fccc2ff1d8361426.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250827190832_08caa036512d0629e5a54314182adc6df61f972951f14a96fccc2ff1d8361426" data-rendition-name="original" width="2161" height="1080" loading="lazy" alt="LEĐA U LEĐA: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>LEĐA U LEĐA: Šaranović i Šćepanović(Photo: Ilustracija: B. PAVIĆEVIĆ)</figcaption> </figure>  Uostalom, ako je sadašnji čelnik Uprave policije mogao da sebe prikaže kao žrtvu vlasti DPS-a – iako je iz godine u godinu napredovao i bivao nagrađivan - možda će mu poći za rukom i ovaj manevar oslobađanja od tereta zvani Demokratska Crna Gora Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; I ko zna, možda će se i uskoro Lazar Šćepanović naći na listi za odstrijel Demokrata. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šćepanović okreće leđa Šaranoviću i Demokratama

Predsjenik Opštine Budva Nikola Jovanović pokrenuo je političku lavinu rekavši da politički intimus lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića i jedan od osnivača te partije, Vojislav Vojo Pićan, nudi DPS-u koaliciju u Budvi i mjesto predsjednika Opštine samo da sklone Jovanovića sa te pozicije.&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, Pićan preko "starih" kadrova lokalnog DPS-a bliskih Svetozaru Maroviću, pokušava da uvjeri aktuelno rukovodstvo Demokratske partije socijalista da sa NSD-om formira novu lokalnu vlast u Budvi. U sve je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, uključen i dio Crkve Srbije koji je naklonjen Metodiju, koji pokušava da "pomogne u ovoj misiji". Izvori tvrde da Marovići preko Beograda imaju uticaj na dio Crkve Srbije, pa se preko njih pokušava stvoriti ambijent kojim bi se sklonio Jovanović, a DPS bi bilo kakvim aranžmanom sa NSD izgubio svoje glašačko tijelo u Budvi i rejting koji oporavlja nakon "Marovićeve vladavine".&nbsp; Cilj ove inicijative je, kako tvrde dobri poznavaoci političkih prilika, rušenje postojeće strukture DPS-a u Budvi, kako bi se zaustavio aktuelni pokušaj oporavka grada i njegovog usmjeravanja ka razvoju i transparentnom upravljanju. Prema tim navodima, iza svega stoji stari političko-interesni savez, čija bi reaktivacija značila povratak Budve pod uticaj struktura koje su godinama bile simbol korupcije i lošeg upravljanja. Iako se NSD javno distancira od bilo kakvog saveza sa DPS-om, izvor Portala ETV tvrdi da je partija spremna za prekriveni ulazak u vlast, u saradnji s ljudima bliskim Marovićima. Konačan cilj, kako tvrde izvori, jeste obnova političke kontrole nad Budvom u rukama Marovića i NSD-a, dijela Crkve Srbije kroz mrežu kadrova koji su već ranije bili odgovorni za devastaciju grada.&nbsp; Više sastanaka između Pićana i članova porodice Marović već je, prema saznanjima Portala ETV, održano, a operativnu ulogu u osmišljavanju strategije preuzimanja vlasti ima mlađi član porodice Marović – Miloš Marović, koji je u direktnoj vezi s Pićanom. S druge strane, u lokalnom DPS u Budvi nezvanično odbacuju mogućnost bilo kakvih saveza sa NSD, ističući da je ideja koju „zagovaraju neki davnašnji kadrovi lokalnog DPS-a“ potpuno suprotna sadašnjoj platformi, odbačena i za prezir.&nbsp; Kako navode, podrška aktuelnoj upravi predvođenoj Jovanovićem bazira se isključivo na projektnim, razvojnim ciljevima, u interesu građana Budve. - Nakon decenija, Opština Budva počinje da otkupljuje vrijedne parcele i po prvi put planira razvoj prostora na odgovoran način – vođena javnim interesom, a ne privatnim dilovima - kaže sagovornik Portala ETV. <h2>MAROVIĆEV POVRATAK?</h2> Svetozar Marović, pravosnažno osuđen kao vođa kriminalne grupe, i dalje izbjegava izvršenje kazne. Desetog oktobra 2026. nastupa apsolutna zastara kazne zatvora od tri godine i devet mjeseci, nakon čega Marović može kao slobodan građanin da se vrati u Crnu Goru. Tada mu Beograd više neće biti alternativa Spužu. Za njim je još 2017. raspisana Interpolova potjernica, nakon što je, navodno zbog zdravstvenih razloga, napustio Crnu Goru i otišao u Srbiju. Umjesto da ode na izdržavanje kazne, Marović se nakon izlaska iz pritvora u maju 2016. preselio u Beograd, gdje je, prema riječima njegovih advokata, liječio depresiju. Nikada se više nije vratio. Od tada je Crna Gora više puta zahtijevala njegovo izručenje – zvanično šest puta, ali bez uspjeha. Ministarstvo pravde Srbije nijednom nije odgovorilo pozitivno na molbe crnogorskih vlasti. Zanimljivo je i to da je Marović ranije tvrdio da njegova porodica živi na rubu egzistencije, iako njegov sin Miloš Marović posjeduje značajnu imovinu u Srbiji – kuću u elitnom naselju, desetine hektara zemljišta, kao i registrovanu firmu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827150828_2f1fc1db12770af6c61146e947c7b54c44f900226f7d26dc9e37745b03a3f87f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250827150828_2f1fc1db12770af6c61146e947c7b54c44f900226f7d26dc9e37745b03a3f87f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Svetozar Marović"> <figcaption>Svetozar Marović</figcaption> </figure>  <h2>KAKAV JE SCENARIO&nbsp;</h2> Kada bi se ova inicijativa obistinila, to bi značilo povratak kompromitovanih struktura na vlast u Budvi – što bi, po ocjenama sagovornika Portala ETV, &nbsp;značilo kraj aktuelnim naporima za razvoj grada u interesu građana. U pitanju nije samo politički manevar, već i potencijalni povratak sistema koji je devastirao Budvu – a koji, izgleda, računa na zaborav i politički pragmatizam, uoči formalnog povratka Svetozara Marovića u Crnu Goru. <h2>ZAŠTO JE JOVANOVIĆ META</h2> Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović pretučen je u julu u Budvi.&nbsp; Budvanska policija je tada uhapsila i saslušala braću Jova, Vidaka i M. Bata Mitrovića jer su ispred jednog ugostiteljskog objekta napali predsjednika Opštine Budva. Vidaku i Miloradu Mitroviću je određena mjera zabrane prilaska Jovanoviću.&nbsp; Vidak je funkcioner Nove srpske demokratije (NSD) Budva. Jovo Mitrović se vodi kao bezbjednosno interesanto lice (BIL). Jovanović je tokom kampanje za lokalne izbore na račun Mitrovića iznosio niz optužbi povezujući ih sa kriminalnim djelovanjem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020620020_31c19f37e671dbff70d76c6bb907839a44b6ce1fb60a52a87fc858b4dc1bf6fb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025020620020_31c19f37e671dbff70d76c6bb907839a44b6ce1fb60a52a87fc858b4dc1bf6fb" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Nikola Jovanović"> <figcaption>Nikola Jovanović(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>

Opasne političke igre u Budvi - Šta to pokušavaju Pićan, Marovići i dio Crkve Srbije

Nekoliko država Evropske unije, kako je Portalu ETV saopštilo više izvora iz diplomatskih krugova u Briselu, priprema dokument koji će uputiti crnogorskom premijeru Milojku Spajiću kao ozbiljno upozorenje da briselska administracija gubi strpljenje i da će, ukoliko se Vlada Crne Gore ne uozbilji i pristupi hitnom ispunjavanju zadataka iz evropske agende, fokus evropskih integracija preusmjeriti na Albaniju i Moldaviju. - Do kraja godine Crna Gora će maksimalno zatvoriti još tri poglavlja, ali je, u ovom trenutku, čak i to upitno. Šanse da sva poglavlja budu zatvorena 2026. tako-reći više ne postoje – kažu naši sagovornici. &nbsp;&nbsp; &nbsp;GUBITAK POVJERENJA Kategorični su da Spajić gubi povjerenje evropskih partnera, a nakon silnih obećanja koja je dao, ali ih ne ispunjava. Ističu da je, pogotovo, Holandija zbog toga sve glasnija. - Situacija u zemlji se usložnjava na dnevom nivou, a Spajić ćuti, ne reaguje. Sve su češće ocjene u krugovima briselske administracije da je on odgovoran za unutrašnju krizu koja potresa Crnu Goru. Imao je širom otvorena vrata, ali nije ispunio očekivanja. U više navrata je upozoravan da je Vlada glomazna, da je nefunkcionalna, da je realizacija evropskih obaveza loša, da Vlada ne isporučuje rezultate, već probleme – naglašavaju naši izvori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7" data-rendition-name="original" width="920" height="613" loading="lazy" alt="European flags at the European Commission in Brussels"> <figcaption> SVE SNAŽNIJE PORUKE KRITIKE: Sjedište briselske administracije(Photo: JULIEN WARNAND)etv</figcaption> </figure>  Da Crna Gora proizvodi probleme pokazao je i slučaj ministra odbrane Dragana Krapovića koji je, iz njemu poznatih razloga, izradio značke specijalno za Školski brod „Jadran“, zbog kojeg su naša zemlja i Hrvatska u sporu, jer i jedna i druga polažu pravo na njega. Promovisao ih je krajem jula, a odmah je uslijedila žestoka reakcija susjedne zemlje, članice Evropske unije, koja je Podgorici uputila oštru protestnu notu. Poručili su, između ostaloga, da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa, te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje“.&nbsp; Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo je političku čistku u Upravi policije, nikada ranije viđenu u Crnoj Gori, brutalniju od one koju je u prosvjeti sprovela ministarka Vesna Bratić. Ona je u jednom danu smijenila nekoliko stotina direktora i direktorica u crnogorskim obrazovnim ustanovama i njihovih pomoćnika i pomoćnica. Za razliku od nje, Šaranović politički nepodobnim službenicima Uprave policije, koji su listom svi smijenjeni nakon što su 2020. godine vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite, predvođene Crkvom Srbije, dijeli otkaze. Pod izgovorom vetinga u policiji, iako takav proces nije formalizovan zakonskim aktima, Šaranović oslobađa policiju od onih koje on i njegovi saradnici smatraju nepodobnima. Sigurno je da među tim ljudima ima korumpiranih službenika, ali problem je što suštinski nijesu oni nameti, već oni koji politički ne odgovaraju Demokratama, partiji iz koje dolazi Šaranović. Ovakav Šarnovićev progon otvorio je vrata i za lične obračune među službenicima policije, jer, za nevjerovati, dovoljno je da kolega prijavi kolegu pod sumnjom da je korumpiran i da sarađuje s mafijom?! Ovaj Šaranovićev netransparentan proces, jer otpuštenim službenicima i njihovim advokatima nije dozvoljen uvid u spise predmeta, i očigledan politički uticaj koji sprovodi u resoru na čijem je čelu naišao je na žestoku kritiku dijela javnosti, pa i civilnog sektora.&nbsp; U Šaranovićevom mandatu bezbjednosna situacija u zemlji se znatno usložila, do te mjere da se u nekim situacijama može komotno govoriti i o svojevrsnoj anarhiji. Najbrutalniji primjer samovlašća dogodio se nedavno u selu Gornje Zaostro nadomak Berana kada je skupina od više desetina muškaraca, okupljenih na otvaranju spomenika ratnom zločincu, saradniku fašista, četničkom vođi u Crnoj Gori Pavlu Đurišiću, napala novinarske ekipe Pobjede i Vijesti. Sve se dešavalo naočigled inspektora u civilu, a pijana rulja je čitavih sat vremena maltretirala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića, kojem su prijetili i klanjem. Nije ga spasila policija, već jedan od muškaraca iz te mase. Demokrate, partija iz koje dolaze i Krapović i Šaranović brutalnim verbalnim napadima, lažima i ogavnim konstrukcijama obračunavaju se sa kritičarima izvršne vlasti, primarno onima koji kritikuju bezbjednosni sektor. Meta su im svi – od medija, studenata, aktivista, do civilnog društva, a obračunavaju se i sa advokatima otpuštenih službenika kvalifikujući ih na najgori mogući način.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="trio"> <figcaption>KOČNIČARI EVROPSKOG PUTA: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  Posljednjih dana meta skoro nezapamćene političke hajke u Crnoj Gori je civilna aktivistkinja Tea Gorjanc Prelević, koja je stala u odbranu prava advokata Veselina Radulovića, kojeg Demokrate već duže vrijeme „razapinju na stub srama“.&nbsp; Zbog toga se juče oglasio, na mreži X, njemački ambasador Peter Felten koji je poručio da je u ovoj „odlučujućoj fazi procesa pristupanja EU, potrebno snažno i slobodno civilno društvo, uključujući snažne i kredibilne branitelje ljudskih prava“. Njihova stručnost, savjeti, ali i kritike, kako je napisao, predstavljaju važan doprinos i značajnu smjernicu za politički proces. &nbsp;PORAZNA STATISTIKA Prema podacima iz Izvještaja o realizaciji Programa rada Vlade za I i II kvartal 2025, koji su objavili u julu, proizilazi da je Vlada ispunila manje od dvije trećine obaveza u procesu pristupanja EU planiranih za prvih šest mjeseci ove godine – 65 odsto.&nbsp; Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je juče za Antenu M da je „važno istaći da su resori koji nose najveći teret obaveza vezanih za zatvaranje pregovaračkih poglavlja planiranih za ovaj period i sprovođenje reformske agende ostvarili visok stepen ispunjenosti“. - Dakle, ne možemo govoriti o lošem učinku. Veliki dio aktivnosti je već započet i implementacija je u toku. Svjesni smo da nas čeka još dosta posla, ali uvjerena sam da ćemo do kraja godine imati još snažnije rezultate – rekla je ona. Ustvrdila je – „nijesmo usporili tempo, već smo preusmjerili energiju na ono što je u ovom trenutku najvažnije za napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji“. Da nije tako „ružičasto“ kako ministarka pokušava da predstavi crnogorsku zbilju potvrđuju i sve češće reakcije Delegacije EU u Crnoj Gori na događaje u našoj zemlji, te poruke evropskih zvaničnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad" data-rendition-name="original" width="400" height="400" loading="lazy" alt="šarec"> <figcaption>CRNA GORA U EU, MOŽDA, 2029: Marjan Šarecetv</figcaption> </figure>  Pa je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, prije nekoliko dana u razgovoru za Antenu M saopštio da će biti zadovoljan ako naša zemlja proces EU integracija okonča do 2029?! - Mnogi dobro rade i to treba reći, ali ja ću biti zadovoljan ako se čitava stvar, čitava integracija, odnosno čitav proces završi za ovaj mandat evropskih institucija. Znači do 2029. Ima još puno posla, još puno toga da se uradi, ali sve zavisi od unutrašnje političke situacije – poručio je on. Jasna poruka da 2028. više ne slovi kao godina u kojoj će naša zemlja postati punopravna članica Evropske unije.&nbsp; Osim toga, Šarec je bio precizan da – sve zavisi od unutrašnje političke situacije. A unutrašnjo-politička zbilja Crne Gore je iz dana u dan sumornija. Što je konstatovao i Šarec porukom da „Crna Gora mora biti građanska država, u kojoj se poštuju ljudska prava i temelji se na antifašističkoj tradiciji“, te da „evropskom putu Crne Gore u ovom trenutnku nikako ne ide u korist podizanje spomenika četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="spomenik"> <figcaption>ZA EVROPU REVIZIAJ ISTRJE NEPRIHVATLJIVA: Spomenik ratnom zločincu, koljaču, četničkom vođi Pavlu Đurišićuetv</figcaption> </figure>  &nbsp;Upozorio je da crkva i država treba uvijek da budu odvojene.&nbsp; Crna Gora danas, međutim, daleko je od ovih vrijednosti. Sve je manje građanska država, sve manje se poštuju ljudska prava, a njeni antifašistički temelji su na besprizornom udaru revizionista iz proruskog i prosrpskog društveno- političkog bloka, preciznije – na udaru vlasti i Crkve Srbije, koja suštinski, nažalost, uprava političkim procesima u zemlji. Crna Gora iz dana u dan gubi karakter sekularne države.&nbsp; A, premijer Milojko Spajić koji nam je obećao svijetlu evropsku budućnost ćuti. &nbsp;

Ako se Vlada ne uozbilji, fokus EU integracija biće preusmjeren na Albaniju i Moldaviju

Ministarstvo odbrane nema podatke da li je čelni čovjek tog resora, ministar Dragan Krapović, &nbsp;tokom 2024. boravio službeno u Srbiji, i odbija zahtjev za slobodan pristup informacijama, navodi se u dokumentu MO u koji je Portal ETV imao uvid.&nbsp; Ovaj podatak budi ozbiljnu sumnju u djelovanje MO, ali i upućuje na smišljeno prikrivanje informacija od strane Ministarstva odbrane, a kako bi se zaštitio ministar Krapović.&nbsp; Ministarstvo odbrane Crne Gore odbilo je zahtjev za slobodan pristup informacijama koji se odnosio na službena putovanja ministra Dragana Krapovića u Republiku Srbiju, u periodu od 1. januara do 1. novembra 2024. godine. &nbsp; Zahtjev je podnijela nevladina organizacija MANS, 4. decembra 2024. godine, tražeći kopije akata koji sadrže informacije o službenim putovanjima, kao i sve putne naloge koji se odnose na ta kretanja. Međutim, Ministarstvo je zahtjev odbacilo bez oklijevanja, uz sljedeće obrazloženje: “U periodu od 1.1.2024. do 1.11.2024. godine ministar odbrane Dragan Krapović nije imao službenih putovanja u Republiku Srbiju. Ministarstvo ne posjeduje informacije niti putne naloge za službena putovanja u navedenu državu.” U dodatnom obrazloženju Ministarstvo se poziva na član 30, stav 5 Zakona o slobodnom pristupu informacijama – navodeći da je zahtjev odbijen jer organ nije u posjedu traženih dokumenata.&nbsp; Sumnje rastu: Da li je bio u Srbiji – a niko to ne smije da zabilježi? Prema nezvaničnim, ali dobro upućenim izvorima, postoje indicije da je ministar Krapović tokom februara 2024. godine boravio upravo u Srbiji.&nbsp; Ono što izaziva sumnju je odbijanje Ministarstva osbrane za slaobodan pristup informacijama.&nbsp; Da li je ministar putovao mimo službenih procedura? Da li su ti troškovi pokriveni iz državnog budžeta? Ko i zbog čega pokušava da sakrije informacije o njegovim kretanjima? Zabrinjava i to što ovakav institucionalni odgovor ne samo da ignoriše pravo građana i civilnog sektora na informacije, već i potencijalno ukazuje na zloupotrebu položaja i pokušaj prikrivanja činjenica od javnosti. <h2>PRIJETNJE MEDIJIMA</h2> U jeku ovih kontroverzi, ministar Krapović je u javnom obraćanju prije nekoliko večeri otvoreno napao medije – konkretno Portal i Televiziju E – nazivajući izvještaje o njegovoj mogućoj smjeni “naručenim”, navodno od strane “mafije, DPS-a i inostranih faktora”. No, više od same retorike, uznemirava izrečena prijetnja: “Doći ćemo ne samo do njih, već i do svih drugih medija koji prenose spinove”, izjavio je Krapović, aludirajući na planirane čistke unutar sistema u režiji njegovih Demokrata. U jednoj demokratskoj državi, ovakav jezik – i ovakva poruka – predstavljaju ozbiljan udar na slobodu medija i nezavisno novinarstvo. <h2>Službenim vozilima na odmor</h2> Kako je zimus pisao Portal ETV, &nbsp;ministar odbrane Crne Gore Krapović sa porodicom je bio na odmoru, prvo u Srbiji, potom u poznatom zimskom centru Alta Badia u Italiji. U pratnji porodice ministra su i vojni policajci, čak i u mondenskom italijanskom &nbsp;skijalištu.&nbsp; Portal ETV je objavio 15.januara da je, &nbsp;dan nakon vanredne sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost povodom masakra na Cetinju, ministar odbrane jotišao za Beograd, čime je počeo petnaestodnevni godišnji odmor. Tako Krapović nije prisustvovao komemoraciji u Vladinom domu u Prijestonici - baš kao što su tog dana na Cetinju izostali potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, ali i svi poslanici Demokrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  &nbsp;

Tag: unesco