Radnici u Crnoj Gori 1. maj, Međunarodni praznik rada, dočekuju u atmosferi koja svakako nije za slavlje - ocijenio je predsjednik Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) Srđan Keković.
On je u razgovoru za Portal Analitika kazao da se mora konstatovati da je na planu poboljšanja materijalnog položaja zaposlenih i građana bilo više aktivnosti koje su doprinijele da se amortizuju inflatorni udari tokom prethodne godine.
- Ovdje u prvom redu ističem povećanje minimalne zarade, prosječne zarade i najniže penzije kroz programe evropa 1 i 2, ali i kroz još neka socijalna davanja kao što su dječji dodaci, naknade majkama, besplatni udžbenici i jenokratne naknade tzv. žrtvama tranzicije u pojedinim djelatnostima - istakao je Keković.
<h2>Nezadovoljavajući odnos vlasti</h2>
Povodom brojnih istupa sindikalnih organizacija tokom prethodne godine, sagovornik Analitike ističe da i on, ali i organizacija koju predstavlja, žele da se budi radnička i građanska svijest o nužnosti borbe za radnička prava.
- Svaki događaj na tom planu zdušno pozdravljamo i podržavamo, naravno ukoliko je utemeljen na argumentovanim i realnim zahtjevima. Dakle, protesti i štrajkovi su odraz demokratskog društva i oni pokazuju koliko smo spremni da se konfrontiramo u borbi za naše interese - rekao je Keković.
Naglašava i da nije zadovoljan odnosom vlasti prema zahtjevima radnika.
- Iskreno rečeno, očekivali smo da će, nakon političkih promjena 2020, naše inicijative na poboljšanju životnih i radnih uslova zaposlenih i građana/ki, upućene donosiocima odluka, imati veću prohodnost. Očekivali smo našu veću uključenost u kreiranju politika od važnosti za zaposlene i građane i snažniji socijalni dijalog - rekao je Keković.
Za očekivanja, kako je ustvrdio, nijesu ispunjena.
- USSCG se opet susrijeće sa ćutanjem administracije i ignorantskim odnosom Vlade i Skupštine prema našim inicijativama - ocijenio je Keković dodajući da ni solidarnost među radnicima i sindikatima nije na najboljem nivou, te da se na tom planu mora još puno uraditi.
<h2>Prvomajska sindikalna akademija novi način proslavljanja</h2>
I način obilježavanja praznika je, kako ukazuje, značajno izmijenjen u odnosu na period socijalističkog uređenja države.
- Ništa nije ostalo isto nakon promjene socijalističkog u kapitalističko uređenje naše države. Dok su u socijalizmu radnici upravljali fabrikama i društvenim dobrima, u kapitalizmu to čine vlasnici kapitala preko političkih poluga moći. U takvim uslovima promijenio se i koncept obilježavanja iliti proslavljanja Prvog maja kao praznika rada - naveo je &nbsp;Keković.
Kako ističe, dok je on u socijalističkom društvu proslavljan organizacijom svojevrsnih hepeninga pod nazivom prvomjaski uranak, takva tradicija se izgubila u uslovima kapitalizma.
- Trenutno se prilagođavamo tim novim shvatanjima kapitalističkog društvenog poretka, a mi u sindikalnom pokretu tražimo adekvatne forme kako da ovaj praznik i njegove poruke, koje su od posebne važnosti za svijet rada, sačuvamo od zaborava - navodi predsjednik USSCG.
Keković podsjeća da je USSCG za Međunarodni praznik rada uvijek upućivala svojevrsne poruke poslodavcima i Vladi, pa će, dodaje, tu tradiciju nastaviti i ove godine.
- Ovog 1. maja po prvi put organizujemo Prvomajsku sindikalnu akademiju, na kojoj ćemo dodijeliti prvomajsku sindikalnu nagradu najistaknutijem aktivisti/kinji i najsitakutijem sindikatu/sindikalnoj organizaciji za 2025. - saopštio je on.
Ovu manifestaciju žele, kako je rekao, da uspostave kao tradicionalnu.
- Sa ciljem da, pored očuvanja tekovina Prvog maja, crnogorskoj javnosti učinimo što vidljivijom sindikalnu borbu i žrtvu koju naši sindikalni aktivisti - volonteri daju za naše zajedničko bolje sjutra - poručuje Keković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Keković: Očekivali smo veću uključenost Sindikata u kreiranje politika, odnos vlasti prema našim zahtjevima i dalje ignorantski

Aerodromi Crne Gore nijesu na prodaju, i o njihovoj eventualnoj koncesiji treba da odluče građani na referendumu, zaključak je sa današnje konferencije koju je organizovala Unija slobodnih sindikata.
- Unija slobodnih sindikata Crne Gore još od početka godine vodi određenu kampanju na implementaciji rezolucije koja je donijeta sa rada 350 delegata na Četvrtom kongresu Unije slobodnih sindikata Crne Gore, a koja je nosila radni naziv Rezolucija o zaštiti privrednih subjekata od posebnog nacionalnog interesa. Upravo se Aerodromi Crne Gore nalaze možda na prioritetnoj listi tih preduzeća, te u okviru kampanje koju sada vodimo pod nazivom Nije sve na prodaju, pokušavamo da prikupimo 55.000 potpisa punoljetnih građana i građanki, da iskoristimo pravo na građansku inicijativu koje nam daje Ustav Crne Gore i da u okviru toga obavežemo Skupštinu da raspiše državni referendum sa jednim referendumskim pitanjem: da li ste za to da Vlada Crne Gore i Skupština donesu Zakon kojim će se garantovati da određena preduzeća – koja smo naveli u predlogu za raspisivanje referenduma – ostanu trajno u većinskom vlasništvu države- kazao je predsjednik USSCG Srđa Keković.
On je istakao da nijesu protiv privatno-javnog partnerstva.
- Ali generalno smatramo da subjekti od nacionalnog interesa moraju uvijek, u interesu građana i građanki Crne Gore, kao i budućih generacija, ostati u vlasništvu naše države- naveo je on.
Keković je kazao da u samoj inicijativi za davanje aerodroma pod koncesiju nijesu ispoštovani principi transparentnosti ni inkluzivnosti.
Predsjednik Sindikata saobraćajnih djelatnosti Veselin Partović kazao je da zaista čudi i odluka i namjera Vlade Crne Gore da ovako značajne kapacitete, koje su izgradile ranije generacije, otuđi iz državnog vlasništva i da ih da na upravljanje drugim entitetima.
- Ovih dana mogli smo da čujemo izjavu aktuelnog ministra saobraćaja, gospodina Filipa Radulovića, da je podjela i prodaja dijela Luke Bar bila velika greška, i da će Vlada učiniti sve da tu grešku ispravi. Međutim, ta greška je nepopravljiva. Zato ne smijemo dozvoliti da kroz 15 godina neki novi ministar saobraćaja u Vladi Crne Gore opet dođe do zaključka da je izdavanje Aerodroma pod koncesiju bila greška- istakao je on.
Predsjednik Sindikata Aerodroma Crne Gore Damjan Radulović izrazio je veliko nezadovoljstvo načinom na koji su i taj sindikat, ali i Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore, tretirale i bivša i sadašnja vlast.
- U smislu toga da zaposleni, koje se ovo pitanje najdirektnije tiče, nijesu imali priliku da iskažu svoje mišljenje, da učestvuju u javnim raspravama, da budu pozvani i da u okviru jednog transparentnog procesa iznesu svoj stav- istakao je on.
Kazao je da je neophodno da se sadašnja vlast, kao i svaka buduća, odnosi prema tom pitanju sa dužnom pažnjom.
- I da, koliko sjutra, organizuje i uspostavi socijalni dijalog na tu temu, da pokaže odgovornost kako bismo došli do konsenzusa o pitanju – da li treba dati aerodromsku koncesiju ili ne. Kada pričamo o aerodromima, odnosno o modelima koncesije generalno, pitanje je šta se tačno predlaže i zbog čega se takvo rješenje nameće- dodao je on.
Pozvao je sve odgovorne političke subjekte u Crnoj Gori da se obrate sindikatu.
- I da pokušamo da nađemo zajednički jezik, da naše argumente – zbog kojih smatramo da Aerodromi ne treba da idu u koncesiju, jer smo savršeno sposobni da ih razvijamo iz sopstvenih resursa – još jednom izložimo kao naš zahtjev, i nadamo se da će neko pokazati volju za dogovor. U suprotnom, ako nam se niko ne odazove po ovom pitanju, to ćemo smatrati potpunom neodgovornošću i odnosom koji je u suprotnosti sa nacionalnim interesima Crne Gore. Tada ćemo, koristeći sve institucionalne i vaninstitucionalne mehanizme borbe, nastojati da to spriječimo- poručio je Radulović.

Keković: Aerodromi, kao subjekti od nacionalnog interesa, moraju ostati u vlasništvu države

Unija slobodnih sindikata (USSCG) organizovaće sjutra na Cetinju tribinu i potpisivanje Prijedloga za raspisivanje referenduma na teme koje se tiču kampanja te radničke asocijacije.
Tribina će se održati u sali Skupštine Prijestonice Cetinje od 12 do 14 sati.
USSCG je pokrenula kampanje pod motom "Za miran san, socijalni stan" i "Nije sve na prodaju", koje su proistekle iz rezolucija usvojenih na Kongresu USSCG, i to rezolucije o nužnosti reforme stambene politike i o zaštiti privrednih subjekata od nacionalnog interesa.
Kampanja "Za miran san, socijalni stan" odnosi se na zahtjev prema državi da počne da vodi odgovornu stambenu politiku i da tretira pravo na stan kao osnovno ljudsko pravo.
- U tom smislu, USSCG se zalaže da država pristupi izgradnji stanova u državnom vlasništvu i rentira ih građanima koji nijesu u mogućnosti da kupe stan po tržišnim uslovima - navodi se u saopštenju.
S druge strane, kampanja Nije sve na prodaju odnosi se na zahtjev da država ne privatizuje preduzeća već da sačuva većinsko vlasništvo u privrednim subjektima od nacionalnog interesa kao što su Aerodromi Crne Gore, Elektroprenosni sistem, Elektroprivreda, Rudnik uglja i Željeznička infrastruktura.
U cilju implementacije kampanja, USSCG je uputila inicijative na adrese predsjednika Skupštine i Vlade sa zahtjevom za prijem i razmjenu mišljenja o navedenim temama, na koje je odgovor izostao.
Nakon toga, USSCG je donijela odluku da pokrene inicijativu za prikupljanje potpisa crnogorskih građana za podnošenje Prijedloga Skupštini za raspisivanje državnog referenduma.&nbsp;
Da bi obavezali Skupštinu da raspiše državni referendum na navedene teme potrebno je da se prikupe potpisi od najmanje deset odsto građana koji imaju biračko pravo u Crnoj Gori.
Tribine i prikupljanje potpisa organizovano je do sada u više gradova Crne Gore.

Kampanja "Za miran san": Sjutra potpisivanje peticije na Cetinju

Jedinstveni sindikat zaposlenih u Pošti Crne Gore uputio je premijeru Milojku Spajiću dopis u kom ga mole da ih primi na razgovor kako bi ga upoznali sa aktuelnim stanjem zbog kog su zabrinuti, pitajući, pored ostalog, da li se "sve ovo radi da bi se Pošta privatizovala", što je glasina koju, kako tvrde, sve češće čuju.
U pismu, koje potpisuju predsjednik i članovi Izvršnog odbora ovog sindikata Dragan Mitrović, Danilo Vuković, Pavle Đokvučić i Radovan Pestorić, navode da je za zaposlene Pošta ''druga kuća'' i osnovni izvor prihoda za njih i njihove porodice.
Ističu da je aktuelno stanje, posebno u dijelu pošte - carinjenja, neadekvatnog magacinskog prostora, loših kadrovsko-partijskih rješenja, nepotizma, protekcionizma i slično, dovoljan razlog za brigu.
- Kad se tome dodaju tri negativna mišljenja eksternog revizora za 2021, 2022. i 2023. godinu i negativno mišljenje Državne revizorske institucije za 2023. naš strah se čini dodatno opravdanim - ističu iz Jedinstvenog sindikata zaposlenih u Pošti.
Naglašavaju da je 5.800.000 eura preuzeto prilikom primopredaje između stare i nove uprave 2021. godine, ali da nema nikakvih vidljivih efekata utroška tih sredstava, kao i da su, i pored ovih sredstava, imali prvo istorijsko kreditno zaduženje Pošte u iznosu od 1.800.000 eura, a da su "kreditna sredstva vrlo sumnjivo utrošena".
Dodaju i da su "javne i neposredne nabavke pod velom sumnje", te da su i učestali otkazi i premještaji radnika.
&nbsp;- Posebno želimo da Vam ukažemo da su zaposleni, članovi Jedinstvenog sindikata zaposlenih u Pošti, prethodnih mjeseci konstantno izloženi osionom i nipodaštavajućem stavu od izvršnog direktora i menadžmenta, a sve zbog našeg principijelnog ukazivanja na nepravilnosti i anomalije koje nanose štetu našem Društvu. Odnos revanšizma posebno je došao do izražaja nakon opravdanog Štrajka zaposlenih 2. oktobra 2023, a kulminirao je tendencioznim i nezakonitim otkazom našem kolegi Jugoslavu Markoviću, članu Izvršnog odbora sindikata, koji je bio predsjednik Štrajkačkog odbora - ističu u pismu.
Pitaju da li je dobra poruka da zaposleni i Sindikat trebaju da ćute dok se, kako tvrde, arče sredstva koja svojim radom mukotrpno zarađuju.
- Da li je to taj evropski put vladavine prava koji treba da štiti one koji ukazuju na propuste i nezakonitosti, a da sankcioniše tlačitelje i, najblaže rečeno, rasipnike? Konačno, da li se sve ovo radi da bi se Pošta privatizovala, koje glasine sve češće čujemo - upitali su u Sindikatu.
Pozivaju Spajića da svojim autoritetom stane u zaštitu zaposlenih u Pošti, a posebno kolege Jugoslava Markovića čiji je, kako navode, jedini grijeh što ne ćute, već se bore za bolji socio-ekonomski položaj i bolje uslove rada.&nbsp;
- Valjda je prošlo vrijeme podobnih, ulizica i ćutologa. Ne radimo mi to iz obijesti, nego da sačuvamo Poštu i naša radna mjesta, jer menadžeri prolaze, a zaposleni su ti koji ostaju i plaćaju ceh pogrešnih rukovođenja. Ne smijemo dozvoliti da kolega Jugoslav Marković i njegova porodica pate, samo zbog toga što je stao ispred svih nas da se izborimo za nasušnu koru hljeba. Naime, morali smo da štrajkujemo da bi platu poštara povećali sa 565 eura na 665 eura, zar je to taj grijeh - navode u pismu Spajiću.
Zahvalili su premijeru na zalaganju za bolja socijalna prava jer, kako dodaju, "bez 'Evrope sad' i 'Evrope sad 2' radnici Pošte, zajedno sa njihovim porodicama, bili bi socijalni slučajevi".
- Molimo Vas da primite na razgovor naše predstavnike kako bismo Vas bliže upoznali sa aktuelnim dešavanjima u Pošti i kako biste nam pomogli da, putem socijalnog dijaloga, riješimo ovu za nas veoma tešku situaciju - poručili su iz Jedinstvenog sindikata zaposlenih u Pošti Crne Gore.

Jedinstveni sindikat zaposlenih u Pošti Spajiću: Zabrinuti smo stanjem, glasine o privatizaciji sve češće čujemo

Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) pokrenula je kampanje pod motom „Za miran san, socijalni stan“ i „Nije sve na prodaju“, koje su proistekle iz Rezolucije o nužnosti reforme stambene politike i Rezolucije o zaštiti privrednih subjekata od nacionalnog interesa, usvojenih na Kongresu USSCG.
- Imajući u vidu da povodom upućenih inicijativa i urgencija nije bilo odgovora od donosilaca odluka, Izvršni odbor USSCG odlučio je da u nastavku kampanje, u skladu sa članom 93 stav 3 Ustava Crne Gore, pokrene inicijativu za prikupljanje potpisa crnogorskih građana/ki za podnošenje Predloga Skupštini Crne Gore za raspisivanje državnog referenduma - navodi se u saopštenju USSCG.
Kako su kazali, da bi obavezali Skupštinu Crne Gore da raspiše državni referendum na navedene teme potrebno je da prikupe potpise najmanje 10 odsto građana/ki koji imaju biračko pravo odnosno 54.247 potpisa.
- Referendumska pitanja na koje bi se građani/ke izjašnjavali u slučaju raspisivanja državnog referenduma glase: Da li ste za to Skupština Crne Gore usvoji Zakon o izgradnji stanova u državnom vlasništvu koji bi se pod povoljnim uslovima izdavali u zakup građanima/kama Crne Gore koji nisu u mogućnosti da po tržišnim uslovima riješe stambeno pitanje? Da li ste za to da Skupština Crne Gore usvoji Zakon o očuvanju privrednih subjekata od nacionalnog interesa u većinskom vlasništvu države - saopštili su iz USSCG.
S tim u vezi, USSCG će, kažu, otpočeti terenski obilazak opština širom Crne Gore, radi sakupljanja potpisa građana, počevši od danas u Baru.
Naveli su da će javna tribina biti održana u Baru od 19 sati do 21 sat u sali Skupštine opštine Bar. Štand je otvoren od 17 sati ispred sale Skupštine opštine Bar.

Za miran san, socijalni stan: USS prikuplja potpise za raspisivanje referenduma

Kada sam saznala da sam dobila nagradu od 10.000 eura bila sam iznenađena i presrećna, jer mi je to pokazalo da se trud i posvećenost cijene - kaže jedna od nagrađenih radnica crnogorske kompanije "Okov" Sonja Čarapić za Radio Slobodna Evropa. Ta privatna trgovinska kompanija nagradila je Sonju i još 15 zaposlenih za dvadeset godina rada sa po 10.000 eura. Svim zaposlenima, kojih je oko 560, isplaćena je 13. plata. Čarapić, koja radi u sektoru špedicije, kaže da nagradu nije očekivala. - I ranije su nagrađivani zaposleni prigodnim poklonima, ali je ovo iznad svih očekivanja... i motivacija da nastavim sa zalaganjem - ističe ona. Čarapić kaže da su novac i priznanje došli u pravo vrijeme. - S obzirom na izazove inflacije, za moju djecu i mene to je dodatna sigurnost i mogućnost da pokrijemo troškove, ali i prilika da uložimo u nešto - navodi Čarapić Prema njenim riječima, i ukućani i rodbina su bili ponosni, a komšiluk je slao čestitke. Od 240.000 zaposlenih u Crnoj Gori, prema podacima Uprave za kadrove, dvije trećine radi u privatnom sektoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018124_429454cc509ca3163e40fc0e31d133ffb2acbf55fa0111c3225cfd10dc5c901d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024123018124_429454cc509ca3163e40fc0e31d133ffb2acbf55fa0111c3225cfd10dc5c901d" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="Sonja Čarapić"> <figcaption>Sonja Čarapić, jedna od nagrađenih za 20 godina rada u kompaniji "Okov"(Photo: Courtesy Image)</figcaption> </figure>  <h2>Šta kažu zaposleni kod privatnika</h2> Da su stimulansi radnicima izuzetno rijetki kod privatnih poslodavaca smatraju građani Podgorice i Nikšića, koji za RSE ocjenjuju da su prve asocijacije na privatni sektor male plate i iskorišćavanje radnika. - Pročitala sam tekst koji mi je izmamio suze, znači da postoje časni ljudi koji cijene svoje radnike. Ja sam poslije 20 godina zahtjevnog rada i uspješnog poslovanja firme dobila otkaz i ostala bez primanja - kaže Vesna (58) iz Nikšića. Peđa tri decenije radi kod privatnika. - U vremenu kada često vidimo ili čujemo kako poslodavci izrabljuje radnike, ovakvi potezi vraćaju vjeru da Crna Gora može biti država u kojoj poslodavac cijeni vrijednog i vjernog radnika, koga će i ovako da nagradi - kaže za RSE. Ana ocjenjuje da je nagrada "samo novac koji je zakinut radnicima". - eka ih je samo po 30 eura zakidao od svake plate u prvih 10 godina, a drugih deset po 60 - a jes' toliko, to vam je to. Pohvalno je što se sjetio da im to vrati - navodi ona. Ekonomistkinja Olja (50) iz Podgorice kaže da je nagrada pravi primjer kako se motivišu zaposleni i čuva "kvalitetan kadar". - Radniku stavlja do znanja da cijeni lojalnost, rad i godine koje je potrošio u toj kompaniji. To je postupak osobe koja cijeni ljude koji su mu svojim radom pomogli da postigne to što je postigao - kaže ona. Podsjeća na slične primjere kada je poslodavac iz Bara radnike nagrađivao novim automobilima. - Mislim da ih je uz to čašćavao putovanjem na Bahame i Sejšele - rekla je Olja. <h2>Radnicima nova auta i krstarenja</h2> Praksu značajnijeg nagrađivanja zaposlenih u Crnoj Gori je pokrenuo, prije desetak godina, vlasnik trgovinskog lanca sportske opreme "Cakan sport" iz Bara Radomir Novaković Cakan. On je radnice sa najdužim stažem 2012. nagradio novim automobilima Golf 6 i Polo, a 2014. najbolje radnike, njih 14, krstarenjem po Mediteranu na luksuznom kruzeru. Novaković kaže da su nagrade i priznanja važan način da se zaposleni motivišu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018124_e4c0cd3e57edd185447493ec668aee8015f957ed90c7913204f81ff22513f5ec.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024123018124_e4c0cd3e57edd185447493ec668aee8015f957ed90c7913204f81ff22513f5ec" data-rendition-name="original" width="805" height="452" loading="lazy" alt="Radomir Novaković Cakan"> <figcaption>Novaković: Nagrade i priznanja su važan način da se zaposleni motivišu(Photo: Public Domain)</figcaption> </figure>  - Da im se pokaže koliko cijenimo njihov trud i lojalnost. Kada poslodavac prepozna i nagradi doprinos svojih radnika, to utiče na njihovu motivaciju, zadovoljstvo i ukupnu produktivnost" -kaže Novaković za RSE. On vjeruje da nagrade od 10.000 eura ili automobili jačaju povjerenje između poslodavaca i zaposlenih, što je, kaže, ključno za dugoročan uspjeh kompanije. - Ukoliko dajemo kupcima nagrade za vjernost – još je logičnije da to radimo i prema onima od kojih zavisi uspjeh svake firme – njenih zaposlenih - navodi on. Novakovićeva kompanija sa 76 zaposlenih je u javnosti prepoznata kao donator sportskih i humanitarnih manifestacija. - Primjera radi, ponosni smo što smo podržali crnogorske paraolimpijce donacijom sportske opremu za nastupe na međunarodnim takmičenjima Feral - ističe. Novaković kaže da nije važna visina nagrade, već želja da najbolji i najvjerniji radnici znaju da se njihov trud cijeni. - Bitno je napomenuti da te nagrade moraju da dođu što naš narod kaže od srca i nikako drugačije. Tek tada imaju punu vrijednost - dodaje on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018128_25eea5f09c672d4984d1000bb5a59b37b9c64749e6dcb32a13f0f85b82cc9986.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024123018128_25eea5f09c672d4984d1000bb5a59b37b9c64749e6dcb32a13f0f85b82cc9986" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Gojko Bajović"> <figcaption>Gojko Bajović, vlasnik trgovinske kompanije "Okov", 25. jul 2024.(Photo: Facebook/Okov)</figcaption> </figure>  <h2>Trinaesta plata i 10.000 evra</h2> I direktor "Okova" Jakov Bajović za RSE kaže da su trinaesta zarada, koju je ta kompanija isplaćuje drugu godinu zaredom svim zaposlenima i nagrade za 20 godina rada značajno popravile raspoloženje radnicima. - Cilj ovog poteza bio je da glasno i od srca kažemo hvala kolegama koji su sebe i svoje živote ugradili u kompaniju. Nagrade su dobili ljudi koje pamtim od malih nogu, koji su sa mojim roditeljima i tetkama prodavali prve šarafe i šarke, istovarali prve kombije i udarali temelje firmi - navodi Bajović. On kaže da su ga obradovale reakcije zaposlenih nakon nagrada. - Pogledom sam tražio lica i svi su oduševljeni i zahvalni, svako na svoj način. Sjutra su nam se telefoni usijali, uz hiljade pozitivnih komentara na portalima i društvenim mrežama, sa najrazličitijih strana čestitke i pohvale - ističe. "Okov" je u vlasništvu njegovih roditelja Gojka i Stanke Bajović. Prema podacima dostupnim na sajtu Poreske uprave, kompanija je posljednje tri godine ostvarila dobit od oko 20 miliona eura. <h2>Poslodavci da podijele dio profita</h2> Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), kaže da se "polako širi krug poslodavaca" koji daju dio profita zaposlenima. - To jeste stimulans i za svaku pohvalu - kazao je Keković za RSE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018128_e6e7914427fc7cad1c80f52f6250a6a0a98e67629c7bfc3340bcbddfd16921c0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024123018128_e6e7914427fc7cad1c80f52f6250a6a0a98e67629c7bfc3340bcbddfd16921c0" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="Srđa Keković"> <figcaption>Keković: Poljuljano povjerenje treba vratiti(Photo: Unija slobodnih sindikata)</figcaption> </figure>  Smatra da je dugogodišnja obespravljenost radnika dovela je do nepovjerenja na relaciji poslodavac - zaposleni. - Poljuljano povjerenje treba vratiti. Ako imate profit, onda dio treba da date onima koji ga stvaraju, jer ga ne stvara sam poslodavac - ističe. Uprkos unaprijeđenim pravima u velikim trgovinskim lancima poslodavci moraju, kaže, da nađu način da zadrže radnike. - Došli smo do toga da poslodavac na tržištu ne može da nađe radnika kad to poželi. Sad uvozimo radnu snagu što je tragedija za državu - kaže Keković. Keković smatra da poslodavci moraju shvatiti da neće imati radne snage koliko god da im daju para. - To se sad dešava jer su ljudi radili na određeno, bez slobodnih dana i odmora, i sad idu gdje im je bolje. Došli smo u tu alarmantnu situaciju i sad je kasno - dodaje on. Keković podsjeća da se taj sindikat godinama zalaže da podjela dijela profita radnicima uđe u zakonsku normu.

Hiljade eura, krstarenja i automobili radnicima u Crnoj Gori za motivaciju i lojalnost

Dio radnika Željezničkog prevoza traži da danas menadžment te kompanije do sjutra povuče anekse ugovora koje su ponudili radnicima, kao i otkaze dvojici radnika koji su juče tpušteni zbog nepotpisivanja aneksa, jer će u suprotnom tražiti radikalnije mjere. Oni su istakli da će, ukoliko njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni tražiti ostavke izvršne direktorice i Odbora direktora. Najkasnije sjutra sastaće se sa ministartkom saobraćaja Majom Vukićević.
Predsjednik Jedinstvenog sindikata radnika Željezničkog prevoza Crne Gore Milan Usančević kazao je da su jutros uputili ministarki urgentzno pismo kojim su tražili sastanak te da su dobili odgovor da bi on mogao da se održi danas u popodnevnim časovima ili eventualno sjutra.&nbsp;
- Mi to prihvatamo. Mi striktno tražimo od menadžmenta da povuče nezakonite anekse koji su podijeljeni radnicima, da se ponište rješenja o otkazima. Ukoliko danas ne povuku anekse tražićemo radikalnije mjere to će biti ostavka izvršne direktorice i Odbora direktora - rekao je on na konferenciji za medije.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kazao je da je situacija u ŽPCG zabrinjavajuća budući da smo zemlja u kojoj skoro pa ne funkcioniše Željeznički prevoz.&nbsp;
- Ono što Zakon o radu kaže i nalaže to je da poslodavac ima pravo da ponudi unošenje u Ugovor o radu takve klauzule, ali isto tako Zakon kaže da poslodavac ne može da obaveže zaposlenog da takvu klauzulu prihvati. Zakon je isti za sve, tako da nije propisao mogućnost poslodavcu da može da da otkaz zaposlenom ako ne potpiše klauzulu - kazao je Keković.&nbsp;
Za njega su izjave menadžmenta na konferenciji za novinare vrlo zabrinjavajuće jer su se ticale, ne samo činjenice da se zaposleni nijesu izjasnili o predlogu, nego da oni sabotiraju rad ŽPCG, a da ni jednom riječju nije objašnjen zašto je to tako.&nbsp;
- Takvo ponašanje menadžmenta smatramo krajnje neodgovornim, neprofesionalnim. Nije nam jasno šta stoji iza toga, ako uopšte nešto stoji. U svakom slučaju, na nama je da ne dozvolimo i zbog kolega koji ostaju bez posla nezakonito, da taj menadžment ne uspije u nezakonitim namjerama - kazao je on.

Radikalnije mjere ako menadžment ŽPCG ne povuče anekse i otkaze radnicima

Demokratska parija socijalista podržava inicijativu Unije slobodnih sindikata za izgradnju stanova za one koji nijesu u mogućnosti da riješe stambeno pitanje i iniciraće formiranje ekspertske multidisciplinarne grupe koja će da utvdi da li postoje preduslovi da ovakva ideja zaživi i u Crnoj Gori, kazao je šef Poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić tokom razgovora sa generalnim sekretarom USSCG Srđom Kekovićem.
Povod za organizovanje sastanka upravo je bila inicijativa USSCG da se pristupi izgradnji stanova u državnom vlasništvu koji bi se izdavali u zakup građanima/kama koji nijesu u mogućnosti da svoje stambeno pitanje riješe kupovinom stana.
Prema riječima Nikolića, Klub poslanika DPS podržava projekte kojima se na optimalan način može riješiti problem više od 30 hiljada podstanarskih porodica u Crnoj Gori, i omogućava mladim ljudima da bez straha od visokih nameta za stanovanje započnu svoj samostalni život.
Realizacija ideje UCG, kaže Nikolić, svakako bi ublažila i demografske probleme na koje opominju rezultati popisa.&nbsp;
- Zato je važno da rješavanje stambenog pitanja građana, kao najvažnijeg pitanja životnog standarda, postavimo kao priorite - poručio je Nikolić.
Posebna pažnja tokom razgovora posvećena je projektu „socijalno stanovanje“, koje grad Beč primjenjuje već duže od sto godina, a što je nedavno ova sindikalna organizacija uz goste iz austrijske prijestonice prezentovala crnogorskoj javnosti.&nbsp;
Keković je naveo da je model socijalnih stanova jedan od najuspješnijih projekata kojim se stanovnicima jednog grada omogućava stanovanje po veoma povoljnim cijenama.&nbsp;
- Ukoliko bi ovakav ili sličan projekat bio uspješno preslikan na naše uslove, to bi značilo da bi mnogi mladi ljudi, bračni parovi koji stvaraju porodicu, građani koji nemaju dovoljna lična primanja da bi plaćali visoke kirije ili kupili stan, zapravo dobili od grada ili države na korišćenje stanove koje bi koristili do kaja života, po veoma povoljnoj cijeni zakupnine - kazao je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Nikolić sa Kekovićem: Podrška projektu socijalnog stanovanja

Međunarodni dan dostojanstvenog rada jeste dan, ne za čestitku, već dan za podsjećanje &nbsp;da svi zajedno treba da radimo na tom konceptu koji je planetaran i koji je usvojen od Međunarodne organizacije rada, kojim teže sve produktivne i razvijene države svijeta, i naravno, Crna Gora koja teži da uđe u tu evropsku zajednicu, ima obavezu više da na tom konceptu radi - kazao je u Budilniku, na Televiziji E, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata u Crnoj Gori Srđa Keković.
- Koncept se sastoji od četiri komponente, otprilike tako je konfigurisan. Ta prva komponenta jeste da vi imate mogućnost da se zaposlite i da imate mogućnost na neku pravičnu zaradu, za rad koji obavljate tokom mjeseca…Druga komponenta je adekvatna socijalna zaštita, ona podrazumijeva više komponenti, ali ajde da ovdje istaknemo tu komponentu koja se tiče zdravstvenih uslova, sigurnosti, da ja u trenutku kad ostanem bez posla ću imati podršku da nađem novi, i da ću za to vrijeme biti opskrbljen…Treća komponenta se tiče socijalnog dijaloga. Socijalni dijalog, inače, na kojem počiva Evropska unija, jeste jedan pojam o &nbsp;kom se najviše priča i u našoj državi, često ga spominju i političari, Vlada i svi ostali. Svi se kunu i hvale tim socijalnim dijalogom, ali, iskreno da vam kažem, on jeste pravi mehanizam kako poslodavci i sindikati treba da uređuju modele svojih odnosa, i isto tako, kako Vlada treba da zajedno sa nama učestvuje u kreiranju tog poslovnog i životnog ambijenta, kako za zaposlene, tako i za poslodavce…Konačno i ta četvrta komponenta, koja je izuzetno važna komponenta, kojoj mi, nažalost, u Crnoj Gori ne poklanjamo veliku pažnju, to je komponenta u okviru koje ja trebam da imam adekvatne uslove rada - rekao je Keković.
Radnici najviše trpe tamo gdje nemaju sindikalnu organizaciju, smatra Keković, jer je onda ostavljeno na svakom radniku, pojedinačno, da se izbori, dodaje on, za svoja prava.
- Koncept sindikalnog organizovanja podrazumijeva određena prava, ali i određenu zaštitu za sve one koleginice &nbsp;i kolege, koji su izabrani da nas predstavljaju u tom socijalnom dijalogu - naglasio je Keković.
U Crnoj Gori sindikalno organizovani nijesu bankari, mnoštvo malih i srednjih preduzeća, objašnjava Keković, ali zaštitarska profesija, dodaje on, jer je to segment u kom radi i do 6 000 radnika, koji nemaju nikakav vid sindikalne organizacije i, kako kaže, njihova prava se svakodnevno krše.
- Svaki radnik u Crnoj Gori, i svaki zaposleni u Crnoj Gori, može da se obrati nadležnim &nbsp;institucijama, za zaštitu svojih prava iz radnog odnosa i po osnovu rada. Međutim, tu postoje brojne barijere, prva barijera je što ta koleginica ili kolega moraju dobro da poznaju radno zakonodavstvo, moraju dobro da znaju koje korake trebaju da naprave prema tim institucijama - istakao je Keković.
Mladi ljudi, koji tek stupaju u radni odnos, cijeni Keković, su poprilično neinformisani, te ih je potrebno edukovati, koja prava imaju u odnosu na poslodavce, u sklopu, kako kaže, obrazovnog sistema.
- Unija slobodnih sindikata Crne Gore je pokušala da radi na tom konceptu, mislim da bi to bio dobar koncept, da u okviru završnih razreda, mature, informišemo te mlade ljude, prije nego krenu na tržište rada, oko tih modela, da uvedemo jedan alternativni čas industrijske demokratije - zaključio je Keković.

Keković: Svi se kunu u socijalni dijalog

Unija slobodnih sindikata (USSCG) pozvala je sve poslanike u Skupštini da glasaju za predložene izmjene Zakona o radu i time omoguće zaposlenima da, ukoliko to žele, ostanu na tržištu rada do navršenih 67 godina života.
- Povodom Predloga izmjena i dopuna Zakona o radu kojim je, pored ostalog, predloženo vraćanje starosne granice za prestanak radnog odnosa sa 66 na 67 godina života za zaposlene u realnom sektoru, USSCG upućuje javni apel svim poslanicima u Skupštini da glasaju za predloženu izmjenu i time iskažu odgovornost prema hiljadama građana koji žele da ostanu na tržištu rada do 67 godine života radi zaštite svog i ekonomsko-socijalnog položaja svojih porodica - rekli su iz Unije. 
 
Iz Unije su podsjetili da se u konkretnom slučaju ne radi o povećanju starosne granice za odlazak u penziju, sa čim se najviše špekuliše, jer se ta granica uređuje Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) i trenutno iznosi 65 godina kako za žene, tako i za muškarce. 
 
- Zakon o radu, za čiju se izmjenu zalažemo, ne propisuje uslove za sticanje prava na starosnu penziju osiguranika. Odredba zakona o kojoj je u konkretnom slučaju riječ, isključivo, propisuje uslove kada zaposlenom, bez obzira na njegovu ili volju poslodavca, radni odnos mora prestati po sili zakona - dodali su iz Unije. 
 
Kako su objasnili, predloženom izmjenom Zakona o radu omogućava se zaposlenima da, isključivo ukoliko oni to žele, mogu ostati na tržištu rada do navršene 67 godine života. 
 
Ukoliko, pak, ne žele da ostanu na tržištu rada, zaposleni mogu prije navršenih 67 godina života, sticanjem potrebnih uslova, ostvariti Ustavom i zakonom garantovano pravo na penziju. 
 
- U cilju potpunog informisanja poslanika u Skupštini, naglašavamo da je predložena norma rezultat 100 odsto kompromisa socijalnih partnera postignutog kroz skorašnji proces izrade izmjena i dopuna Zakona o radu, i zapravo je potvrda kompromisa koji je postignut još 2020. godine kada je stupio na snagu novi Zakon o radu. Ova norma, koja je dakle i 2020. godine bila kompromis socijalnih partnera, izmijenjena je bez konsultacije sa istima od većine poslanika u Skupštini 2021. godine, kada je na hiljade naših kolega bilo prinuđeno da, bez prethodne najave i upozorenja, napusti tržište rada, uprkos svojim kreditnim zaduženjima, potrebama, ličnim i profesionalnim planovima - rekli su iz Unije. 
 
Istovremeno, kako su naveli, snižavanjem starosne granice za prestanak radnog odnosa po sili zakona sa 67 na 66 godina, na naprijed pomenuti način, napravljena je svojevrsna diskriminacija prema zaposlenima u realnom sektoru u odnosu na državne i lokalne službenike i namještenike koji u skladu sa posebnim zakonima mogu da, ukoliko to žele, rade do navršenih 67 godina života. 
 
- Osim toga, ukoliko se ne usvoji predložena izmjena Zakona o radu, hiljade naših kolega koji su uzeli dugoročne kredite planirajući da će da rade 67 godine, biće primorani da jednu godinu vraćaju te kredite od penzije, što podrazumijeva duplo manje primanje u odnosu na zaradu, pa samim tim i dovođenje u težak ekonomsko-socijalni položaj. Javna je tajna da je starosna granica za prestanak radnog odnosa po sili zakona snižena sa 67 na 66 godina života iz političkih razloga, jer za takvo postupanje i nije bilo nijednog valjanog obrazloženja - rekli su iz Unije. 
 
Iz te sinikalne centrale su kazali da se svih prethodnih godina, pa i danas, brojne kolege obraćaju USSCG sa pitanjem kada će se ova norma vratiti u pređašnje stanje i zaista je krajnje vrijeme da se zaposlenima vrati alternativa koju su imali, a koja im je otvarala veće životne mogućnosti. 
 
Davanjem mogućnosti zaposlenima da sami biraju da li će otići u penziju sa sticanjem uslova koje propisuje Zakon o PIO, ili će nastaviti da rade do sticanja uslova za prestanak radnog odnosa po sili zakona, u skladu sa Zakonom o radu, trebalo bi cijeniti kao benefit, što jeste. 
 
Ovakvu mogućnost, kako su rekli iz Unije, ponajmanje bi trebalo vezivati za političke interese i namjeru da se određenim javnim funkcionerima, kako se to u javnosti prikazuje, omogući duži ostanak na funkcije. 
 
USSCG se, kako su kazali, preko jedne decenije zalaže za uvođenje sistema odgovornosti na svim nivoima koji bi, da su primjenjivani, svakog neodgovornog pojedinca koji radi na štetu društva i budžeta, sankcionisali i udaljili sa funkcije koju obavlja, bez obzira na uslove za sticanje prava na penziju i/ili uslove za prestanak radnog odnosa po sili zakona. 
 
- Sa druge strane ovu temu nikako ne bi trebalo povezivati sa nemogućnošću mladih da pristupe tržištu rada jer njihove starije kolege, kako se često navodi, ne žele da napuste svoje radno mjesto. Pristup mladima tržištu rada u Crnoj Gori ograničen je prvenstveno postojanjem nepotizma i kronizma što potvrđuju i brojna istraživanja rađena na temu zapošljavanja i zaposlenosti - navodi se u saopštenju. 
 
U konačnom, izbor da ostanu na tržištu rada do 67 godine života biraju isključivo zaposleni koji su na to primorani, jer jedna godina duže na tržištu rada znači jednu godinu manje pukog preživljavanja sa penzijom koja bi ih sledovala. 
 
- Stoga, USSCG apeluje na sve poslanike u Skupštini da glasaju za predložene izmjene Zakona o radu i time omoguće zaposlenima da, ukoliko to žele, ostanu na tržištu rada do navršenih 67 godina života i time daju doprinos zaštiti ekonomsko-socijalnom položaju tih zaposlenih sa jedne, a sa druge strane pokažu odgovornost ka otklanjanju diskriminacije između zaposlenih u javnom i realnom sektoru koja se godinama unazad sve više produbljuje, kako u pogledu uslova za prestanak radnog odnosa, tako i u pogledu visine zarada i uslova rada. Očekujemo da oni to urade i zbog javnog deklarisanja da sve odluke koje donose, donose za dobrobit građana, a ovo je upravo jedna od njih - zaključuje se u saopštenju.

Vratiti pravo zaposlenima da ukoliko to žele ostanu na tržištu rada do 67 godine

Predsjednik Slobodne Crne Gore i funkcioner Glavnog grada, Vladislav Dajković, objavio je za Dan nezavisnosti video na društvenim mrežama, gdje u stihu žali za rezultatima referenduma iz 2006.&nbsp;
U opisu videa stoji: „Srpska čestitika za Dan nezavisnosti Crne Gore“.
- Glaso i mrtav, glaso i stranac a domaći Srbin osta izvanac
Njegoš se u grobu okreće sam, Gorski vijenac recituje kavački klan
Doveli rodbinu sa tri kontinenta da ruše krst i crkvu što im smeta
Srpski jezik i dalje se lomi, slavi i danas Đukanović Lomi
Nezavisno jesmo od časti, istorije i znanja a zavisni skroz od stranog priznanja
Uzeše nam državu, more, so a nama ostade za braćom iz Srbije bol - izrecitovao je Dajković.
Na kraju je poručio:&nbsp;
- Srećan vam Dan nezavisnosti, dan najveće pljačke u istoriji Crne Gore. Živjeli i pozdrav svima iz Trebinja.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fv%2F1Fr4xPyxAS%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

Dajković: Glaso i mrtav, glaso i stranac a domaći Srbin osta izvanac

Snijeg u maju nije više iznenađenje.
Kako je ranije i najavljeno u naš region sa zapada je stigao ciklon sa snažnim zahlađenjem, a u nekim dijelovima Hrvatske danas pada i snijeg.
Kako na svojoj Fejsbuk stranici javlja "BH Meteo", bijeli prekrivač pokrio je sjeverni dio Velebita, prenose Nezavisne.

U Hrvatskoj pao snijeg

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džems Dejvid Vens izjavio je da će Amerika pod predsjednikom Donaldom Trampom pažljivo birati kada će upotrijebiti vojnu silu i da će izbjegavati učešće u otvorenim sukobima.
Vens je rekao u govoru na dodjeli diploma u Američkoj pomorskoj akademiji u Anapolisu da se SAD suočavaju sa ozbiljnim prijetnjama od Kine, Rusije i drugih zemalja i da će morati da održe svoju tehnološku prednost.
Pronicljivi potezi
“Era nesporne dominacije SAD je završena – rekao je Vens diplomcima, koji će postati oficiri u mornarici i marinskom korpusu.
Vens je dodao da je Trampovo naređenje o upotrebi sile protiv pobunjeničke grupe Huti u Jemenu na kraju dovelo do prekida vatre kao dio sporazuma u kojem je grupa pristala da zaustavi napade na američke brodove u Persijskom zalivu.
- Trebali bismo da budemo oprezni u odlučivanju kada da zadamo udarac, ali kada zadamo udarac, zadajemo ga snažno i odlučno - rekao je potpredsjednik SAD.
Vens, bivši senator iz Ohaja koji je služio u marincima, rekao je da su nedavni predsjednici uvukli SAD u sukobe koji nisu bili značajni za američku nacionalnu bezbjednost.
Nema više nedefinisanih misija
Vens nije rekao o kojim je predsjednicima riječ, ali njegovi komentari sugerišu da je govorio o bivšem predsjedniku Džordžu Bušu (George Bush) i njegovom nasljedniku Baraku Obami (Barack), odnosno o ratovima u Iraku i Afganistanu.

Vens: Era američke dominacije je završena, pažljivo ćemo birati kada koristiti vojnu silu

Njemački rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od januara do marta bio je 0,4 odsto veći u odnosu na posljednje tromesječje 2024, prema konačnim podacima nacionalnog biroa za statistiku objavljenim danas, što je duplo više od prve procjene od 0,2 odsto i predstavlja dobru vijest za prvu evropsku privredu koja je i dalje oslabljena industrijskom krizom.
Ovaj rast u prvom tromjesečju 2025, veći od prvobitno procijenjenog je zbog efekta očekivanja uvođenja američkih carina.
Povećanje je objašnjeno začuđujuće dobrom privrednom aktivnošću u martu, rekla je Rut Brand, predsjednica nacionalnog biroa za statistiku Destatis.
Industrijska proizvodnja i izvoz, stubovi njemačke privrijede, više su se razvijale nego što je prvobitno predviđeno, dodala je ona.
Taj pokazatelj, poslije dvije godine recesije, vezan je za efekte trgovinskog sukoba sa SAD, pošto je ekonomski svijet reagovao na budući rast cijena vezan za trgovinski rat koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp.
Predsjednik SAD uveo je dodatne carine na čelik i aluminijum od 12. marta, zatim na vozila 3. aprila, koje su prijetile da utiču na njemačku privredu, već pogođenu ozbiljnom krizom konkurentnosti.
Izgledi rasta za odstatak godine su, međutim, sumorni, smatraju stručnjaci.
Tramp je takođe najavio rast carina od 10 odsto na sav uvoz u SAD, ali je suspendovao više carine za neke zemlje.
Taj trgovinski rat će skupo koštati Njemačku koja zavisi od izvoza ka svom prvom trgovinskom partneru.
Prema ekonomskom institutu Ifo, to će doveti do smanjenja BDP tokom ljeta.
Za cijelu 2025. njemačka privreda očekuje stagnaciju, prema prognozama vlade, koja je nedavno snizila očekivanu stopu rasta.
Kriza njemačke industrije između visokih cijena energenata i gubitka tržišta naspram kinsekih konkuranata je glavni izazov za novu vladu konzervativca Fridriha Merca koji je stupio na dužnost početkom mjeseca, piše Frans pres.
Ministarka ekonomije Katerina Rajh rekla je za poslovni dnevnik Handelsblat prošle nedjelje da je to jedna od najozbiljnijijih kriza u istoriji Njemačke.

Njemački privredni rast u prvom tromjesečju veći od očekivanog

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: unija-slobodnih-sindikata