Unija slobodnih sindikata (USSCG) nastaviće da insistira, ne samo na očuvanju neradne nedjelje u trgovini, već i u svim drugim sektorima, čija priroda djelatnosti ne podrazumijeva neprekidan rad, saopšteno je iz te sindikalne organizacije.&nbsp;
Iz USSCG su agenciji Mina-business rekli da su pravo na ograničeno radno vrijeme i slobodan dan u toku sedmice, ustavna i zakonska prava svih zaposlenih i da kao takva moraju biti zaštićena.
Ustavni sud ukinuo je danas kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama.
Iz USSCG su podsjetili da socijalni partneri, odnosno reprezentativni sindikati i udruženje poslodavaca, od 2020. godine vode intenzivne pregovore na temu izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjoj trgovini.&nbsp;
Oni su kazali da su bili svjesni mogućnosti da će epilog pred Ustavnim sudom biti ovakav i da su kao odgovorna organizacija pristupili pregovorima i iznalaženju rješenja koje bi bilo prihvatljivo za sve strane, u prvom redu zaposlene, a onda i poslodavce, sa akcentom na male privrednike i aktuelne potrebe ekonomije.&nbsp;
- Ulažući ogroman napor pa i žrtvu, našli smo kompromisno rješenje koje je jednoglasno usvojeno na Socijalnom savjetu i koje je trebalo da bude testirano u toku samo jedne godine, a koje bi zaposlenima u trgovini garantovalo još veći stepen zaštite prava na slobodan dan u toku sedmice. Međutim, kompromisni predlog socijalnih partnera nije dobio pažnju, niti je naišao na interesovanje, kako Vlade, tako ni poslanika u Skupštini - saopštili su iz USSCG.&nbsp;
Čak ni rok koji je Ustavni sud ostavio Vladi za nalaženje rješenja kojim bi se preduprijedilo donošenje ovakve, konačne odluke nije bio alarm za, kako su dodali, dalje procesuiranje kompromisa postignutog na nivou socijalnih partnera.&nbsp;
- Socijalni partneri su po ovom pitanju u prethodnom periodu pokazali odgovornost i to ne samo postizanjem kompromisnog rješenja koje bi bilo testno, odnosno vremenski ograničeno, već i propisivanjem prava na uvećanje zarade za rad nedjeljom u iznosu od 80 odsto, koje uvećanje je usaglašeno još 2022. godine potpisivanjem novog Opšteg kolektivnog ugovora - kazali su iz USSCG.&nbsp;
Sada je, kako su ocijenili, ključna uloga i odgovornost Vlade i poslanika u Skupštini da promtno reaguju i da uvažavajući predloge socijalnih partnera, koji su najpozvaniji da definišu ovo pitanje, usvoje izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini i pokažu odgovornost za zaštitu prava zaposlenih u trgovini, za koje, odavno je već jasno, ne važe opšti propisi o radu kojima je pravo na sedmični odmor garantovano kao jedno od osnovnih prava.&nbsp;
- Period do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu je period koji nas još jednom opominje na urgentnost rješavanja ovog pitanja - dodali su iz Unije.&nbsp;
U slučaju da kompromisni predlog socijalnih partnera ne bude procesuiran i implementiran do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu, USSCG poziva sve poslodavce u sektoru trgovine da nastave sa organizacijom rada i posla na način kako su to činili od 20. oktobra 2019. godine, kada je uvedena neradna nedjelja, pokazujući time odgovoran odnos prema zaposlenima, njihovim pravima iz radnog odnosa, uslovima rada, zaštiti zdravlja i bezbijednosti na radu.&nbsp;
- Takođe, do nalaženja konačnog rješenja, insistiraćemo da inspekcijski organi budu u potpunosti okrenuti sektoru trgovine radi zaštite prava zaposlenih na slobodan dan u toku sedmice i to nedjeljom, kako je to propisano članom 76 Zakona o radu - naveli su iz USSCG.
Kompromisni predlog socijalnih partnera podrazumijevao je, pored ostalog, dozvolu rada trgovine na veliko i malo nedjeljom isključivo u periodu od 1. juna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. januara u samo jednoj smjeni i u samo jednom prodajnom objektu na teritoriji jedne opštine, u slučaju da trgovci posjeduju više prodajnih objekata.&nbsp;
- O prodajnom objektu koji će raditi nedjeljom i radnom vremenu, da li će obavljati rad samo u prvoj ili samo u drugoj smjeni, trgovci bi, po kompromisnom rješenju, bili dužni da obavijeste nadležni inspekcijski organ najkasnije 15 dan prije početka obavljanja trgovine - naveli su iz Unije.&nbsp;
Oni su dodali da je posebno važno da bi trgovci bili dužni da zaposlenom koji obavlja rad nedjeljom tokom sezone, omogući da kao dan sedmičnoog odmora koristi prvu narednu subotu, a za rad nedjeljom bi mu pripadalo uvećanje osnovne zarade za 80 odsto. Takvo rješenje bilo bi, shodno dogovoru socijalnih partnera i resornog ministarstva, praćeno pojačanim inspekcijskim nadzorom i kontinuiranom komunikacijom inspekcijskih organa sa reprezentativnim sindikalnim centralama radi zajedničkog monitoringa nad primjenom i poštovanjem ovako definisanih izuzetaka u vezi sa radom trgovina tokom sezone.&nbsp;
- Takav model i zakonom bi bio definisan kao vremenski ograničen na samo jednu ljetnju, odnosno zimsku sezonu, nakon čega bi socijalni partneri i Vlada sagledali efekte i u zavisnosti od njihovog uticaja na zaposlene, privredu i ekonomiju, postigli kompromis o nastavku važenja istog ili iznalaženju novog modela - zaključili su iz USSCG.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

USSCG: Nastavićemo da insistiramo na očuvanju neradne nedjelje

Prema istraživanju Centra za edukaciju, informisanje i istraživanje Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) sindikalna potrošačka korpa za IV kvartal 2025. godine u Crnoj Gori iznosi 2.045 eura, što je za 195 eura više u odnosu na isti period prije dvije godine kada je objavljena prva sindikalna potrošačka korpa.
- U poređenju sa trećim kvartalom 2025. godine došlo je do smanjenja troškova prehrambenih proizvoda i troškova obrazovanja i kulture, a povećanja su zabilježena u kategoriji troškova stanovanja i komunalija, kao i troškova za ličnu higijenu i njegu zdravlja. Došlo je do smanjenja troškova prehrambenih proizvoda za 15 eura u nominalnom iznosu ili 2,33 posto. Kod troškova stanovanja i komunalija došlo je do rasta od pet eura u nominalnom iznosu ili 1,96 odsto zbog pojačane sezone grijanja i većeg prosječnog računa za električnu energiju u četvrtom kvartalu. Kategorija troškova za ličnu higijenu i njegu zdravlja je korigovana za deset eura i sada iznosi 145 eura što je rast od 7,41 odsto. Rast troškova u ovoj kategoriji se dominantno dogodio zbog porasta cijena ljekova. Kod kategorije troškova za obrazovanje i kulturu zabilježen je drastičan pad troškova za 30 eura. U trećem kvartalu došlo je do rasta troškova ove kategorije za 30 eura jer smo imali pojačanu potrebu za opremanjem đaka za školu, u četvrtom kvartalu te potrebe nemamo, te se ova kategorija vraća na prvobitni nivo od 105 eura koliko je iznosila u drugom kvartalu 2025. godine. Ukupno gledano sindikalna potrošačka korpa za četvrti kvartal je za 30 eura manja u odnosu na potrošačku korpu za treći kvartal- saopštio je Marko Subotić, Savjetnik za ekonomsku politiku Unije slobodnih sindikata.
U poređenju sa četvrtim kvartalom 2024. godine ukupna sindikalna potrošačka korpa za četvrti kvartal ove godine se povećala se 75 eura, odnosno 3,81 odsto za godinu dana.
- Prva sindikalna potrošačka korpa objavljena je 2023. godine i iznosila je 1.850 eura. U čak sedam kategorija troškova je dolazilo do promjena – troškovi prehrambenih proizvoda porasli su za 50 eura, troškovi imputirane rente su zabilježili povećanje od 40 eura, troškovi tekućeg održavanja deset eura, troškovi stanovanja i komunalija 40 eura, troškovi proizvoda za ličnu higijenu i njegu zdravlja 15 eura, obrazovanja i kulture pet eura, a troškovi ljetovanja su porasli za 35 eura. Kada bismo poredili stanje danas i stanje prije dvije godine iznos sindikalne potrošačke korpe je porastao za 195 eura ili 10,54 odsto- naveo je Subotić.
Zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Ivana Mihajlović podsjetila je da je prema podacima Uprave za statistiku prosječna neto zarada za oktobar mjesec iznosila je 1.016 eura.
- Za zadovoljenje sindikalne potrošačke korpe potrebne su nešto više od dvije prosječne zarade u Crnoj Gori. Po zvaničnim podacima Poreske uprave oko 70 odsto zaposlenih primaju zaradu do iznosa prosječne zarade, dok oko 105.000 zaposlenih primaju zaradu od 800 eura koliko iznosi jedna od dvije minimalne zarade i to ona za šesti i viši stepen stručne spreme. Prema posljednjem popisu stanovništva u Crnoj Gori ima gotovo 17.000 samohranih roditelja čija su djeca mlađa od 25 godina, od čega više od 11.000 njih čine samohrane majke. Stopa siromaštva iznosi 20 procenata, a ako iz dohotka isključimo socijalne transfere i penzije tada stopa rizika od siromaštva iznosi 40,5 odsto- podsjetila je Mihajlović.
Osvrnula se na pitanje koliko podaci iz sindikalne potrošačke korpe doprinose kreiranju javnih politika i koliko ih socijalni partneri i donosioci odluka uzimaju u obzir prilikom kreiranja javnih politika i tokom kolektivnog pregovaranja.
- Javne politike bi trebale da imaju za cilj oblikovanje života pojedinca i društva u cjelini. S obzirom na takav cilj u nekom idealnom svijetu kreatori politika bi trebali da vode računa o interesu građana i u skladu sa tim da kreiraju odgovarajuće politike koje su po mjeri čovjeka. U tranzicionim društvima, kakvo je i crnogorsko, obično su te mjere kreirane ad hoc pristupima i značile su „gašenje određenih socijalnih požara“, a ne sistemsko rješavanje problema- poručila je Mihajlović.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata, Srđan Keković istakao je da je odluka da predstave sindikalnu potrošačku korpu proizašla iz želje da pokažu da potrošačka korpa koju je objavljivao MONSTAT ne odražava stvarno stanje potrebe.
- MONSTAT je negdje krajem 2023. godine najavio da on više neće pratiti potrošačku korpu i onda smo mi panično počeli da radimo na tome kako bismo nastavili da imamo jedno mjerilo koje će nam govoriti koliko nam je sredstava potrebno da imamo minimalne dostojanstvene uslove života za četvoročlanu porodicu u Crnoj Gori. Ta potrošačka korpa koju je MONSTAT po posljednji put objavio u decembru iznosila je oko 830 eura. MONSTAT je iz te potrošačke korpe izbacio takozvanu imputiranu rentu – troškove stanovanja. Nema tog građanina ili građanke Crne Gore koji nema neke troškove stanovanja, ali je to izbačeno iz potrošačke korpe. Tako da ste tad imali utisak da za jednu prosječnu zaradu od 800 eura možete da ispunite potrošačku korpu od 830 eura koje je MONSTAT naveo. Smatramo da su ti troškovi koje je MONSTAT objavljivao podrazumijevali stanje mirovanja ili totalne hibernacije svih četiri člana porodice- izjavio je Keković.
Na važnost uključivanja imputirane rente u potrošačku korpu ukazala je koordinatorka u Centru za edukaciju, informisanje i istraživanje Jelena Mitrović.
- Za nas je to veoma važna kategorija troškova zato što nekih deset posto stanovništva živi podstanarskim životom, a veliki je broj onih koji imaju stambeni ili neku drugu vrstu kredita tako da su dodatno opterećeni za taj iznos- navela je Mitrović.
Posebnu zahvalnost na pomoći pri izradi sindikalne potrošačke korpe Mitrović je uputila Institutu za javno zdravlje koji im je pomogao u izradi tablice nutritivnih vrijednosti za utrošak energije četvoročlanog domaćinstva.
Pomoćnica direktora Uprave za statistiku, Snežana Remiković podržala je obračun sindikalne potrošačke korpe i usaglasila se da su agregati između sindikalne potrošačke korpe i minimalne potrošačke korpe koju je proizvodio MONSTAT zaista različiti.
- Iza obje potrošačke korpe stoje potpuno različite metodologije, tako da je minimalna potrošačka korpa uz sve kritike koje smo čuli bila određeni proizvod metodologije koja je postojala kao određeni standard u nedostatku međunarodnog standarda. Standard koji je razvijen za minimalnu potrošačku korpu odnosio se na minimume ishrane i kalorija potrebnih da se zadovolji minimum energetskih potreba za obavljanje lakših fizičkih aktivnosti- pojasnila je Remiković.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Mihajlović: Za zadovoljenje sindikalne potrošačke korpe potrebne su nešto više od dvije prosječne zarade u Crnoj Gori

Sindikat zaposlenih preduzeća Putevi formiran je kao nova sindikalna organizacija, zbog rješavanja aktuelnih problema sa kojim se susrijeću zaposleni.&nbsp;
Ovaj sindikat član je granskog Sindikata saobraćajnih djelatnosti Crne Gore, a preko njega i Unije slobodnih sindikata (USSCG).
- Naš cilj je da u periodu koji je pred nama započnemo socijalni dijalog sa poslodavcem kako bi prvenstveno unutar društva na argumentovanim osnovama u konstruktivnom dijalogu rješavali pitanja od značaja za socio-ekonomski položaj naših članova i zaposlenih u Putevima - navodi se u saopštenju.
Poseban fokus staviće se na poštovanje radnog vremena, pravilnost u obračunu zarade i uvećanje zarade po osnovama prekovremenog, noćnog, nedjeljnog i prazničnog rada.
- Takođe, naš fokus će biti posebno usmjeren na uslove u kojima zaposleni rade, a koji su za određene poslove posebno zahtjevni sa aspekta zaštite i zdravlja na radu - zaključuje se u saopštenju.

Formiran Sindikat zaposlenih preduzeća Putevi

Pravo na štrajk je svako jedino legitimno demokratsko pravo koje zaposlenima ostaje na raspolaganju onda kada izostaje socijalni dijalog i mogućnost ostvarivanja prava kroz dijalog sa poslodavcima - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Ivana Mihajlović iz Unije slobodnih sindikata.&nbsp;
Zato ga, kako kaže, treba baštiniti kao nešto što je demokratska tekovina i neko pravo koje pripada, a koje je usko povezano sa pravom na sindikalno organizovanje i kolektivnu akciju.&nbsp;
Nedavno je završena javna rasprava o Zakonu o štrajku koji bi uskoro trebao da bude poslat na mišljenje Evropskoj komisiji, dok iz Ministarstva rada poručuju da novi zakon daje veću sigurnost i zaposlenima i poslodavcima, u USS su drugačijeg mišljenja.&nbsp;
Vođeni su intenzivni pregovori, kaže Mihajlović, na nivou socijalnih partnera i resornog ministarstva, ali, kako kaže i drugih zainteresovanih strana. Unija slobodnih sindikata je svo to vrijeme, podsjeća ona, pa i tokom same javne rasprave isticala svoje prijedloge i sugestije za unapređenje Nacrta zakona o štrajku.
- Ono čime smo prije svega nezadovoljni jeste činjenica da dobijamo jedan potpuno novi Zakon, umjesto izmjena i dopuna, kako su krenuli prethodni pregovori na nivou socijalnih partnera. Novi Zakon dobijamo zato što jesu neki neargumentovani, nepotrebni zahtjevi poslodavaca dovodili do prenormiranja odredbi koje imamo, a koje smo mi smatrali u USS da zapravo imaju za cilj zastrašivanja i obesmišljavanja prava na štrajk. Pravo na štrajk je svako jedino legitimno demokratsko pravo koje zaposlenima ostaje na raspolaganju onda kada izostaje socijalni dijalog i mogućnost ostvarivanja prava kroz dijalog sa poslodavcima i zapravo trebamo da ga baštinimo kao nešto što je demokratska tekovina i neko pravo koje pripada i koje je usko povezano sa pravom na sindikalno organizovanje i kolektivnu akciju, a ne da se trudimo da ga ograničimo. Upravo je zato USS sve one primjere koje nijesu prošle na nivou socijalnog dijaloga, tokom javne rasprave iznijela i raduje nas da je jedan dio tih komentara u USS po završetku javne rasprave, makar koliko smo uspjeli da vidimo iz Izvještaja sa javne rasprave, usvojen, ali ostaje nekoliko zabrinjavajućih normi - rekla je Mihajlović.
Smatra da je posebno sporna norma koja se tiče štrajkova u privatnom sektoru, koji nijesu česti, ali USS je tražila da se u postojećem Zakonu o štrajku uvede norma koja bi onemogućila poslodavcu da tokom štrajka zaposlenih zapošljava, odnosno angažuje nova lica preko partnerskih, ili drugih firmi, koja bi, kako tvrdi, zamijenila učesnike u štrajku.
- Lica koja bi radila na istim, ili sličnim poslovima koja obavljaju oni zaposleni koji su u štrajku. Međutim, takva jedna odredba, uprkos našim brojnim argumentima i onome što je u korelaciji sa stavovima međunarodnih organizacija rada i međunarodnim standardima kad je u pitanju pravo na štrajk zapravo nije naišlo na odobravanje niti od strane predlagača Zakona, niti od poslodavaca - istakla je Mihajlović.
Kaže da je posebno sporno uvođenje Agencije za nacionalnu bezbjednost koja bi procjenjivala da li zbog dužine i obima trajanja štrajka u vojsci, policiji, državnim organima, dodaje ona, može doći do eventualnog problema sa očuvanje bezbjednosti zdravlja lica i opšteg interesa građana, zbog čega bi štrajk morao da prestane u tim organima.
- Insistiranje USS jeste da takvu procjenu ne može da vrši ANB, da to mora biti neki drugi organ, a po našem mišljenju to bi trebalo da bude Sud, u kratkom postupku, koji bi u skladu sa svojim ovlaštenjima i u toku svoga rada i donošenja takve odluke mogao da konsultuje i ANB, ako je potrebno. Upravo je isti takav stav zastupao i ekspert međunarodne organizacije rada koji je bio angažovan kao stručna i ekspertska pomoć za vrijeme pregovora koje smo na nivou socijalnih partnera vodili o ovom Zakonu, ali opet je izostalo razumijevanje, kako predlagača Zakona, tako i poslodavaca - zaključila je Mihajlović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1yzwT3sTTjs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mihajlović: U Nacrtu zakona o štrajku su prenormirane neke odredbe koje imaju za cilj zastrašivanje i obesmišljavanje prava na štrajk

Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore je svojim nečinjenjem omogućio Vladi da, prilikom obračuna i isplate julske zarade zaposlenima u prosvjeti, grubo prekrši imperativne odredbe Granskog kolektivnog ugovora (GKU), ocijenili su iz Unije slobodnih sindikata (USSCG). 
 
Iz USSCG su u otvorenom pismu zaštitnici imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojani Ćirović naveli da očekuju da, štiteći interes države, u skladu sa ovlašćenjima upozori resorna ministarstva da obustave dalje aktivnosti koje preduzimaju kršeći odredbe GKU. 
 
- I da uz isplatu avgustovske zarade zaposlenima nadoknade razliku manje isplaćene zarade za jul, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda po podnijetoj inicijativi - piše u otvorenom pismu. 
 
Iz USSCG su u pismu Ćirović naveli da su duboko zabrinuti aktuelnim, višemjesečnim dešavanjima sa kojima se suočavaju zaposleni u prosvjeti, a o kojima se državni organ na čijem je čelu nije oglašavao sve do podnošenja Inicijative za ocjenu zakonitosti određenih odredaba GKU za oblast prosvjete. 
 
- Ovaj državni organ se ni nakon podnošenja Inicijative, kao organ javne vlasti kojem je povjerena zaštita prava javnopravnih subjekata, odnosno države, uprkos svojim nadležnostima, nije oglasio niti preduzeo konkretne aktivnosti usmjerene na eliminisanje štetnih posljedica koje, samovoljom određenih resora, mogu nastupiti po javni interes i budžet Crne Gore - piše u pismu. 
 
Iz USSCG su rekli da je za njih neshvatljivo, zabrinjavajuće i krajnje neprihvatljivo da odmah nakon podnošenja inicijative taj državni organ nije savjetovao ministarstva finansija i prosvjete, nauke i inovacija da odustanu od jednostranog tumačenja i kršenja GKU, kako bi se preduprijedile sve očekivane posljedice do donošenja odluke Ustavnog suda po podnijetoj inicijativi. 
 
- Ovakvim nečinjenjem, državni organ koji štiti javni interes omogućio je jednoj strani potpisnici GKU za oblast prosvjete da prilikom obračuna i isplate julske zarade zaposlenima u prosvjeti (i to dijelu zaposlenih, budući da se izmijenjeni obračun odnosio samo na osnovno obrazovanje) grubo prekrši imperativne odredbe GKU, uskraćujući zaposlenima prava koja im pripadaju i koja su godinama unazad uživali - navodi se u pismu. 
 
Iz USSCG su podsjetili da su GKU, sa svim izmjenama i dopunama, potpisali svi dosadašnji ministri i ministarke prosvjete, kao i da je prije potpisivanja ugovor dobijao saglasnost od Ministarstva finansija. 
 
- Ovo tim prije što je članom 45 Zakona o zaradama u javnom sektoru propisano da svi granski kolektivni ugovori, pa i predmetni GKU, nijesu mogli proizvoditi pravno dejstvo, a da prethodno nijesu bili usaglašeni sa pomenutim zakonom u ostavljenom roku - piše u pismu. 
 
Iz USSCG su pitali Ćirović da li je logično i pravno utemeljeno da resorna ministarstva, prije donošenja odluke Ustavnog suda po podnijetoj inicijativi, sami i jednostrano odlučuju o tome da li su određene odredbe GKU nezakonite. 
 
- Da li će bilo koji pojedinac odgovarati ukoliko usljed jednostranih, paušalnih i nezakonitih odluka, a zbog kršenja GKU, iz budžeta države budu odlivena sredstva za naknadu sudskih troškova, kamata i isplatu razlike zarade za zaposlene u prosvjeti (a ima ih preko 14 hiljada) koji putem sudskih postupaka budu ostvarili zakonsko pravo koje im je prilikom isplate julske zarade grubo prekršeno - piše u pismu. 
 
Iz USSCG su pitali Ćirović da li je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore iskoristio mogućnost da se, prije podnošenja inicijative, umiješa u nastali spor i doprinese sporazumnom rješavanju sporne situacije i tako doprinese vladavini prava i pravnoj sigurnosti. 
 
- Da li cijenite simptomatičnim da se Vlada, kao potpisnica GKU, povodom nastale dileme o tumačenju određenih odredaba GKU nije obratila paritetnoj Komisiji za sprovođenje, praćenje, primjenu i tumačenje GKU kao tijelu koje je ugovorom prepoznato kao prvi institucionalni oblik rješavanja spornih pitanja u primjeni istog - navodi se u pismu. 
 
Iz USSCG su rekli da su njihovi apeli na uspostavljanju socijalnog dijaloga, zaštiti interesa svih učesnika u kolektivnom pregovaranju, ali i javnog interesa, ostali bez odgovora. 
 
- Zato očekujemo da nakon ovog javnog obraćanja, štiteći interes države, u skladu sa svojim ovlašćenjima upozorite Vladu, odnosno resorna ministarstva, da obustave dalje aktivnosti koje preduzimaju kršeći odredbe GKU, i da uz isplatu avgustovske zarade zaposlenima nadoknade razliku manje isplaćene zarade za jul, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda po podnijetoj inicijativi - piše u pismu. 
 
Iz USSCG su kazali da bi svako drugačije postupanje značilo namjerno istrajavanje u pogledu potencijalnih, a izvjesnih gubitaka koje bi budžet, odnosno građani pretrpjeli na račun tužbenih zahtjeva. 
 
- Koje će zaposleni u prosvjeti biti prinuđeni da podnesu radi zaštite svojih prava, odnosno važećih i imperativnih normi GKU, na čije poštovanje su se, podsjećanja radi, obavezali i Sindikat prosvjete i Vlada kao potpisnici - dodali su iz Unije. 
 
Oni su poručili da će, ukoliko do toga ne dođe, kao organizacija koja se od osnivanja zalaže za uvođenje instituta odgovornosti na svim nivoima, insistirati na procesuiranju i naknadi materijalne štete od svih onih koji istrajavaju na nezakonitom postupanju i grubom kršenju prava zaposlenih u prosvjeti.

USSCG: Prosvjetarima da se nadoknadi razlika manje isplaćene zarade za jul, Ćirović da zaštiti interes države i upozori Vladu

Radnici u Crnoj Gori 1. maj, Međunarodni praznik rada, dočekuju u atmosferi koja svakako nije za slavlje - ocijenio je predsjednik Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) Srđan Keković.
On je u razgovoru za Portal Analitika kazao da se mora konstatovati da je na planu poboljšanja materijalnog položaja zaposlenih i građana bilo više aktivnosti koje su doprinijele da se amortizuju inflatorni udari tokom prethodne godine.
- Ovdje u prvom redu ističem povećanje minimalne zarade, prosječne zarade i najniže penzije kroz programe evropa 1 i 2, ali i kroz još neka socijalna davanja kao što su dječji dodaci, naknade majkama, besplatni udžbenici i jenokratne naknade tzv. žrtvama tranzicije u pojedinim djelatnostima - istakao je Keković.
<h2>Nezadovoljavajući odnos vlasti</h2>
Povodom brojnih istupa sindikalnih organizacija tokom prethodne godine, sagovornik Analitike ističe da i on, ali i organizacija koju predstavlja, žele da se budi radnička i građanska svijest o nužnosti borbe za radnička prava.
- Svaki događaj na tom planu zdušno pozdravljamo i podržavamo, naravno ukoliko je utemeljen na argumentovanim i realnim zahtjevima. Dakle, protesti i štrajkovi su odraz demokratskog društva i oni pokazuju koliko smo spremni da se konfrontiramo u borbi za naše interese - rekao je Keković.
Naglašava i da nije zadovoljan odnosom vlasti prema zahtjevima radnika.
- Iskreno rečeno, očekivali smo da će, nakon političkih promjena 2020, naše inicijative na poboljšanju životnih i radnih uslova zaposlenih i građana/ki, upućene donosiocima odluka, imati veću prohodnost. Očekivali smo našu veću uključenost u kreiranju politika od važnosti za zaposlene i građane i snažniji socijalni dijalog - rekao je Keković.
Za očekivanja, kako je ustvrdio, nijesu ispunjena.
- USSCG se opet susrijeće sa ćutanjem administracije i ignorantskim odnosom Vlade i Skupštine prema našim inicijativama - ocijenio je Keković dodajući da ni solidarnost među radnicima i sindikatima nije na najboljem nivou, te da se na tom planu mora još puno uraditi.
<h2>Prvomajska sindikalna akademija novi način proslavljanja</h2>
I način obilježavanja praznika je, kako ukazuje, značajno izmijenjen u odnosu na period socijalističkog uređenja države.
- Ništa nije ostalo isto nakon promjene socijalističkog u kapitalističko uređenje naše države. Dok su u socijalizmu radnici upravljali fabrikama i društvenim dobrima, u kapitalizmu to čine vlasnici kapitala preko političkih poluga moći. U takvim uslovima promijenio se i koncept obilježavanja iliti proslavljanja Prvog maja kao praznika rada - naveo je &nbsp;Keković.
Kako ističe, dok je on u socijalističkom društvu proslavljan organizacijom svojevrsnih hepeninga pod nazivom prvomjaski uranak, takva tradicija se izgubila u uslovima kapitalizma.
- Trenutno se prilagođavamo tim novim shvatanjima kapitalističkog društvenog poretka, a mi u sindikalnom pokretu tražimo adekvatne forme kako da ovaj praznik i njegove poruke, koje su od posebne važnosti za svijet rada, sačuvamo od zaborava - navodi predsjednik USSCG.
Keković podsjeća da je USSCG za Međunarodni praznik rada uvijek upućivala svojevrsne poruke poslodavcima i Vladi, pa će, dodaje, tu tradiciju nastaviti i ove godine.
- Ovog 1. maja po prvi put organizujemo Prvomajsku sindikalnu akademiju, na kojoj ćemo dodijeliti prvomajsku sindikalnu nagradu najistaknutijem aktivisti/kinji i najsitakutijem sindikatu/sindikalnoj organizaciji za 2025. - saopštio je on.
Ovu manifestaciju žele, kako je rekao, da uspostave kao tradicionalnu.
- Sa ciljem da, pored očuvanja tekovina Prvog maja, crnogorskoj javnosti učinimo što vidljivijom sindikalnu borbu i žrtvu koju naši sindikalni aktivisti - volonteri daju za naše zajedničko bolje sjutra - poručuje Keković.

Keković: Očekivali smo veću uključenost Sindikata u kreiranje politika, odnos vlasti prema našim zahtjevima i dalje ignorantski

Aerodromi Crne Gore nijesu na prodaju, i o njihovoj eventualnoj koncesiji treba da odluče građani na referendumu, zaključak je sa današnje konferencije koju je organizovala Unija slobodnih sindikata.
- Unija slobodnih sindikata Crne Gore još od početka godine vodi određenu kampanju na implementaciji rezolucije koja je donijeta sa rada 350 delegata na Četvrtom kongresu Unije slobodnih sindikata Crne Gore, a koja je nosila radni naziv Rezolucija o zaštiti privrednih subjekata od posebnog nacionalnog interesa. Upravo se Aerodromi Crne Gore nalaze možda na prioritetnoj listi tih preduzeća, te u okviru kampanje koju sada vodimo pod nazivom Nije sve na prodaju, pokušavamo da prikupimo 55.000 potpisa punoljetnih građana i građanki, da iskoristimo pravo na građansku inicijativu koje nam daje Ustav Crne Gore i da u okviru toga obavežemo Skupštinu da raspiše državni referendum sa jednim referendumskim pitanjem: da li ste za to da Vlada Crne Gore i Skupština donesu Zakon kojim će se garantovati da određena preduzeća – koja smo naveli u predlogu za raspisivanje referenduma – ostanu trajno u većinskom vlasništvu države- kazao je predsjednik USSCG Srđa Keković.
On je istakao da nijesu protiv privatno-javnog partnerstva.
- Ali generalno smatramo da subjekti od nacionalnog interesa moraju uvijek, u interesu građana i građanki Crne Gore, kao i budućih generacija, ostati u vlasništvu naše države- naveo je on.
Keković je kazao da u samoj inicijativi za davanje aerodroma pod koncesiju nijesu ispoštovani principi transparentnosti ni inkluzivnosti.
Predsjednik Sindikata saobraćajnih djelatnosti Veselin Partović kazao je da zaista čudi i odluka i namjera Vlade Crne Gore da ovako značajne kapacitete, koje su izgradile ranije generacije, otuđi iz državnog vlasništva i da ih da na upravljanje drugim entitetima.
- Ovih dana mogli smo da čujemo izjavu aktuelnog ministra saobraćaja, gospodina Filipa Radulovića, da je podjela i prodaja dijela Luke Bar bila velika greška, i da će Vlada učiniti sve da tu grešku ispravi. Međutim, ta greška je nepopravljiva. Zato ne smijemo dozvoliti da kroz 15 godina neki novi ministar saobraćaja u Vladi Crne Gore opet dođe do zaključka da je izdavanje Aerodroma pod koncesiju bila greška- istakao je on.
Predsjednik Sindikata Aerodroma Crne Gore Damjan Radulović izrazio je veliko nezadovoljstvo načinom na koji su i taj sindikat, ali i Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore, tretirale i bivša i sadašnja vlast.
- U smislu toga da zaposleni, koje se ovo pitanje najdirektnije tiče, nijesu imali priliku da iskažu svoje mišljenje, da učestvuju u javnim raspravama, da budu pozvani i da u okviru jednog transparentnog procesa iznesu svoj stav- istakao je on.
Kazao je da je neophodno da se sadašnja vlast, kao i svaka buduća, odnosi prema tom pitanju sa dužnom pažnjom.
- I da, koliko sjutra, organizuje i uspostavi socijalni dijalog na tu temu, da pokaže odgovornost kako bismo došli do konsenzusa o pitanju – da li treba dati aerodromsku koncesiju ili ne. Kada pričamo o aerodromima, odnosno o modelima koncesije generalno, pitanje je šta se tačno predlaže i zbog čega se takvo rješenje nameće- dodao je on.
Pozvao je sve odgovorne političke subjekte u Crnoj Gori da se obrate sindikatu.
- I da pokušamo da nađemo zajednički jezik, da naše argumente – zbog kojih smatramo da Aerodromi ne treba da idu u koncesiju, jer smo savršeno sposobni da ih razvijamo iz sopstvenih resursa – još jednom izložimo kao naš zahtjev, i nadamo se da će neko pokazati volju za dogovor. U suprotnom, ako nam se niko ne odazove po ovom pitanju, to ćemo smatrati potpunom neodgovornošću i odnosom koji je u suprotnosti sa nacionalnim interesima Crne Gore. Tada ćemo, koristeći sve institucionalne i vaninstitucionalne mehanizme borbe, nastojati da to spriječimo- poručio je Radulović.

Keković: Aerodromi, kao subjekti od nacionalnog interesa, moraju ostati u vlasništvu države

Unija slobodnih sindikata (USSCG) organizovaće sjutra na Cetinju tribinu i potpisivanje Prijedloga za raspisivanje referenduma na teme koje se tiču kampanja te radničke asocijacije.
Tribina će se održati u sali Skupštine Prijestonice Cetinje od 12 do 14 sati.
USSCG je pokrenula kampanje pod motom "Za miran san, socijalni stan" i "Nije sve na prodaju", koje su proistekle iz rezolucija usvojenih na Kongresu USSCG, i to rezolucije o nužnosti reforme stambene politike i o zaštiti privrednih subjekata od nacionalnog interesa.
Kampanja "Za miran san, socijalni stan" odnosi se na zahtjev prema državi da počne da vodi odgovornu stambenu politiku i da tretira pravo na stan kao osnovno ljudsko pravo.
- U tom smislu, USSCG se zalaže da država pristupi izgradnji stanova u državnom vlasništvu i rentira ih građanima koji nijesu u mogućnosti da kupe stan po tržišnim uslovima - navodi se u saopštenju.
S druge strane, kampanja Nije sve na prodaju odnosi se na zahtjev da država ne privatizuje preduzeća već da sačuva većinsko vlasništvo u privrednim subjektima od nacionalnog interesa kao što su Aerodromi Crne Gore, Elektroprenosni sistem, Elektroprivreda, Rudnik uglja i Željeznička infrastruktura.
U cilju implementacije kampanja, USSCG je uputila inicijative na adrese predsjednika Skupštine i Vlade sa zahtjevom za prijem i razmjenu mišljenja o navedenim temama, na koje je odgovor izostao.
Nakon toga, USSCG je donijela odluku da pokrene inicijativu za prikupljanje potpisa crnogorskih građana za podnošenje Prijedloga Skupštini za raspisivanje državnog referenduma.&nbsp;
Da bi obavezali Skupštinu da raspiše državni referendum na navedene teme potrebno je da se prikupe potpisi od najmanje deset odsto građana koji imaju biračko pravo u Crnoj Gori.
Tribine i prikupljanje potpisa organizovano je do sada u više gradova Crne Gore.

Kampanja "Za miran san": Sjutra potpisivanje peticije na Cetinju

Jedinstveni sindikat zaposlenih u Pošti Crne Gore uputio je premijeru Milojku Spajiću dopis u kom ga mole da ih primi na razgovor kako bi ga upoznali sa aktuelnim stanjem zbog kog su zabrinuti, pitajući, pored ostalog, da li se "sve ovo radi da bi se Pošta privatizovala", što je glasina koju, kako tvrde, sve češće čuju.
U pismu, koje potpisuju predsjednik i članovi Izvršnog odbora ovog sindikata Dragan Mitrović, Danilo Vuković, Pavle Đokvučić i Radovan Pestorić, navode da je za zaposlene Pošta ''druga kuća'' i osnovni izvor prihoda za njih i njihove porodice.
Ističu da je aktuelno stanje, posebno u dijelu pošte - carinjenja, neadekvatnog magacinskog prostora, loših kadrovsko-partijskih rješenja, nepotizma, protekcionizma i slično, dovoljan razlog za brigu.
- Kad se tome dodaju tri negativna mišljenja eksternog revizora za 2021, 2022. i 2023. godinu i negativno mišljenje Državne revizorske institucije za 2023. naš strah se čini dodatno opravdanim - ističu iz Jedinstvenog sindikata zaposlenih u Pošti.
Naglašavaju da je 5.800.000 eura preuzeto prilikom primopredaje između stare i nove uprave 2021. godine, ali da nema nikakvih vidljivih efekata utroška tih sredstava, kao i da su, i pored ovih sredstava, imali prvo istorijsko kreditno zaduženje Pošte u iznosu od 1.800.000 eura, a da su "kreditna sredstva vrlo sumnjivo utrošena".
Dodaju i da su "javne i neposredne nabavke pod velom sumnje", te da su i učestali otkazi i premještaji radnika.
&nbsp;- Posebno želimo da Vam ukažemo da su zaposleni, članovi Jedinstvenog sindikata zaposlenih u Pošti, prethodnih mjeseci konstantno izloženi osionom i nipodaštavajućem stavu od izvršnog direktora i menadžmenta, a sve zbog našeg principijelnog ukazivanja na nepravilnosti i anomalije koje nanose štetu našem Društvu. Odnos revanšizma posebno je došao do izražaja nakon opravdanog Štrajka zaposlenih 2. oktobra 2023, a kulminirao je tendencioznim i nezakonitim otkazom našem kolegi Jugoslavu Markoviću, članu Izvršnog odbora sindikata, koji je bio predsjednik Štrajkačkog odbora - ističu u pismu.
Pitaju da li je dobra poruka da zaposleni i Sindikat trebaju da ćute dok se, kako tvrde, arče sredstva koja svojim radom mukotrpno zarađuju.
- Da li je to taj evropski put vladavine prava koji treba da štiti one koji ukazuju na propuste i nezakonitosti, a da sankcioniše tlačitelje i, najblaže rečeno, rasipnike? Konačno, da li se sve ovo radi da bi se Pošta privatizovala, koje glasine sve češće čujemo - upitali su u Sindikatu.
Pozivaju Spajića da svojim autoritetom stane u zaštitu zaposlenih u Pošti, a posebno kolege Jugoslava Markovića čiji je, kako navode, jedini grijeh što ne ćute, već se bore za bolji socio-ekonomski položaj i bolje uslove rada.&nbsp;
- Valjda je prošlo vrijeme podobnih, ulizica i ćutologa. Ne radimo mi to iz obijesti, nego da sačuvamo Poštu i naša radna mjesta, jer menadžeri prolaze, a zaposleni su ti koji ostaju i plaćaju ceh pogrešnih rukovođenja. Ne smijemo dozvoliti da kolega Jugoslav Marković i njegova porodica pate, samo zbog toga što je stao ispred svih nas da se izborimo za nasušnu koru hljeba. Naime, morali smo da štrajkujemo da bi platu poštara povećali sa 565 eura na 665 eura, zar je to taj grijeh - navode u pismu Spajiću.
Zahvalili su premijeru na zalaganju za bolja socijalna prava jer, kako dodaju, "bez 'Evrope sad' i 'Evrope sad 2' radnici Pošte, zajedno sa njihovim porodicama, bili bi socijalni slučajevi".
- Molimo Vas da primite na razgovor naše predstavnike kako bismo Vas bliže upoznali sa aktuelnim dešavanjima u Pošti i kako biste nam pomogli da, putem socijalnog dijaloga, riješimo ovu za nas veoma tešku situaciju - poručili su iz Jedinstvenog sindikata zaposlenih u Pošti Crne Gore.

Jedinstveni sindikat zaposlenih u Pošti Spajiću: Zabrinuti smo stanjem, glasine o privatizaciji sve češće čujemo

Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) pokrenula je kampanje pod motom „Za miran san, socijalni stan“ i „Nije sve na prodaju“, koje su proistekle iz Rezolucije o nužnosti reforme stambene politike i Rezolucije o zaštiti privrednih subjekata od nacionalnog interesa, usvojenih na Kongresu USSCG.
- Imajući u vidu da povodom upućenih inicijativa i urgencija nije bilo odgovora od donosilaca odluka, Izvršni odbor USSCG odlučio je da u nastavku kampanje, u skladu sa članom 93 stav 3 Ustava Crne Gore, pokrene inicijativu za prikupljanje potpisa crnogorskih građana/ki za podnošenje Predloga Skupštini Crne Gore za raspisivanje državnog referenduma - navodi se u saopštenju USSCG.
Kako su kazali, da bi obavezali Skupštinu Crne Gore da raspiše državni referendum na navedene teme potrebno je da prikupe potpise najmanje 10 odsto građana/ki koji imaju biračko pravo odnosno 54.247 potpisa.
- Referendumska pitanja na koje bi se građani/ke izjašnjavali u slučaju raspisivanja državnog referenduma glase: Da li ste za to Skupština Crne Gore usvoji Zakon o izgradnji stanova u državnom vlasništvu koji bi se pod povoljnim uslovima izdavali u zakup građanima/kama Crne Gore koji nisu u mogućnosti da po tržišnim uslovima riješe stambeno pitanje? Da li ste za to da Skupština Crne Gore usvoji Zakon o očuvanju privrednih subjekata od nacionalnog interesa u većinskom vlasništvu države - saopštili su iz USSCG.
S tim u vezi, USSCG će, kažu, otpočeti terenski obilazak opština širom Crne Gore, radi sakupljanja potpisa građana, počevši od danas u Baru.
Naveli su da će javna tribina biti održana u Baru od 19 sati do 21 sat u sali Skupštine opštine Bar. Štand je otvoren od 17 sati ispred sale Skupštine opštine Bar.

Za miran san, socijalni stan: USS prikuplja potpise za raspisivanje referenduma

Glavni odbor Pokreta Preokret jednoglasno je izabrao Srđana Perića za predsjednika.&nbsp;
Izabrani su i članovi Predsjedništva: Mirza Krnić, Aleksa Bigović, Goran Ćetković, Neda Rašović, Boro Kankaraš, Tamara Tomić, Nebojša Marković, Miodrag Ilić, Aida Adlal, Fikret Kuč i Srđan Perić. Ranije je Aleksa Bigović izabran za direktora Preokreta.&nbsp;
Predsjedništvo je za šefa medijskog tima izabralo Mirka Perovića, a za šefa Kancelarije za socijalna pitanja Dragana Sošića.
- Preokret je predstavio građanima i podržavaocima novi logo i vizuelni identitet, pokrenuo aplikaciju za komunikaciju sa građanima i informisao javnost o izborima koje su sproveli Predsjedništvo i Glavni odbor - navode u saopštenju.&nbsp;
Objašenjeno je da novi logo simbolizuje prekid sa starim političkim praksama i otvaranje prostora za odgovorniju i transparentniju politiku.
- Predstavljena aplikacija omogućava građanima da predlažu inicijative, učestvuju u raspravama i prate realizaciju odluka, čime Preokret dodatno jača model direktnog učešća javnosti u donošenju odluka, počev od njegove interne organizacije, ali ostavlja i mogućnost prijavljivanja problema u funkcionisanju cijelog sistema - navode iz Prekreta.
Govoreći o daljem fokusu djelovanja Perić je saopštio da je promjena političkog sistema preduslov za suštinske reforme u Crnoj Gori.
- Preokret se zalaže za model u kojem se moć vraća građanima kroz direktnu demokratiju, transparentnost i stalnu kontrolu vlasti, ali i samih političkih subjekata. Politika mora biti servis javnog interesa, a ne gotovo isključivo prostor privilegija. Zato, uz institucionalne promjene, Preokret će se boriti za konkretne mjere poput funkcionalnog socijalnog kartona, pravednije raspodjele davanja, podsticanje koncepta socijalnog stanovanja, ali i podrške preduzetništvu, te promovisanje principa laičke države i načela da se o Crnoj Gori odlučuje u Crnoj Gori, što predstavlja osnov zajednice koja je utemeljena u balansu pravednosti i efikasnosti - zaključio je Perić.
Inače, planom razvoja Preokreta je predviđeno formiranje inicijativnih odbora u Podgorici, Nikšiću, Herceg Novom, Baru i Bijelom Polju, dok će u ostalim gradovima aktivnosti do juna funkcionisati na nivou ovjerenika. Iz Preokreta poručuju da ulaze u fazu funkcionalnijeg djelovanja, sa jasnom podjelom odgovornosti i usmjerenjem na konkretne rezultate.

Perić izabran za predsjednika Preokreta, izabrani su i članovi Predsjedništva

Život u Njemačkoj ponovno je postao skuplji, s obzirom na to da su potrošačke cijene u januaru bile 2,1 odsto više nego u istom periodu prošle godine, nakon inflacije od 1,8 posto u decembru, pokazali su preliminarni podaci Destatisa.
Posebno su porasle cijene hrane, dok su vozači za gorivo morali izdvojiti više novca. Od decembra do januara potrošačke cijene ukupno su porasle 0,1 odsto, prenosi SEEbiz.
Glavni pokretači inflacije bile su ostale usluge, koje su takođe u prosjeku poskupjele 3,2 odsto u januaru. To uključuje i povećanje cijene "njemačke karte" za regionalni i lokalni prevoz širom zemlje.
Gosti restorana i kafića nijesu primijetili učinak smanjenja PDV-a za obroke s 19 na sedam odsto početkom godine. Mnogi ugostitelji uštedu od smanjenja poreza zadržali su za sebe.
U januaru su potrošači plaćali 2,1 odsto više za hranu nego u istom mjesecu prošle godine. U decembru su cijene hrane porasle 0,8 odsto.
Kafa, čokolada i meso, kao i voće i povrće, bili su znatno skuplji nego godinu ranije. S druge strane, energenti su u januaru bili 1,7 odsto jeftiniji nego prije godinu, dok su u decembru cijene energije bile 1,3 odsto niže u odnosu na isti mjesec 2024.
Statistički zavodi nekoliko njemačkih pokrajina objavili su da su u januaru struja i gas bili jeftiniji nego godinu ranije, dok su cijene goriva porasle. Cijene sirove nafte porasle su posljednjih mjeseci zbog sukoba u Iranu, dostigavši najviši nivo u četiri mjeseca.
Osim toga, povećanje naknade za emisiju ugljen dioksida (CO2) ima značajan uticaj na troškove goriva, objasnila je ekonomistkinja Stephanie Schoenwald iz istraživačkog centra KfW-a.
- Vladine mjere vjerovatno su neznatno opteretile potrošače u ukupnom bilansu. Niže naknade i tarife za električnu energiju i gas pratili su viši porezi na CO2 za lož ulje, gas i gorivo, kao i povećanje cijene tzv. njemačke kartice - rekao je Michael Heise, glavni ekonomista kompanije za upravljanje HQ Trust.
Inflacija u nadolazećim mjesecima mogla bi pasti ispod granice od dva odsto, prema procjeni predsjednika Bundesbanke, Joachima Nagela. Ipak, ekonomisti kažu da postoje mnogi pokazatelji da će inflacija ostati nešto iznad dva odsto tokom cijele ove godine.
Na to će uticati i najnovije povećanje minimalne plaće, jer mnoga poduzeća prebacuju povećane troškove na kupce. S druge strane, inflaciju ublažava snažan euro, koji uvoz u Njemačku čini jeftinijim.
U decembru su niže cijene energije i blaga stabilizacija cijena hrane snizile inflaciju ispod dva odsto prvi put od septembra 2024. U prosjeku su potrošačke cijene prošle godine porasle 2,2 odsto, isto kao i 2024. Ipak, plate zaposlenih rastu već više od dvije godine, čak i ako se izuzme inflacija.
S trenutnom vrijednošću inflacije od oko dva odsto, rast cijena je i dalje umjeren. Evropska centralna banka cilja na stabilni nivo cijena u eurozoni s inflacijom od dva odsto u srednjoročnom periodu.

Inflacija u Njemačkoj ponovo premašila dva odsto

Lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević, komentarišući izlazak iz državne i gradske vlasti &nbsp;kazao je da "misli da se uskoro bez njih neće moći ni na državnom nivou".
- Vlada na papiru ima podršku preko 50 poslanika i znali smo da izlazak iz vlasti za sad neće dovesti do pada Vlade - kazao je Knežević gostujući na TV Prva.&nbsp;
On istiće da će u ponedjeljak Skupštini predati predloge o dvojnom državljanstvu, srpskom jeziku i trobojci.
- Za zakon o državljanstvu je potreban 41 poslanik. Dovoljno je da ovo glasa PES, Demokrate, i ZBCG. Mi bi već tako riješili pitanja državljanstva i trobojke - poručio je Knežević.
Kazao je i da je Milun Zogović razgovarao sa Spajićem a da je on tada rekao da su "zahtjevi opravdani".
- Sa Demokratama smo imali kratak telefonski razgovor gdje sam im saopštio da ove inicijative nisu u suprotnosti sa evropskim standardima i da su Ustavne - istakao je Knežević.&nbsp;
Lider DNP tvrdi da ne traže da se crnogorski jezik izbriše kao službeni, već da se "naprave ustavne dopune da srpski jezik bude službeni zajedno sa crnogorskim.
- Nismo tražili brisanje državne zastave već da se pored nje koristi i trobojka iz 1905. godine - tvrdi Knežević.&nbsp;
Tvrdi da su za izmjene Ustava potrebni glasovi 41 poslanika.&nbsp;
- Za zastavu i za recimo i himnu, i za dvojno državljanstvo dovoljan je 41 poslanik. Sad da pitam ove ostale u Vladi što kažu da nije vrijeme za to – a kada je vrijeme za to? - kaže Kneežvić.&nbsp;
Lider DNP-a tvrdi i da je bilo pregovora PES-a sa DPS-om.&nbsp;
- Spajić se sastajao sa Danijelom Živkovićem još u decembru. U januaru je Anđela Jakšić-Stojanović imala sastanak sa Jevtom Erakovićem i da su razgovarali o modalitetima saradnje u vidu koncentracione Vlade. I to su poznate stvari u okviru koalicije i svi se prave mutavi. Spajić ima bolju komunikaciju sa Živkovićem nego sa mnom koji sam mu podržavao Vladu - tvrdi Knežević.&nbsp;
Kaže da je neuobičajeno da partija Andrije Mandića bude dio vlasti, dok je DNP opozicija.&nbsp;
- Mislim da će stranački organi obije partije donijeti odluku. Ja ne mogu da proglašavam te stavove. Svakako, niko ne može poremetiti svoje odnose i svako ima pravo da bira svoj politički put. Možda je naša strategija potpuno pogrešna, možda ono što Mandić saopštava predstavlja ispravan politički put i nemam ništa protiv toga - ističe Knežević.&nbsp;
Ukazuje i da bi pala Vlada ukoliko bi partija Andrije Mandić uskratila podršku Spajiću.&nbsp;
<h2>"Mujović da podnese ostavku"</h2>
Komentarišući situaciju u Glavnom gradu, nakon izlaska DNP-a iz vlasi, Knežević kaže da se "Mujović ne može više ponašati kao gradonačelnik Podgorice jer je doveo do raspada koalicije".
- Niko iz opozicije nije rekao da nije spreman da podrži Mujovića. On treba da podnese ostavku koliko danas jer on od juče više nije gradonačelnik. Mi ćemo se ponašati kao opozicija - kazao je Knežević.&nbsp;
Knežević je komentarisao i bjekstvo Miloša Medenice nakon izricanja zatvorske kazne.&nbsp;
- Čestitam i Vesni Medenici, neka uzme pištolj i konja i zapuca. Miloš je moj heroj, nemoj da se vrćeš, ne bi te ni prepoznali. Nažalost, umro mi je jedan bližnji rođak u Brodarevu i išao sam da izjavim saučešće. Jedan policajac je tražio na graničnom prelazu da bi izvršili pretres - kaže Knežević.&nbsp;
Dodaje da je traženo da njegov vozač otvori gepek.&nbsp;
- Kad je moj vozač pitao zbog čega, policajac je htio da provjeri da li prevozimo Miloša Medenicu. Kad smo ga pitali zar zaista to misle da vozimo Medenicu on je rekao – a ko će nego vi? Je li to vama normalno - tvrdi Knežević. &nbsp;

Knežević: U ponedjeljak predajemo predloge o državljanstvu, jeziku i trobojci, dovoljno je da glasaju PES, Demokrate i ZBCG

Vaterpolisti Primorca pobijedili su večeras u Kotoru, nakon peteraca, ekipu Šapca 21:20, utakmici osmog kola premijer Regionalne vaterpolo lige.
Utakmica je u regularnom toku završena neriješeno 17:17.
Kotorski tim do pobjede vodio je Balša Vučković sa šest golova, Jusuke Inaba i Đuro Radović postigli su po tri, a gol manje Savo Ćetković.
Po jednom u listu strijelaca upisali su se Draško Brguljan, Marko Mršić i Tim Perov.
U ekipi iz Šapca najbolji je bio Nemanja Stanojević sa četiri gola.

Tag: unija-slobodnih-sindikata