Univerzitet Crne Gore nastavlja saradnju sa privrednim subjektima kroz inicijativu „Stipendije najboljima, posao kod najboljih“, potpisivanjem novih memoranduma sa vodećim institucijama iz oblasti zdravstva i farmaceutske industrije.
Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, danas je u Rektoratu potpisao memorandum o saradnji sa predstavnicima Glosarija, Montefarma, Instituta za ljekove i medicinska sredstva kao i privatne zdravstvene ustanove Codra.
- Ova saradnja predstavlja značajan korak u povezivanju Univerziteta sa ključnim institucijama iz oblasti zdravstva i farmacije, čiji rad direktno utiče na kvalitet života u Crnoj Gori - saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.
Inicijativu "Stipendije najboljima, posao kod najboljih" sprovodi Univerzitet Crne Gore u saradnji sa privrednim subjektima sa ciljem da se najboljim studentima omogući finansijska podrška tokom trajanja školovanja ali i jasna perspektiva profesionalnog razvoja &nbsp;u Crnoj Gori. &nbsp;
Kako su pojasnili iz Univerziteta, program omogućava stipendiranje najboljih studenata sa 300 eura mjesečno, tokom deset mjeseci, uz mogućnost zaposlenja u ovim kompanijama nakon završetka studija.
Memorandum su u ime kompanija potpisali: Mirjana Mijušković, izvršna direktorica Glosarija, Snežana Mugoša, izvršna direktorica Instituta za ljekove i medicinska sredstva, Dragica Perović Ivanović, direktorica privatne zdravstvene ustanove Codra i &nbsp;Aleksandar Bogavac, direktor Montefarma.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Novi memorandumi sa institucijama iz oblasti zdravstva i farmaceutske industrije za stipendiranje najboljih studenata UCG

Na Univerzitetu Crne Gore (UCG) značajno je poraslo interesovanja za upis na osnovne studije, saopštili su iz te visokoškolske ustanove, navodeći da se u prvom upisnom roku prijavilo 2.639 kandidata, što je oko 300 više nego prošle godine. 
 
Iz UCG su kazali da više od polovine organizacionih jedinica bilježi visok stepen popunjenosti i da su pojedini programi već u prvom roku imali veći broj prijavljenih kandidata nego što je planirano. 
 
Prorektor za nastavu UCG Veselin Mićanović rekao je da značajan porast interesovanja predstavlja potvrdu kvaliteta, stabilnosti i raznolikosti studijskih programa koje nudi Univerzitet. 
 
On je podsjetio da će, iako je interesovanje za upis bilo veliko, drugi upisni rok biti raspisan za preostala slobodna mjesta. 
 
- To je dodatna prilika za sve koji nijesu konkurisali u prvom roku, ili nijesu ostvarili dovoljan broj bodova - kaže se u saopštenju. 
 
Mićanović je kazao da je Medicinski fakultet zabilježio 398 prijava na 185 mjesta, što je gotovo dvostruko više od planiranog. 
 
- Prijemni ispiti slijede za Stomatologiju i Medicinu, ali je već sada broj prijava za oba programa znatno premašio očekivanja – za Medicinu je 150 prijavljenih na 40 mjesta, dok je za Stomatologiju 32 kandidata na 20 mjesta - navodi se u saopštenju. 
 
Mićanović je rekao da je visoko interesovanje zabilježeno i na programima Farmacija, Primijenjena fizioterapija i Visoka medicinska škola, gdje je broj prijavljenih takođe gotovo dvostruko veći od broja raspisanih mjesta. 
 
U saopštenju se navodi da arhitektonski fakultet, koji takođe ima prijemni ispit, tradicionalno bilježi visoko interesovanje - 89 prijava na 50 mjesta. 
 
- Na Pravnom fakultetu evidentirano je 278 prijava na 210 mjesta, čime taj program nastavlja da bude među najtraženijima - kaže se u saopštenju. 
 
Mićanović je kazao da Fakultet političkih nauka, sa 156 kandidata na 140 mjesta, takođe ima popunjenost mjesta u prvom roku na sva tri studijska programa: Politikologija - međunarodni odnosi, Medijske studije i novinarstvo i Socijalna politika i socijalni rad. 
 
- Na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, programi Ekonomija i Menadžment su u potpunosti popunjeni, dok su za drugi upisni rok preostala mjesta na samofinansirajućem programu na engleskom jeziku - Biznis i ekonomija, kao i na Menadžmentu u Bijelom Polju - dodaje se u saopštenju. 
 
Navodi se da su na Filozofskom fakultetu četiri od devet studijskih programa zabilježili veći broj prijava od raspoloživih mjesta - Pedagogija, Psihologija, Predškolsko vaspitanje i obrazovanje, kao i Obrazovanje učitelja. 
 
Mićanović je kazao da su slobodna mjesta za drugi rok ostala na programima Istorija, Sociologija, Filozofija, Geografija i Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku. 
 
- Na Elektrotehničkom fakultetu, program Primijenjeno računarstvo je, kao i ranijih godina, u potpunosti popunjen. Veliko interesovanje postoji i za programe Energetika i automatika, kao i Elektronika, telekomunikacije i računari, za koje će biti mjesta u drugom upisnom roku - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je na Građevinskom fakultetu interesovanje takođe izraženo, sa 86 prijavljenih kandidata na 110 raspisanih mjesta. 
 
Mićanović je rekao da su se za novi studijski program Hemija na Prirodno-matematičkom fakultetu (PMF) prijavila 23 kandidata na 20 raspisanih mjesta, što pokazuje da je interesovanje za taj program opravdalo očekivanja. 
 
- Na istom fakultetu, broj prijava za Računarstvo i informacione tehnologije premašio je broj mjesta, dok je interesovanje bilo visoko i za program Računarske nauke, gdje će biti slobodnih mjesta u drugom upisnom roku - ističe se u saopštenju. 
 
Navodi se da su mjesta ostala i na programima Matematika, Matematika i računarske nauke, Fizika i Biologija. 
 
- Kad je riječ o umjetničkim fakultetima, kojima takođe predstoje prijemni ispiti, programi koji tradicionalno privlače veći ili prekomjeran broj kandidata, što je slučaj i ove godine, su Gluma (Fakultet dramskih umjetnosti), Grafički dizajn (Fakultet likovnih umjetnosti) i Izvođačke umjetnosti (Muzička akademija) - piše u saopštenju. 
 
Dodaje se da prijemni ispiti za fakultete koji ih organizuju, uključujući i umjetničke fakultete, slijede 1. i 2. jula. 
 
- Iako pojedini studijski programi bilježe rast ili popunjenost veću od 50 odsto kada je riječ o prijavama, pored pomenutih programa, veći odziv kandidata u drugom roku očekuje se na Pomorskom fakultetu Kotor, Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje, Mašinskom, Metalurško-tehnološkom, Biotehničkom, Filološkom i Fakultetu za turizam i hotelijerstvo - dodaju sa UCG. 
 
Mićanović je rekao da značajan rast broja prijavljenih, prekomjerne prijave na brojnim programima i visok nivo organizacije upisnog procesa potvrđuju da UCG ostaje stub visokog obrazovanja i povjerenja mladih generacija. 
 
- Drugi upisni rok biće prilika za sve one koji žele da postanu dio akademske zajednice UCG - zaključio je Mićanović.

Značajan porast interesovanja za upis na osnovne studije UCG

Na Univerzitetu Crne Gore za upis u prvu godinu osnovnih studija za studijsku 2025/26, u prvom upisnom roku prijavilo se ukupno 2.639 kandidata, od čega 2.348 elektronskim putem, a 291 lično, predajom dokumentacije studentskoj službi.
Konkursom je predviđeno ukupno 3.281 mjesto na 19 fakulteta UCG, od čega je 3.201 mjesto na budžetu, dok je 80 samofinasirajućih mjesta predviđeno za studijski program na engleskom jeziku - Biznis i ekonomija (Ekonomski fakultet).
- Prema preliminarnim podacima, broj prijavljenih kandidata po organizacionim jedinicama je sljedeći: Arhitektonski fakultet - 89, Biotehnički fakultet - 37, Ekonomski fakultet - 336, Elektrotehnički fakultet - 277, Fakultet dramskih umjetnosti - 22, Fakultet likovnih umjetnosti - 30, Fakultet političkih nauka - 156, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje - 80, Fakultet za turizam i hotelijerstvo - 59, Filološki fakultet - 97, Filozofski fakultet – 286, Građevinski fakultet - 86, Mašinski fakultet – 78, Medicinski fakultet – 398, Metalurško-tehnološki fakultet – 24, Muzička akademija – 22, Pomorski fakultet Kotor – 124, Pravni fakultet – 278 i Prirodno-matematički fakultet – 160, što ukupno čini 2.639 prijava - kazali su na UCG.
Prijemni ispiti, kao dodatni uslov za upis na određene fakultete i akademije, biće organizovani 1. i 2. jula 2025. godine, prema rasporedima koji će biti objavljeni na internet stranicama organizacionih jedinica.
Prijemni ispiti polažu se za sledeće studijske programe: Medicina, Stomatologija, Arhitektura, Psihologija, Fizička kultura i zdravi stilovi života, kao i za stručno-umjetničke studijske programe.
Upis kandidata i izdavanje uvjerenja biće završeni najkasnije do 4. jula 2025. godine, u skladu s rasporedom organizacionih jedinica.
Upis studenata na Univerzitet Crne Gore bliže je uređen Pravilnikom o uslovima, kriterijumima i postupku upisa na osnovne studije, koji je dostupan na zvaničnom sajtu.

Prvi upisni rok: Prijavljeno 2.639 kandidata za osnovne studije na Univerzitetu Crne Gore

Univerzitet Crne Gore (UCG) raspisaće sredinom naredne sedmice konkurs za upis u prvu godinu osnovnih studija, za studijsku 2025/2026. godinu. 
Kako je saopšteno iz UCG-a, konkurs će biti objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnom sajtu Univerziteta Crne Gore, nakon što se na sjednici Upravnog odbora UCG usvoje datumi upisne procedure.
U tekstu konkursa biće naznačen broj slobodnih mjesta po studijskim programima, kao i uputstva za elektronsku prijavu putem platforme upisi.edu.me, u skladu sa programom Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Izuzetno, ukoliko prijavu nije moguće podnijeti elektronskim putem, kandidati podnose prijavu neposredno, preko studentske službe organizacione jedinice.
Pravo prijave na konkurs za upis na osnovne studije ima crnogorski državljanin i stranac, u skladu sa zakonom, koji je stekao odgovarajuću kvalifikaciju IV-1 podnivoa Nacionalnog okvira kvalifikacija.
Kandidati koji nisu imali eksterni maturski odnosno stručni ispit polažu testove iz dva predmeta od značaja za nastavak obrazovanja.
Prijemni ispiti se organizuju za upis na studijske programe: Medicina, Stomatologija, Arhitektura, Psihologija, Fizička kultura i zdravi stilovi života, kao i na stručno-umjetničke studijske programe. 
Procedura upisa bliže je uređena Pravilnikom o uslovima, kriterijumima i postupku upisa na osnovne studije Univerziteta Crne Gore, dostupnim na zvaničnom sajtu. 
Više informacija o upisu i procedurama dostupno je u <a href="https://www.ucg.ac.me/rektorat/stinfo">Studentskom informatoru UCG.</a>

Upis brucoša od sredine naredne sedmice

Nagrade najuspješnijim takmičarima iz osnovnih i srednjih škola u okviru 15. Olimpijade znanja dodijeljene su na svečanoj ceremoniji održanoj u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.
Oko 500 učenika osnovnih i srednjih škola iz cijele Crne Gore ove godine se takmičilo u oblastima matematike, fizike, hemije, biologije i programiranja.
Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, uputio je riječi dobrodošlice mladim takmičarima, ističući otvorenost Univerziteta prema razvoju njihovih potencijala.
– Ova kuća je otvorena i spremna da razvija vaše talente koje ste neskriveno pokazali. Vaši talenti već pripadaju Crnoj Gori, ali sam siguran da posjedujete kapacitete da se dokažete i na mnogo široj i zahtjevnijoj sceni. Vašim znanjem i sposobnostima treba da se otvore nova vrata i ostvare nove pobjede – i na domaćem, i na međunarodnom planu. Za razliku od vremena kada sam ja učestvovao u sličnim takmičenjima i nosio lijepe uspomene sa ovakvih događaja, danas su vam dostupni mnogo veći resursi, znanja i mogućnosti za razvoj. Upravo zato, vaša je i veća obaveza – da, koristeći sve te prednosti, postignete uspjehe na koje ćemo biti ponosni: vi lično, vaše škole, Univerzitet Crne Gore i cijelo naše društvo - rekao je Božović.
On je istakao sve entuzijaste, ljude koji, kako je rekao, predstavljaju temelj naše nauke – mentore koji su uložili dobar dio sebe u takmičare da bi danas stigli do uspješnih rezultata.
Najbolje učesnike pozdravio je i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta, prof. dr Miljan Bigović. Istakao je da ovaj događaj slavi znanje, trud i istrajnost koje su pokazali mladi ljudi, čak i u vremenu brzih odgovora i površnih informacija.
– U tom duhu, podsjetio bih vas na riječi velikog hemičara Linusa Paulinga, dvostrukog Nobelovca, koji je rekao: "Nauka je način da se istina otkrije – i najmoćniji alat koji čovjek ima da bi poboljšao uslove života na Zemlji." Ove riječi nas podsjećaju zašto radimo ono što radimo – jer vjerujemo da znanje mijenja svijet, i da je ulaganje u mlade umove ulaganje u sigurniju, zdraviju i pametniju budućnost. Isti ishod ima samim tim i ulaganje u nauku i obrazovanje - kazao je Bigović.
Bigović je zahvalio mentorima i podršci mladim talentima, ističući da se ove godine prijavio veći broj učenika. Izrazio je uvjerenje da će nastavak saradnje doprinijeti još većoj motivaciji i uključivanju učenika.
Takođe, izrazio je duboku zahvalnost svim autorima i ocjenjivačima testova, koji su svoj posao obavili pro bono, sa izuzetnim kvalitetom i profesionalnošću. Zahvalio se i dekanima drugih fakulteta koji su pomogli u organizaciji, kao i rektoru Univerziteta, kompaniji doMEn, Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, Centru za ekotoksikološka ispitivanja, Institutu za ljekove i medicinska sredstva, te Matematičkom klubu „Diofant“, koji kontinuirano pružaju podršku ovoj manifestaciji.
Na svečanosti, najboljim takmičarima nagrade su uručili rektor prof. dr Vladimir Božović – za matematiku, dekan prof. dr Miljan Bigović – za hemiju, dr Nikola Svrkota, direktor Centra za ekotoksikološka istraživanja – za fiziku, prof. dr Snežana Mugoša, direktorica Instituta za ljekove i medicinska sredstva – za biologiju, mr Tatjana Stanišić, stručnjakinja za informaciono-tehnološke nauke – za programiranje, kao i akademik prof. dr Svjetlana Terzić, članica CANU – za učenike koji su osvojili maksimalan broj bodova.
Najuspješniji takmičari iz matematike u kategorijama sedmog, osmog i devetog razreda dodatno su nagrađeni zahvaljujući saradnji sa Matematičkim klubom „Diofant“ i dr Vojislavom Andrićem, na inicijativu prof. dr Nevene Mijajlović.
Šest učenika dobiće popust od 50 odsto za učešće na Letnjoj školi mladih matematičara Divčibare 2025. godine. Takođe, klub „Diofant“ dodjeljuje godišnje školarine za online školu mladih matematičara, u vrijednosti od oko 250 eura po učeniku.

Uručene nagrade najboljim učesnicima Olimpijade znanja

Univerzitet Crne Gore, kao najveći stručni kadrovski resurs u državi, sačinio je kadrovsku bazu od, za sada, 630 pojedinaca koji su iskazali spremnost da učestvuju u kreiranju strateških razvojnih politika države.&nbsp;
Ova baza biće ponuđena donosiocima odluka, s ciljem da upravo stručnjaci sa Univerziteta budu okosnica i aktivni učesnici na putu evropskih integracija, posebno u procesu oblikovanja razvojnih pravaca države.&nbsp;
To je poruka dr Branke Bošnjak, savjetnice Rektora za strateške politike i održivi razvoj, sa današnje konferencije za medije.
Kao mala država u smislu broja stanovnika, kazala je ona, ne bismo trebali dozvoliti da, u cilju razvoja države, ostane nedovoljno iskorišćena naučna i stručna kadrovska baza jedinog državnog univerziteta, već se ona, posebno u ovom trenutku, svim svojim kapacitetima mora staviti na raspolaganje razvojnim politikama naše države.
- Sigurni smo, da često nema potrebe za angažovanjem stranih eksperata ako imamo domaću pamet, koja osim stručnosti nosi i patriotsku dimenziju da doprinese svojoj zemlji, koju stranci nemaju - dodala je Bošnjak i kazala da je baza napravljena tako da administratori imaju jasan pregled po mnogim parametrima od njihovog statusa na Univerzitetu, zvanja, iskustva, uske specijalnosti do toga da li su spremni da javno prezentuju rezultate svog angažmana i učestvuju u javnim debatama.
Od 630 koji su se do ovog momenta odazvali da budu dio ove baze, kako je istakla, njih 411 su doktori nauka, a među njima je čak 169 onih sa najvećim zvanjem dakle zvanjem redovnog profesora ili adekvatnog zvanja u nauci naučnog savjetnika, a samim tim i sa velikim iskustvom što je ogroman resurs.&nbsp;
- Razvrstani su po, od Vlade usvojenoj, Fraskatijevoj klasifikaciji oblasti i podoblsti nauka, tako da u bazi je impozantan broj stručnjaka iz prirodnih, tehničko tehnoloških, medicinskih, poljoprivrednih do društvenih i humanističkih nauka, ali je ova podjela precizirana i na uske specijanosti tipa energetika, građevinarstvo, ekonomija a onda još preciznije tipa automatika, hidrotehnika, osiguranje itd. tako da maltene gotovo da nema najuže specijalnosti koje nema zastupljene u našoj bazi - objasnila je savjetnica Rektora.
Cijeneći vrijednost ovog ljudskog kapitala koji je raspoložen da uzme proaktivnu ulogu javno, kaže, apeluju na donosioce najvažnijih strateških i razvojnih odluka u državi, a i onih na lokalnom nivou da uvijek konsultuju Univerzitet Crne Gore i uključe ove kadrove u razne radne grupe i tijela koja se bave kreiranjem strateških politika, zakona, studija, rezolucija, odluka, rješenja itd.
Univerzitet će i sam za dobrobit društva raditi određene studije i analize koje se prepoznaju kao važne po dobrobit društva i razvoj, te ih predstaviti javnosti i donosiocima odluka, najavila je ona jer, kako kaže, Univerzitet ima namjeru da bude proaktivan učesnik društvenih tokova.
- Jer smatramo da nam to kao jedinom državnom univerzitetu i pripada. Apelujemo da se vrati značaj znanju, jer živimo u vremenu degradacije znanja što može imati dugoročno pogubne posljedice. Zato Univerzitet, u ovom istorijski važnom trenutku, zauzma ovu proaktivniju ulogu i nudi svoj stručni kapital državi Crnoj Gori. Iskreno se nadamo da će donosioci odluka, umjeti to da prepoznaju i iskoriste - zaključila Bošnjak.

UCG napravio kadrovsku bazu za one koji su spremni da učestvuju u kreiranju strateških razvojnih politika

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, i stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, potpisali su Memorandum o razumijevanju kojim se uspostavlja strateški okvir za saradnju u ključnim oblastima – jačanje ljudskog kapitala, digitalna i zelena tranzicija, savremene vještine, nauka i inovacije.
Saradnja je usmjerena na zajedničke prioritete: stvaranje uslova za zadržavanje talenata u zemlji, jačanje inovacionog potencijala, razvoj infrastrukture kao podsticaja za mlade da ostanu i rade u Crnoj Gori, kao i promociju poslova budućnosti.
Univerzitet Crne Gore izražava punu spremnost da kroz svoje resurse i znanje aktivno doprinosi tim ciljevima.
- Univerzitet Crne Gore spreman je da bude partner u projektima koji jačaju vezu između nauke, društva i razvoja. Vjerujemo da kvalitetno obrazovanje, uz savremenu infrastrukturu, može biti ključni faktor u zaustavljanju odliva mozgova i izgradnji održive budućnosti - naglasio je Božović.
UNDP će pružiti ekspertsku podršku u oblasti javnih nabavki, finansijskog upravljanja, jačanja institucija i povezivanja nacionalnog naučnoistraživačkog potencijala sa razvojnim projektima. Saradnja takođe uključuje umrežavanje sa univerzitetima i partnerima širom svijeta.
- „Ovo partnerstvo povezuje snagu nauke sa razvojnim prioritetima Crne Gore. Zajedno doprinosimo zelenoj i digitalnoj tranziciji, osnaživanju mladih i žena u obrazovanju i povezivanju sa globalnim tokovima znanja i inovacija - poručila je Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a.

Univerzitet Crne Gore i UNDP: Partnerstvo za razvoj ljudskog kapitala, inovacija i zelenu budućnost

Adaptacija objekata, kojom Filozofski i Filološki fakultet dobijaju savremene uslove rada i nastave, počela je danas, a radovi su vrijedni 2,21 milion eura - saopšteno je sa Univerziteta Crne Gore (UCG). 
 
Navodi se da je to jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata. 
 
Kako se dodaje, ta investicija ima za cilj prilagođavanje prostora savremenim standardima nastave, rada i energetske efikasnosti, čime se stvaraju optimalni uslovi za studente i zaposlene. 
 
Rektor UCG Vladimir Božović kazao je da je adaptacija objekta Filozofskog i Filološkog fakulteta konkretan nastavak šireg plana modernizacije univerzitetske infrastrukture. 
 
On je rekao da su nažalost, brojni univerzitetski objekti godinama bili zapušteni zbog nedostatka ulaganja. 
 
- Zato smo aktivnosti usmjerili ka tri pravca - analizi stvarnih potreba, saradnji sa Vladom, posebno kroz Ministarstvo javnih radova (MJR) i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), te jačanju partnerstava sa donatorima i privredom - dodao je Božović. 
 
Prema njegovim riječima, zahvaljujući tom pristupu, danas realizuju projekte koji značajno poboljšavaju uslove studiranja i rada. 
 
- Time gradimo savremeni i konkurentan Univerzitet, uporediv sa institucijama iz regiona i Evropske unije - kazao je Božović. 
 
U saopštenju se navodi da će adaptacijom biti riješeni dugogodišnji problemi grijanja, hlađenja i izolacije, čime se obezbjeđuju stabilni uslovi za nesmetano odvijanje nastave tokom cijele godine. 
 
- Ugradnjom savremenog VRF sistema obezbijediće se efikasna kontrola temperature u svim prostorijama, dok nova termoizolaciona fasada i aluminijumska stolarija sa troslojnim staklom donose značajne uštede energije i unapređuju svakodnevni komfor - navodi se u saopštenju. 
 
Poseban značaj, kako se dodaje, ima i vizuelno i funkcionalno unapređenje učionica, amfiteatara i kabineta, koji će sada u potpunosti odgovarati savremenim obrazovnim standardima. 
 
- Pored poboljšanja ambijenta, projektom se produžava vijek trajanja objekta, smanjuju troškovi održavanja i podiže ukupni kvalitet boravka i rada studenata i zaposlenih - ističe se u saopštenju. 
 
Dekanka Filozofskog fakulteta Tatjana Novović kazala je da je ovo dugo očekivan trenutak za fakultet kojim rukovodi. 
 
- Godinama smo radili u uslovima koji nisu pratili potrebe savremenog obrazovnog procesa. Sada konačno možemo govoriti o prostoru i ambijentu koji će biti funkcionalni, energetski efikasni i dostojni institucije kakva je UCG - rekla je Novović. 
 
Projekat je podržalo i MPNI, čiji je predstavnik, državni sekretar Dragan Marković, prisustvovao uvodnom sastanku. 
 
- Zadovoljstvo nam je što možemo podržati realizaciju ovako važnog projekta koji unapređuje visoko obrazovanje u Crnoj Gori. Vjerujemo da će studenti i nastavnici u novom ambijentu imati daleko bolje uslove za rad i učenje - kazao je Marković. 
 
Državni sekretar u MJR Rusmir Džudžević kazao je da taj resor nastoji da kroz strateške infrastrukturne projekte doprinese unapređenju uslova rada i učenja u svim djelovima javnog sistema, a ulaganje u obrazovne ustanove ima posebno mjesto. 
 
- Saradnja sa UCG, kao najznačajnijom visokoškolskom institucijom u zemlji, primjer je odgovornog i planskog pristupa - projekti poput ovog u Nikšiću nijesu samo građevinski zahvati, već ulaganja u znanje, ljude i budućnost države - naveo je Džudžović. 
 
Navodi se da će se radovi biti izvođeni pod stručnim nadzorom, u skladu sa projektnom dokumentacijom i definisanom dinamikom, a završetak se očekuje u roku od šest mjeseci. 
 
Dodaje se da realizacijom ovog projekta, Filozofski i Filološki fakultet dobijaju savremene uslove rada i nastave, usklađene sa evropskim standardima. 
 
- Ulaganje u infrastrukturu potvrđuje opredjeljenje UCG da sistemski unapređuje akademski ambijent i gradi održivu budućnost za studente i zaposlene - istakli su u saopštenju.

Za adaptaciju Filozofskog i Filološkog fakulteta preko 2,2 miliona eura

Univerzitet u Titogradu je osnovan 2. aprila 1974. godine, da bi na današnji dan, 6. maja 1975. godine promijenio naziv u Univerzitet ,,Veljko Vlahović“, i tako se zvao sve do marta 1992. godine, kada je preimenovan u Univerzitet Crne Gore.&nbsp; Odluku o novom imenu prve visokoškolske ustanove u Crnoj Gori, koji je postojao tek godinu dana, donijeli su studenti u čast Vlahovića koji je preminuo 7. marta 1975. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506210528_86083c86033d20c76cae273515b0049faa5e2cac7f65720e1d9c43c556127b3c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506210528_86083c86033d20c76cae273515b0049faa5e2cac7f65720e1d9c43c556127b3c" data-rendition-name="original" width="653" height="896" loading="lazy" alt="Polaganje kamena temeljca za Univerzitet ''Veljko Vlahović''"> <figcaption>Polaganje kamena temeljca za Univerzitet ''Veljko Vlahović''UCG</figcaption> </figure>  Nije slučajno Univerzitet (ali i Brodogradilište u Bijeloj) ponio baš Veljkovo ime.&nbsp; I Univerzitet i Brodogradilište ime su dobile po narodnom heroju, studentu tehnike, borcu za studentska prava, španskom borcu, političaru i diplomati, Veljku Vlahoviću, rođenom u Trmanju kraj Kolašina 1914.godine.&nbsp; Veljko je bio jedan od najistaknutijih boraca za antifašističke ideje, prava studenata i radnika i Slobodnu Jugoslaviju &nbsp;(kako se zvala radio stanica koju je vodio iz Moskve tokom Drugog svjetskog rata) u ratu i miru.&nbsp; Još 1936. godine, zajedno sa Ivom Lolom Ribarom i drugim mladim članovima Komunističke partije Jugoslavije, organizovao je borbu za autonomiju Univerziteta i bolje uslove studenata i radnika. Zbog svojih stavova, bio je jedno vrijeme zatvoren u logoru u Višegradu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506210556_3884830b49cffb9dc5e231c586eb3b8cda04b8cf8aed8acd75876e0c03f3a64b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506210556_3884830b49cffb9dc5e231c586eb3b8cda04b8cf8aed8acd75876e0c03f3a64b" data-rendition-name="original" width="786" height="1062" loading="lazy" alt="Veljko po izlasku iz Višegradskog logora 1936. godine"> <figcaption>Veljko po izlasku iz Višegradskog logora 1936. godineNMCG</figcaption> </figure>  Tada je Veljko sa protesta pozivao da Univerzitet bude slobodan i autonoman, u ''kome sveštenici nauke neće biti bankari, izvoznici i prišipetlje nenarodnog režima, već ljudi kojima su interesi nauke i naroda iznad svega''. Kada mu u Beogradu iz političkih razloga više nije bilo dozvoljeno da studira, prešao je u Prag, ali '' očajnički krik nevine djece i žena ubijanih fašističkim bombama'' u Španiji, odakle je fašizam prijetio da poklopi cijeli kontinent, opredijelio je Veljka da se priključi internacionalnim brigadama. U bici na Harami izgubio je nogu, a kada nije mogao da se bori na frontu, njegovo oružje postalo je olovka.&nbsp; Veljko je uređivao novine, vodio radio stanicu ''Slobodna Jugoslavija'', pisao tekstove i na taj način pokušavao da u svijetu proširi istinu o Narodnooslobodilačkom ratu i borbama partizana u Jugoslaviji. Cijenjeni političar u poslijeratnoj Jugoslaviji, bio je jedan od rijetkih koji su otvoreno stali uz studente i njihove zahtjeve 1968. godine u Beogradu.&nbsp; - A ja sam duboko uvjeren da će studenti naći način da dođu do izražaja najprogresivnija stremljenja, jer su naši studenti za socijalizam. Oni me danas pitaju: ''Imate li, druže Veljko, povjerenja u nas?'' Pa, ako ne bismo imali povjerenja u tu mladu generaciju, ne bismo imali povjerenja u budućnost- govorio je tada Vlahović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506210528_706446d5a824dfd6d63cece81dd17a1d5306dd9e7cb43b82fa019d4a655912d1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506210528_706446d5a824dfd6d63cece81dd17a1d5306dd9e7cb43b82fa019d4a655912d1" data-rendition-name="original" width="1502" height="1024" loading="lazy" alt="Veljko sa studentima u Beogradu 1968. godine"> <figcaption>Veljko sa studentima u Beogradu 1968. godinearhiva lista Borba</figcaption> </figure>  Međutim, promjene vlasti i promjene svijesti i od Veljka su napravile nepoželjno nasljeđe koje je podsjećalo na ideje jugoslovenstva i bratstva kojih te 1992. godine na našim prostorima više nije bilo.&nbsp; Prvi je javnu promjenu imena Univerziteta ''Veljko Vlahović'' tražio tadašnji profesor i kandidat za rektora, Novak Kilibarda. - Vlahovićev moralni zastoj, koji je bio evidentan 1968. godine, ukazuje eo ipso na činjenicu da naš mladi i revolucionarni univerzitet nosi anahrono ime.... Eto zašto poštovani skupe, mislim da je ime Veljka Vlahovića anahrono za naš Univerzitet. Ja ne predlažem da ga mijenjamo, niti ću tu inicijativu preduzimati ako postanem rektor, ali imam moralnu obavezu da kažem danas ono što sam misilio kad se Univerzitetu davalo pomenuto ime- govorio je tada profesor Kilibarda. Ubrzo su se te ideje mogle čuti i među studentima, a inicijative su se pojavile i u studentskom časopisu ''Univerzitetska riječ.'' Predstavnici studenata tada su isticali da promjena naziva ne dolazi iz ideoloških razloga, već ''težnji za njegovom dezideologizacijom, da moderan univerzitet, kakav crnogorski teži da bude, treba da prati evropske i svjetske tokove''. Promjena imena Univerziteta ''Veljko Vlahović'' u Univerzitet Crne Gore ozvaničena je Zakonom o Univerzitetu, objavljenom 1. avgusta 1992. godine u Podgorici, gdje je članom 3 određen naziv ustanove. Malo današnjih studenata zna kako se Univerzitet Crne Gore nekada zvao, ne znaju ni ko je bio čovjek pored čije biste svaki dan prolaze kada idu na predavanja u zgradu Tehničkih fakulteta i Univerzitetsku biblioteku. Crna Gora se nije obračunavala sa nasljeđem Veljka Vlahovića, ali ga jeste zanemarila. Ipak, ako išta možemo spoznati iz dešavanja koja su zadesila i Srbiju prethodnih mjeseci, ali i Crnu Goru, jasno je da su ideje za koje se Veljko borio i prije 90 godina, i prije 60, jednako aktuelne i vječne i danas, u 2025. godini, a problemi omladine istinske nauke, intelektualnog morala i autonomije Univerziteta, ideali su za koje će se nove generacije iznova boriti.

Božena Miljić

Univerzitet ''Veljko Vlahović'': UCG prije pola vijeka ponio ime narodnog heroja i borca za studentska prava

Univerzitet Crne Gore organizuje tribinu na temu „Doktorske studije medicine. Trendovi. Šta je potrebno Crnoj Gori?“, koja će se održati u petak u Plavoj sali Rektorata Univerziteta Crne Gore, sa početkom u 11.00 časova.
Na tribini će govoriti ministar zdravlja Crne Gore, dr Vojislav Šimun, profesori Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Mileta Golubović i prof. dr Milica Martinović. Moderatorka tribine je savjetnica rektora za strateške politike i održivi razvoj, dr Branka Bošnjak.
- Ova tribina biće posvećena ključnim pitanjima razvoja doktorskih studija medicine u kontekstu savremenih obrazovnih i zdravstvenih potreba Crne Gore. Imajući u vidu značaj Univerziteta Crne Gore u stvaranju kadrovskog potencijala za državni sistem, a posebno za zdravstveni sektor kao jedan od temelja savremenog društva, panel će okupiti istaknute stručnjake i donosioce odluka kako bi se sagledali aktuelni trendovi i definisale preporuke za dalji razvoj- navodi se u saopštenju Univerziteta.
Događaj je otvoren za javnost, a Univerzitet Crne Gore posebno poziva akademsku i stručnu zajednicu da prisustvuju diskusiji i doprinesu ovom važnom razgovoru o budućnosti medicinskog obrazovanja u Crnoj Gori.

UCG: U petak o ključnim pitanjima razvoja doktorskih studija medicine u kontekstu savremenih obrazovnih i zdravstvenih potreba Crne Gore

U kotorsku luku danas su uplovila dva kruzera, sa 2,35 hiljada putnika.
Prema informaciji iz Luke Kotor, brod Caledonian Sky, sa 100 putnika na sidrištu dva zadržaće se do 20:30 sati, kada isplovljava za Dubrovnik.
Na sidrištu jedan do 18 sati ostaje 274 metara dug MSC Opera sa 2,25 hiljada putnika, prenosi Radio Kotor.
Wind Spirit koji je uplovio u srijedu, na vezu ostaje do 23 sata kada isplovljava za luku Dubrovnik.

U Kotoru tri broda sa 2,35 hiljada putnika

Crnogorski naučnik Dragan Hajduković kazao je da će pokrenuti postupak kod Upravnog suda Crne Gore ukoliko žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade ne prizna da su prekršili Zakon o državnim nagradama i ne budu ponovo odlučivali o lareatima.
Hajduković uputio je otvoreno pismo žiriju za dodjelu Trinaestojulske nagrade zbog kršenja Zakona o državnim nagradama Crne Gore, jer su u jednoj oblasti nagradili više od jednog kandidata.
- Poštovana gospodo, zašto ćutite suočeni sa neospornom istinom da ste grubo prekršili Član 17 Zakona o državnim nagradama Crne Gore. Vaše je pravo (i ja to Vaše pravo poštujem) da u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva nagradu, po Vašem slobodnom izboru, dodijelite jednom od tri nagrađena kandidata (muzičaru Milošu Karadagliću, književniku Bećiru Vukoviću ili umjetniku grafičaru Velju Stanišiću) - naveo je Hajduković u obraćanju žiriju.
Međutim, podsjeća on, zakon ne dozvoljava da u jednoj oblasti nagradite više od jednog kandidata.
- Dakle dobitnik može biti samo jedan od njih, a ostala dva dobitnika Trinaestojulske nagrade, po zakonu moraju biti iz dvije druge oblasti stvaralaštva. Molim Vas da odmah pročitate Član 27 Zakona o državnim nagradama koji ima samo 89 riječi i da se javno oglasite i priznate (ljudski je griješiti) učinjenu grešku. Ukoliko to ne uradite do kraja dana već sjutra ću pokrenuti postupak kod Upravnog suda Crne Gore - poručio je Hajduković.

Hajduković: Žiri da prizna grubo kršenje zakona, u suprotnom pokrenuću postupak pred Upravnim sudom

Partije i političari koji su došli na vlast tako što nijesu poštovali niti jednu instituciju u Crnoj Gori i koji su protestovali svakog dana sada ukidaju pravo građanima da izraze svoj bunt, kazao je poručuje poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović.
Kako je naveo na mreži X, od te ideje samo je lošije to što očigledno ne poznaju Crnu Goru i sopstvene građane.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1940713116771537157%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1940713116771537157%7Ctwgr%5E7874807656fdbb9390af8652e5ff1b085726c285%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećamo, poslanici crnogorskog parlamenta danas bi trebalo da razmatraju Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama.
Ovim izmjena su predviđene kazne od 500 do 10.000 eura za one koji ne budu poštovali pomenuto.
Prijedlog izmjena propisa potpisali su Amer Smailović i Artan Čobi, Seid Hadžić iz Pokreta Evropa sad (PES), Duško Stjepović poslanik Demokrata, Jelena Kljajević iz DNP-a, Dejan Đurović poslanik NSD-a , Bogdan Božović iz SNP-a.

Janović: Političari vlasti koji su protestovali svaki dan sada bi građanima da ukinu pravo na bunt

Promocija monografije grupe autora “Istorija crnogorske &nbsp;kulture” biće održana u petak, 11. jula, u 12 sati, u Zetskom domu, kao &nbsp;dio programa obilježavanja ovogodišnjega Dana državnosti, u &nbsp;organizaciji Prijestonice Cetinje.
Monografija obuhvata tekstove “Istorija Crne Gore od najstarijih &nbsp;vremena do 1918. godine” autora Vukote Vukotića, “Crna Gora od gubitka &nbsp;do obnove državne nezavisnosti 1918–2006. godine” Bobana Batrićevića, &nbsp;“Likovna umjetnost i arhitektura” Aleksandra Čilikova i Jakova &nbsp;Markovića, “Jezik” Adnana Čirgića, “Književnost” Aleksandra Radomana, &nbsp;“Tradicijska vjerovanja” Adnana Čirgića, “Štamparstvo” Petra Glendže, &nbsp;“Prosvjeta i školstvo” Radovana Damjanovića, “Bibliotečka djelatnost” &nbsp;Milenije Vračar, “Arhivska djelatnost” Srđana Pejovića, “Muzejska &nbsp;djelatnost” Petra Lekića, “Muzička umjetnost” Ivana Vukčevića, “Pop i &nbsp;rok muzika” Željka Milovića i “Pozorište i film” Vaska Raičevića.
Zadatak koji je okupio autorski tim je bio napraviti pregled &nbsp;crnogorske kulture koji bi pokušao obuhvatiti cjelokupan razvoj kulture &nbsp;na teritoriji sadašnje Crne Gore od najstarijih vremena do danas, &nbsp;zapisao je u Predgovoru monografije František Šistek.
- Crnogorska kultura do sada nije bila prezentovana na sličan, &nbsp;cjelovit način u jednoj knjizi i zato će ova kolektivna monografija &nbsp;nesumnjivo biti korisna naučnicima i široj crnogorskoj javnosti, kao i &nbsp;znatiželjnim čitateljima iz drugih zemalja u regionu i šire. Valja &nbsp;napomenuti da knjiga nije nastala kao rezultat novog kolektivnog &nbsp;istraživačkog projekta, koji bi nužno trajao nekoliko godina, nego prije &nbsp;svega kao svojevrsna katalogizacija i sumarizacija postojećegznanja, na &nbsp;osnovu dostupne naučne literature i drugih izvora, uz djelimično &nbsp;oslanjanje na prethodni istraživački rad individualnih autora pojedinih &nbsp;poglavlja- navodi Šistek.
Monografija, ističe Šistek, nema namjeru da prikaže isključivo kulturu &nbsp;crnogorskog naroda (iako je crnogorska kultura u užem etničkom odnosno &nbsp;nacionalnom smislu, kao kultura crnogorskog naroda, u njoj takođe &nbsp;temeljno obrađena) nego tretira cjelokupan razvoj kulture u Crnoj Gori, &nbsp;od najstarijih vremena kada moderni narodi u kasnijem smislu još nijesu &nbsp;ni postojali, sve do sadašnjeg doba kada Crna Gora postoji i funkcioniše &nbsp;kao multikulturna i multietnička država, i pojedini stvaraoci se &nbsp;izjašnjavaju kao pripadnici raznih modernih naroda –&nbsp;
Crnogorska kultura je kultura jedne male zemlje s vrlo malim brojem &nbsp;stanovnika, koja nije ni danas, kako ističe u Predgovoru, dovoljno &nbsp;poznata u globalnom ili užem evropskom kontekstu.
- Ipak, ova knjiga, između ostalog, dovoljno svjedoči o tome da se &nbsp;radi o vrlo zanimljivoj i originalnoj kulturi s dubokim istorijskim &nbsp;korijenima, tokom vjekova obogaćivanoj šarolikim civilizacijskim &nbsp;uticajima, koja nipošto ne zaslužuje epitet „provincijska“ ili &nbsp;„periferna“. U stvari, kulture nekih velikih, mnogoljudnih i moćnih &nbsp;država nerijetko pate od svojevrsne i naizgled paradoksalne forme &nbsp;provincijalizma, zato što su previše samozadovoljne i okrenute sebi, što &nbsp;nije niti može biti slučaj kad su u pitanju kulture malih zemalja poput &nbsp;Crne Gore. Crna Gora je država koja je, doduše, nastala na periferiji &nbsp;raznih kulturnih, konfesionalnih, imperijalnih, političkih i &nbsp;civilizacijskih uticaja, ali upravo zato je njena kultura u dugom &nbsp;istorijskom trajanju od antike sve do modernog doba prilično bogata i &nbsp;šarolika – zapisao je, između ostalog, Šistek.
Izdavači monografije “Istorija crnogorske kulture” su Prijestonica &nbsp;Cetinje, Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Centar za kulturu &nbsp;Prijestonice Cetinje.

Monografija ''Istorija crnogorske kulture'' donosi priče o likovnoj umjetnosti, bibliotekarstvu i štamparstvu, do pop muzike i filma

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: univerzitet-crne-gore