Izložba „3D štampani svijet“, koju je organizovao Elektrotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture - FUNK 2025, održana je danas u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.
Izložba je, kako su saopštili sa UCG, privukla posjetioce iz akademske zajednice, institucija i privrede.
Autorka programa i profesorka Elektrotehničkog fakulteta prof. dr Milena Đukanović istakla je da izložba „3D štampani svijet“ pokazuje koliko kreativnost i znanje mogu da doprinesu društvu kada se udruže nauka, tehnologija i društvena odgovornost.
- Ovi radovi su rezultat višegodišnjeg truda naših studenata, njihovog istraživačkog duha i želje da kroz inženjerske inovacije poboljšaju kvalitet života u zajednici. Posebno smo ponosni na projekte koji doprinose inkluzivnosti - od 3D štampe didaktičkih pomagala za djecu i osobe sa invaliditetom, do modela koji povezuju kulturu i tehnologiju - kazala je prof. dr Đukanović.
Cilj im je, kako je istakla, da pokažu da tehnologija može biti humana i da stvara svijet u kojem su znanje, empatija i kreativnost jednako važni.
Postavka je predstavila rezultate višegodišnjih studentskih projekata realizovanih uz podršku brojnih institucija, među kojima su Fond za inovacije, Zavod za školstvo, Centralna banka i Biblioteka za slijepe.&nbsp;
Projekti su, kako su kazali na UCG, bili usmjereni na inovacije u inkluzivnom obrazovanju, 3D štampu didaktičkih igračaka i namještaja za vrtiće, a pojedini radovi prikazani su i na Nedjelji dizajna u Milanu i u sjedištu Ujedinjenih nacija u Beču.
- Posebnu pažnju privukao je projekat 3D štampe crnogorskih perpera, realizovan u saradnji sa Centralnom bankom Crne Gore, čiji su primjerci trajno pohranjeni u Muzeju novca na Cetinju - naveli su na UCG.
Treći segment izložbe, pod nazivom „Kultura svima“, nastao je u saradnji sa Bibliotekom za slijepe i Kulturnim centrom Homer, a promovisao je inkluzivnost u kulturi.
- Izloženi radovi mladih kreativaca, uključujući 3D skenirane i štampane kulturne spomenike, doprinose većoj dostupnosti kulturnih sadržaja osobama sa invaliditetom, posebno slijepim i slabovidim osobama - istakli su u saopštenju.
Izložba je, naglašavaju, ujedno bila priznanje za inovativnost studenata Elektrotehničkog fakulteta, među kojima su i dobitnici UNESCO-ovih nagrada, kao i potvrda društvene odgovornosti Univerziteta Crne Gore.
Festival umjetnosti, nauke i kulture - FUNK, pokrenut prošle godine povodom jubileja 50 godina Univerziteta Crne Gore, promoviše umjetnost, nauku i kulturu, studijske programe, te naučnu i umjetničku produkciju studenata i akademskog osoblja.
Ovogodišnje izdanje, koje traje od 1. oktobra do 1. novembra, obuhvata 30 programa u devet festivalskih cjelina: Govornica, Forum, Kino, Teatar, Izložba, Knjiga, Radionice, Sport i Svirke.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„3D štampani svijet“: Tehnologija može biti humana i stvarati univerzum u kojem su znanje, empatija i kreativnost jednako važni

Izložba fotografija studenata Fakulteta likovnih umjetnosti Cetinje Gore pod nazivom „Što slika kaže“ biće otvorena 10. oktobra u 19.30 sati u holu tehničkih fakulteta, u okviru programa Festivala umjetnosti nauke i kulture, koji realizuje Univerzitet Crne Gore.
Kako je istaknuto u saopštenju, medij fotografije je zastupljen u nastavnom programu FLU Cetinje sa tri predmeta na osnovnim i dva na master studijama.&nbsp;
- Sadržaj nastavnih programa oblikovan je prema potrebama studenata grafičkog dizajna i umjetnosti. Posebna pažnja je posvećena izučavanju medija kao komunikacionog alata u kontekstu vizuelnih komunikacija savremene umjetnosti i umreženog svijeta, na što upućuje i sam naziv izložbe "Što slika kaže" - navodi se u najavi.
&nbsp;Na izložbi će biti predstavljeni studentski radovi nastali u dvije prethodne školske godine, od procesnih vježbi, koje se bave likovnošću medija, do autorskih multimedijalnih radova.&nbsp;
Kustos izložbe je saradnica u nastavi na FLU mr Sandra Đurović koja je vodila vježbe u okviru kojih su nastali izloženi radovi.&nbsp;
Izložbu će otvoriti prof. mr Lazar Pejović.

Izložba fotografija studenata FLU „Što slika kaže“ na Cetinju 10. oktobra

Na Građevinskom fakultetu počinje temeljna adaptacija enterijera prvog sprata, vrijedna 900.000 eura, saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.
Cilj projekta je unapređenje uslova za rad zaposlenih i boravak studenata kroz modernizaciju prostora i uvođenje savremenih enterijerskih rješenja.&nbsp;
Kako je rečeno iz UCG-a, adaptacija obuhvata zamjenu dotrajalih podnih, zidnih i plafonskih površina, rekonstrukciju elektroinstalacija, kao i nabavku i ugradnju savremenog i funkcionalnog namještaja i opreme.
- Univerzitet Crne Gore kontinuirano investira u održavanje i modernizaciju svojih objekata. Sticajem okolnosti, proces investicionih ulaganja je naročito intenzivan u proteklih nekoliko godina. Višedecenijska eksploatacija radnog prostora, naročito u javnim objektima obrazovnog karaktera, vremenom potroši enterijer objekta, dok permanentan tehnološki razvoj ostavi za sobom instalisanu tehnologiju - rekao je potpredsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Srđa Aleksić.
Imajući u vidu značaj i položaj Univerziteta Crne Gore u otvorenom prostoru visokog obrazovanja, danas već progresivnu saradnju i redovnu međunarodnu razmjenu studenata i univerzitetskog kadra, neophodno je, dodaje Aleksić, obezbijediti da radni prostor u objektima Univerziteta bude funkcionalan, reprezentativan, tehnološki prilagođen aktuelnom vremenu i udoban za rad studenata, nastavnog osoblja i ostalih korisnika univerzitetskog prostora.&nbsp;
- Imajući u vidu prethodno i vodeći se praksom dobrog domaćina, Univerzitet je u ovom trenutku sposoban da investira u adaptaciju prvog sprata zgrade Građevinskog fakulteta. Procijenjena vrijednost investicije je 900.000 eura u bruto iznosu - istakao je on.
Projektom, koji će biti realizovan u saradnji Arhitektonskog, Elektrotehničkog i Građevinskog fakulteta, predviđeno je rušenje pregradnih zidova između kabineta i hodnika kao i trajno uklanjanje starih vrata i ormara.&nbsp;
- U kabinetima, učionicama i salama biće postavljen parket od punog hrastovog masiva, dok će podovi u hodnicima biti sanirani. Zidne obloge biće oplemenjene dekorativnim panelima i modernim tehnikama obrade, a ulazni portali hodnika biti naglašeni crvenim alubondom sa putokazima - navedeno je u saopštenju UCG-a.
Dodaju da će kompletan kancelarijski namještaj biće zamijenjen – novi radni stolovi, fotelje, klub stolice i plakari biće savremenog dizajna i materijala, a prostorije će dobiti i modernu rasvjetu.&nbsp;
Takođe, postojeće oglasne table biće zamijenjene led ekranima, kao savremenijim sistemom isticanja informacija. U odnosu na postojeću organizaciju prostora, projektom je predviđen i lobi za okupljanje nastavnog kadra.
- Ova investicija predstavlja nastavak ulaganja Univerziteta Crne Gore u unapređenje kvaliteta nastave i radnog okruženja i još jedan korak ka stvaranju savremenog i funkcionalnog prostora u skladu sa potrebama studenata i zaposlenih - zaključuju u UCG-u.

UCG ulaže 900.000 u adaptaciju enterijera na Građevinskom fakultetu

Studentski sportski savez Crne Gore, u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture, organizuje 15. Studentski kros, koji će biti održan, u ponedjeljak, 6. oktobra, na kampusu Univerziteta Crne Gore u Podgorici, sa početkom u 10 sati.&nbsp;
Iz Univerziteta Crne Gore su pozvali sve crnogorskestudente da učestvuju na ovoj manifestaciji.
Discipline: Kros – muškarci (1600 m) i djevojke (800 m)
Učešće je besplatno za sve studente iz Crne Gore. Prijavu je moguće izvršiti putem e-maila <a href="mailto:takmicenja@unisport.me">takmicenja@unisport.me </a>&nbsp;najkasnije do subote, 4. oktobra, do 20 sati, ili na samoj stazi na dan takmičenja, od 9:30 do 10 sati.

Studentski kros 6. oktobra na kampusu Univerziteta

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravio je uvođenje fleksibilnog modela studiranja u Predlogu Zakona o visokom obrazovanju, koji je Vlada Crne Gore usvojila, ali ističe da zakon i dalje ne uvodi suštinsku demokratizaciju Univerziteta Crne Gore (UCG) i da postoje brojna pitanja koja zahtijevaju amandmanske intervencije.
- Fleksibilan model studiranja omogućava studentima da biraju studijske programe i dužinu trajanja studija – tri, četiri ili više godina. Ovo je ključna reformska intervencija koja usklađuje sistem visokog obrazovanja sa tržištem rada i rješava višegodišnju neprilagođenost modelu 3+2, zbog čega su generacije studenata bile u nepovoljnom položaju - navodi Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica CGO-a.&nbsp;
Predloženim zakonom, fakulteti sada mogu odlučiti da li osnovne studije traju tri (180 ECTS) ili četiri (240 ECTS) godine, dok master studije mogu biti 60 ili 120 ECTS. CGO posebno pozdravlja i uvođenje programa saradnje sa poslodavcima, „što povezuje teoriju i praksu i može imati podsticajan efekat na zapošljivost mladih“.
Međutim, Kaluđerović ukazuje na brojne nedostatke.
Ministarstvo prosvjete nije preuzelo odgovornost za nastavak studija u slučaju ukidanja programa ili ustanove, što bi studentima omogućilo završetak studija u roku propisanom zakonom.
- Propušta se prilika da se UCG demokratizuje jer Senat ne bira rektora, već ga samo predlaže, dok izbor ostaje u nadležnosti Upravnog odbora. Centralizovan sistem pokazao je loše posljedice po razvoj kritičke akademske svijesti na UCG - navodi Kaluđerović.&nbsp;
Nema ograničenja broja mandata za prorektora, dok je kod rektora predviđena dva mandata, što otvara pitanje trajnosti određenih pozicija.
Akademsko osoblje, osim redovnih profesora, ne zadržava stečeno zvanje nakon penzionisanja ili raskida ugovora, što stvara nejednakost.
Septembarski rok za polaganje ispita kolidira s početkom nove akademske godine, što može nepovoljno uticati na studente.
Kaluđerović posebno ističe pitanja akademskog integriteta i sukoba interesa.
- Zakon ne prepoznaje odgovornost akademskog osoblja koje krši pravila Etičkog kodeksa, uključujući sankcije i evidentiranje povreda pri izboru u zvanje. Sukob interesa je regulisan samo kod komisija za (re)akreditaciju, dok u procesu zapošljavanja i dalje postoje 'nasljedne' katedre na fakultetima - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Jedna od ozbiljnih zamjerki CGO-a odnosi se i na normiranje Savjeta za visoko obrazovanje.
- Okvir članova definisan je bez javnosti, kriterijuma i jednakih šansi, što ostavlja prostor za percepciju da se Savjet formira zatvoreno i po političkom ključu. Nedostaju predstavnici civilnog sektora, međunarodni eksperti ili sindikati, što bi obogatilo Savjet različitim perspektivama. Isto važi i za Savjet Agencije za obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja. Studenti ne smiju biti taoci političkih ili administrativnih kašnjenja. Donošenje ovog zakona je u njihovom interesu i interesu razvoja visokog obrazovanja u Crnoj Gori. Pozivamo UCG i sve visokoškolske ustanove da se javno oglase i zatraže hitno usvajanje predloga, a poslanike da kroz amandmane unaprijede tekst u dijelovima na koje smo ukazali. -ističe Kaluđerović.&nbsp;
Kaluđerović podsjeća da iako Predlog zakona uvodi značajne pozitivne promjene, „postoji prostor za amandmanske intervencije kako bi konačni tekst bio kvalitetan u cjelosti i odgovarao principima transparentnosti, participativnosti i akademske autonomije“.

CGO: Fleksibilniji model studiranja, ali bez suštinske demokratizacije UCG

Novi objekat Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore svečano je otvoren sinoć u Podgorici. Time je, poručuju sa Univerziteta Crne Gore (UCG), okončan dugogodišnji proces izgradnje koji je trajao više od dvije decenije, a u kojem će studenti i profesori po prvi put moći da rade zajedno u sopstvenom prostoru.
- Završetak rekonstrukcije i nadogradnje zgrade ukupne bruto površine 5.000 m kvadratnih realizovan je na osnovu autorskog projekta profesora Aleksandra i Aleksandre Keković, uz glavni projekat koji su izradili prof. dr Svetislav Popović, Miroslav Vukčević i Miroslava Vujadinović sa saradnicima - naglasili su na UCG.
Prva faza završena je 2006. godine, a nastavak radova započet je u martu 2023. godine uz podršku Univerziteta Crne Gore i Vlade Crne Gore, a realizovan je u saradnji sa brojnim institucijama i kompanijama.
- Na ovom mjestu, početkom marta 2023, izrazili smo nadu da ćemo se brzo sresti pred završenom zgradom Arhitektonskog fakulteta. Da li smo makar malo sumnjali i strepili? Jesmo. Danas, tek dvije godine nakon toga, ne krijemo da smo ushićeno iznenađeni koliko je lijepo, impresivno zdanje iza nas. Međutim, pogriješićemo ako kažemo da je u pitanju zgrada. Ovo je hram u kom se rađa i njeguje ljepota prostora oko nas. Ovo je fakultet koji čuva i oblikuje ono što je, a oko toga se u Crnoj Gori rijetko postiže saglasje - naš najvažniji resurs - prostor - kazao je, obraćajući se prisutnima, rektor UCG, prof. dr Vladimir Božović.
Prostor u kojem živimo uvijek je, kaže on, ogledalo onoga što je u nama.&nbsp;
- U njemu se najbolje prepoznaju duhovna i estetska stanja ljudi koji ga nastanjuju. Ali, prostor istovremeno oblikuje i vaspitava nas, posebno najmlađe. Zato je važnost Arhitektonskog fakulteta ogromna. Zato danas možemo da kažemo: gradili smo ovu zgradu da bismo gradili nas same. Ona će biti ne samo dom nastave i studenata, već i simbol novog lica našeg Univerziteta i našeg društva - poručio je Božović.
Ukazujući na simbolički i praktični značaj novog zdanja, dekanica Arhitektonskog fakulteta prof. dr Svetlana Perović istakla je da je riječ o „simbolu naše istrajnosti, strpljenja, upornosti, zajedništva i posvećenosti“.
Perović je kazala da je „fakultet dobio kuću u kojoj će se rađati nove ideje, razvijati kreativnost i profesionalno oblikovati generacije studenata i da će upravo ovdje, u zajedništvu, još snažnije biti pokretane inicijative za razvoj održivih lica gradova za građenje bolje i pravednije budućnosti“.
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u saradnji sa Ministarstvom javnih radova i Univerzitetom Crne Gore ostaje posvećeno podršci razvoju visokog obrazovanja i naučnoistraživačkog i umjetničkog rada. Snažno vjerujemo da ulaganje u infrastrukturu, ali još važnije - u ljude koji u tom prostoru stvaraju i podučavaju, predstavlja temelj napretka svakog društva, pa i našeg - istakla je ministarka Anđela Jakšić-Stojanović.
Ona je kazala da su studenti nosioci ideja koje će oblikovati prostor u kojem ćemo živjeti.
- U ovoj zgradi učićete kako da oblikujete - ne samo prostor, već i vrijednosti. Neka vam nova zgrada bude podsticaj da budete stručni, profesionalni, odgovorni, posvećeni, ali i hrabri, radoznali u svemu što radite - poručila je Jakšić-Stojanović.
Ministarka javnih radova Majda Adžović istakla je da ovo nije samo završetak građevinskog projekta, već i početak jednog novog poglavlja u akademskom životu.
- Današnjim događajem svjedočimo kako ulaganje u znanje, prostor i ljude može imati dalekosežan značaj. Rekonstrukcija i proširenje ovog fakulteta predstavljaju važan korak naprijed u našoj kontinuiranoj posvećenosti unapređenju prosvjetne infrastrukture. Jer kada ulažemo u fakultete i univerzitetske centre, mi u stvari ulažemo u budućnost Crne Gore - u njeno znanje, kreativnost, sposobnosti i potencijal - kazala je ona.
Sa Univerziteta su podsjetili da su uspješno kandidovali ovaj projekat za finansiranje kroz kapitalni budžet, ukupne vrijednosti više od šest miliona eura.
Izvođač radova bila je kompanija Stambeno iz Nikšića, dok je stručni nadzor sprovodio Institut za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu. U procesu su učestvovale brojne kompanije, među kojima Ramel, Ening, Lamex, Syenersis, Garda i druge.
Fakultet je dobio i novi vizuelni identitet i vizuelnu signalizaciju zgrade, čiji je autor renomirani dizajner Slavimir Stojanović Futro.

UCG: Nakon više od dvije decenije Arhitektonski fakultet u savremenom prostoru od 5.000 kvadrata

Konkursom za upis na master i specijalističke studije Univerziteta Crne Gore za studijsku 2025/26. godinu, koji će biti raspisan u ponedjeljak, predviđeno je 2.010 mjesta na master studijama i 1.225 mjesta na specijalističkim.
Prijave na oba konkursa se podnose 23. septembra 2025. godine studentskoj službi organizacione jedinice, u okviru radnog vremena te službe.
Iz UCG-e navode da je za upis na master programe obavezan prijemni ispit, koji će se održati 24. i 25. septembra 2025. godine. Način polaganja, struktura i sadržina ispita, kao i raspored, biće objavljeni na oglasnim tablama i internet stranicama organizacionih jedinica. Master studije se finansiraju iz Budžeta Crne Gore i besplatne su za studente, osim dva programa na engleskom jeziku koji su samofinansirajući – program Zaštita i upravljanje morskom sredinom i program Informaciona bezbjednost.
Uslovi, kriterijumi i postupak upisa na master i specijalističke studije biće detaljno precizirani u konkursima, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore, Pravilnikom o upisu u prvu godinu master studija i Pravilima studiranja na postdiplomskim studijama, dostupnim na internet stranici Univerziteta Crne Gore.
Upis kandidata obaviće se zaključno sa 26. septembrom 2025. godine.

UCG: U ponedjeljak konkursi za upis na master i specijalističke studije

Univerzitet Crne Gore i kompanija One potpisali su danas u Rektoratu memorandum o saradnji u okviru inicijative „Stipendije najboljima, posao kod najboljih“. Memorandum su svečano potpisali rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, i izvršni direktor kompanije One Crna Gora, Branko Mitrović.
Cilj ovog memoranduma, kako je saopšteno sa Univerziteta Crne Gore, je pružanje podrške najuspješnijim studentima kroz stipendije, stručnu praksu i mogućnost zapošljavanja.
- Ova saradnja predstavlja važan korak ka unapređenju obrazovnog i profesionalnog razvoja mladih talenata, omogućavajući im da tokom studija dobiju finansijsku podršku i steknu praktična iskustva u kompaniji koja se bavi telekomunikacijama - poručili su oni.&nbsp;

UCG i One potpisali memorandum o saradnji u okviru inicijative - Stipendije najboljima, posao kod najboljih

Sjedinjene Američke Države zabrinute su zbog izvještaja o saradnji Univerziteta Crne Gore (UCG) s kineskim Nacionalnim superračunaskim centrom Đinan, saopšteno je Radiju Slobodna Evropa iz Stejt departmenta.
- Ovu instituciju vodi kineski Nacionalni univerzitet odbrambene tehnologije, koji je pod sankcijama Ministarstva trgovine SAD - navodi se u odgovorima.
Državni Univerzitet je 18. jula potpisao Memorandum o saradnji sa ovim centrom u oblastima kriptografije, vještačke inteligencije (AI) i sajber bezbjednosti.
Iz Vašingtona napominju da je Crna Gora saveznica u NATO i lider u -izgradnji regionalnih sajber kapaciteta.
- Njena partnerstva u osjetljivim područjima poput AI i sajber bezbjednosti trebalo bi da budu usklađena sa zajedničkim bezbjednosnim prioritetima NATO-a i da izbjegavaju omogućavanje ili saradnju sa subjektima povezanim s naporima za modernizaciju kineske vojske - navode.
Dodaju da je važno da "akademske i istraživačke institucije usvoje snažne bezbjednosne mjere, uključujući, ali ne ograničavajući se na, provjeru njihove potencijalne saradnje i veza sa subjektima koji izazivaju zabrinutost".
Inače, potpisnik Memoranduma, rektor UCG Vladimir Božović, doktorirao je u SAD upravo u oblasti matematike i kriptografije, nauke o metodama i principima šifrovanja.
Tokom studija, radio je i kao istraživač u Centru za kriptologiju i informacionu sigurnost (Center for Cryptology and Information Security - CCIS).
Kabinet rektora nije odgovorio RSE-u da li smatraju problematičnim to što je memorandum potpisan sa kompanijom pod sankcijama, imajći u vidu da je Crna Gora članica NATO i sjedište Regionalnog centra za sajber kapacitete.
Inače, ovo nije jedina kineska kompanija ili institucija sa kojom UCG jača saradnju a koja je pod američkim sankcijama.
<h2>Saradnja sa kineskim IT kompanijama</h2>
Naime, delegacija UCG predvođena rektorom Božovićem decembra prošle godine posjetila je Kinu, gdje je osim tamošnjih univerziteta obišla i kompanije Alibaba Cloud i Hikvision.
Kako je saopšteno sa UCG, one su predstavile svoje proizvode u oblasti cloud tehnologije i vještačke inteligencije.
Alibaba Cloud je najveća kompanija u ovoj oblasti u Aziji i četvrta u svijetu.
Druga, Hikvision - koja se u saopštenju UCG naziva globalnim liderom u video nadzoru - od 2019. na crnoj trgovinskoj listi a od 2021. pod sankcijama a njihova oprema uvršena na listu onih koji predstavljaju rizik po nacionalnu bezbjednost SAD.
Pored toga, Evropski parlament je 2021. uklonio njihove kamere, a više evropskih zemalja zabranilo korištenje njihove opreme u državnoj administraciji.
Kompanija je tada saopštila da su njene kamere "u skladu sa važećim pravilima i propisima zemalja u kojima poslujemo i podliježu strogim bezbjednosnim zahtjevima".
<h2>Crna Gora - regionalni centar za sajber kapacitete</h2>
Inače, istog mjeseca kada je delegacija UCG boravila u Kini, u kompleksu Univerziteta otvoren je Regionalni centar za sajber kapacitete (WB3C).
Osnivanje Centra inicirale su Francuska i Slovenija, članice Evropske unije i NATO.
- U eri kada sajber prijetnje postaju sve sofistiriranije i prisutnije, imperativ je da ovaj region opremimo potrebnim alatima za efikasnu borbu protiv ovih izazova - rekla je na otvaranju vicepremijerka Slovenije Tanja Fajon.
Naime, slovenački, francuski i eksperti iz regiona učestvuju u izvođenju obuka u tri oblasti – sajber bezbjednosti, sajber kriminaliteta i sajber diplomatije.
Tako Centar, između ostalog, organizuje jednogodišnju obuku iz oblasti digitalne forenzike za policijske istražitelje.
Iz UCG ističu da su imali ključnu ulogu u donošenju odluke da sjedište WB3C bude upravo u Crnoj Gori.
Prije nego što su osposobljene vlastite prostorije, WB3C je izvodio obuke u prostorijama Rektorata UCG.
Slovenačko Ministarstvo vanjskih poslova odbilo je da komentariše memorandum UCG i kineskog centra, dok iz francuske amabasade nisu odgovorili na upit RSE.
<h2>Usaglašenost sa sankcijama EU</h2>
Osim članica poput Slovenije i Francuske, podršku Crnoj Gori u oblasti sajber bezbjednosti pruža i sama EU.
Evropska komisija (EK) ranije je objavila da je Crna Gora sajber bezbjednost postavila za prioritet 2023. godine. Godinu ranije, crnogorska država IT infrastruktura bila je meta velikih sajber napada.
Crna Gora je, prema izvještaju EK za 2024, postigla značajan napredak na prevenciji i suzbijanju sajber kriminala, uključujući i dvije optužnice Specijalnog tužilaštva u ovoj oblasti.
Kao pozitivan korak navodi se i pridruživanje Crne Gore sankcijama Savjeta Evrope zbog sajber napada koji su prijetnja EU. Među sankcionisanima ima i kineskih državljana i kompanija.
Sa ciljem podrške sajber bezbjednosti Crne Gore, predsjednica EK Ursula fon def Lajen je oktobra 2024. u Podgorici otvorila Vladin Bezbjednosno-operativni centar, koji je finansiran i sredstvima EU.
Crna Gora je takođe članica NATO Centra izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu, čije je sjedište u Talinu, Estoniji.
Iz Evropske komisije i NATO nisu odgovorili na zahtjev RSE-a da prokomentarišu saradnju crnogorskog državnog Univerziteta sa kineskim kompanijama koje su pod sankcijama SAD-a.
Sa Univerziteta je na pitanja RSE-a stigao automatski, povratni mail da su na odmoru do druge polovine avgusta.
RSE je poslao pitanja na adrese dva ministarstva u Vladi Crne Gore - Ministarstva prosvjete u čijem je resoru rad Univerziteta, i Ministarstva javne uprave, koje je zaduženo za informacionu bezbjednost.
Odgovor su u RSE dobili samo iz Ministarstva javne uprave.
<h2>Saradnju razmatrati kroz prizmu bezbjednosnih rizika</h2>
Ministarstvo nema institucionalnu ingerenciju nad državnim Univerzitetom, ali pažljivo prati sve pojave koje mogu imati bezbjednosni ili strateški uticaj na digitalni prostor Crne Gore, kazao je za RSE pomoćnik ministra Dušan Polović.
On je u Ministarstvu javne uprave zadužen za oblast informacione bezbjednosti.
- U tom kontekstu, svaka saradnja – a posebno u osjetljivim oblastima kao što su sajber bezbjednost i vještačka inteligencija (AI) – mora biti razmotrena kroz prizmu potencijalnih bezbjednosnih rizika i strateškog usklađivanja sa vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore - kaže Polović.
Crna Gora je, ističe, kao članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU jasno opredijeljena za saradnju sa saveznicima i partnerima koji dijele demokratske vrijednosti, standarde i principe u oblasti sajber bezbjednosti i AI.
Naglasio je da NATO sajber bezbjednost tretira kao dio nacionalne bezbjednosti, na koji se odnosi i član 5, koji predviđa kolektivnu odbranu u slučaju napada na jednu članicu.
Polović ukazuje na oprez neophodan u uspostavljanju međunarodnih partnerstava u oblast vještačke inteligencije, zbog njene primjenjivosti u odbrani, obradi osjetljivih podataka, mogućeg uticaja na ljudska prava...
- Stoga očekujem da sve relevantne institucije pri uspostavljanju tih vidova saradnje uzmu u obzir moguće posljedice po nacionalne interese i digitalnu bezbjednost države - naveo je Polović.
Dodaje da je Crna Gora Zakonom o elektronskim komunikacijama uredila ograničavanje nabavke i upotrebe opreme određenog proizvođača za koju se smatra da može imati štetne posljedice po nacionalnu bezbjednost.
Crna Gora trenutno radi na izradi Strategiji vještačke inteligencije, na kojoj će imati pomoć SAD.

Stejt department zabrinut zbog saradnje Univerziteta Crne Gore i kineskog centra u oblasti sajber bezbjednosti

Univerzitet Crne Gore potpisao je Memorandum o saradnji sa kineskim Nacionalnim superračunarskim centrom iz Đinana koji se, prema podacima američkog Ministarstva trgovine, nalazi na listi sankcionisanih od 2021. zbog navodne povezanosti s kineskom vojnom industrijom.
Memorandum predviđa naučnu i istraživačku saradnju u oblasti kriptografije, vještačke inteligencije i sajber bezbjednosti.
Dokument su potpisali rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović i sekretar partijskog komiteta kineskog centra, Juli Vang.
- Ovim otvaramo vrata strateškoj saradnji u oblastima koje oblikuju budućnost digitalne bezbjednosti i tehnologije, od kriptografskih protokola i vještačke inteligencije, do blokčejna i zajedničkih istraživačkih platformi- kazao je Božović.
Cilj je, kako je dodao, i izgradnja čvrstih veza između akademskih zajednica Crne Gore i Kine.
Kako je saopšteno istraživaće se optimizacija algoritama vještačke inteligencije, dizajn arhitektura za sajber bezbjednost, primjena blokčejn tehnologije za zajedničko treniranje AI modela, uz očuvanje privatnosti podataka, kao i uspostavljanje zajedničke platforme za verifikaciju kriptografskih algoritama.
Zašto je Nacionalni superračunarski centar pod sankcijama SAD?
Nacionalni superračunarski centar u Đinanu nalazi se od aprila 2021. godine na američkoj Entity List, spisku subjekata pod sankcijama američkog Ministarstva trgovine.
Prema navodima američkog Biroa za industriju i bezbjednost (BIS), ovaj i još šest kineskih centara povezani su s programima modernizacije kineske vojske i razvojem oružja, uključujući hipersonične rakete i potencijalno oružja za masovno uništenje.
Sankcije u praksi onemogućavaju ovim firmama pristup savremenim američkim tehnologijama, posebno u oblasti čipova i softvera, zbog sumnji da bi te tehnologije mogle biti upotrebljene u vojne svrhe.
Kina negira ove optužbe i tvrdi da su sve njene aktivnosti isključivo civilne i razvojne prirode, kao i "unutrašnja stvar Kine".
Navode i da će nastaviti da razvijaju sopstvene tehnološke kapacitete bez obzira na američke mjere.
Zbog toga je za većinu tehnoloških transfera iz SAD ka ovom centru potrebna posebna izvozna dozvola, uz "pretpostavku odbijanja".
Nova dimenzija kineske prisutnosti?
Saradnja Crne Gore sa ovim Centrom dio je intenzivnijeg kineskog prisustva u Crnoj Gori, prvenstveno kroz infrastrukturne projekte.
Najistaknutiji među njima je izgradnja autoputa Bar–Boljare, koji je gradio kineski CRBC, kreditom kineske Exim banke čije je vraćanje prijetilo da Crnu Goru uvede u "dužničko ropstvo".
I pored toga Kina je partner Crne Gore u izgradnji infrastrukturnih radova.
Tu su i brojne donacije institucijama, sporazumi u kulturi i obrazovanju, studentske razmjene, studijska putovanja novinara u Kinu.
U izvještaju Reportera bez granica iz 2023. se navodi da je Kina "najveći zatvor za novinare na svijetu" sa više od 100 pritvorenih novinara. U poslednjem izveštaju iz maja 2024. ističe se da je Kina među deset najopasnijih država svijeta za medijske radnike.
Zvanična Kina, tvrdi da nijedna od njenih aktivnosti nije politički motivisana niti predstavlja prijetnju Crnoj Gori.

Crnogorski Univerzitet dogovorio saradnju u oblasti sajber bezbjednosti sa kineskim centrom pod sankcijama SAD

Košarkaši Budućnost Volija igraće večeras u Podgorici protiv italijanskog Trenta, u drugom kolu Eurokupa.
Budućnost je na startu nove sezone kao gost pobijedila London Lajonse 86:59, dok je Trento pred svojim navijačima izgubio od Burga 79:48.
Budućnost i Trento do sada su odigrali deset mečeva, od kojih je osam dobio podgorički tim.
Prošle sezone ekipi trenera Andreja Žakelja pripala su oba međusobna duela - 85:64 u gostima i 110:108 nakon produžetka pred svojim navijačima.
Duel u dvorani Morača počeće u 20 sati.

Budućnost Voli domaćin Trentu

Zemlje zapadne Evrope su naš glavni spoljnopolitički partner, sa kojima već decenijama sarađujemo - kaže u izjavi za Antenu M ambasador Željko Perović.
On je komentarisao izostanak reakcija delegacije Evropske unije i ambasada zemalja Kvinte, povodom akcija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja kojima svjedočimo prethodnih dana, te članaka u kojima se, bez ikakvog osnova, crtaju mete grupi kritički orijentisanih medija, među kojima je i Antena M, a koji su, navodno, bili pod kontrolom biznismena Aleksandra Mijailovića.
- U posljednje vrijeme, proevropska i procrnogorska strana je u najmanju ruku začuđena ponašanjem, odnosno konkretno ćutanjem na niz nepočinstava aktuelne vlasti. Nikakva novost neće biti ako kažem ko prednjači u toj vlasti – to su predstavnici bivšeg DF-a i Demokrata - naglašava Perović.
Ističe da je od sredine avgusta do danas uslijedila serija događaja koji su zaista zapanjujući, navodeći kako je nevjerovatno šta ti ljudi rade i kako se ponašaju.
- Mi smo ih zvali 'oslobodilačka koalicija'. To je najklasičniji primjer osvetničke koalicije. I da se na to zatvaraju oči, mi smo u najmanju ruku začuđeni. Ubijeđeni smo da najznačajnije zemlje – EU i Velika Britanija bilježe svaki potez koji se dešava u Crnoj Gori, bilo oko tužilaštva, bilo oko pravosuđa, naših nastupa na spoljnopolitičkom planu, narušavanja odnosa susjedima, Hrvatskom, BiH i Kosovom i tome slično - rekao je Perović.
Uvjeren je da će u datom momentu do nekakvih reakcija ipak doći.
- Nevjerovatno je da niko od predstavnika zemalja ambasada Kvinte nije reagovao na saopštenje koje su objavili svi mediji – zbog čega je uhapšen bivši ministar Predrag Bošković. Navodno je u nekakvom kriminalnom klanu koji organizuje Aco Mijajlović. Čovjek je pitao ko za koga glasa u jednoj firmi. Nema toga u komšiluku i rodbini da se ne pita ko za koga glasa i da se zbog toga podiže optužnica i čovjeku se određuje pritvor do 72 sata - izričit je sagovornik Antene M.
Podsjetimo, Bošković je juče, nakon saslušanja pred sudijom za istragu Višeg suda u Podgorici, u poslijepodnevnim satima pušten da se brani sa slobode, iako mu je prethodno bio određen pritvor.
Perović je ubijeđen da nekakve reakcije povodom cjelokupnih dešavanja ipak moraju uslijediti narednih dana.
Komentarišući povezivanje kritički orijentisanih medija sa organizovanim kriminalnim grupama, sagovornik Antene M ističe da je 90 odsto medija u Crnoj Gori pod kontrolom Aleksandra Vučića i srpske tajne službe.
- Mislim da i ptice na grani znaju da se slivaju ogromni novci, da su stalno prisutni agenti beogradskih službi po svim mjestima u Crnoj Gori, s ciljem izazivanja nereda. Režim u Beogradu, imajući u vidu da je pritjeran uz zid, na sve moguće načine pokušava da izveze nerede ka Crnoj Gori - zaključuje Perović.

Perović: Zatvaranje očiju ambasada Kvinte pred nepočinstvima vlasti u najmanju ruku začuđuje

Postoji velika doza optimizma i nade kada je riječ o evropskom putu Crne Gore“, ocijenila je u razgovoru za Portal Analitika Gorana Grgić, viša istraživačica u švajcarskom i euroatlantskom bezbjednosnom timu Centra za bezbjednosne studije u Cirihu.&nbsp; Prema njenim riječima, trenutno postoji konsenzus da je Crna Gora lider na području Zapadnog Balkana i „dobra priča“ o tome u kom pravcu države mogu ići. - Stavljen je veliki akcenat na ulogu koju igra NATO kao neka vrsta sidra i stabilizatora za Crnu Goru s obzirom na sve što se dešava u Evropi, ali i šire, svih izazova koji nisu nužno određeni geografskom determinantom, bilo da se radi o uplivu novih tehnologija i izazova koji se tiču strateškog nadmetanja velikih sila. S druge strane, mislim da je dobro biti trezven oko svih izazova koji su pred Crnom Gorom i mislim da neću reći ništa ekskluzivno ako kažem da ti izazovi postoje i kada je riječ o unutrašnjim reformama koje treba sprovesti, ali su oni svakako veći kada je riječ o spoljnim uticajima - kaže Grgić.&nbsp; <h2>Uprkos dozi optimizma, brojni izazovi na unutrašnjem i vanjskom planu</h2> Ukazuje na to da u svijetu postoji mnogo kriza sa kojima se EU trenutno bori što budi potrebu da dođe do restarta procesa proširenja, te da se on nametne kao bitna stavka na agendi.&nbsp; - Postoje signali i mislim da donekle postoji apetitod strane Evropske komisije. Čini mi se da u Evropskom parlamentu mnogo bolje razumiju to da teško da će, dok ne prihvatimo i ne uključimo ovaj dio Evrope u EU, doći do stabilizacije na željeni način, a samim tim i do konzistentnog putovanja ka boljoj demokratiji, snažnijem ekonomskom rastu i opštem jačanju društvenih procesa koji to mogu donijeti. Koliko ja pratim, vidim i čujem, priča o Crnoj Gori je obojena dozom optimizma i nade više nego što je to slučaj sa drugim državama u regionu - pojašnjava Grgić. Ipak, svjesna je kaže da su postoje brojni izazovi, kako na unutrašnjem tako i na vanjskom planu.&nbsp; - Ne bih htjela skroz generalizovati, ali gledano iznutra glavna boljka vezana je uopšteno za istoriju regiona koja proizilazi iz raspada bivše države – Jugoslavije i svih procesa koji su se dešavali nakon toga u toku izgradnje novih država, bilo da se radi o demokratskoj tranziciji,tranziciji na ekonomskom planu i jednim dijelom tranziciji koja se ticala izlaska iz etničkih sukoba - napominje ona. Neke države su, kaže, u tome puno dublje i imaju puno traumatičnija iskustva nego Crna Gora, ali sigurno da tu postoje neki elementi koji su i dalje veoma prisutni, posebno u međusobnim odnosima bivših republika, a sada država.&nbsp; - Mislim da su neke unutrašnje tranzicije, koje nisu završene, nažalost zaustavile procese i zarobile državu pa zapravo vidimo da glavni unutrašnji problemi sežu do korupcije, subverzije vladavine prava i sličnih stvari. To sve dolazi, kako ja to gledam, od činjenice da su nakon raspada Jugoslavije procesi u izgradnji novih država u nekim djelovima bili uspješniji nego u drugima što je uzrokovalo da još postoje neke manjkavosti, čak i u državama koje su, kao Slovenija i Hrvatska, već ušle u EU - ističe Grgić. <h2>Kad se raspao Berlinski zid, pao je nama na glavu&nbsp;</h2> Sagovornica Analitike smatra da je za Zapadni Balkan, a samim tim i Crnu Goru, veći izazov od unutrašnjih reformi činjenica da je ovaj region oduvijek podložan prelamanju svega što se događa na globalnom planu.&nbsp; - Kada se raspao Berlinski zid on je pao nama na glavu. To je neko duhovito primijetio, ali to je tako. Vanjski procesi na nas utiču mnogo više nego na neke druge regije svijeta jer smo geografski tu gdje jesmo, kulturološki imamo uticaj sve tri velike religije, a tu su i veze sa različitim velikim silama koje žele ostvariti uticaje... To je nešto na šta ne možemo da ne obratimo pažnju i što ne smijemo izgubiti iz vida - upozorava Grgić. Grgić podsjeća da je na ovom području duže od decenije, sa jačanjem ruskog neoimperijalizma i revizionizma, vidljiva promjena paradigme te da je u tom periodu ova regija ponovo postala igralište velikih sila.&nbsp; - Nije samo Rusija tu u igri. I Kina isto. Koliko god Amerika gledala na Kinu kao suparnika, tako se isto dvije sile odnose i prema ovom regionu. Sve te stvari, od ruskog hibridnog uticaja ili eksplicitnog uticaja kroz energetiku i slično, preko kineskih investicija do nezavršenog posla EUi SAD što se tiče izgradnje ovih država, u čemu je uloga vanjskih sila bila vrlo bitna, zapravo ključna - sve to ima uticaj na naš region. Oni mijenjaju svoje bezbjednosne paradigme i nivo pažnje koju nam posvećuju kao regiji i to ne možemo posmatrati kao sporednu stvar jer je to veoma bitno - kaže Grgić. Ocjenjuje kao jako bitno da Zapadni Balkan shvati da način na koji se odnose EU, SAD, Rusija i Kina, kroz prizmu njihovog međusobnog takmičenja, evidentno utiče na region i to ne, kako podvlači, na dobre načine.&nbsp; - Zamjena paradigme demokratizacije prema stabilokratiji, što vrlo očito dolazi sa zapada, te revizionstičke politike u kojima se na region gleda kao na jednog od piona preko kojeg je moguće smanjiti uticaj zapada, na čemu je Rusija radila, najbolje ilustruju ovo o čemu govorim. Kina više to radi kroz ekonomiju, kroz interese koji mogu biti više komercijalni, ali isto želi nametnuti svoja pravila igre, a ta pravila sigurno ne promovišu demokratiju i vladavinu prava te borbu protiv korupcije - pojašnjava Grgić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008071020_e7bf48c7743a672447e8961d7b5477f1e337261f7dc17904da96c797aeda2aba.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251008071020_e7bf48c7743a672447e8961d7b5477f1e337261f7dc17904da96c797aeda2aba" data-rendition-name="original" width="2432" height="3648" loading="lazy" alt="Gorana Grgić"> <figcaption>Gorana Grgić(Photo: Atlanstski savez Crne Gore)</figcaption> </figure>  <h2>I Hrvatska imala problem sa stranim uticajima prije ulaska u EU</h2> Ona podsjeća da je i njena domovina, Hrvatska, imala problem sa stranim uticajimaprije ulaska u EU. - Ali rekla bih da početne postavke, kada je riječ o uticaju Rusije i Kine, nisu bile toliko izražene kao što su u Crnoj Gori ili u Srbiji, ali uopšteno gledano ti uticaji su veliki na području bivše Jugoslavije. U Hrvatskoj je Rusija bila prisutna kroz energetiku i maloprodajne lance, bankarski sektori slično. Imali smo i primjer gdje je 2019. EU po prvi put imala snažniji odgovor na kinesko djelovanje i taj „New China outlook“ kada je rekla da je Kina „i partner i suparnik i sunatjecatelj“, dakle „tri u jedan“ Evropskoj uniji - ukazuje ona. U toj istoj godini je, kaže, tadašnja Vlada Hrvatske, i tada i danas pod istim premijerom, dovela visoke predstavnike Kine u Hrvatsku da bi radili na poslovima infrastrukture, poput Luke u Rijeci.&nbsp; - Nije nezgodno ni spomenuti da je zapravo Kinabila ta koja je sagradila Pelješki most, odnosno kineski izvođač radova je na kraju spojio djelove Hrvatske koji nisu bili spojeni kako bi se izbjeglo kruženje preko Neuma i niže prema Dubrovniku. Ono što hoću da kažem je da i Hrvatska ima puno elemenata gdje je evidentno da su uticaji Rusije i Kine neizbježni - pojašnjava Grgić.&nbsp; Ipak, smatra da to nije problem samo pojedinačnih država unutar EU, poput Hrvatske, već generalni problem Unije. - EU ima problem, ne toliko sa Rusijom jer mislim da je tu stvar vrlo jasna i postoji visok konsenzus unutar članica Unije, što potvrđuje i broj paketa sankcija koji su do sada usvojeni, već oko Kine i njenog uticaja te odnosa sa Kinom što se tiče trgovinskih veza i investicija. Tu nismo skroz načisto još uvijek. Neke stvari su se, naravno, promijenile nakonruske reinvazije Ukrajine i spoznaje koliko je Kina bitna za nastavak ruskog vojnog pohoda, ali u isto vrijeme mislim da nema toliko snažnog konsenzusa kako se nositi sa Kinom niti jedonijeta strategija prema Kini - naglašava ona. Ukazuje da Kina isto gleda na Evropu kao na tlo koje je plodno i porozno i na kojem može izabratislabije igrače i preko njih posijati razdor.&nbsp; - A to, u suštini, može činiti upravo na način koji se tiče ekonomske prisutnosti, ne mora toliko politički, ali nije ni to isključeno - upozorava Grgić. <h2>NATO jedina strateška mogućnost za zemlje poput Crne Gore</h2> Upitana da li činjenica da su na čelu Crne Gore političari koji su se 2017. protivili učlanjenju zemlje u NATO može uticati na kredibilnost Crne Gore u okviru tog saveza, Grgić kaže da rizici postoje, ali da oni nisu nužno vezani samo za našu državu.&nbsp; - Imamo i druge zemlje članice u kojima postoji uvijek otvoreno pitanje upliva stranih službi, špijuna ili spavajućih ćelija. Važnije je pitanje koliko se može NATO kao savez ili države koje sarađuju sa Crnom Gorom osigurati u odnosima i kako će procijeniti taj rizik i zaštititi se, ali je kalkulacija takva da je na kraju dana ipak bolje biti u klubu nego van njega. Kada god govorimo o toj „enfant terrible“ NATO-a, ima ih nekoliko, i mislim da se tu dosta često govori o jednoj jako velikoj državi na samom istoku NATO-a – Turskoj – koja je izuzetno bitna, a gdje se događaju stvari koje generalno gledano nisu po volji većine članica saveza“, navodi Grgić. Ali na kraju se uvijek dođe do spoznaje da je bolje da su sa nama, takvi kakvi jesu, i mislim da institucionalno vođstvo NATO-a pokušava zadržati sve pod istim kišobranom. Mislim da se onda oni više bave upravljanjem rizicima i izgradnjom institucionalnih kapaciteta. Ipak je bolje, čak i sa ljudima koji su inicijalno imali dilemu oko učlanjenja u NATO, ostaviti liniju komunikacije nego da se ona prekida - smatra Grgić. Sagovornica Analitike podsjeća da se bliži dekada crnogorskog članstva u NATO-u koji danas, prema njenim riječima, u poređenju sa tom 2017, igra veću ulogu u odbrani i odvraćanju što je, dodaje, bila početna postavka NATO-a, i što je takođe bitno.&nbsp; - Dosta je država članica promijenilo mišljenje o tome šta znači biti dio tog saveza. Nije slučajno da smo u protekle dvije godine vidjeli proširenje te da su dvije države koje su tradicionalno bile neutralne, poput Finske i Švedske, ušle u savez. Savez se vidi kroz drukčije svijetlo, pogotovo ako u jednačinu ubacimo faktor Trampove administracije - ističe ona. Treba, kaže, razmišljati na način da NATO nije samo odbrambeni savez već da je i politički savez što je jako bitno.&nbsp; - Gotovo uvijek je, u svim pričama o euroatlantskim integracijama, osim u slučaju Švedske i Finske, učlanjenje u NATO prethodilo učlanjenju u EU. Mislim da i činjenica da se prije ulaska u NATO insistira na ispunjenju određenih političkih kriterijuma, ne samo ovih vojnih, nešto znači. I kroz tu prizmu bih to gledala. Mišljenja sam da male zemlje, poput Crne Gore, strateški gotovo nemaju drugi izbor.Ako ne NATO - što onda, što je tačno ta opcija za Crnu Goru - pita Grgić. Koliko se paradigma u vezi sa NATO-om u Evropi mijenja, kaže, najslikovitije pokazuje primjer Švajcarske u kojoj trenutno živi i radi. - Čak i Švajcarci govore o tome da bi trebalo da jačaju partnerstvo sa NATO-om. Dakle, zemlja koja tradicionalno pola milenijuma insistira na tome da ostane neutralna razmišlja i govori o tome da vidi neku vrijednost u tom i takvom savezu - pojašnjava Grgić. <h2>Balkan ne može biti stabilan dok se etnički identitet koristi kao politička municija</h2> Proces stabilizacije Zapadnog Balkana neće biti dovršen, smatra Grgić, dok god političari vide vrijednost u instrumentalizaciji etničkog identiteta kao nečega što može biti municija u političkom nadmetanju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008071016_3efb099abd4f1c0b6319e9f7e953fced8ab315764bbe8f03f99b9148f27f48f5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251008071016_3efb099abd4f1c0b6319e9f7e953fced8ab315764bbe8f03f99b9148f27f48f5" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Gorana Grgić,"> <figcaption>Gorana Grgić,(Photo: Atlanstki savez Crne Gore)</figcaption> </figure>  Potreban je, pojašnjava, konsenzus na nivou društva i države oko toga šta znači biti član određene političke zajednice. - I dok god nismo riješili pitanja izgradnje države i pogotovo dok god imamo u regiji vođstva koja nekada i vrlo eksplicitno igraju na tu kartu, to nije samo unutrašnje pitanje već postajepitanje širenja uticaja van granica. U Crnoj Gori isključivo se radi o tome da, ako postoji u Beogradu interes da se igra na tu kartu, naravno da će se na tu kartu zaigrati - upozorava Grgić. Naglašava i da to nije isključivo problem u Crnoj Gori.&nbsp; - To je problem i u BiH i na Kosovu. Taj, na neki način, nedovršeni proces izgradnje nacija vodi do stalnih debata koje se tiču raspada one bivše države, a u Crnoj Gori pogotovo iz razloga što je bila u toj zajednici dugo, kako je ta bivša država mijenjala imena, dok nije došlo do samostalnosti 2006. godine. To je nešto što će i dalje kočiti konsolidaciju oko narativa što to znači biti dio partikularne političke zajednice - ističe Grgić.&nbsp; Najviše je, kaže, boli nacionalizam koji dolazi iz Hrvatske.&nbsp; - U Hrvatskoj nacionalizam sada opet uzima maha i dopušteno je reći stvari koje možda samo prije nekoliko godina nije bilo moguće, koje niste mogli reći čak ni za vrijeme rata devedesetih. Ne znam gdje će to završiti, oko toga nisam baš optimistična jer mi se čini da svi u regionu em imamo političare koji na to igraju, em nemamo dovoljno dobro građansko obrazovanje i vaspitanje. Prekrojili smo istoriju kako nam odgovara za domaće potrebe i to ostavlja plodno tlo gdje se može manipulisati identitetima, a ne ostavlja prostor da se izgrade države koje će biti komforne sa postojanjem manjina na način na koji postoje ili sa time da u pojedinim državama većinsko stanovništvo želi izraziti svoju suverenost, a da to ne znači nužno gubitak za države koje misle da su matice manjinama i da zato treba da upravljaju tim drugim centrima. To je užasno kompleksno pitanje i ima toliko djelova. Da krenemo to da rješavamo trebaće nam godine i godine, a trebaće nam i vođe koje ne liče na ove trenutne - poručuje Grgić.

Grgić: Dok god u Beogradu postoji interes, u Crnoj Gori će igrati na kartu identiteta

Predsjednik Rusije Vladimir Putin kazao je da je želja stanovnika Donbasa i Novorusije da povežu svoju budućnost s Rusijom dokazala da su odluke donesene u februaru 2022. godine bile ispravne.
Putin je to kazao otvarajući sastanak sa komandantima vojnih grupa.
Istakao je da je činjenica da su stanovnici tih regija "ogromnom većinom glasali za svoju budućnost unutar Rusije, što potvrđuje ispravnost i pravovremenost odluka donesenih u februaru 2022".
Predsjednik Rusije je kazao da se 30. septembra obilježava godišnjica ponovnog ujedinjenja samoproglašenih Donjecke Republike i Luganske Narodne Republike te dijelova Zaporiške i Hersonske oblasti s Ruskom Federacijom.

Putin: Odluke donesene u februaru 2022. godine pokazale su se ispravnim

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: univerzitet-crne-gore