Studentski parlament Univerziteta Crne Gore raspisao je konkurs za dodjelu stipendija od 400 eura studentima Univerziteta Crne Gore u okviru projekta ,,Studentska solidarnost" za ovu studijsku godinu.&nbsp;
Stipendija se, kako su saopštili, isplaćuje se u dvije rate po 200 eura po semestru - prenosom sredstava na žiro račun dobitnika stipendije.
- Projekat pod nazivom „Studentska solidarnost” SPUCG realizuje se sa osnovnim ciljem i željom da pomogne studentima koji se nalaze u nepovoljnom socijalnom i materijalnom položaju, a koji su tokom studija postigli zavidne rezultate i koji ujedno iskazuju veliki stepen i učešće u studentskom, humanitarnom, građanskom i/ili sportskom aktivizmu - kazali su u Studentskom parlamentu.
Ovaj projekat su pokrenuli 2020. godine, u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana studenata, promišljajući o negativnim efektima pandemije kovida na ekonomski položaj studenata i studentski standard.
- Skupština Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore u 2023. godini donijela je odluku da se pojedinačni iznos stipendije ,,Studentska solidarnost“ poveća na 400 eura, sa pređašnjih 200 eura, uzimajući u obzir karakter stipendije, ali i rastuće troškove života prouzrokovane inflacijom i drugim faktorima - naglasili su u Studentskom parlamentu.
Kroz projekat „Studentska solidarnost“, kao društveno odgovorna organizacija ukazuju, kažu oni, na značaj solidarnosti, podrške i kolektivne odgovornosti.
Po ovom konkursu se dodjeljuje 15 stipendija, i to: šest stipendija za studente sa organizacionih jedinica iz oblasti društvenih nauka šest stipendija za studente sa organizacionih jedinica iz prirodnih nauka tri stipendije za studente sa organizacionih jedinica iz oblasti umjetnosti (Fakultet dramskih umjetnosti, Muzička akademija i Fakultet likovnih umjetnosti).
Pravo prijave na Konkurs za dodjelu stipendije ima student Univerziteta Crne Gore koji ispunjava sljedeće uslove:
· da je student Univerziteta Crne Gore;
· da student i/ili član njegove uže porodice ostvaruje/u pravo na socijalno primanje kod Centra za socijalni rad;
· da student doprinosi studentskom/građanskom aktivizmu, sportu ili kulturi kroz rad u studentskim organizacijama, nevladinom sektoru ili učešćem u takmičenjima i manifestacijama iz oblasti kulture i sporta.
Uz prijavu za dodjelu stipendije, kandidati obavezno dostavljaju:
1) Potvrdu o studiranju, uvjerenje o položenim ispitima, potvrdu Centra za socijalni rad iz opštine prebivališta, te kontakt podatke (adresa, kontakt telefon i e-mail) i podatke o žiro računu;
2) Najmanje jedan od sljedećih dokaza:
- Potvrda o doprinosu studentskom/građanskom aktivizmu (od studentske organizacije ili NVO sektora);
- Dokaz o doprinosu kulturnom i umjetničkom životu mladih;
- Dokaz o učešću u humanitarnim akcijama;
- Dokaz o učešću u akcijama zaštite životne sredine;
- Dokaz o rezultatu ostvarenom na sportskom takmičenju.
Detaljniije informacije o uslovma, kriterijumima i postupku za dodjelu stipendija studentima Univerziteta Crne Gore u okviru projekta ,,Studentska solidarnost“ mogu se pronaći na sajtu Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (spucg.ucg.ac.me).
Prijave na Konkurs se podnose radnim danima u periodu od 10 do 13 sati, zaključno sa 18. aprilom u 13 sati.
Prijave se predaju neposredno kancelariji SPUCG u zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore, poštom ili mailom (skeniranu dokumentaciju u PDF formatu poslati na e-mail adresu: spucg@ucg.ac.me).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

,,Studentska solidarnost": Raspisan konkurs za dodjelu stipendija od 400 eura

Predstavnici Univerziteta Crne Gore (UCG) i Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva (ZUNS) potpisali su danas memorandum o saradnji, čiji je cilj uspostavljanje dublje međusobne poslovne saradnje u oblastima nauke, obrazovanja i kulture, saopšteno je sa UCG-a. 
 
Memorandum su potpisali rektor UCG-a Vladimir Božović i direktorica ZUNS-a Aleksandra Hajduković. 
 
U saopštenju se navodi da UCG i ZUNS žele da unaprijede zajedničke aktivnosti, razmjenjuju ekspertize, podrže razvoj obrazovnih resursa, ali i poboljšaju naučnu i kulturnu produkciju. 
 
Božović je rekao da će, kroz razmjenu informacija, organizovanje stručnih foruma i pripremu zajedničkih izdanja, raditi na razvoju i promociji nauke, obrazovanja i kulture. 
 
- Pokretanjem inicijativa koje uključuju organizovanje stručnih i naučnih događaja doprinijećemo širenju novih saznanja, razmjeni ideja i unapređenju obrazovnih praksi- kazao je Božović. 
 
Dugoročni cilj saradnje je, kako se navodi u saopštenju, jačanje obrazovne i kulturne infrastrukture u Crnoj Gori, stvaranje novih mogućnosti za razvoj udžbeničke literature, ali i širu dostupnost naučnih radova i stručnih publikacija, odnosno diseminaciju naučnih saznanja. 
 
Hajduković je kazala da je potpisivanje memoranduma prirodan nastavak višedecenijske saradnje dvije institucije, s obzirom na to da je većina profesora sa Univerziteta angažovana u Zavodu u svojstvu autora ili recenzenata udžbenika za osnovne i srednje škole. 
 
- Ona je, kako se dodaje, istakla da je značajno što se memorandum potpisuje u godini kada Zavod obilježava 30 godina postojanja- zaključuje se u saopštenju.

1250x600

1084x550

UCG i ZUNS: Kroz zajedničku saradnju do jačanja naučne, obrazovne i kulturne infrastrukture

Članica neformalne studentske grupe "Kamo śutra" Nejla Javorovac kazala je da ne planiraju građansku neposlušnost usmjerenu prema Univerzitetu Crne Gore, ali očekuju da ostale univerzitetske jedinice prepoznaju važnost i značaj njihovih zahtjeva i daju im podršku.
Javorovac je za Pobjedu ocijenila veoma značajnom podršku četiri univerzitetske jedinice - Fakulteta dramskih umjetnosti, Pravnog fakulteta, Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i Fakulteta likovnih umjetnosti, ali očekuje da to urade i drugi. Konstovala je da su studentski zahtjevi opravdani, racionalni, legitimni, te da je neophodno da se ispune kako bi unaprijedili obrasce ponašanja koji se koriste i u društvenom i političkom životu, naročito se osvrćući na odsustvo odgovornosti.
- To nam ukazuje i da imamo pravo na zahtjeve, iskazivanje svog mišljenja, kritičko razmišljanje, ali i proteste i blokade koje organizujemo. Kada podrška dolazi od univerzitetskih jedinica, odnosno od naših profesora i naših fakulteta, to za nas ima poseban značaj jer nam dokazuje da nijesmo usamljeni u ovoj borbi, već da iza nas i naših zahtjeva, pored velikog broja građana stoje i naši profesori - kaže ona.
<h2>Velika podrška</h2>
Javorovac napominje i da su, pored FDU, Pravnog fakulteta i FCJK, dobili podršku i velikog broja profesora sa više različitih fakulteta i univerziteta.
- Očekujemo svakako i širu podršku, jer naši zahtjevi nijesu ni politički, ni partijski obojeni. Podrazumijevaju isključivo primjenu demokratskih obrazaca kod donosilaca odluka koji im danas, nažalost, nijesu svojstveni. Takođe, cijenimo da su profesori prepoznali da se mi borimo protiv anomalija crnogorskog društva (protiv sistema koji je izgrađen na osnovama partitokratije, nekompetentnosti, partijske lojalnosti i neodgovornosti prema građanima), te nas svojom podrškom dodatno ohrabrili da nastavimo borbu - rekla je Javorovac.
Ističe i da su veoma zadovoljni odzivom studenata. Dodaje i da treba imati u vidu da je stvoren "ambijent u kojem vlada kolektivni strah", kao i da treba razumjeti one koji im se zbog toga nijesu priključili.
- Odziv i podrška koja dolazi od naših kolega studenata raste iz dana u dan. To nam govori da idemo u pravom smjeru i da smo uspjeli da dođemo do njih. Vjerujemo da ćemo svojim radom i upornošću pridobiti još više studenata - jasna je ona.
<h2>Strah od pojedinih profesora</h2>
Javorovac podsjeća i da ljetnji semestar počinje u ponedjeljak, da veliki broj studenata nije bio u Podgorici, ali i da je tokom cjelokupnog ovog perioda trajao ispitni rok.
- Vjerovatno da je prisutan i strah od profesora (ovdje mislim na revanšizam, osvetu - što u 21. vijeku ne bi trebalo i ne bi smjelo da postoji), koji ne podržavaju naše zahtjeve i načine kojima se borimo za njihovo ostvarenje. Važno je napomenuti da su ovo građanski protesti, koje predvodi studentska grupa "Kamo śutra" – kazala je Javorovac.
Ona navodi i da, naročito na društvenim mrežama, svjedočimo prebrojavanju godina starijih sugrađana koji su podržali studente.
- Danima svjedočimo prebrojavanju godina građana na blokadama i protestima što je neumjesno i, na kraju, nekulturno prema starijim građanima koji su izlaskom na ulice pokazali spremnost da podrže nas kao mlade ljude na kojima budućnost ove države ostaje - naglasila je ona.
<h2>Blokade i protesti sve do ispunjenja zahtjeva</h2>
 
Očekuje da će ih podržati i ostale univerzitetske jedinice, ali svjesna je i da to možda neće doći automatski.
- Vjerujemo da će ostale univerzitetske jedinice prepoznati važnost i značaj naših zahtjeva, ali i prepoznati našu građansku neposlušnost kao demokratski mehanizam borbe - optimistična je ona.
Javorovac smatra da će dalja podrška zavisiti od njih samih, ali i od toga koliko će oni zaista uspjeti "ostati imuni na uticaj koji dolazi i od strane određenih medija, partija, pa možda i okoline, koji će na sve načine pokušati da utiču kako na studente, tako i na profesore".
Otkrila je i da ona i njene kolege, okupljene u ovoj neformalnoj grupi, ne planiraju građansku neposlušnost usmjerenu prema Univerzitetu Crne Gore.
- Jedan dio studenata nas podržava, ali, naravno, postoje i studenti koji su skeptični ili uzdržani. Smatram da nije trenutak za uzdržanost, ali svakako treba poštovati kritičko mišljenje. Za sada ne želimo da otkrivamo dalje korake, a o njima će građani i mediji biti blagovremeno obaviješteni putem naših društvenih mreža. Jedino što vam za sada možemo reci jeste: blokade i protesti biće nastavljeni sve dok se ne ispune naši zahtjevi - zaključila je Javorovac.

"Kamo śutra" ne planira građansku neposlušnost prema Univerzitetu, ali očekuju podršku fakulteta

Članovi Vijeća Fakulteta likovnih umjetnosti su na sjednici održanoj 14. februara izrazili punu podršku članovima neformalne grupe "Kamo śutra" u njihovim protestima povodom tragičnih događaja na Cetinju.
Smatraju, kako se navodi u saopštenju koje je objavljeno na sajtu Univerziteta Cnre Gore, svojom akademskom i moralnom dužnošću da stanu uz studente koji mirnim protestima zahtijevaju odgovornost čelnika bezbjednosnog sektora, kao i povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u osnovnim i srednjim školama.&nbsp;
- Solidarni smo s lokalnom zajednicom i pridružujemo se opravdanim zahtjevima za utvrđivanje svih okolnosti vezanih za dva masovna ubistva koja su potresla Cetinje u posljednje dvije i po godine - ističu članovi Vijeća Fakulteta likovnih umjetnosti.
Zabrinjava ih izostanak političke volje da se ovi tragični događaji rasvijetle.
- Posebno zbog činjenice da nijedan subjekt, iz bilo koje političke opcije, ovo pitanje ne postavlja kao proritet. Zato studentske proteste vidimo kao glas mladih koji preuzimaju odgovornost za budućnost Crne Gore kao građanskog društva transparentnih institucija i političke moralne odgovornosti - navodi se u saopštenju.

Članovi Vijeća FLU podržali neformalnu grupu "Kamo śutra": Protesti glas mladih koji preuzimaju odgovornost za budućnost Crne Gore

Univerzitet Crne Gore organizuje međunarodnu obuku posvećenu sajber bezbjednosti, u saradnji sa Evropskim koledžom za bezbjednost i odbranu (ESDC), Univerzitetom Albstadt-Sigmaringen (Njemačka) i Talin University of Technology (Estonija).&nbsp;
Program, koji se realizuje u dvije faze – onlajn i uživo – osmišljen je, kako se navodi u saopštenju, kao značajan doprinos razvoju sajber bezbjednosnih kapaciteta u javnom sektoru.
- Drugi dio obuke će biti na Univerzitetu Crne Gore od 9. do 11. aprila u Podgorici. Program je kreiran u skladu sa Evropskim okvirima sajber bezbjednosnih vještina (ECSF), a cilj je unapeđenje edukacija u domenu sajber bezbjednosti kroz primjenu metoda zasnovanih na bihejvioralnoj nauci. Fokus je na analizi faktora koji utiču na efikasnost, motivaciju zaposlenih, procjenu sajber rizika i personalizaciju edukativnih mjera - dodaju iz Univerziteta Crne Gore.&nbsp;
To, kako navode, objašnjava i sam naziv obuke „Cybersecurity Educator – Implementing Behavioural Science Perspectives for Improved Cybersecurity Awareness Education in Organisations“.
- Program obuhvata teme socijalnog inženjeringa, sigurnosne kulture, insajderskih prijetnji i razvoja liderskih vještina u oblasti sajber bezbjednosti, a po završetku obuke, učesnici će dobiti EU priznat sertifikat, koji izdaje Evropski koledž za bezbjednost i odbranu (ESDC). Obuka je namijenjena srednjem i višem kadru u javnom sektoru, uključujući diplomatski i bezbjednosni sektor, kao i obrazovne institucije iz zemalja EU, Zapadnog Balkana, Ukrajine, Moldavije i Gruzije - ističu iz Univerziteta Crne Gore.
Broj učesnika je ograničen na 30, a svi zainteresovani kandidati iz EU mogu se prijaviti do 19. marta putem <a href="https://esdc.europa.eu/enlist/login">ESDC platforme ENLIST</a> preko svojih ovlašćenih nominatora.&nbsp;
Kandidati sa Zapadnog Balkana se prijavljuju mailom na adresu <a href="mailto:andreja@ucg.ac.me">andreja@ucg.ac.me</a> i <a href="mailto:zizicb@ucg.ac.me">zizicb@ucg.ac.me</a>, &nbsp;pri čemu je potrebno navesti sledeće podatke: ime i prezime, poziciju i instituciju, nacionalnost i kontakt mail. Selekciju kandidata izvršiće ESDC komisija u Briselu.

Univerzitet Crne Gore organizator prestižne međunarodne obuke posvećene sajber bezbjednosti

Nakon vijesti da će Univerzitet Crne Gore graditi stambeno-poslovni objekat i podzemnu garažu u Podgorici na dvije parcele u zahvatu DUP-a Univerzitetski centar, stanari dvije tzv. profesorske zgrade obratili su se Anteni M nezadovoljni takvom odlukom smatrajući da će u periodu izgradnje, ali i nakon toka, biti ugroženo nihovo normalno funkcionisanje.
Naime, Univerzitet Crne Gore planira da gradi stambeno-poslovni objekat i dvije garaže na dvije parcele u zahvatu površina 1.876,09 m2 i 8.933,42 m2.
U zgradi je projektovano 100 stanova, a u planu je i dvoetažna podzemna garaža.
Kako su Portalu Antena M rekli stanari ovog dijela grada, preko 600 stotina stanara i vlasnika poslovnih prostora u profesorskim zgradama u Studentskoj ulici, ukoliko dođe do izgradnje, 3 do 5 godina neće moći normalno da funkcionišu sa svojom djecom i porodicama.
Izgradnjom će biti devastiran prostor kako za parking, koji sada postoji, tako i sa radovima koji će izazvati buku i prašinu što će predstavljati otežano normalno funkcinisanje stanara.
- Svjesni smo činjenice da UCG ima potrebe dozvole, ali ovjde se radi o problemu da projekat nije završen kada je trebalo prije 15 godina i kada zgrade nisu bilie naseljene te da će naknadna pamet izazvati životni haos za sve i stanare i firme koje funkcionišu u ove dvije profesorske zgrade - saopštio je jedan o stanara.
Kako dodaje, postavljanje tog objekta dodatno će zaustaviti protok vazduha između postojećih zgrada čime će se dobiti slična situacija kao kod komšija u City kvartu gdje, što bi stari rekli, zraka nema.
Takođe samo par metara se nalazi i studentska menza koja će biti zatvorena te će student ručati sa pogledom na zgradu.
- Dok nadležni u gradu, uz pomoć međunarodnih organizacija, troše novce da pronađu način kako da taj dio grada ozelene i iole prilagode život normalnim uslovima u City kvartu, mi upravo radimo suprotno - betoniramo dječiji park i zatvaramo normalnu cirkulaciju vazduha između zgrada - navode stanari koji dodaju da se nadaju da će ih razumjeti Komora arhitekata.
Ranije je strukovna Komora pozvala arhitekte da ne učestvuju u kreiranju desetospratnica Univerziteta Crne Gore po ranijem projektu.
- Kao struka ne smijemo praviti iste greške, kao sa soliterom neposredno uz hotel Podgoricu, za koji je takođe bio raspisan konkurs i za koji je javnost prepoznala problem tek kada je započeta gradnja - pisalo je tada u dopisu Novice Mitrović, predsjednika Strukovne komore arhitekata.
Oni su tada rekli da gradnjom objekta i garaže od nema razlike između Univerziteta i privatnih investitora koji su već, kako kažu, uništili ovaj dio grada.
- Sada nema desetospatnice u izmijenjenom projektu ali će radovi koji će trajati par godina, osim gore navedenog, izazvati saobraćajni kolaps, koji već postoji, u periodu izgradnje što će jos dodatno iskomplikovati život stanara - navode stanari.
Za ovaj novi projekat UCG stigla je i saglasnost glavnog državnog arhitekte, a za izradu idejnog rješenja bio je zadužen tim Univerziteta Crne Gore.

Univerzitet gradi stambeni objekat i garaže, stanari profesorske zgrade apeluju: Naknadna pamet izazvaće haos

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, i predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, prof. dr Milivoje Radović, danas su u Rektoratu UCG primili direktora Uprave za kapitalne projekte gospodina Esmina Bećovića i uručili mu priznanje za izuzetan doprinos unapređenju infrastrukturnih kapaciteta Univerziteta, saopšteno je sa UCG-a.
- Na ovaj način željeli smo da iskažemo skromnu zahvalnost za sve što je urađeno, ali i naglasimo koliko je toga zaista postignuto. Meni se čini da se ranije nijesu dešavale ovako revolucionarne stvari kada je riječ o osnaživanju infrastrukture i obnovi univerzitetskih prostora, a to svi na Univerzitetu osjećaju. Ovakve promjene ne bi bile moguće bez pravog partnera kakav je Uprava za kapitalne projekte, i vjerujem da ćemo nastaviti da budemo "krivci" za ovakve pozitivne promjene- kazao je rektor Božović.
Tokom sastanka, kojem je prisustvovala i pomoćnica direktora Uprave za kapitalne projekte Maja Delić, istaknuta je saradnja koja se ogleda kroz brojne infrastrukturne projekte koji se realizuju ili su planirani za ovu godinu.&nbsp;
Kako je na sastanku istaknuto, pri kraju je postupak javne nabavke za završne radove i opremanje Arhitektonskog fakulteta u Podgorici, sa procijenjenom vrijednošću od 1.694.000,00 eura. Takođe, u završnoj je fazi zaključivanje ugovora o javnoj nabavci za izgradnju fiskulturne sale Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću, vrijednosti 2.348.223,77 eura.
- Trenutno su u toku postupci javnih nabavki za adaptaciju objekta Filozofskog fakulteta i Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore u Nikšiću, procijenjene vrijednosti od 2.547.050,00 eura sa uračunatim PDV-om. Uprava za kapitalne projekte nadgleda cjelokupan proces, od izbora izvođača radova do kontrole kvaliteta izvedenih radova- navodi se u saopštenju.
Takođe, u toku su javne nabavke za radove na uređenju enterijera hola i sala u prizemlju Ekonomskog fakulteta, vrijedne 2.100.000,00 eura, dok je nadzor nad tim radovima procijenjen na 48.400,00 eura. Ovi radovi obuhvataju modernizaciju prostora radi poboljšanja uslova za studente i zaposlene.
- Planovi za 2025. godinu obuhvataju i sprovođenje javnih nabavki za adaptaciju Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju, izgradnju Filološkog fakulteta u Nikšiću, adaptaciju tehničkih fakulteta u Podgorici, uređenje prostora biblioteke Pravnog fakulteta u Podgorici, kao i izgradnju kompleksa objekata Akademije umjetnosti na Cetinju, uključujući Fakultet dramskih umjetnosti i Muzičku akademiju. Planirana je i adaptacija unutrašnjosti nadograđenog potkrovlja zgrade Pomorskog fakulteta- kazali su sa UCG-a.
Rektor Božović i prof. dr Radović zahvalili su Bećoviću i Upravi za kapitalne projekte na kontinuiranoj podršci i intenzivnoj posvećenosti, naglasivši da ovi infrastrukturni projekti predstavljaju temelj za dalji razvoj Univerziteta Crne Gore i unapređenje akademskog ambijenta.

UCG: Direktoru Uprave za kapitalne projekte Esminu Bećoviću priznanje za izuzetan doprinos unapređenju infrastrukture Univerziteta

Vanredna profesorica Filološkog fakulteta Olivera Popović dobitnica je priznanja za poseban doprinos razvoju naučnoistraživačkog rada i međunarodnom pozicioniranju Univerziteta Crne Gore (UCG).
Popović je priznanje na svečanoj sjednici Senata UCG uručio rektor Univerziteta Vladimir Božović.
Kako je saopšteno iz UCG, u prošloj studijskoj godini Popović je objavila četiri naučna rada u prestižnim međunarodnim časopisima indeksiranim u bazama SSCI i A&amp;HCI.
- Kroz analizu italijanske putopisne književnosti i istorijskih izvora, ovi radovi osvjetljavaju percepciju Crne Gore u italijanskoj publicistici, međukulturne odnose i istorijske veze između Crne Gore i Italije, te ulogu putopisa u oblikovanju slike o crnogorskom društvu u 19. i 20. vijeku - navodi se u saopštenju.
Navodi se da je prvi rad "Diskurs napretka u italijanskoj putopisnoj književnosti o Crnoj Gori" objavljen prošle godine u časopisu Primerjalna književnost.
- Drugi rad "Crna Gora u djelima Patrika Mak Svinija de Mašanaglasa" objavljen je iste godine u Journal of Church and State“ - precizirano je u saopštenju.
Dodaje se da je treći rad Popović - "Saradnja između Crne Gore i regije Pulja, 1973-1980" objavljen u Nuova rivista storica, dok je rad "Crnogorske žene u italijanskoj putopisnoj književnosti (1896–1906)" objavljen 2023. godine u Zeitschrift für Slavistik.
Iz UCG su kazali da je Popović akademsko usavršavanje započela 2005. godine, kada je stekla zvanje profesorice italijanskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.
- Magistrirala je 2009. godine na temu "Tršćanska italijanska periodika do ujedinjenja Italije o Crnoj Gori", pod mentorstvom profesorice Vesne Kilibarde - naveli su iz UCG.
Popović je doktorsku disertaciju pod naslovom "Italijanski putopis XIX vijeka o Crnoj Gori" odbranila 2017. godine na Filološkom fakultetu u Nikšiću, takođe pod mentorstvom Kilibarde.
Ona je od 2005. godine angažovana kao saradnik u nastavi, a od 2019. godine kao docent.
U saopštenju se dodaje da naučnoistraživačko polje Popović obuhvata putopisnu književnost i interjadranske kulturne veze.

Popović priznanje za doprinos međunarodnom pozicioniranju UCG-a

Prof. dr Dragan Burić, vanredni profesor Filozofskog fakulteta, dobirnik je nagrade za izuzetan doprinos razvoju naučnoistraživačkog rada i međunarodnoj afirmaciji Univerziteta Crne Gore.
Buriću je priznanje uručio rektor UCG prof. dr Vladimir Božović, na svečanoj sjednici Senata Univerziteta Crne Gore.
- Priznanje je dodijeljeno na osnovu prijedloga Vijeća Filozofskog fakulteta, koje je prepoznalo njegovu značajnu naučnu i akademsku aktivnost. Tokom 2024. godine, prof. dr Burić objavio je pet radova u prestižnim međunarodnim časopisima indeksiranim na WoS listama (SCI/SCIE/SSCI/A&amp;HCI), četiri rada u zbornicima međunarodnih skupova i dva rada u izvodu. Takođe, bio je recenzent devet radova u časopisima Q1 i Q2 kategorije i jedne međunarodno relevantne monografije - saopšteno je iz UCG-a.
Burić je dugogodišnji član uredničkih timova uglednih naučnih časopisa iz geografije i bio je urednik tri naučna časopisa tokom protekle godine. Učestvovao je na više međunarodnih naučnih skupova kao predavač po pozivu, uključujući Šesti kongres geografa Srbije i Kongres slavističkih geografa i etnografa. Njegovo istraživačko polje obuhvata klimatologiju, meteorologiju, prirodne nepogode i granične fenomene u geografiji.
Prof. dr Burić autor je dvije monografije i dva univerzitetska udžbenika, a u dosadašnjoj karijeri objavio je 23 rada u WoS časopisima i ukupno više od 54 rada. Njegovi radovi imaju preko 690 citata na Google Scholar-u, dok mu je h-indeks u različitim bazama podataka 13, 11 i 10.
Tokom karijere, bio je uključen u međunarodne projekte i inicijative, uključujući saradnju između Crne Gore i Albanije, program Prekogranične vanredne situacije, Fors Montenegro i projekat razvoja geoprostornih baza podataka za solarnu energiju u Crnoj Gori i Srbiji. Kao rukovodilac Studijskog programa za geografiju Filozofskog fakulteta UCG (2020–2023), inicirao je više sporazuma o akademskoj saradnji sa univerzitetima u regionu.
Osnovne studije završio je na Univerzitetu u Prištini, a magistrirao i doktorirao na Geografskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, specijalizujući se za fizičku geografiju, s posebnim fokusom na klimu i ekstremne vremenske pojave u Crnoj Gori. Profesionalnu karijeru započeo je u Hidrometeorološkom zavodu Crne Gore, gdje je proveo 27 godina, a od 2017. godine zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.
- Njegov doprinos akademskoj zajednici ogleda se kroz mentorstvo master studenata, razvoj nastavnih programa i aktivno učešće na međunarodnim naučnim konferencijama - zaključili su iz UCG.

Dragan Burić dobitnik priznanja za poseban doprinos naučnoistraživačkom radu

Na sjednici Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, kojom je predsjedavao Milivoje Radović, danas su reizabrani Mijat Jocović za dekana Ekonomskog fakulteta i Radoje Vujadinović za dekana Mašinskog fakulteta, saopšteno je sa UCG.
- Na Ekonomskom fakultetu, profesor dr Mijat Jocović predaje na predmetima Poslovno pravo, Pravo za ekonomiste, Korporativno upravljanje i Međunarodno poslovno pravo. Objavio je tri monografije, više stručnih studija i preko 50 naučnih i stručnih radova- poručili su sa UCG.&nbsp;
Kako je navedeno, angažovan je kao konsultant u brojnim projektima koji se tiču poslovnog prava, unapređenja poslovnog ambijenta, razvoja korporativnog upravljanja i usaglašavanja pravnog sistema Crne Gore sa pravom Evropske unije.&nbsp;
- Prof. dr Radoje Vujadinović je redovni profesor Mašinskog fakulteta, sa bogatim akademskim i istraživačkim iskustvom. Njegov naučni fokus obuhvata oblasti drumskih vozila, održive urbane mobilnosti i e-mobilnosti, zatim energetike sa posebnim doprinosom u primjeni obnovljivih izvora energije. Učestvovao je u izradi studija i projektne dokumentacije, te objavio brojne naučne i stručne radove u međunarodnim časopisima i na konferencijama- ističe se u saopštenju.
Kako se navodi, na sjednici Upravnog odbora UCG je takođe pokrenut postupak za izbor dekana Biotehničkog fakulteta, zbog isteka drugog mandata aktuelne dekanke Biotehničkog fakulteta Božidarke Marković.&nbsp;
Konkurs za ovu poziciju biće objavljen u Biltenu Univerziteta Crne Gore i jednom od dnevnih listova koji izlazi u Crnoj Gori, a rok za prijavu kandidata iznosi 15 dana od dana objavljivanja. Izborne radnje za trogodišnji mandat dekana regulisane su posebnom odlukom Upravnog odbora UCG.
Pored kadrovskih pitanja, na sjednici su razmatrana i druga pitanja iz domena redovnog poslovanja Univerziteta Crne Gore.&nbsp;

Reizabrani dekani Ekonomskog i Mašinskog fakulteta, pokrenut izbor dekana Biotehničkog fakulteta

Generalni sekretarijat Interpola odbio je zahtjev Bosne i Hercegovine za raspisivanje međunarodne potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem.
To je potvrdio i sam Dodik, koji je kazao da je Interpol donio ispravnu odluku, te da su se "osim Srbije, Mađarska, Rusija i Crna Gora se angažovale po tome".
- Nisu oni to uradili zbog Dodika i Stevandića, nego zbog vjere u pravdu. Oni su vidjeli da je tu politička motivisanost, moraću da zahvalim nekim u Sarajevu što su internacionalizovali ovaj problem. Putin me pitao zbog čega sam osuđen, rekao sam da je to zato što ne poštujem odluke stranca, pitao me kako je moguće da je to Sud presudio. Rekao sam da je to moguće kada je Volgang Petrič napravio taj Sud - kazao je Dodik na RTRS.
Poručio je da je ovo najbolji način da se sruši Bosna i Hercegovina.&nbsp;

Dodik tvrdi da je i Crna Gora lobirala da on ne bude na potjernici Interpola

Nakon večerašnje utakmice Meridianbet Prve CFL između Dečića i Budućnosti došlo je do incidenata u Tuzima.&nbsp;
Kako navodi portal Analitika, u jednom momentu tamo je došlo do meteža, a navodno su u incidentu učestvovali 'varvari' i navijači domaćeg kluba.
Prema navodima Pobjede, prema pristalicama Budućnosti letjele su kamenice, nakon čega su oni odgovorili.
Demoliran je i jedan od lokala u Tuzima blizu stadiona.
Očekuju se informacije da li ima privedenih i povrijeđenih lica.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlgOkFUYJBwU%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Incident nakon utakmice Dečića i Budućnosti: Navijači se tukli u Tuzima

Proteste studenata u Srbiji treba podržati u svakom smislu, a njihov demokratski, intezivan i miran otpor protiv autokratskog režima je ozbiljno uzdrmao vlasti, smatra predsjednik Crnogorske evropske partije(CEP) Novak Adžić.
- Taj otpor je ozbiljni uzdrmao beogradskog autokratu iako on misli da će produžiti vlast na ovakav način. Njegova vlast je lagano u padu - kazao je Adžić, aludirajući na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Prema tvrdnjama Adžića, smjenom Vučićevog režima opao bi i pritisak te vlasti na crnogorske prilike.
- Crnoj Gori bi mnogo lakše bilo kad bi došle demokratske i prozapadne snage u Srbiji - ocjenio je Adžić, gostujući u emisiji “Tamo i natrag” na Aplus televiziji.
<h2>U Crnoj Gori ugroženi nacionalni interesi, vlast vodi računa samo o svom ataru</h2>
Adžić smatra da su u Crnoj Gori ugroženi vitalni nacionalni i državni interesi.
- Svakodnevno se na razne načine ruši pravni poredak, a manifestuju se negativne pojave u pogledu vjerske i nacionalne mržnje. Imamo neozbiljnu vlast koja vodi računa samo o svom ataru i vrše političke, a i druge obmane - ukazuje Adžić.
<h2>Tek će se vidjeti štetne posljedice potpisivanja Temeljnog ugovora</h2>
Adžić se u emisiji dotakao i teme oko Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
- Kad je potpisivan i zaključan taj ugovor, Crnogorci nijesu pružili adekvatan otpor, a protesti su izostali. Otpora nije bilo ni kod relevantnih političkih subjekata. Bila je samo deklarativna osuda, a inače nikakav pritisak nije vršen kako se taj ugovor ne bi zaključio. Ali, to kao da je danas zaboravljeno. Rijetko ko to pominje - primjećuje Adžić.
Adžić smatra da Temeljni ugovor nanosi štetne posljedice za Crnu Goru.
- Mnogi su ga sa razlogom nazvali činom izdaje države Crne Gore, a tek će se vidjeti koliko je taj ugovor protiv fundamentalnih interesa ove zemlje - zaključio je Adžić.

Adžić: Crnoj Gori bi bilo mnogo lakše ako padne Vučićev režim, studenti ozbiljno uzdrmali vlast

Na crnogorskom finansijskom tržištu od sjutra će poslovati nova mikrokreditna finansijska institucija (MFI), Mikrokreditiranje, sa sjedištem u Podgorici, sa ponudom brzih, jednostavnih i transparentnih kreditnih proizvoda za građane i privredu. 
 
Kako je saopšteno iz MFI Mikrokreditiranje, kompaniju je osnovalo faktoring društvo Financial Solutions početkom godine, a na čelu se nalazi izvršna direktorica Vanja Stanišić. 
 
MFI Mikrokreditiranje će, kako se navodi, od početka poslovanja omogućavati građanima i preduzećima tri linije proizvoda - brze gotovinske kredite, kredite za kupovinu i adaptaciju nepokretnosti, i poslovne kredite za obrtna sredstva i investicije.&nbsp;
Iz MFI Mikrokreditiranje rekli su da su u najvećoj mjeri optimizovali procese i procedure, tako da je postignuta brzina i efikasnost. 
 
Rezultat je, kako se dodaje, značajno skraćenje roka odobrenja kredita, što je za neke kategorije i samo 24 sata. 
 
- Dostupna je i online aplikacija, kao i informativni kalkulator za obračun kredita na zvaničnoj internet stranici - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da MFI Mikrokreditiranje sa konkurentnom paletom proizvoda ulazi na tržište koje trenutno broji deset licenciranih MFI i na kom je prosječna efektivna kamatna stopa 21,66 odsto. 
 
Dodaje se da pored brzine i efikasnosti, MFI Mikrokreditiranje u narednom periodu planira razvoj sektorski specijalizovanih kredita, kao i finansiranje energetske efikasnosti u privredi i domaćinstvima. 
 
 - Naša misija je omogućiti pristup finansijama bez nepotrebnih prepreka, i povećati dostupnost finansiranja u što većoj mjeri, što širem krugu korisnika, kroz jednostavne i brze kredite, transparentne, bez skrivenih troškova ili nejasnih uslova - kazala je Stanišić. 
 
Poslovanje MFI Mikrokreditiranja se za sada odvija kroz prvu ekspozituru u Podgorici, u Ulici Baku 140.

Nova mikrokreditna finansijska institucija u Crnoj Gori

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: univerzitet-crne-gore