Uprava za igre na sreću je u prvih deset mjeseci ove godine ostvarila ukupne prihode u iznosu od 34,95 miliona eura, što je 28,32 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
- U navedenom periodu ostvaren je značajan rast po osnovu priređivanja kazinskih igara, sa ukupnim prihodom od 6,43 miliona eura i povećanjem od 50,9 odsto - navodi se u saopštenju.
Najveći prihod ostvaren je u segmentu igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava, u iznosu od 12,85 miliona eura i povećanjem od 30,77 odsto.
Prihodi od kladioničkih igara dostigli su iznos od 8,5 miliona EUR, uz povećanje od 7,35 odsto.
Takođe, ostvareno je povećanje prihoda i po osnovu priređivanja igara na sreću u automat klubovima u iznosu od 7,12 miliona eura, što je 37,67 odsto više u odnosu na uporedni period.
Iz Uprave su objasnili da je poseban doprinos ovakvom rastu dao novi informacioni sistem za nadzor priređivača igara na sreću, čija je primjena počela 1. novembra prošle godine.
- Ovaj savremeni digitalni alat omogućio je potpunu automatizaciju nadzora, permanentno praćenje aktivnosti i finansijskih tokova priređivača, kao i efikasno otkrivanje nepravilnosti u svim segmentima tržišta. Implementacija sistema rezultirala je vidljivim unapređenjem transparentnosti i dala je konkretan doprinos povećanju prihoda i jačanju državnog budžeta, potvrđujući opravdanost investicije u modernizaciju i digitalizaciju procesa nadzora - dodaje se u saopštenju.
Uprava za igre na sreću, uz strateško usmjerenje Vlade i Ministarstva finansija, nastavlja sa jačanjem regulatornog okvira i modernizacijom pristupa, te zaštitom javnog interesa i promocijom odgovornog priređivanja igara na sreću.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Od igara na sreću 34,95 miliona eura

Uprava za državnu imovinu raspisala je javni oglas za nabavku 30 službenih vozila za potrebe više državnih organa, čija je ukupna procijenjena vrijednost skoro 695.000 eura s uračunatim PDV-om. Nabavka obuhvata 27 novih i tri polovna vozila.
Najveći dio sredstava opredijeljen je za Upravu za gazdovanje šumama i lovištima, koja će dobiti 12 novih terenskih vozila u vrijednosti od 194.214 eura bez PDV-a.
Zavod za zapošljavanje planira nabavku dvije limuzine – vrijednosti 41.322 eura i 26.925 eura.
Ministarstvo javne uprave dobiće SUV procijenjene vrijednosti 43.636 eura, dok je za Poresku upravu planirana nabavka 11 novih putničkih motornih vozila ukupne vrijednosti 151.372 eura.
Tri državna organa nabavljaju polovne četvorotočkaše: Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava izdvojiće za jednog 15.702 eura, Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO planira kupovinu automobila vrijednog 30.000 eura, dok će Uprava za igre na sreću nabaviti vozilo za 21.347 eura.
Nabavku novog terenskog motornog vozila planira i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, u vrijednosti od 22.313 eura.
Zainteresovani svoje ponude mogu dostavljati do 21. jula, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.

Tamara Klikovac

500x500

1250x600

1084x550

Terenci, limuzine i SUV: Državni organi nabavljaju 30 vozila vrijednih skoro 700.000 eura

Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara u prva dva mjeseca dostigli su iznos od 5,89 miliona eura, što je 55,13 odsto više u poređenju sa istim periodom prošle godine, saopšteno je iz Uprava za igre na sreću.
- U navedenom periodu zabilježen je porast prihoda u segmentu priređivanja igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava 226,59 odsto, čiji je iznos 2,51 milion eura - navodi se u saopštenju.
Ukupni prihodi od kazinskih igara iznose 553,15 hiljada eura, pa je i taj segment ostvario rast od 31,93 odsto.
- Takođe, po osnovu priređivanja igara na sreću u automat klubovima prihodovano je 1,17 miliona eura, čime se i u tom dijelu bilježi povećanje od 13,86 odsto - rekli su iz Uprave.
Pored toga, ukupni prihodi od kladioničkih igara iznose 1,65 miliona eura, što predstavlja povećanje od 4,93 odsto.
- Ovaj trend rasta ostvaren je, prije svega, zahvaljujući unapređenju nadzora kroz implementaciju novog informacionog sistema koji doprinosi efikasnijoj kontroli i suzbijanju sivog tržišta u oblasti igara na sreću - navodi se u saopštenju.
Uprava za igre na sreću svojim djelovanjem, kako su rekli, potvrđuje kontinuitet kvalitetnog rada, što se, pored ostalog, ogleda i kroz konstantan rast prihoda.
- Rad Uprave je u potpunosti usklađen sa zacrtanim ciljevima Vlade i Ministarstva finansija, naročito u pogledu stabilnog jačanja budžetskih prihoda - zaključuje se u saopštenju.

Prihodi od igara na sreću 5,89 miliona eura

Uprava za igre na sreću najavila je blokadu onlajn platformi za klađenje koje posluju bez dozvole, piše Portal RTCG. Direktor Uprave za igre na sreću Spasoje Papić je, u razgovoru za Portal Jacnog servisa, kazao je da je nelegalno klađenje u Crnoj Gori veliki problem jer, između ostalog, donosi povećani rizik za pranje novca i finansiranje ilegalnih aktivnosti. Papić navodi da će u narednom periodu Uprava za igre na sreću upostaviti aktivnu komunikaciju sa organima koji izdaju licence za sajtove kako bi se ograničila dostupnost platformi koje posluju van zakonskih okvira. - Posebna pažnja biće usmjerena na blokadu nelegalnih onlajn platformi koje posluju bez dozvole, kroz blisku saradnju sa Agencijom za elektronske komunikacije. Dakle, tu postoje platforme koje često funkcionišu izvan domaćeg zakonodavstva, koristeći strane licence (.com tržišta poput Kurasaoa, Anzuana, Tobaga itd.) kako bi zaobišle zakone, poreze i odgovornost prema potrošačima. Tu su ključni izazovi jer nelegalni priređivači često ne podliježu zakonima države u kojoj posluju, što ugrožava lokalne licencirane priređivače i dovodi do gubitka prihoda za državni budžet, te ove platforme ne plaćaju poreze, naknade i druge troškove koji su obavezni za legalne priređivače, čime se stvara nelojalna konkurencija - objašnjava Papić. Kako bi se postigao ovaj cilj, neophodno je da se unaprijedi saradnja sa bankama, procesorima plaćanja i kripto-mjenjačnicama radi identifikovanja i onemogućavanja finansiranja nelegalnih platformi. <h2>Nelegalno klađenje ugrožava maloljetnike </h2> Uprava će, kaže Papić, insistirati na uvođenju visokih novčanih kazni i mogućnosti trajnog isključenja sa tržišta za pravna i fizička lica koja priređuju nelegalne igre na sreću putem interneta, te kroz zakonska rješenja obavezati provajdere internet usluga da implementiraju tehničke mjere za blokiranje nelegalnih platformi. Građani moraju biti informisani o rizicima klađenja na nelegalnim platformama. Takođe, ističe Papić, moraju im biti i dostupni alati za prijavu sumnjivih aktivnosti, a neophodno je uspostaviti transparentnu bazu podataka o blokiranim nelegalnim platformama. Nelegalno organizovanje igara na sreću u Crnoj Gori predstavlja značajan izazov, kaže Papić, jer pored toga što potencijalno može uticati na fiskalnu stabilnost putem izbjegavanja plaćanja poreza i naknada, donosi i povećani rizik od nezakonitih radnji poput pranja novca i finansiranja ilegalnih aktivnosti. - Posebnu opasnost predstavlja činjenica da navedene aktivnosti ne predstavljaju samo ekonomski problem, već direktno ugrožavaju najosjetljivije kategorije stanovništva, naročito maloljetnike - upozorava on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206070212_16a80b177e402aa780c3e1795cdfb59084bd6b9656c1eba8a3bd5b2c5841ece1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250206070212_16a80b177e402aa780c3e1795cdfb59084bd6b9656c1eba8a3bd5b2c5841ece1" data-rendition-name="original" width="730" height="701" loading="lazy" alt="Spasoje Papić"><figcaption>Spasoje Papić(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  <h2>Nedovoljna kontrola uzrasta igrača u ugostiteljskim objektima</h2> Jedan od problema koji izazivaju zabrinutost odnosi se i na nelegalno priređivanje igara na sreću putem terminala u ugostiteljskim objektima zbog izostanka kontrole uzrasta igrača. - Za razliku od legalnih priređivača u čijim objektima postoje mjere zaštite kroz provjeru uzrasta i zabrane pristupa maloljetnicima, u ugostiteljskim objektima se uglavnom ne primjenjuju mjere zaštite. Takav neodgovoran pristup kroz izlaganje rizičnom ponašanju može izazvati ozbiljne posljedice po maloljetnike, što dugoročno može proizvesti negativne efekte na njihovo mentalno zdravlje i društveni razvoj - ukazuje Papić. Sprovođenjem efikasnih mjera za suzbijanje ovog problema zaštitili bi se, kako kaže, najvažniji interesi društva i države, posebno na planu obezbjeđenja kvalitetnog razvoja i održive perspektive mladih u Crnoj Gori. Zato će inspekcijski nadzor igrati ključnu ulogu u eliminisanju nelojalne konkurencije i zaštiti legalnih priređivača. - Inspektori za igre na sreću će sprovesti značajno više inspekcijskih nadzora, sa ciljem identifikacije i sankcionisanja nelegalnih aktivnosti. Efikasnim procesuiranjem i sankcionisanjem nepravilnosti, obezbjeđujemo zaštitu integriteta tržišta, priliv sredstava u budžet i zaštitu učesnika. Dodatno, poseban akcenat će biti na suzbijanju nelegalnih onlajn priređivača, koji ugrožavaju legalne operatere i predstavljaju značajan izazov u regulatornom smislu - kazao je on. <h2>Novi sistem nadzora veliki korak, osnažen budžetski priliv </h2> Novi jedinstveni informacioni sistem za vršenje nadzora priređivača igara na sreću primjenjuje se od novembra prošle godine. To predstavlja ključan korak, kaže Papić, jer je unaprijeđena efikasnost nadzora nad priređivačima. - Ovaj sistem omogućio nam je bolju kontrolu nad tržištem i unaprijedio naplatu prihoda, čime smo dodatno osnažili budžetski priliv. On omogućava centralizovanu evidenciju i analizu podataka, što doprinosi efikasnijoj kontroli priređivača, značajnom povećanju budžetskih prihoda i suzbijanju sive ekonomije - istakao je on. Uprava za igre na sreću ostvarila je, kaže Papić, značajan progres u prethodnoj godini. - Prihodi od koncesionih naknada porasli su za 51,27 odsto u odnosu na 2023. godinu i ukupno su iznosili skoro 34 miliona eura, a implementacijom novog informacionog sistema unaprijedili smo efikasnost nadzora nad priređivačima - naglašava Papić. Prioriteti za ovu godinu, kako kaže Papić, usmjereni su na jačanje regulacije tržišta, borbu protiv sive ekonomije i modernizaciju nadzora nad priređivačima. Fokus će biti na boljoj saradnji sa inspektorima za igre na sreću i strožu kontrolu zakonitosti poslovanja, kako bi se suzbilo nelegalno priređivanje igara na sreću i osigurala transparentnost tržišta. Kroz podizanje svijesti o odgovornom klađenju, usklađivanje sa evropskim standardima i međunarodnu saradnju, obezbijediće se, smatra Papić, dugoročna održivost i integritet sektora igara na sreću. Papić u razgovoru za Portal RTCG zaključuje da će snažnim inspekcijskim nadzorom, striktnom primjenom zakona i transparentnim dijalogom sa priređivačima, ova godina biti prekretnica u regulaciji igara na sreću u Crnoj Gori.

Papić: Nelegalni sajtovi za klađenje biće blokirani

Na zajedničku inicijativu, juče je u prostorijama Crnogorskog olimpijskog komiteta održan sastanak između predsjednika Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušana Simonovića i vršioca dužnosti direktora Uprave za igre na sreću Spasoja Papića na kojem je dogovorena saradnja te dvije institucije kroz zajedničke aktivnosti usmjerene na zaštitu maloljetnika, promociju zdravih stilova života i podizanje svijesti o štetnim posljedicama kockanja.&nbsp;
Ova saradnja biće, kako su poručili u saopštenju, formalizovana potpisivanjem sporazuma početkom naredne godine.
Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović izrazio je zadovoljstvo povodom buduće saradnje. 

- Drago mi je što smo danas postigli dogovor koji će omogućiti realizaciju konkretnih aktivnosti usmjerenih na zaštitu mladih generacija. Sport kao ključni segment društva ima potencijal da usmjerava mlade ka zdravim navikama, a saradnja sa Upravom za igre na sreću dodatno će osnažiti našu misiju - istakao je Simonović.&nbsp;
Papić je na to dodao važnost zajedničkog djelovanja.
- Uz zahvalnost predsjedniku Simonoviću, istakao bih da ovaj sastanak predstavlja početak jedne izuzetno značajne saradnje. Uprava za igre na sreću posvećena je odgovornom djelovanju, a kroz ovaj sporazum želimo dodatno podići svijest o negativnim posljedicama kockanja, posebno među maloljetnicima. Udruženi sa Crnogorskim olimpijskim komitetom, imamo priliku da kroz edukativne panele i kampanje doprinesemo razvoju zdravog društva - rekao je on.&nbsp;
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo zbog inicijative i saglasili se da je zaštita maloljetnika prioritet od nacionalnog značaja.&nbsp;
Planirane aktivnosti, kako su naglasili u saopštenju, uključivaće organizaciju edukativnih panela u školama, javne kampanje o štetnosti kockanja, kao i promociju sporta kao zdravog izbora za mlade.&nbsp;
- Ovako definisana saradnja daje dodatni podsticaj da zajedničkim snagama radimo na kreiranju boljeg društva za buduće generacije - zaključili su sagovornici.
Zvanično potpisivanje sporazuma biće definisano odmah početkom naredne godine, a predstavnici obje institucije poručili su da se raduju uspješnoj realizaciji dogovorenih aktivnosti i jačanju partnerstva u narednom periodu.

Dogovorena saradnja COK-a i Uprave za igre na sreću

Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara za jedanaest mjeseci 2024. godine iznose 30.264.230,86 eura, što predstavlja rast od 46,9 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine, saopšteno je iz Uprave za igre na sreću.
Kako su rekli u Upravi, ukupni prihodi u segmentu priređivanja igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava iznose 11.059.716,40 eura, zaključno sa novembrom 2024. godine.
U navedenom periodu zabilježen je i porast prihoda od kazinskih igara za 96,06 odsto, čiji je iznos 4.648.450,17 eura.
- Takođe, po osnovu kladioničkih igara prihodovano je 8.721.660,41 eura, čime je i taj segment naplate uvećan za 6,42 odsto. Pored toga, ostvaren je rast prihoda od priređivanja igara na sreću u automat klubovima od 26,95 odsto, čime je dostignut iznos od 5.764.960,62 eura. Ovakvi rezultati potvrđuju kontinuitet kvalitetnog rada Uprave za igre na sreću tokom 2024. godine, čemu u prilog ide i uspješno sprovedena implementacija novog jedinstvenog informacionog sistema za vršenje nadzora priređivača igara na sreću - navedeno je u saopštenju Uprave za igre na sreću.
Kako kažu, uvođenjem novog sistema, čija primjena je započeta 1. novembra, značajno je unaprijeđen proces nadzora u ovoj oblasti.
- Samim tim, sistem će dati snažan doprinos na planu suzbijanja sive zone u oblasti priređivanja igara na sreću, što će dodatno doprinijeti jačanju budžetskih prihoda - zaključuju iz Uprave za igre na sreću.

Od nagradnih i igara na sreću 30,2 miliona eura

Ukupni prihodi od nagradnih i igara na sreću su u prvih deset mjeseci ove godine iznosili 27,24 miliona eura, što je 60,49 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Iz Uprave za igre na sreću je saopšteno da je u istom periodu zabilježen i rast prihoda od kazinskih igara, 103,25 odsto, čiji je iznos 4,26 miliona eura.
- Takođe, po osnovu kladioničkih igara prihodovano je 7,92 miliona eura, pa je i taj segment naplate uvećan 5,53 odsto - navodi se u saopštenju.
Ovakav rezultat, kako su rekli iz Uprave, nedvosmisleno ukazuje da se nastavlja trend rasta naplate prihoda u ovoj oblasti, što je potvrda kvalitetnog rada te institucije u pravcu jačanja državne ekonomije.
Uprava za igre na sreću je 1. novembra ove godine uspostavila jedinstveni informacioni sistem, čijom primjenom će biti unaprijeđen proces nadzora, što će doprinijeti povećanju obima evidencije priređivanja, a samim tim i efikasnijoj naplati i rastu prihoda od igara na sreću.
- Uprava za igre na sreću, kao jedan od svojih prioriteta, još jednom naglašava borbu protiv maloljetničkog klađenja. U tom pogledu, neophodno je kontinuirano sprovoditi aktivnosti na planu njegovog predupređenja i smanjivanja na najmanju moguću mjeru - dodaje se u saopštenju.
Razvijanje saradnje, kao i čvršća institucionalna i društvena kohezija, predstavljaju osnovni preduslov u cilju kreiranja instrumenata za efikasnu prevenciju stvaranja zavisnosti kod mladih.
U tom smislu, cilj Uprave je da se, kroz stručno osmišljene planove edukacije, obezbijedi prevencija različitih modela rizičnog ponašanja kod mladih, sa posebnim osvrtom na maloljetničko klađenje.
- U skladu sa navedenim, očekujemo da i sami priređivači daju doprinos kroz promociju odgovornog klađenja, sa akcentom na najranjivije društvene kategorije - navodi se u saopštenju.
Uprava za igre na sreću, prema riječima njenih predstavnika, ostaje privržena jačanju djelatnosti igara na sreću, prateći sa posebnom pažnjom dalje korake na planu suzbijanja maloljetničkog klađenja.

Od igara na sreću 27,24 miliona eura

Iz Uprave za igre na sreću saopšteno je da danas je započeta primjena novog jedinstvenog informacionog sistema za vršenje nadzora priređivača igara na sreću.
U skladu sa Zakonom o igrama na sreću, Uprava je uspostavila jedinstveni informacioni sistem, čijom primjenom će biti unaprijeđen proces nadzora, što će doprinijeti povećanju obima evidencije priređivanja, samim tim i efikasnijoj naplati i rastu prihoda od igara na sreću.
- Ciljevi uvođenja ovog sistema su obezbjeđivanje analitičke osnove za efikasnije donošenje odluka, čuvanje i obrada realnih podataka koji su od značaja za utvrđivanje izvornih javnih prihoda, kao i naplatu istih. Po tom osnovu, jedinstveni informacioni sistem će imati snažnu ulogu na planu suzbijanja sive zone u oblasti priređivanja igara na sreću, što će dodatno uticati na povećanje budžetskih prihoda. Želio bih istaći da je Uprava za igre na sreću tokom čitavog procesa implementacije imala podršku Ministarstva finansija, što je od naročitog značaja za razvoj i unapređenje sistema nadzora i efikasne kontrole rada priređivača - nkazao je VD direktora Uprave za igre na sreću, mr Spasoje Papić.
Kao što su već ranije saopštili iz uprave, u prvih devet mjeseci ove godine ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara dostigli su iznos od preko 24 miliona eura, pa se takav trend rasta naplate prihoda u ovoj oblasti očekuje i u narednom periodu.
Iz Uprave podsjećaju da svi priređivači obavezni da se povežu na novi informacioni sistem za onlajn nadzor.
- Njegovo uvođenje donosi kvalitetnu i bezbjednu razmjenu podataka, čime će se na cjelovit i organizovan način zaokružiti kompletan proces nadzora. Period tranzicije sa starog na novi informacioni sistem trajao je nekoliko mjeseci i Uprava za igre na sreću je sprovela sve neophodne aktivnosti u pravcu ispunjavanja uslova za uspješan početak njegove primjene - navedeno je u saopštenju.
Implementacija jedinstvenog informacionog sistema, prema njihovim riječima, omogućava formiranje centralizovanog skupa podataka, visok nivo pouzdanosti i sigurnosti prenosa, obrade i upotrebe podataka, kao i sveobuhvatno djelovanje Uprave za igre na sreću, koja je realizacijom ovog projekta značajno doprinijela izgradnji informatičkih kapaciteta.

Uprava za igre na sreću: Započeta primjena novog sistema za onlajn nadzor

Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara, zaključno sa 30. septembrom 2024. godine dostigli su 24.239.733,53 eura.
To je saopšteno iz Uprave za igre na sreću. Oni su poručili da ovo predstavlja rast od 81,72 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
- Ovaj rezultat potvrđuje kontinuirani uspjeh i stabilno funkcionisanje sistema prihodovanja sredstava od ove oblasti - navodi se u saopštenju.
Kako su podsjetili, izmjenama Zakona o igrama na sreću od 1. 1. 2024. godine počela je primjena oporezivanja varijabilnog dijela koncesione naknade za priređivanje igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava, čime ukupni prihodi samo u ovom segmentu iznose 8.632.760,82 eura, zaključno sa septembrom 2024. godine.
- U istom periodu zabilježen je i porast prihoda od kazinskih igara za 107,88 odsto, čiji je iznos 3.868.135,78 eura. Takođe, po osnovu kladioničkih igara prihodovano je 7.118.231,07 eura, čime je i taj segment naplate uvećan za 5,91 odsto - naveli su u Upravi za igre na sreću.
Prema navedenim podacima, kako su kazali, zadržan je kontinuitet rasta prihoda po osnovu naplate zakonom propisanih obaveza priređivača prema državi, što je, dodaju, potvrda postojanja održivih funkcionalnih mehanizama Vlade Crne Gore koji rezultiraju značajnim unapređenjem prihodne strane državnog budžeta.
- Pored navedenog, Uprava za igre na sreću preduzima odlučne korake na suzbijanju maloljetničkog klađenja, kroz strogu kontrolu primjene zakona, blisku saradnju sa relevantnim institucijama kao i intenzivne preventivne kampanje koje se planiraju za naredni period, a sve u cilju snaženja institucionalnih mehanizama zaštite mladih -navodi se u saopštenju.
U planu je, dodaju, i potpisivanje memoranduma o saradnji sa više značajnih institucija kojima će, pored unapređenja efikasnosti izvršavanja obaveza i zadataka iz domena Uprave, biti predviđena i bliža saradnja institucija na edukaciji mladih i promociji svih aktivnosti koje su od značaja za njihov kvalitetan razvoj .
- Uprava ostaje čvrsto posvećena ostvarivanju svojih definisanih ciljeva, kroz kontinuiranu saradnju sa svim relevantnim akterima, kako bi osigurala odgovorno poslovanje i zaštitila najosjetljivije društvene grupe u oblasti priređivanja igara na sreću - zaključili su u saopštenju.

Uprava za igre na sreću: Za devet mjeseci skoro 25 miliona eura prihoda

Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara, zaključno sa 31. avgustom iznose 20.892.133,67 eura, što predstavlja povećanje od 82,46 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine, saopšteno je iz Uprave za igre na sreću.
Izmjenama Zakona o igrama na sreću od 1. januara ove godine počela je primjena oporezivanja varijabilnog dijela koncesione naknade za priređivanje igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava.
Po tom osnovu je, kako su rekli iz Uprave za igre na sreću, dodatno naplaćeno 5.720.052,43 eura.
- Shodno tome ukupni prihodi u ovom segmentu iznose 7.454.891,14 eura, zaključno sa avgustom 2024. godine. U istom periodu zabilježen je i porast prihoda od kazinskih igara za 122,04 odsto, čiji je iznos 3.126.527.40 eura. Takođe, po osnovu kladioničkih igara prihodovano je 6.322,487.94 eura, čime je i taj segment naplate uvećan za 6,13 odsto - saopšteno je iz Uprave.
Prema evidenciji Uprave trenutni broj registrovanih priređivača je 38.
Uprava za igre na sreću planira da u narednom periodu usmjeri svoje aktivnosti na kampanje koje će imati za cilj informisanje javnosti o rizicima stvaranja zavisnosti od kockanja sa posebnim akcentom na maloljetničko kockanje.&nbsp;
- Rad na suzbijanju ovog izuzetno važnog problema zahtijeva sveobuhvatno angažovanje vladinih institucija, nevladinog sektora, roditelja, kao i samih priređivača igara na sreću - saopštili iz Uprave.
Smatraju neophodnim zajedničko djelovanje svih relevantnih aktera u društvu, a sve u cilju pomoći i edukacije mladih ljudi, naročito maloljetnika, kako bi im se predočile sve opasnosti stvaranja zavisnosti od kockanja.
- U tom smislu potrebno je usredsrediti se na afirmaciju onih hobija i aktivnosti kojima se promovišu zdravi stilovi života. Takođe, naglašavamo potrebu da i priređivači igara na sreću rade na promociji odgovornog kockanja kroz jasne poruke upućene mladima, kao i korišćenje mehanizama pomoći svima koji potencijalno imaju problem sa kockanjem. Uprava za igre na sreću će u tom smjeru dati puni doprinos ostvarenju pozitivnog uticaja na mlade naraštaje - zaključeno je u saopštenju.

Prihod od nagradnih i igara na sreću skoro 21 milion eura

Crna Gora je, prema najavama Vlade pred zatvaranjem poglavlja 13. Ribarstvo sa EU. Možda je država ispunila sve preduslove koje zahtjeva EU, ali nije riješila ni jedan problem koji bi olakšao poslovanje ribara, poručili su iz Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore.
Marko Kise, ispred ovog udruženja, ističe da ribari iz Crne Gore od države ne traže ništa više niti manje od onoga što imaju ribari u zemljama EU.
- Problemi koji su evidentni u ribarstvu Crne Gore su odavno rješeni u zemljama EU. Svi ribari u Crnoj Gori su za ulazak u EU i kamo sreće da smo ušli u EU mnogo prije. Smatramo da nije pošteno, humano i da nije praksa u EU da zatvori poglavlje 13. a da prethodno ne upozori državu Crnu Goru da probleme u ribarstvu mora riješiti u skaldu sa pravilima EU prije zatvaranja poglavlja- kazao je Kise.
Ističe da, ako ja za EU bitna samo morska teritorija Crne Gore, a ne problemi, interesi i poštovanje zakonskih propisa usklađenih sa normama EU, onda ribari iz Crne u potpunosti razumiju politiku proširenja EU.
- Ministarstvo poljoprivrede MPŠV je o svemu ovome dobro upozanto, ali EU nažalost nije. Dana 01.10.2025. sa svim problemima koji prate ribarstvo upoznata i skretarica Ministarstva za Evropske Integracije na sastanku u Baru prilikom javne rasprave za poglavlje 13 Ribarstvo. Do danas niko od predstavnika Ministarstva Evropskih Integracija nije kontaktirao naše legitimne predstavnike da se problemi pokušaju riješiti na nivou Crne Gore, bez da se sa njima upozna i Evropska Unija- poručio je Kise.
Podsjeća da je na sastanku sa Ministrom Jokovićem dana 08.09.2025. dogovoreno da se oformi Radna grupa koja bi riješila sve probleme u ribarstvu.
- Danas 05.12.2025. još nema radne grupe i ministar Joković prilikom gostovanja na televiziji PRVA izjavio da mu se sa “fromiranjem radne grupe uopšte ne žuri i nije mu jasno šta to ribari traže”- podsjećaju ribari.
Dana 10.11.2025, kako se navodi u saopštenju, &nbsp;obratili su se delegaciji EU u Crnoj Gori odnosno ambasadoru Johanu Salteru da ih primi na razgovor i da ga upoznamo sa stvarnim stanjem I problemima u crnogorskom ribarstvu, naravno da bi se zaustavilo zatvaranje poglavlja 13. prije riješavanja problema o ribarstvu. Evo 26 dana nikakvog odgovora od ambasadora nema.
Zbog toga su se 24.11.2025. obratili za pomoć ombudsmanu Robertu Šumanu. Obratili su se i Evropskoj Komisiji, gospođi Marti Kos. Obratili su se i Evropskom Parlamentu kao i Komesaru za ribarstvo pri EU Kostasu Kadisu. Na kraju su bili prinuđeni da se obrate i gospodinu Toninu Piculi članu Evropskog Parlamenta iz Hrvatske.
- Očekujemo da će Evropski Parlament prepoznati naše probleme i da će zahtjevati da država Crna Gora prvo riješi probleme ribara pa tek onda zatvori poglavlje 13. Ribarstvo- poručio je Kise kao predstavnik ribara.

Kise: Razumije li EU probleme ribara iz Crne Gore i da li ih želi riješiti ili samo zadovoljava formu kako bi zatvorili poglavlje

Koncert "Pjevamo pjesme Ksenijine", Zdravka Đuranovića i Šukrije Žutog Serhatlića biće priređen u nedjelju, 7. decembra, u 20 časova, u Velikoj sali KIC-a "Budo Tomović". Soliste će pratiti orkestar Ivana Pekovića, a voditeljka programa je Nina Strugar.
Koncert "Pjevamo pjesme Ksenijine" Zdravka Đuranovića i Šukrije Žutog Serhatlića dio je manifestacije Decembarska umjetnička scena - DEUS 2025.
- Višedecenijska muzička karijera Zdravka Đuranovića, obilježena je brojnim hit pjesmama, među kojima se posebno izdvajaju one o Podgorici, potvrđene velikim brojem nagrada. Kao autor potpisuje više od 500 muzičkih djela, od kojih oko 250 na crnogorske muzičke teme, a oko 150 inspirisano Podgoricom. Đuranovićeve najpoznatije pjesme postale su dio podgoričke muzičke baštine. S velikim Narodnim orkestrom RTS-a, snimio je deset izvornih podgoričkih pjesama za radio arhivu- podsjećaju organizatori.
Šukrija Žuti Serhatlić, takođe rođeni Podgoričanin, živa legenda naše starogradske muzike, harmonikaš i kompozitor, tokom izuzetno bogate karijere iznjedrio je brojne hitove. Radni vijek proveo je u KIC-u "Budo Tomović", kao šef Orkestra Folklornog ansambla, ostajući vjeran tradiciji. 
Pored matičnog orkestra, vodi i Orkestar Podgorica, koji je posvećen očuvanju i njegovanju crnogorskog muzičkog nasljeđa. Slavu balkanskog melosa, Orkestar Podgorica pronio je širom svijeta gostujući po Evropi, SAD-u, Africi... Predstavljao je Crnu Goru na raznovrsnim domaćim i stranim manifestacijama i festivalima, na kojima je dobio značajna priznanja - Nagrada na festivalu u Edrenu (Turska), zlatna medalja na folklornom festivalu Efes (Turska) i srebrna na festivalu u Dižonu (Francuska). Sarađivao je s brojnim istaknutim umjetnicima na prostoru ex-Jugoslavije.

Koncert "Pjevamo pjesme Ksenijine" u nedjelju u KIC-u

Obavljen je žrijeb za Svjetsko prvenstvo u fudbalu.
Fudbaleri Hrvatske igraće u grupi L – rivali su joj Engleska, Gana i Panama, odlučeno je na žrijebu u Vašingtonu.
Aktuelni prvak svijeta Argentina igraće protiv Alžira, Austrije i Jordana, dok je Brazil u grupi sa Marokom, Haitijem i Škotskom.
Ako prođe plej-of Bosna i Hercegovina ide u grupu B u kojoj su jedan od domaćina – Kanada, te Katar i Švajcarska…
Mundijal se igra od 11. juna do 19. jula naredne godine.
Sve grupe:
Grupa A: Meksiko, Južna Afrika, Južna Koreja, Danska/Makedonija/Češka/Irska;
Grupa B: Kanada, Katar, Švajcarska, Italija/Sjeverna Irska/Vels/BiH;
Grupa C: Brazil, Moroko, Haiti, Škotska;
Grupa D: SAD, Paragvaj, Australija, Turska/Rumunija/Slovačka/Kosovo;
Grupa E: Njemačka, Kurasao, Obala Slonovače, Ekvador;
Grupa F: Holandija, Japan, Ukrajina/Švedska/Poljska/Albanija, Tunis;
Grupa G: Belgija, Egipat, Iran, Novi Zeland;
Grupa H: Španija, Zelenortska Ostrva, Saudijska Arabija, Urugvaj;
Grupa I: Francuska, Senegal, Irak/Bolivija/Surinam, Norveška;
Grupa J: Argentina, Alžir, Austrija, Jordan.
Grupa K: Portugal, Kolumbija, Uzbekistan;
Grupa L: Engleska, Hrvatska, Gana, Panama;

Žrijeb za Mundijal: Argentina protiv Alžira, Hrvati sa Engleskom, Bosna u grupi sa domaćinom Katarom

Povodom tvrdnji gospodina Dritana Abazovića o navodnom „tajnom ugovoru“ sa kompanijama „Adriatic Properties“ i „Aman“, obavještavamo javnost da Vlada Crne Gore nije potpisala nikakav dokument, niti je riječ o „ekskluzivi“, kako je želi predstaviti bivši premijer, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Vlade.
- Tačno je da predstavnici Vlade, strogo vodeći računa o državnim interesima, razgovaraju sa predstavnicima pomenutih kompanija, pokušavajući da nađu najbolje rješenje kojim će se zaustaviti arbitražni postupak u Londonu, a koji bi građane Crne Gore mogao koštati 100 miliona eura- navodi se u saopštenju,
Kako ističu, gospodin Abazović, u nedostatku pažnje, očigledno pokušava predstaviti kao ekskluzivu nacrt sa predloženim rješenjima koji se u domaćim i regionalnim medijima pojavljuje već neko vrijeme.
- Takođe, kao neko ko je obavljao funkciju predsjednika Vlade, gospodin Abazović bi morao znati da ugovor nije moguće potpisati sve dok Vlada na sjednici ne ovlasti predstavnike državnih preduzeća i Ministarstva ekonomskog razvoja da to učine — pa samim tim taj postupak ne može biti pokriven velom tajnosti- poručuju iz Spajićevog kabineta.
Zato mole gospodina Abazovića da prestane da dezinformiše građane, a ukoliko Vlada uspješno završi pregovore, sa velikim zadovoljstvom ćemo obavijestiti crnogorsku javnost.

Reagovanje Kabineta predsjednika Vlade: Gospodin Dritan Abazović, ogrnut plaštom „ekskluziviteta“, zlonamjerno dezinformiše crnogorsku javnost

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

-Danas sa najvećim osjećajem ponosa, i neka bude da je moj doprinos nulti u svemu tome, ističem da današnji sektor bezbjednosti uživa nikada veći stepen povjerenja u međunarodnoj zajednici-tako je, uz neskriveni ponos, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović ocijenio kako Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije vide crnogorski zapadni partneri. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  EVROPSKE PACKE... No, hvalisava priča ministra nema mnogo veze sa realnošću. Niti sa ocjenama iz Brisela. Moguće da je funkcioner Demokrata Alekse Bečića svjesno, iz političkih razloga podizanja rejtinga stranke, ignorisao ocjene &nbsp;evropskih partnera, ili mu je, možda, neko pogrešno preveo Izvještaj o napretku, vezan za Crnu Goru. &nbsp; U dokumentu koji je prezentovala Evropska komisija, napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ocijenjen je kao – djelimičan. Kao što ne iskazuju zadovoljstvo političkim imenovanjima i čistkom politički nepodobnih u policiji. Zato se traži ,,reorganizacija Ministarstva unutrašnjih poslova i policije, i da se imenovanja u bezbjednosnom sektoru obavljaju po principu stručnosti”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a" data-rendition-name="original" width="766" height="584" loading="lazy" alt="POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a"> <figcaption>POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević u izjavi za Televiziju E naglašava da ocjena &nbsp;ministra Šaranovića nema dodirnih tačaka sa Izvještajem Evropske komisije. &nbsp; -Djeluje mi očigedno da smo ministar i ja čitali različite izvještaje. Iz onoga što sam ja poročitao, dva su resora posebno problematična, to jest dva resora u kojima je potrebno sprovesti potpune reforme i u kojima bilježimo nazadovanje. Jedan su unutrašnji poslovi sa akcentom na stopiranje političkih imenovanja u resoru bezbjednosti i resoru policije, a drugi resor su mediji koji u ovim trenutku nijesu predmet razgovora – kaže Zirojević. &nbsp;&nbsp; ...I DOMAĆI ,,NEVJERNICI” U POLICIJI Nijesu samo Evropljani sumnjičavi prema rezultatima rada policije i uopšte bezbjednosnog sektora koji kontrolišu Demokrate. Crnogorski građani su bili mnogo rigorozniji: prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava povjerenje u policiju palo je sa 53,5 odsto u prošloj, na 44,1 odsto u ovoj godini. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d" data-rendition-name="original" width="672" height="505" loading="lazy" alt="NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić"> <figcaption>NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kazala je da je najveći pad povjerenja između dva uzastopna mjerenja u posljednjih deset godina. - U proteklih deset godina povjerenje u policiju bilo je niže nego danas jedino 2021. godine, kada je iznosilo 34,9 odsto, dok je povjerenje u periodu od 2016. do 2020. godine uglavnom bilo više nego sada, krećući se u rasponu od 40,9 odsto do 53,6 odsto, koliko je izmjereno 2016. godine – ističe Bajramspahić. &nbsp; Iako je ministar unutrašnjih poslova Šaranović pokušao da posredno ospori istraživanje CEDEM-a, izvori Televizije E iz MUP-a govore da je interno istraživanje koje je naručio početkom septembra vrh policije pokazalo takođe dramatičan pad povjerenja u rad policije. Čak i veći nego što ga registruje istraživanje CEDEM-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587" data-rendition-name="original" width="1024" height="1139" loading="lazy" alt="PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a"> <figcaption>PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  POLICIJA POD PARTIJSKIM PLAŠTOM Poslanik Zirojević ističe da je od dolaska kadrova Demokratske Crne Gore na čelo bezbjednosnog sektora – taj resor u potpunosti pretvoren u jednu partijsku mašineriju, u batinu za obračun sa političkim oponentima. &nbsp;-Vi imate činjenicu da šef kluba poslanika Demokrata, kako ja volim da kažem - stvarni šef bezbjednosnog sektora - sa skupštinske govornice najavljuje hapšenja i buduće akcije bezbjednosnog sektora. I sve ovo što sam naveo, kao i još mnogo toga o čemu bih mogao govoriti a tiče se otprilike istog načina ponašanja ove strukture Demokratske Crne Gore, potpuno prirodno dovodi do pada povjerenja u Upravu policije. Na žalost, borbu protiv organizovanog kriminala sveli smo na nešto što se umače u med i krem i jede za doručak – zaključuje Zirojević. &nbsp;&nbsp; Uprkos javnim kritikama, nasuprot stavovima građanki i građana, izvjesno je da se vrh Demokrata koje predvode Bečić i Bogdanović i koji apsolutno &nbsp;kontrolišu bezbjednosni sektor - ne žele pogledati u ogledalu. Kao što nemaju namjeru, čak i po cijenu daljeg gubljenja povjerenja, da zaustave takozvani veting u policiji, koji se – osim u rijetkim slučajevima – odavno pretvorio u progon politički nepodbnih. &nbsp; To će svakako doprinijeti daljem slabljenju bezbjednosnog sektora koji se, osim u dvije velike tragedije na Cetinju, ne umije nositi sa izazovom borbe protiv organizovanog kriminala. Osim što se, nakon ubistava, oglase sa podacima višpe svojestvenim mrtvozornicima. &nbsp; Ipak, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović može da ima neko opravdanje. Jer, kako sam priznaje, njegov doprinos stanju bezbjednosti je – nulti. &nbsp;Ako ništa, zvuči kao dobar način da se Šaranović distancira od loše prakse u Ministarstvu unutrašnjih poslova i policiji. &nbsp; &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: uprava-za-igre-na-srecu