Uprava za igre na sreću je u prvih deset mjeseci ove godine ostvarila ukupne prihode u iznosu od 34,95 miliona eura, što je 28,32 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
- U navedenom periodu ostvaren je značajan rast po osnovu priređivanja kazinskih igara, sa ukupnim prihodom od 6,43 miliona eura i povećanjem od 50,9 odsto - navodi se u saopštenju.
Najveći prihod ostvaren je u segmentu igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava, u iznosu od 12,85 miliona eura i povećanjem od 30,77 odsto.
Prihodi od kladioničkih igara dostigli su iznos od 8,5 miliona EUR, uz povećanje od 7,35 odsto.
Takođe, ostvareno je povećanje prihoda i po osnovu priređivanja igara na sreću u automat klubovima u iznosu od 7,12 miliona eura, što je 37,67 odsto više u odnosu na uporedni period.
Iz Uprave su objasnili da je poseban doprinos ovakvom rastu dao novi informacioni sistem za nadzor priređivača igara na sreću, čija je primjena počela 1. novembra prošle godine.
- Ovaj savremeni digitalni alat omogućio je potpunu automatizaciju nadzora, permanentno praćenje aktivnosti i finansijskih tokova priređivača, kao i efikasno otkrivanje nepravilnosti u svim segmentima tržišta. Implementacija sistema rezultirala je vidljivim unapređenjem transparentnosti i dala je konkretan doprinos povećanju prihoda i jačanju državnog budžeta, potvrđujući opravdanost investicije u modernizaciju i digitalizaciju procesa nadzora - dodaje se u saopštenju.
Uprava za igre na sreću, uz strateško usmjerenje Vlade i Ministarstva finansija, nastavlja sa jačanjem regulatornog okvira i modernizacijom pristupa, te zaštitom javnog interesa i promocijom odgovornog priređivanja igara na sreću.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Od igara na sreću 34,95 miliona eura

Uprava za državnu imovinu raspisala je javni oglas za nabavku 30 službenih vozila za potrebe više državnih organa, čija je ukupna procijenjena vrijednost skoro 695.000 eura s uračunatim PDV-om. Nabavka obuhvata 27 novih i tri polovna vozila.
Najveći dio sredstava opredijeljen je za Upravu za gazdovanje šumama i lovištima, koja će dobiti 12 novih terenskih vozila u vrijednosti od 194.214 eura bez PDV-a.
Zavod za zapošljavanje planira nabavku dvije limuzine – vrijednosti 41.322 eura i 26.925 eura.
Ministarstvo javne uprave dobiće SUV procijenjene vrijednosti 43.636 eura, dok je za Poresku upravu planirana nabavka 11 novih putničkih motornih vozila ukupne vrijednosti 151.372 eura.
Tri državna organa nabavljaju polovne četvorotočkaše: Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava izdvojiće za jednog 15.702 eura, Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO planira kupovinu automobila vrijednog 30.000 eura, dok će Uprava za igre na sreću nabaviti vozilo za 21.347 eura.
Nabavku novog terenskog motornog vozila planira i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, u vrijednosti od 22.313 eura.
Zainteresovani svoje ponude mogu dostavljati do 21. jula, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.

Tamara Klikovac

500x500

1250x600

1084x550

Terenci, limuzine i SUV: Državni organi nabavljaju 30 vozila vrijednih skoro 700.000 eura

Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara u prva dva mjeseca dostigli su iznos od 5,89 miliona eura, što je 55,13 odsto više u poređenju sa istim periodom prošle godine, saopšteno je iz Uprava za igre na sreću.
- U navedenom periodu zabilježen je porast prihoda u segmentu priređivanja igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava 226,59 odsto, čiji je iznos 2,51 milion eura - navodi se u saopštenju.
Ukupni prihodi od kazinskih igara iznose 553,15 hiljada eura, pa je i taj segment ostvario rast od 31,93 odsto.
- Takođe, po osnovu priređivanja igara na sreću u automat klubovima prihodovano je 1,17 miliona eura, čime se i u tom dijelu bilježi povećanje od 13,86 odsto - rekli su iz Uprave.
Pored toga, ukupni prihodi od kladioničkih igara iznose 1,65 miliona eura, što predstavlja povećanje od 4,93 odsto.
- Ovaj trend rasta ostvaren je, prije svega, zahvaljujući unapređenju nadzora kroz implementaciju novog informacionog sistema koji doprinosi efikasnijoj kontroli i suzbijanju sivog tržišta u oblasti igara na sreću - navodi se u saopštenju.
Uprava za igre na sreću svojim djelovanjem, kako su rekli, potvrđuje kontinuitet kvalitetnog rada, što se, pored ostalog, ogleda i kroz konstantan rast prihoda.
- Rad Uprave je u potpunosti usklađen sa zacrtanim ciljevima Vlade i Ministarstva finansija, naročito u pogledu stabilnog jačanja budžetskih prihoda - zaključuje se u saopštenju.

Prihodi od igara na sreću 5,89 miliona eura

Uprava za igre na sreću najavila je blokadu onlajn platformi za klađenje koje posluju bez dozvole, piše Portal RTCG. Direktor Uprave za igre na sreću Spasoje Papić je, u razgovoru za Portal Jacnog servisa, kazao je da je nelegalno klađenje u Crnoj Gori veliki problem jer, između ostalog, donosi povećani rizik za pranje novca i finansiranje ilegalnih aktivnosti. Papić navodi da će u narednom periodu Uprava za igre na sreću upostaviti aktivnu komunikaciju sa organima koji izdaju licence za sajtove kako bi se ograničila dostupnost platformi koje posluju van zakonskih okvira. - Posebna pažnja biće usmjerena na blokadu nelegalnih onlajn platformi koje posluju bez dozvole, kroz blisku saradnju sa Agencijom za elektronske komunikacije. Dakle, tu postoje platforme koje često funkcionišu izvan domaćeg zakonodavstva, koristeći strane licence (.com tržišta poput Kurasaoa, Anzuana, Tobaga itd.) kako bi zaobišle zakone, poreze i odgovornost prema potrošačima. Tu su ključni izazovi jer nelegalni priređivači često ne podliježu zakonima države u kojoj posluju, što ugrožava lokalne licencirane priređivače i dovodi do gubitka prihoda za državni budžet, te ove platforme ne plaćaju poreze, naknade i druge troškove koji su obavezni za legalne priređivače, čime se stvara nelojalna konkurencija - objašnjava Papić. Kako bi se postigao ovaj cilj, neophodno je da se unaprijedi saradnja sa bankama, procesorima plaćanja i kripto-mjenjačnicama radi identifikovanja i onemogućavanja finansiranja nelegalnih platformi. <h2>Nelegalno klađenje ugrožava maloljetnike </h2> Uprava će, kaže Papić, insistirati na uvođenju visokih novčanih kazni i mogućnosti trajnog isključenja sa tržišta za pravna i fizička lica koja priređuju nelegalne igre na sreću putem interneta, te kroz zakonska rješenja obavezati provajdere internet usluga da implementiraju tehničke mjere za blokiranje nelegalnih platformi. Građani moraju biti informisani o rizicima klađenja na nelegalnim platformama. Takođe, ističe Papić, moraju im biti i dostupni alati za prijavu sumnjivih aktivnosti, a neophodno je uspostaviti transparentnu bazu podataka o blokiranim nelegalnim platformama. Nelegalno organizovanje igara na sreću u Crnoj Gori predstavlja značajan izazov, kaže Papić, jer pored toga što potencijalno može uticati na fiskalnu stabilnost putem izbjegavanja plaćanja poreza i naknada, donosi i povećani rizik od nezakonitih radnji poput pranja novca i finansiranja ilegalnih aktivnosti. - Posebnu opasnost predstavlja činjenica da navedene aktivnosti ne predstavljaju samo ekonomski problem, već direktno ugrožavaju najosjetljivije kategorije stanovništva, naročito maloljetnike - upozorava on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206070212_16a80b177e402aa780c3e1795cdfb59084bd6b9656c1eba8a3bd5b2c5841ece1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250206070212_16a80b177e402aa780c3e1795cdfb59084bd6b9656c1eba8a3bd5b2c5841ece1" data-rendition-name="original" width="730" height="701" loading="lazy" alt="Spasoje Papić"><figcaption>Spasoje Papić(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  <h2>Nedovoljna kontrola uzrasta igrača u ugostiteljskim objektima</h2> Jedan od problema koji izazivaju zabrinutost odnosi se i na nelegalno priređivanje igara na sreću putem terminala u ugostiteljskim objektima zbog izostanka kontrole uzrasta igrača. - Za razliku od legalnih priređivača u čijim objektima postoje mjere zaštite kroz provjeru uzrasta i zabrane pristupa maloljetnicima, u ugostiteljskim objektima se uglavnom ne primjenjuju mjere zaštite. Takav neodgovoran pristup kroz izlaganje rizičnom ponašanju može izazvati ozbiljne posljedice po maloljetnike, što dugoročno može proizvesti negativne efekte na njihovo mentalno zdravlje i društveni razvoj - ukazuje Papić. Sprovođenjem efikasnih mjera za suzbijanje ovog problema zaštitili bi se, kako kaže, najvažniji interesi društva i države, posebno na planu obezbjeđenja kvalitetnog razvoja i održive perspektive mladih u Crnoj Gori. Zato će inspekcijski nadzor igrati ključnu ulogu u eliminisanju nelojalne konkurencije i zaštiti legalnih priređivača. - Inspektori za igre na sreću će sprovesti značajno više inspekcijskih nadzora, sa ciljem identifikacije i sankcionisanja nelegalnih aktivnosti. Efikasnim procesuiranjem i sankcionisanjem nepravilnosti, obezbjeđujemo zaštitu integriteta tržišta, priliv sredstava u budžet i zaštitu učesnika. Dodatno, poseban akcenat će biti na suzbijanju nelegalnih onlajn priređivača, koji ugrožavaju legalne operatere i predstavljaju značajan izazov u regulatornom smislu - kazao je on. <h2>Novi sistem nadzora veliki korak, osnažen budžetski priliv </h2> Novi jedinstveni informacioni sistem za vršenje nadzora priređivača igara na sreću primjenjuje se od novembra prošle godine. To predstavlja ključan korak, kaže Papić, jer je unaprijeđena efikasnost nadzora nad priređivačima. - Ovaj sistem omogućio nam je bolju kontrolu nad tržištem i unaprijedio naplatu prihoda, čime smo dodatno osnažili budžetski priliv. On omogućava centralizovanu evidenciju i analizu podataka, što doprinosi efikasnijoj kontroli priređivača, značajnom povećanju budžetskih prihoda i suzbijanju sive ekonomije - istakao je on. Uprava za igre na sreću ostvarila je, kaže Papić, značajan progres u prethodnoj godini. - Prihodi od koncesionih naknada porasli su za 51,27 odsto u odnosu na 2023. godinu i ukupno su iznosili skoro 34 miliona eura, a implementacijom novog informacionog sistema unaprijedili smo efikasnost nadzora nad priređivačima - naglašava Papić. Prioriteti za ovu godinu, kako kaže Papić, usmjereni su na jačanje regulacije tržišta, borbu protiv sive ekonomije i modernizaciju nadzora nad priređivačima. Fokus će biti na boljoj saradnji sa inspektorima za igre na sreću i strožu kontrolu zakonitosti poslovanja, kako bi se suzbilo nelegalno priređivanje igara na sreću i osigurala transparentnost tržišta. Kroz podizanje svijesti o odgovornom klađenju, usklađivanje sa evropskim standardima i međunarodnu saradnju, obezbijediće se, smatra Papić, dugoročna održivost i integritet sektora igara na sreću. Papić u razgovoru za Portal RTCG zaključuje da će snažnim inspekcijskim nadzorom, striktnom primjenom zakona i transparentnim dijalogom sa priređivačima, ova godina biti prekretnica u regulaciji igara na sreću u Crnoj Gori.

Papić: Nelegalni sajtovi za klađenje biće blokirani

Na zajedničku inicijativu, juče je u prostorijama Crnogorskog olimpijskog komiteta održan sastanak između predsjednika Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušana Simonovića i vršioca dužnosti direktora Uprave za igre na sreću Spasoja Papića na kojem je dogovorena saradnja te dvije institucije kroz zajedničke aktivnosti usmjerene na zaštitu maloljetnika, promociju zdravih stilova života i podizanje svijesti o štetnim posljedicama kockanja.&nbsp;
Ova saradnja biće, kako su poručili u saopštenju, formalizovana potpisivanjem sporazuma početkom naredne godine.
Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović izrazio je zadovoljstvo povodom buduće saradnje. 

- Drago mi je što smo danas postigli dogovor koji će omogućiti realizaciju konkretnih aktivnosti usmjerenih na zaštitu mladih generacija. Sport kao ključni segment društva ima potencijal da usmjerava mlade ka zdravim navikama, a saradnja sa Upravom za igre na sreću dodatno će osnažiti našu misiju - istakao je Simonović.&nbsp;
Papić je na to dodao važnost zajedničkog djelovanja.
- Uz zahvalnost predsjedniku Simonoviću, istakao bih da ovaj sastanak predstavlja početak jedne izuzetno značajne saradnje. Uprava za igre na sreću posvećena je odgovornom djelovanju, a kroz ovaj sporazum želimo dodatno podići svijest o negativnim posljedicama kockanja, posebno među maloljetnicima. Udruženi sa Crnogorskim olimpijskim komitetom, imamo priliku da kroz edukativne panele i kampanje doprinesemo razvoju zdravog društva - rekao je on.&nbsp;
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo zbog inicijative i saglasili se da je zaštita maloljetnika prioritet od nacionalnog značaja.&nbsp;
Planirane aktivnosti, kako su naglasili u saopštenju, uključivaće organizaciju edukativnih panela u školama, javne kampanje o štetnosti kockanja, kao i promociju sporta kao zdravog izbora za mlade.&nbsp;
- Ovako definisana saradnja daje dodatni podsticaj da zajedničkim snagama radimo na kreiranju boljeg društva za buduće generacije - zaključili su sagovornici.
Zvanično potpisivanje sporazuma biće definisano odmah početkom naredne godine, a predstavnici obje institucije poručili su da se raduju uspješnoj realizaciji dogovorenih aktivnosti i jačanju partnerstva u narednom periodu.

Dogovorena saradnja COK-a i Uprave za igre na sreću

Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara za jedanaest mjeseci 2024. godine iznose 30.264.230,86 eura, što predstavlja rast od 46,9 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine, saopšteno je iz Uprave za igre na sreću.
Kako su rekli u Upravi, ukupni prihodi u segmentu priređivanja igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava iznose 11.059.716,40 eura, zaključno sa novembrom 2024. godine.
U navedenom periodu zabilježen je i porast prihoda od kazinskih igara za 96,06 odsto, čiji je iznos 4.648.450,17 eura.
- Takođe, po osnovu kladioničkih igara prihodovano je 8.721.660,41 eura, čime je i taj segment naplate uvećan za 6,42 odsto. Pored toga, ostvaren je rast prihoda od priređivanja igara na sreću u automat klubovima od 26,95 odsto, čime je dostignut iznos od 5.764.960,62 eura. Ovakvi rezultati potvrđuju kontinuitet kvalitetnog rada Uprave za igre na sreću tokom 2024. godine, čemu u prilog ide i uspješno sprovedena implementacija novog jedinstvenog informacionog sistema za vršenje nadzora priređivača igara na sreću - navedeno je u saopštenju Uprave za igre na sreću.
Kako kažu, uvođenjem novog sistema, čija primjena je započeta 1. novembra, značajno je unaprijeđen proces nadzora u ovoj oblasti.
- Samim tim, sistem će dati snažan doprinos na planu suzbijanja sive zone u oblasti priređivanja igara na sreću, što će dodatno doprinijeti jačanju budžetskih prihoda - zaključuju iz Uprave za igre na sreću.

Od nagradnih i igara na sreću 30,2 miliona eura

Ukupni prihodi od nagradnih i igara na sreću su u prvih deset mjeseci ove godine iznosili 27,24 miliona eura, što je 60,49 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Iz Uprave za igre na sreću je saopšteno da je u istom periodu zabilježen i rast prihoda od kazinskih igara, 103,25 odsto, čiji je iznos 4,26 miliona eura.
- Takođe, po osnovu kladioničkih igara prihodovano je 7,92 miliona eura, pa je i taj segment naplate uvećan 5,53 odsto - navodi se u saopštenju.
Ovakav rezultat, kako su rekli iz Uprave, nedvosmisleno ukazuje da se nastavlja trend rasta naplate prihoda u ovoj oblasti, što je potvrda kvalitetnog rada te institucije u pravcu jačanja državne ekonomije.
Uprava za igre na sreću je 1. novembra ove godine uspostavila jedinstveni informacioni sistem, čijom primjenom će biti unaprijeđen proces nadzora, što će doprinijeti povećanju obima evidencije priređivanja, a samim tim i efikasnijoj naplati i rastu prihoda od igara na sreću.
- Uprava za igre na sreću, kao jedan od svojih prioriteta, još jednom naglašava borbu protiv maloljetničkog klađenja. U tom pogledu, neophodno je kontinuirano sprovoditi aktivnosti na planu njegovog predupređenja i smanjivanja na najmanju moguću mjeru - dodaje se u saopštenju.
Razvijanje saradnje, kao i čvršća institucionalna i društvena kohezija, predstavljaju osnovni preduslov u cilju kreiranja instrumenata za efikasnu prevenciju stvaranja zavisnosti kod mladih.
U tom smislu, cilj Uprave je da se, kroz stručno osmišljene planove edukacije, obezbijedi prevencija različitih modela rizičnog ponašanja kod mladih, sa posebnim osvrtom na maloljetničko klađenje.
- U skladu sa navedenim, očekujemo da i sami priređivači daju doprinos kroz promociju odgovornog klađenja, sa akcentom na najranjivije društvene kategorije - navodi se u saopštenju.
Uprava za igre na sreću, prema riječima njenih predstavnika, ostaje privržena jačanju djelatnosti igara na sreću, prateći sa posebnom pažnjom dalje korake na planu suzbijanja maloljetničkog klađenja.

Od igara na sreću 27,24 miliona eura

Iz Uprave za igre na sreću saopšteno je da danas je započeta primjena novog jedinstvenog informacionog sistema za vršenje nadzora priređivača igara na sreću.
U skladu sa Zakonom o igrama na sreću, Uprava je uspostavila jedinstveni informacioni sistem, čijom primjenom će biti unaprijeđen proces nadzora, što će doprinijeti povećanju obima evidencije priređivanja, samim tim i efikasnijoj naplati i rastu prihoda od igara na sreću.
- Ciljevi uvođenja ovog sistema su obezbjeđivanje analitičke osnove za efikasnije donošenje odluka, čuvanje i obrada realnih podataka koji su od značaja za utvrđivanje izvornih javnih prihoda, kao i naplatu istih. Po tom osnovu, jedinstveni informacioni sistem će imati snažnu ulogu na planu suzbijanja sive zone u oblasti priređivanja igara na sreću, što će dodatno uticati na povećanje budžetskih prihoda. Želio bih istaći da je Uprava za igre na sreću tokom čitavog procesa implementacije imala podršku Ministarstva finansija, što je od naročitog značaja za razvoj i unapređenje sistema nadzora i efikasne kontrole rada priređivača - nkazao je VD direktora Uprave za igre na sreću, mr Spasoje Papić.
Kao što su već ranije saopštili iz uprave, u prvih devet mjeseci ove godine ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara dostigli su iznos od preko 24 miliona eura, pa se takav trend rasta naplate prihoda u ovoj oblasti očekuje i u narednom periodu.
Iz Uprave podsjećaju da svi priređivači obavezni da se povežu na novi informacioni sistem za onlajn nadzor.
- Njegovo uvođenje donosi kvalitetnu i bezbjednu razmjenu podataka, čime će se na cjelovit i organizovan način zaokružiti kompletan proces nadzora. Period tranzicije sa starog na novi informacioni sistem trajao je nekoliko mjeseci i Uprava za igre na sreću je sprovela sve neophodne aktivnosti u pravcu ispunjavanja uslova za uspješan početak njegove primjene - navedeno je u saopštenju.
Implementacija jedinstvenog informacionog sistema, prema njihovim riječima, omogućava formiranje centralizovanog skupa podataka, visok nivo pouzdanosti i sigurnosti prenosa, obrade i upotrebe podataka, kao i sveobuhvatno djelovanje Uprave za igre na sreću, koja je realizacijom ovog projekta značajno doprinijela izgradnji informatičkih kapaciteta.

Uprava za igre na sreću: Započeta primjena novog sistema za onlajn nadzor

Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara, zaključno sa 30. septembrom 2024. godine dostigli su 24.239.733,53 eura.
To je saopšteno iz Uprave za igre na sreću. Oni su poručili da ovo predstavlja rast od 81,72 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
- Ovaj rezultat potvrđuje kontinuirani uspjeh i stabilno funkcionisanje sistema prihodovanja sredstava od ove oblasti - navodi se u saopštenju.
Kako su podsjetili, izmjenama Zakona o igrama na sreću od 1. 1. 2024. godine počela je primjena oporezivanja varijabilnog dijela koncesione naknade za priređivanje igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava, čime ukupni prihodi samo u ovom segmentu iznose 8.632.760,82 eura, zaključno sa septembrom 2024. godine.
- U istom periodu zabilježen je i porast prihoda od kazinskih igara za 107,88 odsto, čiji je iznos 3.868.135,78 eura. Takođe, po osnovu kladioničkih igara prihodovano je 7.118.231,07 eura, čime je i taj segment naplate uvećan za 5,91 odsto - naveli su u Upravi za igre na sreću.
Prema navedenim podacima, kako su kazali, zadržan je kontinuitet rasta prihoda po osnovu naplate zakonom propisanih obaveza priređivača prema državi, što je, dodaju, potvrda postojanja održivih funkcionalnih mehanizama Vlade Crne Gore koji rezultiraju značajnim unapređenjem prihodne strane državnog budžeta.
- Pored navedenog, Uprava za igre na sreću preduzima odlučne korake na suzbijanju maloljetničkog klađenja, kroz strogu kontrolu primjene zakona, blisku saradnju sa relevantnim institucijama kao i intenzivne preventivne kampanje koje se planiraju za naredni period, a sve u cilju snaženja institucionalnih mehanizama zaštite mladih -navodi se u saopštenju.
U planu je, dodaju, i potpisivanje memoranduma o saradnji sa više značajnih institucija kojima će, pored unapređenja efikasnosti izvršavanja obaveza i zadataka iz domena Uprave, biti predviđena i bliža saradnja institucija na edukaciji mladih i promociji svih aktivnosti koje su od značaja za njihov kvalitetan razvoj .
- Uprava ostaje čvrsto posvećena ostvarivanju svojih definisanih ciljeva, kroz kontinuiranu saradnju sa svim relevantnim akterima, kako bi osigurala odgovorno poslovanje i zaštitila najosjetljivije društvene grupe u oblasti priređivanja igara na sreću - zaključili su u saopštenju.

Uprava za igre na sreću: Za devet mjeseci skoro 25 miliona eura prihoda

Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara, zaključno sa 31. avgustom iznose 20.892.133,67 eura, što predstavlja povećanje od 82,46 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine, saopšteno je iz Uprave za igre na sreću.
Izmjenama Zakona o igrama na sreću od 1. januara ove godine počela je primjena oporezivanja varijabilnog dijela koncesione naknade za priređivanje igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava.
Po tom osnovu je, kako su rekli iz Uprave za igre na sreću, dodatno naplaćeno 5.720.052,43 eura.
- Shodno tome ukupni prihodi u ovom segmentu iznose 7.454.891,14 eura, zaključno sa avgustom 2024. godine. U istom periodu zabilježen je i porast prihoda od kazinskih igara za 122,04 odsto, čiji je iznos 3.126.527.40 eura. Takođe, po osnovu kladioničkih igara prihodovano je 6.322,487.94 eura, čime je i taj segment naplate uvećan za 6,13 odsto - saopšteno je iz Uprave.
Prema evidenciji Uprave trenutni broj registrovanih priređivača je 38.
Uprava za igre na sreću planira da u narednom periodu usmjeri svoje aktivnosti na kampanje koje će imati za cilj informisanje javnosti o rizicima stvaranja zavisnosti od kockanja sa posebnim akcentom na maloljetničko kockanje.&nbsp;
- Rad na suzbijanju ovog izuzetno važnog problema zahtijeva sveobuhvatno angažovanje vladinih institucija, nevladinog sektora, roditelja, kao i samih priređivača igara na sreću - saopštili iz Uprave.
Smatraju neophodnim zajedničko djelovanje svih relevantnih aktera u društvu, a sve u cilju pomoći i edukacije mladih ljudi, naročito maloljetnika, kako bi im se predočile sve opasnosti stvaranja zavisnosti od kockanja.
- U tom smislu potrebno je usredsrediti se na afirmaciju onih hobija i aktivnosti kojima se promovišu zdravi stilovi života. Takođe, naglašavamo potrebu da i priređivači igara na sreću rade na promociji odgovornog kockanja kroz jasne poruke upućene mladima, kao i korišćenje mehanizama pomoći svima koji potencijalno imaju problem sa kockanjem. Uprava za igre na sreću će u tom smjeru dati puni doprinos ostvarenju pozitivnog uticaja na mlade naraštaje - zaključeno je u saopštenju.

Prihod od nagradnih i igara na sreću skoro 21 milion eura

U Kraljevini Jugoslaviji, nakon ukidanja vjekovima autokefalne Crnogorske crkve (što se bespravno zbilo 1920. godine) objavljivani su važni istorijski spisi, izvori, monografije, udžbenici..., iz oblasti teoloških nauka, kanonistike, istoriografije i jurisprudencije, pravoslavnog crkvenog prava, istorije pomjesnih crkava itd, i to od strane referentnih naučnih ličnosti, pedagoga, prosvjetara.
Publikovana su djela, koja jasno govore o istorijskoj autokefalnosti (nezavisnosti i samostalnosti) Crnogorske crkve, odnosno, Crnogorske mitropolije, čije je vjekovno sjedište bilo na Cetinju.
U tom smislu, ovom prigodom, citiramo jednu važnu knjigu, koja je bila udžbenik u okviru zvaničnog prosvjetnog sistema ondašnje države,iz 1940. godine, a štampana je u Beogradu, te koja o tome uvjerljivo i agrumentovano svjedoči.
Naime, Jevrem Igumanović, profesor Ženske gimnazije "Kraljice Marije" u Beogradu i Dušan Petrović, profesor Devete muške gimnazije u Beogradu, koji je bio i doktor nauka, su 1940. godine u Beogradu, objavili udžbenik pod naslovom „Istorija Srpske pravoslavne crkve za više razrede srednjih i stručnih škola".
Na naslovnoj strani navedene knjige piše i sljedeće: "Po odobrenju Svetog arh. sinoda Br. 2182/3ap. 624 od 11. marta 1904 g. i preporuci Glavnog prosvetnog saveta Sbr 1473/39 od 22. juna 1940 g. gospodin Ministar prosvete, odlukom svojom IV Br. 6054 od 23. jula 1940 g. odobrio je ovaj udžbenik za više razrede srednjih i stručnih škola".
U toj knjizi navedeni autori jasno navode autokefalnost Crnogorske crkve (Crnogorske mitropolije) precizirajući, na strani 118 navedenog djela, da je, kako konstatuju... „samostalnost Cetinjske mitropolije priznao kasnije (za Petra I Petrovića), ruski Sinod, a uskoro poslije toga i Carigradska patrijaršija".

Adžić: Srpski profesori 1940. u Beogradu pisali o autokefalnosti Crnogorske crkve

Iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) saopšteno je da se u Crnoj Gori svake godine otkrije kancer kod dvadesetak mališana, najčešće hematološki maligniteti (kancer krv).
Djeca sa hematološkim oboljenjima liječe se na Odjeljenju za hematologiju i onkologiju sa dnevnom bolnicom Instituta za bolesti djece. Odjeljenje je adekvatno opremljeno za njihovo liječenje, a tri ljekarke, specijalistkinje pedijatrije sa užom specijalizacijom iz oblasti dječije hematologije, danonoćno brinu o njihovom zdravlju, ističu iz KCCG.
Podsjećamo da se svake godine 15. februara širom svijeta obilježava Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti, sa ciljem podizanje svijesti o izazovima s kojima se suočavaju mali heroji koji se bore ili su se borili sa ovom opakom bolešću. Iz KCCG ukazuju na značaj podrške koja je djeci i njihovim roditeljima potrebna i u procesu oporavka.
– Napredak savremene medicine omogućio je da sve veći broj djece koja su oboljela od malignih bolesti bude uspješno izliječen i nastavi život bez znakova bolesti. Ipak, liječenje nije uvijek završeno kada se terapija okonča. Kod određenog broja djece mogu se tokom vremena javiti tzv. kasni efekti hemioterapije – promjene u zdravstvenom stanju, koje se pojavljuju mjesecima ili godinama nakon završetka liječenja. Kasni efekti hemioterapije kod djece nakon liječenja malignih bolesti ne znače povratak bolesti, niti se javljaju kod sve djece. Njihova pojava zavisi od više faktora, uključujući vrstu malignog oboljenja, primijenjene terapije, dozu lijekova, uzrast djeteta u trenutku liječenja i specifičnosti svakog organizma. Jedan od češćih kasnih efekata je produžen osjećaj umora i smanjena fizička izdržljivost. Djeca mogu imati potrebu za dužim odmorom i sporijim povratkom uobičajenim aktivnostima, iako se uz vrijeme i adekvatnu fizičku aktivnost većina njih u potpunosti oporavi. Kod nekih pacijenata mogu se javiti promjene u rastu i razvoju, uključujući sporiji rast, kasniji ulazak u pubertet ili promjene u tjelesnoj težini. Ove promjene zahtijevaju dugoročno praćenje od strane endokrinologa, ali u mnogim slučajevima mogu se uspješno korigovati – napominju iz KCCG.
Upozoravaju da određeni oblici hemioterapije mogu imati dugoročan uticaj na rad pojedinih organa, poput srca, pluća, bubrega ili jetre. Upravo zbog toga djeca koja su liječena od malignih bolesti imaju planirane kontrolne preglede i u kasnijem životnom dobu, s ciljem očuvanja zdravlja i pravovremenog reagovanja.
– Iskustvo teške bolesti i dugotrajnog liječenja može ostaviti posljedice i na emocionalno i psihološko zdravlje djeteta. Pitanje uticaja hemioterapije na intelektualne sposobnosti još je jedna česta zabrinutost roditelja. Međutim, većina djece ima uredan kognitivni razvoj, a bilo kakve poteškoće su obično blage i mogu se prevazići uz odgovarajuću podršku – navode iz KCCG.
&nbsp;

Od kancera godišnje oboli 20 mališana

Američki predsjednik Donald Tramp podržao je potencijalnu promjenu režima u Iranu i izjavio da će se „ogromna sila“ uskoro nalaziti na Bliskom istoku, dok je Pentagon uputio drugi nosač aviona u region.
Trampovi vojni potezi i oštra retorika dolaze u trenutku kada Vašington i Teheran pokušavaju da ožive diplomatiju u vezi sa dugotrajnim nuklearnim sporom Irana sa Zapadom.
Diplomatski napori u Ženevi
Izvor upoznat sa tim pitanjem rekao je za Reuters da će američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner u utorak u Ženevi održati pregovore sa Iranom, uz posredovanje predstavnika Omana. Isti izvor naveo je da će se Vitkof i Kušner u Ženevi sastati i sa zvaničnicima Rusije i Ukrajine, u okviru američkih nastojanja da se okonča rat u Ukrajini.
Tramp o promjeni režima
Na pitanje da li želi promjenu režima u Iranu, Tramp je odgovorio da se „čini da bi to bila najbolja stvar koja se može dogoditi“. Odbio je da precizira koga bi želio da preuzme vlast u Iranu, ali je kazao da „postoje ljudi“.
„Četrdeset sedam godina pričaju i pričaju i pričaju“, rekao je Tramp nakon vojnog događaja u Fort Bragu u Sjevernoj Karolini. „U međuvremenu smo izgubili mnogo života dok su oni pričali. Noge su im raznesene, ruke su im raznesene, lica su im raznesena. Dugo to traje.“
Pregovori i prijetnje
Vašington želi da nuklearni pregovori sa Iranom obuhvate i balističke rakete te zemlje, podršku oružanim grupama u regionu i odnos prema iranskom narodu. Iran je poručio da je spreman da razgovara o ograničenjima svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija, ali je isključio povezivanje tog pitanja sa raketnim programom.
Tramp je zaprijetio napadima na Iran ukoliko ne bude postignut dogovor, dok se Teheran zakleo na odmazdu, što je podstaklo strahovanja od šireg rata dok SAD gomilaju snage na Bliskom istoku. Sjedinjene Američke Države su prošle godine u napadima gađale iranska nuklearna postrojenja.
Na pitanje šta je preostalo za gađanje nuklearnih lokacija, Tramp je odgovorio: „Prašina.“ Dodao je: „Ako to učinimo, to bi bio najmanji dio misije, ali vjerovatno ćemo uzeti ono što je ostalo.“
Vojni potezi SAD-a
Američki zvaničnici opisali su složen proces premještanja vojne imovine. Nosač aviona „Gerald R. Ford“ pridružiće se nosaču aviona „Abraham Lincoln“, kao i nekoliko razarača sa navođenim raketama, borbenim avionima i izviđačkim letjelicama koje su posljednjih sedmica premještene na Bliski istok.
„Gerald R. Ford“, najnoviji i najveći američki nosač aviona, ujedno i najveći na svijetu, djelovao je na Karibima sa pratećim brodovima i učestvovao u operacijama u Venecueli ranije ove godine.
Upitan zašto drugi nosač aviona ide ka Bliskom istoku, Tramp je kazao: „U slučaju da ne postignemo dogovor, biće nam potreban... ako nam zatreba, imaćemo ga spremnog.“
Jedan od zvaničnika, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, naveo je da će nosaču aviona biti potrebno najmanje sedam dana da stigne do Bliskog istoka.
Sjedinjene Američke Države su i prošle godine imale dva nosača aviona u tom području, kada su u junu izvele napade na iranske nuklearne lokacije.
Strateški razmještaj vojne opreme
Sa samo 11 nosača aviona u arsenalu američke vojske, oni predstavljaju rijedak resurs, a njihovi rasporedi se obično planiraju unaprijed.
Južna komanda SAD-a, koja nadgleda američke vojne operacije u Latinskoj Americi, saopštila je da će nastaviti da se fokusira na suzbijanje „nedozvoljenih aktivnosti i zlonamjernih aktera na zapadnoj hemisferi“.
„Ford“ je na moru od juna 2023. godine. Prvobitno je trebalo da djeluje u Evropi, prije nego što je u novembru iznenada premješten na Karibe.
Iako raspoređivanje nosača aviona obično traje devet mjeseci, nije neuobičajeno da se produži u periodima pojačane američke vojne aktivnosti.
„Ford“, koji ima nuklearni reaktor, može da primi više od 75 vojnih letjelica, uključujući borbene avione poput F-18 Super Hornet i E-2 Hawkeye, koji mogu služiti kao sistem ranog upozorenja.
Takođe posjeduje sofisticirani radar koji može pomoći u kontroli vazdušnog saobraćaja i navigacije.

SAD gomilaju snage, Tramp ne isključuje napad na Iran

Vjerovatno nije realno da se sve zemlje Zapadnog Balkana pridruže EU istovremeno, ali moramo makar da poguramo jednu zemlju naprijed, a mislim da je Crna Gora definitivno predvodnik i zemlja koja bi pokazala ostalim državama Zapadnog Balkana da je to moguće ostvariti i da to nije samo deklarativan stav Evropske komisije da će jednog dana postati članica.
To je, u intervjuu za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/intervju-blanar-za-pobjedu-makar-jednu-zemlju-moramo-pogurati-u-eu-to-je-crna-gora">Pobjedu</a>, ocijenio slovački šef diplomatije Juraj Blanar, ističući kako je naklonjenost većine crnogorskih političara članstvu u EU jedan od znakova da Crna Gora može stići do cilja. - Ono što takođe vidim jeste da su političari koji vode državu, predsjednik, premijer i oni koji su zaduženi za proces integracija, veoma motivisani da ostvare taj cilj – rekao je Blanar.
Prvi put boravite u službenoj posjeti Crnoj Gori. Kako vidite trenutne odnose između naše dvije države?
Blanar: Prije svega, želio bih da čestitam Crnoj Gori 20 godina od obnove nezavisnosti. Mi smo nezavisna država od 1993. godine, dakle tek 33 godine. I imamo iskustvo kako je to biti samostalna i suverena država i mislim da je Crna Gora uspješna priča, jer vi, kao i mnoge zemlje Zapadnog Balkana, imate dosta unutrašnjih uticaja u društvu, to je normalno i proizilazi iz istorije, ali pokušavate da time dobro upravljate, a tu je i snažan duh društva koje želi da država postane članica Evropske unije, što je veoma snažan faktor. Ljudi žele da budu dio evropske porodice, da sjede za istim stolom i rješavaju sve probleme ako se pojave, kao i da dijele ekonomski rast, saradnju, zajedničko tržište.
Jedna dodatno zanimljiva stvar jeste to što već koristite euro, iako nijeste članica eurozone. Dakle, na neki način ste već integrisani, ali morate da prođete kroz sva pregovaračka poglavlja i da konačno ispunite uslove za članstvo. Nadam se i veoma sam optimističan u tom slučaju, da se to može dogoditi do kraja 2028. godine.
Optimistični ste povodom proklamovanog cilja zvanične Podgorice - 28. članica 2028. godine, ipak rokovi su kratki, a izazovi veliki, koliko sve to može biti problematično?
Blanar: Postoje mnogi pokazatelji da ste u stanju da ostvarite taj cilj. Jedan pokazatelj je veoma snažna podrška društva, već pomenuta. Drugi pokazatelj je da je politička posvećenost takođe veoma snažna. Iako postoje politički sporovi, kao i u svakoj demokratiji, političari su ipak snažno orijentisani ka putu Evropske unije.
To mogu da potvrdim iz posjeta vašeg ministra i potpredsjednika Vlade prošle godine Slovačkoj. Takođe, ove godine imaćemo posjetu vašeg predsjednika Slovačkoj. To je jasan znak da želite da dijelite zajedničke vrijednosti i da ulažete napor da postanete članica EU i da to ostvarite. Zato sam optimista, jasno sam optimista. U svakom slučaju, sve zavisi od vaših političara i društva.
Optimizam dakle zasnivate na uvjerenju da je vlast zaista proevropska i da predano radi na tom cilju. Ipak, moramo biti svjesni da su ranije mnogi upozoravali da neki djelovi vlasti nijesu iskreno posvećeni evropskom putu zemlje. Tu se izdvaja koalicija ZBCG, jedan njen dio opstruisao je izgradnju postrojenja za otpadne vode i time indirektno podrivao evropski put. Sada ta partija nije u vlasti, međutim, drugi dio koalicije jeste. Kako gledate na to?
Blanar: Znate, biću vrlo jasan nijesam ovdje da bih podučavao političare u vašoj zemlji. Na vašim političarima je odgovornost da upravljaju državom. A pošto živimo u demokratiji, moramo prihvatiti i one koji imaju drugačije stavove od većine.
Ali ono što mogu da vidim spolja jeste da je većina političara naklonjena članstvu u Evropskoj uniji. To je moj utisak, odnosno tako to razumijem. To je pravi znak da možete ostvariti taj cilj. Naravno, demokratija je takva kakva jeste, ali većina je u ovom slučaju veoma snažna.
Ono što takođe vidim jeste da su političari koji vode državu, predsjednik, premijer i oni koji su zaduženi za proces integracija, veoma motivisani da ostvare taj cilj. To nam daje odgovor i mi smo zaista spremni da vam pomognemo u tom procesu. Nudimo našu ekspertizu. Sarađujemo u okviru programa obuke sa vašim društvom, koji finansira Evropska unija, kako bismo izgradili strukture od osnova do vrha.
Ponekad je dobro pogledati stvari iz ptičje perspektive, a ne biti previše uznemiren, jer se neki problemi uvijek mogu pojaviti zato što političari imaju različita mišljenja, što je očigledno, ali većina je presudna i ja vidim da je ta većina definitivno za članstvo vaše zemlje u Evropskoj uniji.
Kada je riječ o procesu proširenja i Zapadnom Balkanu, pretpostavljam da ste vidjeli izjavu predsjednika Srbije koji je predložio da Evropska unija primi cijeli Zapadni Balkan u isto vrijeme. Koliko vam se taj scenario čini realnim?
Blanar: Bio bih veoma srećan da se to dogodi. Zaista bih bio veoma srećan da se sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno pridruže Evropskoj uniji. Ali sada vidimo razlike u naporima koje pojedine zemlje ulažu, jer Slovačka zagovara članstvo svih zemalja Zapadnog Balkana, ali isključivo na zaslugama, bez prečica i bez dvostrukih standarda.
Zato nijesmo zadovoljni nekim tehničkim preprekama koje vidimo na nivou Brisela, kada je riječ, na primjer, o Srbiji, jer pokušavaju da otvore klaster 3 već četiri godine, a i dalje postoji problem. Smatramo da je Srbija važan akter u ovom procesu.
Zbog toga smo član tzv. grupe prijatelja zemalja Zapadnog Balkana, koja nastoji da gura proces naprijed i da vrši pritisak na Evropsku komisiju da olakša određene korake. Pokušavamo da razumijemo koji su problemi u tim zemljama, na primjer, u Sjevernoj Makedoniji postoji problem sa izmjenama Ustava zbog bugarske nacionalne manjine. Hajde da pokušamo da riješimo taj problem.
Postoji i problem u Srbiji sa klasterom 3. Hajde da razumijemo što se dešava, jer dan-danas čekamo odgovor Evropske komisije zašto to toliko dugo traje. Takođe mogu da potvrdim da je Albanija u dobroj poziciji i prilično spremna, ali postoje sporovi i prepreke.
Dakle, vjerovatno nije realno da se sve zemlje Zapadnog Balkana pridruže EU istovremeno, ali moramo makar da poguramo jednu zemlju naprijed, a mislim da je Crna Gora definitivno predvodnik i zemlja koja bi pokazala ostalim državama Zapadnog Balkana da je to moguće ostvariti, da to nije samo deklarativan stav Evropske komisije da će jednog dana postati članica. Frustracija ljudi sa Zapadnog Balkana može postati još veća nego sada, s obzirom na to da su predugo kandidati, a pritom sada slušaju priče o ubrzavanju procesa pristupanja Ukrajine, što je frustrirajuće.
Zato je Slovačka protiv bilo kakvih dvostrukih standarda. Vidimo isti proces za Ukrajinu i za zemlje Zapadnog Balkana i smatramo da moramo završiti makar sa jednom zemljom, kao što je Crna Gora, kako bismo poslali pozitivan signal ostalim zemljama Zapadnog Balkana.
Prošle godine ste predložili Evropskoj komisiji inicijativu u procesu proširenja kojom bi se određeni administrativni koraci smanjili za 25 odsto, kako bi se ubrzao napredak. Da li je to bila samo usmena inicijativa ili je pretočena u dokument?
Blanar: Ne, to je bio vrlo formalan dokument. Postoji i inicijativa Njemačke i Slovenije, jer su i oni željeli da ubrzaju proces, kao i Slovačka, ali oni su predložili da se proces ubrza kroz kvalifikovano glasanje, a mi smo potpuno protiv bilo kakvih prečica, jer kvalifikovano većinsko glasanje u procesu proširenja nije moguće.
Zato smo bili veoma jasni i to smo otvoreno objasnili našim partnerima u Sloveniji i Njemačkoj, da to nije nešto što možemo podržati. Pokušali smo da razvijemo nešto realističnije i to što smo predložili komesarki Marti Kos. Bilo je pojednostavljenje procedura koje bi moglo smanjiti makar jednu četvrtinu svih administrativnih procesa kakvi sada postoje. To je nešto gdje možemo objediniti određene korake koji se ionako usvajaju jednoglasno od strane svih članica Evropske unije, i tako ubrzati proceduru.
Za sada taj prijedlog nije prihvaćen, ali i dalje radimo na tome da ubijedimo Martu Kos da bi to moglo ubrzati proces.
Crna Gora pregovore vodi sa Evropskom komisijom, ali države članice na kraju odlučuju o proširenju. Smatrate li da bi neke zemlje mogle biti skeptične kada je riječ o pristupanju Crne Gore? Postoje li zabrinutosti među baltičkim državama ili Poljskom, zbog potencijalnog ruskog uticaja u Crnoj Gori? Sa druge strane, tu su uvijek Francuska i Holandija na koje mnogi upozoravaju?
Blanar: Iskreno, ne sviđa mi se ovakav pristup. Biću vrlo otvoren, ne volim da dijelimo države na one koje su za i one koje su protiv. To je nešto što bi vrlo brzo moglo da uništi Evropsku uniju.
Mi smo ujedinjeni u različitosti i to je izuzetno važno razumjeti. Poštovati svaku suverenu poziciju, jer smo i dalje suverene države iako smo članice Unije. Ono što je ključno jeste da se traži zajednički imenitelj, a proces proširenja je vrlo jasno definisan i svi moraju da ga ispune bez ikakvih dvostrukih standarda. Ne volim da se države dijele u blokove. Naravno, neka zemlja može reći: „Hajde da razmotrimo ovo pitanje, da riješimo taj problem“. Ali generalno takav način razmišljanja i te podjele, to nije dobro za budućnost, jer je Evropska unija jaka upravo zato što je ujedinjena, a ne podijeljena. Dakle, različitost - to je prava riječ koju bih ja koristio. Ako u vašem slučaju postoje neke primjedbe od strane neke države koje se tiču procesa proširenja, onda hajde da o to razmotrimo.
Zbog toga smo osnovali grupu prijatelja zemalja Zapadnog Balkana, jer želimo da pomognemo svim državama regiona u ovom procesu.
Kada je riječ o potencijalnim preprekama, moramo razmišljati i o procesu ratifikacije nakon zatvaranja svih poglavlja. Dakle, pitaće se parlamenti država članica. U tom smislu, da li vjerujete da će svi poslanici u slovačkom parlamentu podržati Crnu Goru kada to dođe na dnevni red?
Blanar: Stav Slovačke je vrlo jasan. Naša vanjska politika je jasna, transparentna i dosljedna. Ne igramo nikakve skrivene igre. Ako postoji sistem zasnovan na zaslugama za ulazak u Evropsku uniju, on mora biti ispunjen. Ako se pojavi neki problem, objasnićemo ga, pokušati da ga riješimo i da nađemo zajednički imenitelj.
Zato sam i dalje optimističan da možemo riješiti sva pitanja koja stoje pred nama kada je riječ o vašem procesu integracije. Zato sam ovdje. Zato podržavam vaš put ka Evropskoj uniji. Zato sam bio i za Plan rasta za zemlje Zapadnog Balkana, u iznosu od šest milijardi eura, kako bi se ojačala ekonomska saradnja među državama regiona. To je jasan znak kako možemo ići naprijed.
To je stav koji će Slovačka zastupati, a ja sam ovdje da ohrabrim vaše lidere da nastave tim putem. Čak i ako se pojavi neki problem, jer ni mojoj zemlji nije bilo lako da postane članica Evropske unije. Morali smo da platimo cijenu. Jedna od tih cijena bila je zatvaranje dva nuklearna reaktora koji su radili u vrlo dobrom stanju.
To je bila cijena koju je Slovačka platila kako bi postala članica Evropske unije i platili smo je jer smo bili veoma motivisani da uđemo u Uniju, i to je za nas uspješna priča. Jedna susjedna država je bila ubijeđena da to predstavlja opasnost, ali smo ipak uspjeli. To je jasan primjer kako se mogu probiti određene prepreke.
Koalicioni sporazum nove holandske vlade navodi da će se snažno suprotstavljati državama za koje smatraju da aktivno podrivaju Uniju, poput vaše zemlje i Mađarske. Navodi se i da će zagovarati pojednostavljenu proceduru po članu 7 Ugovora o EU kako bi se olakšalo suspendovanje prava glasa, da kažemo, problematičnim državama. Kako komentarišete te tvrdnje?
Blanar: To su potpuno neistinite informacije. Reći ću Vam kako ja vidim situaciju. U Holandiji imaju problem sa političkom stabilnošću, jer su se izbori održavali ponovo poslije godinu ili godinu i po, zbog toga što ne mogu da obezbijede većinu u parlamentu, a čak i nova vlada biće manjinska, bez većine.
Pokušavaju da riješe svoje unutrašnje probleme povlačeći neka spoljašnja pitanja i stvarajući probleme
Slovačka je veoma pouzdan partner i članica Evropske unije. Mi podržavamo Evropsku uniju. Ona je naše okruženje i razumijemo da je EU napravila mnogo grešaka, poput zelenog dogovora, poput prekida snabdijevanja energijom iz Ruske Federacije, što utiče na konkurentnost.
Pokušavamo da ubijedimo naše partnere da je to pogrešan put. To nije podrivanje. To je podrška jačanju Evropske unije. Ako bi se desilo da neki političari iz Holandije žele da uvedu kvalifikovano glasanje bez jednoglasnosti, to bi mogao biti kraj Evropske unije kakvu poznajemo od samog početka članstva.
Tada bi se postavilo pitanje kakav bi bio glas malih zemalja poput Crne Gore ili Slovačke. Sve bi se rješavalo bez njih, a one bi samo posmatrale što se dešava. To je potpuno pogrešan put, i to je moj lični stav. Ali moram veoma ozbiljno da kažem, to što se navodi u sporazumu holandske vlade, to su potpuno neistinite informacije.
Ovaj razgovor započeli smo Crnom Gorom i njenom perspektivom. U tom duhu, na kraju bih Vas pitao koju biste poruku poslali Crnoj Gori i njenom političkom rukovodstvu u fazi kada zemlja ulazi u završnu etapu procesa pristupanja Evropskoj uniji
Blanar: Poruka je vrlo jasna. Došao sam ovdje da ohrabrim državni vrh da nastavi tim putem, iako taj put može biti bolan, što je očigledno.
To je nešto što može učiniti Evropsku uniju još snažnijom, sa svim zemljama Zapadnog Balkana, naravno uključujući i Crnu Goru. Veoma sam optimističan i pokušaću da prenesem pozitivan stav i vašim liderima, predsjedniku, premijeru i ministru vanjskih poslova. Prenijeću poruku da je put kojim ste krenuli veoma pozitivan i da možete ostvariti taj cilj. To može biti korisno i za Slovačku i za sve članice Evropske unije, da ujedinimo sve narode i države koje žele da dijele naše zajedničke vrijednosti, a uvjeren sam da Crna Gora želi da ih dijeli u budućnosti.
<h2>Bez Rusije ne može biti mira</h2>
Stav Slovačke je da ste protiv slanja oružja Ukrajini. Govorili ste da sankcije protiv Rusije štete EU više nego Moskvi. Kakvo je, po vašem mišljenju, rješenje za rat u Ukrajini?
Blanar: Još prije nego što je naša vladajuća stranka došla na vlast, u vladi na čelu sa premijerom Robertom Ficom, bilo nam je jasno da Slovačka više neće slati oružje Ukrajini iz državnih zaliha oružanih snaga.
Ono što podržavamo jeste humanitarna pomoć Ukrajini i, naravno, stvari poput sistema za deminiranje, gdje imamo snažnu ekspertizu. Slovačka podržava Ukrajinu isporukama električne energije, naročito tokom zimskog perioda zbog čestih nestanaka struje, kao i humanitarnom pomoći i mnogim drugim projektima. Trudimo se da pomognemo civilima i da smanjimo patnje s kojima se trenutno suočavaju. Prethodna vlada je slala oružje, ali to je bila velika greška, jer je to urađeno u veoma velikom obimu, a predat je jedini sistem protivvazdušne odbrane koji smo imali, a sada ga nemamo. Tu su i borbeni avioni, koji su takođe poslati Ukrajini, pa ih trenutno nema.
Sada pokušavamo da jačamo vazdušne snage i kupujemo nove borbene avione F-16 iz SAD-a. Ono što naša trenutna vlada podržava jeste snažno zalaganje za mirovne pregovore. Podržavamo svaku mirovnu inicijativu, bilo da dolazi iz Kine, Brazila, Ukrajine ili neke druge zemlje. Učestvovao sam na posljednjem mirovnom samitu u Švajcarskoj, i mogu da kažem da su svi učesnici razumjeli da bez Rusije ne može biti mira.
Cijenimo napore nove administracije SAD jer, da nije bilo Donalda Trampa, mirovni pregovori nikada ne bi ni počeli. To smo i razmatrali tokom posljednje posjete Mar-a-Lagu sa premijerom Ficom i Slovačka snažno podržava te napore. Od početka smo bili jasni da ovaj rat nema vojno rješenje, već isključivo diplomatsko. Svjedočili smo velikom neuspjehu diplomatije Evrope, odnosno Evropske unije, jer je EU nastala na temeljima mira, čak i dobila Nobelovu nagradu za mir 2012. godine, a sada od nje ne vidimo istinske mirovne napore.
Kako vidite odnose Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država nakon situacije u vezi sa Grenlandom? Djeluje da Slovačka nije iznijela naročito jasan stav po tom pitanju?
Blanar: Moram Vam objasniti da to nije tačno, jer sam imao telefonski razgovor od samog početka kada je ova kriza počela sa kolegom Larsom Lokeom Rasmusenom, i podržao sam Kraljevinu Dansku, njen suverenitet i teritorijalni integritet. Slovačka je država koja veoma dosljedno zagovara Povelju Ujedinjenih nacija i međunarodno pravo. To je jedino oružje koje imamo
Teritorijalni integritet Kraljevine Danske za nas je nedodirljiv. To je crvena linija i bili smo jasni od samog početka. Ono što sada vidimo u odnosima između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država jeste potpuno drugačiji pristup nove administracije, predsjednika Trampa. Oni ne prihvataju lidere Evropske komisije. Smatraju da nijesu dovoljno jaki i da ne mogu da garantuju ono o čemu pregovaraju. Zato pokušavaju da pregovaraju pojedinačno sa svakom državom. To je veoma snažan test jedinstva Evropske unije i njenog liderstva. Sa tim se sada suočavamo i vidjećemo kakav će biti rezultat.
Ako nijesmo dovoljno snažni, ako nam konkurentnost slabi, ako će energija biti dvostruko ili trostruko skuplja nego u SAD ili Kini, kako možemo da se takmičimo? To je nemoguće. To su pogrešne odluke bivšeg i sadašnjeg rukovodstva Evropske komisije. Moramo biti jedinstveni i pokazati Sjedinjenim Državama da smo dovoljno jaki.
Trebamo zaustaviti neke pogrešne odluke poput Zelenih dogovora, kao i prekida pouzdanih i jeftinijih izvora plina i nafte iz Ruske Federacije, jer to nije pravi put. To je prelazak iz jedne zavisnosti u drugu zavisnost od izvora iz Sjedinjenih Država. To nije dobro. Slovačka je veoma jasna po tom pitanju i pokušavamo da ubijedimo lidere Evropske unije da je to pogrešan put. Hajde da gradimo sopstvenu samostalnost u svemu, da izgradimo snažnu poziciju jedinstva u spoljnoj politici, da budemo partner i Kini i Sjedinjenim Državama, i da pokušamo da uvjerimo SAD da smo dovoljno jaki da se takmičimo, ali na osnovu poštovanja i uzajamnog razumijevanja, a ne sukoba kao što su carinski ratovi.

Tag: uprava-za-igre-na-srecu