Uprkos svakodnevnim kontrolama, stanari spuškog zatvora i dalje se na razne načine dovijaju da dođu do mobilnih telefona, čija je upotreba iza rešetaka strogo zabranjena.
Osim telefona, najčešće pokušavaju da im doture SIM kartice, punjače, improvizovane bodeže, tablete sa liste opijata, narkotike… Otkrivanje nedozvoljenih predmeta, uz još mnoge druge bezbjednosne izazove s kojima se suočavaju, dio je svakodnevnih aktivnosti zaposlenih u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija Spuž (UIKS), odakle su za „Dan“ saopštili da su od početka godine izvršili 954 pretresa, tokom kojih je zaplijenjen 51 mobilni telefon.
– U svim organizacionim jedinicama gotovo na svakodnevnom nivou vrše se poslovi preventivne bezbjednosne zaštite, te preduzimaju odgovarajuće operativne radnje u cilju sprečavanja svih negativnih pojava koje na bilo koji način mogu ugroziti stanje bezbjednosti u zatvorima. U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija od početka 2025. godine obavljene su ukupno 954 službene radnje pretresa. S tim u vezi, načini pokušaja unosa nedozvoljenih stvari u zatvor različiti su i inovativni, a kako su same naše aktivnosti usmjerene na nedozvoljene stvari postale učestale, tako se znatno smanjio i broj nedozvoljenih predmeta. Od početka 2025. godine u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija zaplijenjen je 51 mobilni telefon, od čega je spriječen ubačaj 21 mobilnog telefona. Osim toga, pronađene su određene količine SIM kartica, punjača za mobilne telefone, improvizovanih bodeža, tableta, USB kablova, kao i zamotuljaka nepoznate sadržine – saopštili su Danu iz Službe za odnose s javnošću UIKS-a.
Naglašavaju da će Uprava za izvršenje krivičnih sankcija nastaviti da preduzima kontinuirane mjere i radnje iz nadležnosti ovog organa, kako u cilju održavanja reda i bezbjednosti u zatvoru, tako i u cilju preventivnog suzbijanja potencijalnih rizika i izazova.
Tokom prošle godine, kako je navedeno i izvještaju o radu UIKS-a za 2024, oduzeto je 98 mobilnih telefona, a izvršena su 1.343 pretresa.
– Jedna od osnovnih funkcija Uprave za izvršenje krivičnih sankcija je očuvanje bezbjednosti. Službenici obezbjeđenja, u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima u vršenju poslova obezbjeđenja tokom 2024. godine kroz redovnu proceduru pretresa lica lišenih slobode i prostorija u kojima su ova lica smještena i/ili njihovih zajedničkih prostorija, obavili su ukupno 1.343 pretresa. Na prijavnicama UIKS-a, kroz redovnu kontrolu lica koja ulaze u UIKS po raznim osnovama, tokom izvještajne godine obavljeno je ukupno 70.077 pretresa lica koja su došla u Upravu po raznim osnovama. Prilikom izvršenih pretresa pronađeno je oduzeto ukupno 1.749 stvari i predmeta čije držanje i upotreba nijesu dozvoljeni u zatvoru – navodi se u izvještaju.
Preciziraju da su prošle godine oduzete 1.392 tablete, 98 mobilnih telefona, 93 punjača za mobilne telefone, 33 improvizovana bodeža, 26 SIM kartica i 11 slušalica za mobilni telefon.
<h2>Prošle godine pokrenuli 724 disciplinska postupka</h2>
Službenici Odsjeka sprovodničkog obezbjeđenja, kako se navodi u izvještaju za prošlu godinu, sproveli su 9.096 lica lišenih slobode (pritvorenih i osuđenih) u tužilaštva, sudove, policiju, bolnice, u privantne zdravstvene ustanove, na sahrane, u kućne posjete i na druga propisna odredišta.
– Zbog nepoštovanja pravila ponašanja propisanih Pravilnikom o kućnom redu u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija i Pravilnika o bližem načinu izvršavanja pritvora, pokrenuta su 724 disciplinska postupka protiv lica lišenih slobode, i to: 354 protiv pritvorenih lica, a 370 protiv osuđenih lica. Izrečene su 632 disciplinske mjere, od čega 328 pritvorenim i 304 osuđenim licima. Disciplinske odgovornosti oslobođeno je 6 osuđenih lica, 27 postupka je obustavljeno iz razloga što je 14 zatvorenika otpušteno sa izdržavanja kazne zatvora, za 13 pritvorenika je rješenjem suda ukinut pritvor, pa se postupak nije mogao do kraja sprovesti, a 59 postupka bilo je u toku – piše u izvještaju.
Navode i da su sredstva prinude od strane službenika obezbjeđenja upotrijebljena u devet slučajeva prema devet uhapšenih, u tri slučaja prema tri pritvorenika i u šest slučajeva prema šest osuđenih (primjena fizičke snage, upotreba ručnog spreja sa nadražujućim sredstvom, sredstava za vezivanje).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U UIKS-u od početka godine 954 pretresa: Zaplijenjen 51 telefon, 21 pokušali da unesu u zatvor

Grupa zatvorenika u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu uputila je otvoreno pismo o nehumanim uslovima i zloupotrebi instituta pritvora predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću, ministru pravde Bojanu Božoviću, predsjedniku Višeg suda Zoranu Radoviću, Advokatskoj komori, Ombudsmanu Siniši Bjekoviću, nevladinom sektoru i medijima kako bi ukazali na ozbiljne i sistemske probleme sa njihovim tretmanom kojem su izloženi.
- Cilj ovog obraćanja nije da tražimo oslobađanje bez suđenja niti da prejudiciramo krivicu ili nevinost bilo koga. Međutim, smatramo da nijedna osoba, bez obzira na težinu optužbi, ne smije biti izložena nehumanim i nedostojnim uslovima, niti lišena osnovnih prava koja garantuju Ustav Crne Gore, Evropska konvencija o ljudskim pravima i međunarodni standardi - ukazali su oni.
<h2>IGNORISANJE ALTERNATIVNIH MJERA</h2>
Jemstvo je, kažu, pravo koje se ignoriše.
- U pravno uređenim državama jemstvo je redovna i legitimna mjera kojom se obezbjeđuje prisustvo optuženog u postupku bez nepotrebnog lišavanja slobode. U Crnoj Gori, međutim, praksa pokazuje da se jemstvo gotovo nikada ne prihvata. Umjesto individualne procjene rizika, odluke se donose po ustaljenom obrascu, odbiti jemstvo, odbiti kućni pritvor, odbiti bilo kakvu alternativnu mjeru. Nažalost, sudije odbijaju alternativne mjere, najviše iz razloga što ne žele da budu izložene javnoj osudi i pritisku političkih lidera, policije i tužilaštva – naveli su pritvorenici.
Prema njihovim riječima, postoje slučajevi u kojima su pritvorenici tražili da provedu posljednje dane uz teško oboljelu djecu, roditelje ili supružnike, i to im je uskraćeno, iako nije postojala realna opasnost od bjekstva, nije im umogućena alternativna mjera koja mijenja pritvor.
- Umjesto toga, dopušteno im je tek dva sata prisustva na sahrani, pa nazad u četiri zida da svoju muku muče sami. Sve se to moglo izbjeći da su tužioci i sudije imali razumjevanja – decidni su pritvorenici.
Svima je, ističu oni, postalo jasno da razlog za ovakvo ponašanje nije strah da će optuženi pobjeći, već strah nadležnih da će, ako pritvorena lica budu puštena da se brane sa slobode, uslijediti reakcija tužilaštva, policije i dijela javnosti.
- U atmosferi u kojoj bi narod mogao reći „uhapsili su ih pa ih pustili“, donosioce odluka brine da će izgledati neozbiljno i nesposobno. Kako bi se zadovoljila površna percepcija „čvrste ruke“ i javnog reda, sve alternativne mjere unaprijed otpadaju – ukazali su pritvorenici.
Ovakva praksa, cijene oni, direktno urušava pretpostavku nevinosti i pretvara pritvor iz izuzetne mjere u sredstvo političkog i populističkog zadovoljstva.
- U starom Rimu vladari koji nijesu znali kako da pruže boljitak narodu imali su princip „hljeba i igara“. Danas je to u Crnoj Gori „hljeba i hapšenja“ – dodali su u pismu.
<h2>NEHUMANI USLOVI I UGROŽENO ZDRAVLJE</h2>
Oni su taksativno pobrojali nehumane uslove u kojima borave ističući da za to opravdanja nema.
- Istražni zatvor u Spužu ima projektovani kapacitet od oko 350 osoba, dok u praksi prima i preko 650 pritvorenika. Posljedice su drastične: sobe od 26 metara kvadratnih u kojima boravi od osam do 11 ljudi, metalni kreveti na dva ili tri nivoa (u zavisnosti od broja pritvorenika u sobi) i madraci stari godinama, puni grinja, stjenica i drugih insekata, buđi i fleka, bez redovne dezinfekcije i zamjene. Na zidovima soba vidljiva je vlaga – naveli su pritvorenici.
Kreveti, stolovi, stolice i police, prema njihovim navodima, zauzimaju više od polovine prostora u sobi, pa pritvorenicima ostaje svega osam-devet metara kvadratnih za kretanje.
- To znači manje od jednog kvadratnog metra slobodnog prostora po osobi, što je ispod svakog minimuma i standarda – istakli su u pismu.
Svaka soba, kako su kazali, ima jedan toalet površine oko metar kvadratni u kom se nalazi jedna vc šolja, a ispred se nalazi samo jedan lavabo koji se koristi za održavanje lične higijene, pranje suda, pranje veša.
- Mali prozori sa nepotrebnim velikim kavezima koji onemogućavaju adekvatan dotok svježeg vazduha, što u kombinaciji sa velikim brojem pušača znači da nepušači udišu dim 24 sata dnevno što dodatno ozbiljno ugrožava njihovo zdravlje. Posljedice su svakodnevne nervoze, glavobolje, otežano disanje, posebno za asmatičare – naglasili su u pismu.
Pravo na boravak na otvorenom se, kažu, faktički uskraćuje.
- Pritvorenici se izvode samo dva puta dnevno po 30 minuta, umjesto zakonski propisanih dva sata. Primjer nehumanih uslova jeste način na koji je Istražni zatvor preuredio prostor predviđen za boravak pritvorenika na otvorenom. Nekadašnji veliki zajednički krug za šetnju podijeljen je na osam manjih prostora, visoko ograđenih betonskim zidovima. Umjesto da služe svrsi, obezbjeđivanju zraka i boravka na otvorenom, on je najsličniji otvorenim kazamatima – ističu pritvorenici.
U ljetnjim mjesecima ti prostori se, kažu oni, pretvaraju u svojevrsne betonske pećnice, bez hlada - dok se u kišnim periodima pretvaraju u poplavljene bare u kojima se često izliva kanalizaciona mreža.&nbsp;
- Time pritvorenici bivaju izloženi štetnom mirisu fekalija, što predstavlja direktnu prijetnju njihovom zdravlju. Na tako skučen i neadekvatan prostor istovremeno se izvodi veliki broj pritvorenika, što dodatno pogoršava situaciju i krši elementarne standarde koji garantuju pravo na human tretman – naveli su oni.
Prirodna svjetlost ne može, tvrde oni, da prodre u sobe zbog visokih zidova i prozora na kojima su i pored rešetki montirane bespotrebne sitne mreže, a za posljedicu imaju veliki broj pritvorenika sa oštećenjem vida.&nbsp;
Upozoravaju i da korišćenje psihoaktivnih ljekova za smirenje i spavanje dostiže nivo epidemije jer pritvorena lica nemaju drugog načina se bore sa uslovima u kojima borave.
- Često dolazi do agresije, samopovrijeđivanja i samoubistva. Problemi zatvorenika se ne mogu i ne smiju rješavati tabletama – dodaju oni.
Veći dio komandira i nadzornika, prema njihovim riječima, ima razumijevanja prema pritvorenim licima, jer su i oni svjesni koliko su uslovi za pritvorenike nehumani i neuslovni.
- Trude se da, koliko je to moguće, olakšaju život pritvorenima u skladu sa objektivnim mogućnostima – dodaju oni.
Ovo, kažu, nijesu samo loši, već po svim međunarodnim standardima nehumani i degradirajući uslovi.
- Oni predstavljaju kršenje člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji zabranjuje nečovječno i ponižavajuće postupanje. Današnja praksa se u suštini svodi na poruku da pritvorenici nijesu ljudi i zato ne zaslužuju dostojanstvene uslove. Takav odnos nije samo moralno neprihvatljiv, već poništava smisao prava i pravde, a sama država šalje signal da joj zakoni i međunarodne obaveze ništa ne znače – decidni su privorenici.
Zdravstvena ugroženost pritvorenika svjesno se, smatraju oni, zanemaruje, a nehigijenski uslovi opravdavaju se ćutanjem.
- Poruka je jasna: ako se razbole ili pretrpe trajne posljedice nikoga nije briga, jer oni više nijesu ljudi, već su samo „slučajevi“. Takva praksa je oblik institucionalnog ponižavanja, otvoreno suprotna Ustavu Crne Gore, Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i osnovnim evropskim vrijednostima kojima država teži – navode pritvorenici.
<h2>INDICIJE BEZ DOKAZA</h2>
Ukazujući na pravnu i sistemsku zloupotrebu pritvora oni su kazali da se optužni akti nerijetko zasnivaju na pretpostavkama, indicijama i neprovjerenim navodima bez čvrstih dokaza.
- Sudovi, umjesto da kritički cijene prijedloge tužilaštva, olako prihvataju i produžavaju pritvor. Pojedini zvaničnici rješenje prenatrpanosti zatvora vide u proširenju kapaciteta i gradnji novih objekata, dok se pravi problem krije u odlukama istražnih sudija koje, pod pritiscima, uvijek idu u korist tužilaštva – podvukli su oni.
Dodali su da mediji, često na osnovu „curenja“ informacija iz tužilaštva ili policije, unaprijed oblikuju percepciju krivice u javnosti, stvarajući pritisak na sudije.
- Pritvor postaje instrument kontrole javnog mišljenja, a ne zakonski utemeljena mjera – dodali su oni.
Ne žele, kažu, da vjeruju da je Crna Gora postala policijska država i rob pojedinih političara kojima su hapšenja i pritvaranja postala jedini „uspjeh“ koji mogu prikazati preko svojih odabranih medija.
- Sudije moraju ostati nezavisne i imune na politički pritisak, bez obzira od koga on dolazi. Njihova dužnost je da donose odluke isključivo na temelju zakona i dokaza, a ne prema željama ili interesima vlasti, režima ili javnog mnijenja. U teškim vremenima, kada se na njih vrši otvoren ili prikriven pritisak, jedino dostojanstvene, časne i hrabre sudije ostaju vjerne svojoj zakletvi i pravdi. Onaj ko popusti pod pritiskom i odstupi od zakona čini nezakonito djelo, gubi sopstveni integritet i izdaje povjerenje građana – naveli su pritvorenici.
Sudijska funkcija, kako su podvukli, nije privilegija, već obaveza - a obaveza, kako su kazali, zahtijeva da se pravda štiti bez kompromisa.
- Crna Gora, kao država koja teži članstvu u Evropskoj uniji, ne može sebi dozvoliti da pritvor postane paravan za populizam i instrument političkog pritiska. Zadržavanje lica u nehumanim uslovima, bez realnog pravnog razloga i bez prihvatanja jemstva, predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava i udar na integritet pravosuđa – naveli su pritvorenici.
Oni su predsjednika države, premijera, predsjednika Skupštine, Advokatsku komoru i nevladin sektor pozvali da hitno reaguju - ne da bi se, kako su kazali, pritvorenima činila usluga - već da bi se pokazalo da Crna Gora poštuje pravo, pravdu i ljudsko dostojanstvo.
- Očekujemo da se u rješavanje ove situacije uključe nevladine organizacije, pravnici, advokatske komore i svi pojedinci i institucije kojima su pravda, zakon i ljudsko dostojanstvo neprikosnoveni principi. Duboko poštujemo rad organizacija koje se bore za dobrobit i zaštitu životinja, jer s pravom se kaže: „Pas je čovjekov najbolji prijatelj“. Međutim, nedopustivo je da u društvu koje teži evropskim vrijednostima „čovjek čovjeku postane vuk“ i da se ljudska bića drže u uslovima gorim od onih koje obezbjeđujemo životinjama u azilima – naglasili su pritvorenici.
Ljudsko dostojanstvo nije, dodaju oni, milostinja.
- Ono je neotuđivo pravo koje niko ne smije ugroziti. Jer, kako stoji u Svetom pismu: „Što god učiniste jednom od ove moje najmanje braće, meni učiniste“ (Matej 25:40) – zaključili su pritvorenici.

Otvoreno pismo iz Spuža: Crna Gora ne može dozvoliti da pritvor postane paravan za populizam i instrument političkog pritiska

Službenici spuškog zatvora spriječili su suprugu Ivana Delića, Andrijanu Mitrović Delić, da tom pritvoreniku unese i doda nož.
To je Vijestima rečeno nezvanično iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), odakle su kazali da je nož pronađen u stvarima donijetim tom Budvaninu.
Delić (55) je zajedno sa Podgoričaninom Aleksandrom Kekovićem izručen krajem maja Crnoj Gori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, gdje su njih dvojica i uhapšeni sredinom maja.
Za Delićem je crnogorska policija tragala od jula prošle godine zbog optužbi da je dio kriminalne grupe Vasa Ulića i Radoja Zvicera, koja je razbijena u velikoj međunarodnoj akciji “General”.

Supruga Ivana Delića pokušala da u zatvor unese nož

Pritvorenici Istražnog zatvora u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu, ponovo najavljuju štrajk glađu, u dopisu koji su dostavili preko advokata Nikole Tomkovića.
- Pritvorenici spuškog zatvora obavještavaju javnost i Komitet za za prevenciju torture i nečovječnog postupanja (CPT), preko advokata Nikole Tomkovića, da sporazumi koji su bili postignuti poslije najave generalnog štrajka od prije nekoliko mjeseci, koje je predvodio predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović sa prisutnim predstavnicima Ministarstva pravde, nijesu sprovedeni u djelo, već naprotiv, situacija je još teža i gora nego ranije - naveli su oni.
Zbog prenatrpanosti zatvora, šetnje koje su zakonom predviđene dva puta dnevno po jedan sat - sada, kažu, traju dva puta po 30 minuta u toku dana.
- U jesenjem i zimskom periodu, prostor predviđen za šetnju i boravak na svježen vazduhu nije moguće koristiti zbog starosti zatvorske zgrade i nefunkcionalnosti otvora za atmosfersku kanalizaciju, zbog čega dolazi do izlivanja fekalija i poplava - istakli su oni.
Kažu da zbog prenatrpanosti kapaciteta porodice pritvorenika čekaju po tri do četiri sata kako bi došli u posjetu na temperaturi od plus 40 stepeni.
- Dječje posjete se vrše u prostoriji od 20 kvadrata po 30 minuta, a istovremeno borave i po četiri porodice. U tim uslovima nema nikakve privatnosti, ni prostora da se sjedne i popriča sa maloljetnom djecom koja se zbog tim nehumanih uslova osjećaju vrlo neprijatno - naveli su u pritvorenici dopisu.
Advokati, kažu, zbog velikog broja pritvorenika i njihovog razdvajanja zbog sprečavanja sukoba, nekada čekaju po dva-tri sata da bi razgovarali sa klijentom a nekada zbog prevelike gužve odustanu i ne obave posjetu klijentu.
- Zdravstvena služba nema ljekove koji su prepišu pritvorenicima nego porodice moraju da ih kupuju od svojih sredstava, a ukoliko pritvorenici i njihove porodice nemaju finansijske mogućnosti pritvorenici su prepušteni sami sebi - dodali su pritvorenici.
U sobama se, kažu, dešava da pritvorena lica spavaju i na podu zbog prenatrpanosti.
- A što se tiče inventara i tehnike, ukoliko niste u finansijskoj mogućnosti da iste obezbijedite-kupite, ostaje samo krevet u sobi - dodaju u dopisu.
Takođe, navode da zbog velike prenatrpanosti i kapaciteta kuhinje u posljednje vrijeme nemaju ni mogućnost spremanja posne hrane u vrijeme posta, te da se umjesto toga nude konzerve ribe i ništa više.
- U kantini nema kapaciteta da stanu namirnice za sve pritvorenike, tako da prilikom podjele namirnica dosta pritvorenika ostane bez pola naručenih artikala, a voće i povrće koje stiže je vidno niže klase - naveli su pritvorenici.
Kao glavne krivce za ovakvo stanje vide sudove koji, kako su kazali, određuju pritvor i ne puštaju ljude da se brane sa slobode, kao i Ministarstvo pravde koje je i nadležno za zatvor u Spužu.
U dopisu su apelovali na Advokatsku komoru da podrži njihove zahtjeve, te da sredinom septembra pritvorenici i advokati zajedno stupe u generalni štrajk.
- Štrajk bi se odnosio da se ni pritvorenici ni advokati ne pojavljuju na ročišta - naveli su oni.
Očito je, cijene oni, na snazi nepoštovanje ljudskih prava i kršenje Ustava Crne Gore, kao i kršenje prava po Evropskom sudu za ljudska prava.
- Smatramo da se radi o samovolji pojedinaca u vrhu pravosuđa povezanih sa bivšim režimom i uz političku podršku nove vlasti koja je sve ali nije demokratska - zaključuje se u saopštenju pritvorenika u Spužu koje su proslijedili preko advokata Nikole Tomkovića.

Pritvorenici u Spužu ponovo najavljuju generalni štrajk: Situacija je još teža i gora nego ranije

U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) smatraju da na njima ne bi bila odgovornost ako bi došlo do fatalnih posljedica zbog činjenice da bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić, čije je zdravlje ozbiljno ugroženo, ne uzima terapiju za liječenje hronične bolesti koja je zbog toga uznapredovala.
- U konkretnom slučaju ne bi bila riječ o odgovornosti Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, već pacijenta koji odbija da uzima propisanu terapiju - poručili su oni u odgovoru na pitanje Antene M.
Bivši glavni specijalni tužilac odbija da prima terapiju od zatvorskog ljekara i tehničara i insistira na liječenju na klinici i kod ljekara u koje ima povjerenje. On sumnja da bi medicinska terapija koju bi primao u UIKS mogla biti iskorišćena za konačan obračun sa njim ili da ga onesposobi za koncentrisano iznošenje odbrane u sudnici.&nbsp;
Tragom zabrinjavajućih informacija, čiju je tačnost Anteni M potvrdila i Katnićeva porodica, taj medij obratio su se juče UIKS i Višem sudu u Podgorici u namjeri da saznaju je li striktna primjena rigidnih propisa za njih važnija od zdravlja čovjeka koji gotovo 15 mjeseci zatvoren u Spužu.&nbsp;
- Da li će uprava UIKS insistirati na protokolu koji propisuje da zatvorenik može dobiti terapiju samo od zatvorskog ljekara i tehničara i time dodatno dovesti u opasnost zdravlje i goli život Milivoja Katnića ili će uvažiti okolnost da bivši GST nema povjerenja u njih i pronaći način koji bi omogućio da Katnić počne da uzima terapiju uz neki vid institucionalne kontrole - pitanje je Antene M.
U UIKS-u su naveli da na prava zatvorenika i pritvorenika, u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zaštite u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, se primjenjuje zakon kojim se uređuju prava pacijenata.
- Unutar Uprave za izvršenje krivičnih sankcija obezbjeđeni su svi potrebni uslovi za adekvatno pružanje zdravstvene zaštite, uključujući prostor, medicinsku opremu i stručni kadar, a u skladu sa propisima kojima se reguliše zdravstvena zaštita. Kada je priroda zdravstvenog problema takva da se adekvatna zdravstvena zaštita ne može pružiti unutar UlKS-a, pritvorenici i zatvorenici se upućuju u javne zdravstvene ustanove, opšte i specijalizovane bolnice, a pri čemu UIKS ostvaruje kontinuiranu saradnju sa zdravstvenim institucijama radi obezbjeđivanja adekvatne medicinske zaštite - naveli su oni.
U slučaju kada osoba iz određenog razloga odbija da uzima propisanu terapiju, onda se, kako su kazali, upozorava na moguće posljedice takvog postupanja.
- Odbijanje terapije se evidentira u propisanoj medicinskoj i službenoj dokumentaciji, a preduzimaju se i dalje odgovarajući koraci radi praćenja zdravstvenog stanja tog lica - istakli su u UIKS-u.
Odgovornost za posljedice koje mogu nastupiti u ovakvim slučajevima snosi, kako su kazali, lice lišeno slobode.
- A imajući u vidu da Uprava za izvršenje krivičnih sankcija ne može lice da primora na uzimanje terapije protiv njegove volje - naveli su oni.
U Višem sudu u Podgorici nijesu odgovorili na pitanja ovim povodom.
Milivoje Katnić je u pritvoru od aprila prošle godine, pod optužbom za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu položaja.
Sam Katnić a i brojni nezavisni intelektualci, organizacije i politički subjekti smatraju da je bivši glavni specijalni tužilac politički zatvorenik i žrtva osvete aktuelne vlasti zbog toga što je spriječio državni udar u Crnoj Gori, na dan izbora 2016.

UIKS: Katnić će biti kriv ako posljedice neuzimanja terapije budu fatalne, a ne mi

Podgoričanin Aris Turković, samo desetak dana nakon što ga je ranio Danilo Mandić, bratanić predsjednika Skupštine Andrije Mandića, poslat je u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) radi izdržavanja kazne na koju je osuđen zbog nasilničkog ponašanja koje je ranije počinio, piše Pobjeda.
Prema saznanjima tog medija, Turković je osuđen na šest mjeseci zatvora, a poziv za izdržavanje kazne dolazi nakon brojnih kontroverzi koje su pratile ranjavanje Turkovića i njegovog sugrađanina Darka Perovića. Turković je ranjen u noći između 18. i 19. aprila, a poziv od suda mu je uručen prije nekoliko dana.
- Simptomatično je da baš sada Turković odlazi u zatvor. Vidimo da on i Perović u svojim iskazima uporno pokušavaju da Mandića aboliraju krivice iako je on uhapšen zbog sumnje da je počinio pokušaj ubistva - navode Pobjedini izvori iz bezbjednosnog sektora.
Tvrde da je ovo očigledan pokušaj zataškavanja cijelog slučaja s obzirom na to da se radi o sinovcu predsjednika Skupštine, odranije poznatom policiji.
- Poziv za izdržavanje kazne uručen mu je baš sada da bi se događaj stavio „pod tepih“ i da on ne bi pričao da ga je ranio Mandić. Takođe, ovo je i pokušaj da se zaustavi pisanje medija kako ne bi mogli doći ni do Turkovića, a ni do prave istine - ustvrdio je sagovornik Pobjede.
Turković je u iskazu pred Višim državnim tužilaštvom kazao da se ne sjeća nijednog detalja događaja od 19. aprila u zoru kada je ranjen i da je povredu vidio tek kada se probudio kod kuće, ali da ne zna kako je nastala.
- U super sam odnosima i sa Perović Darkom i Mandić Danilom. Popili smo veliku količinu alkohola i meni je u jednom momentu pozlilo. Znam da je neko uzeo ključ od auta i da sam izašao iz lokala, a od tog trenutka se više ničega ne sjećam. Naredno čega se sjećam je da sam se probudio kući i osjetio bol u nozi - rekao je on pred tužiteljkom Jelenom Protić.
<h2>Istražuju motiv ranjavanja</h2>
Istražitelji još utvrđuju zbog čega je Mandić pucao na Darka Perovića i Arisa Turkovića u noći između subote i nedjelje u blizini raskrsnice Bulevara Ivana Crnojevića i Ulice Marka Miljanova i ispituju da li su imali sukob odranije.
Mandić i Perović su u istom periodu bili u zatvoru na izdržavanju kazni i tada nijesu bili u dobrim odnosima.
Perović najprije nije prijavio policiji napad, pa inspektori sumnjaju da su akteri incidenta pokušali sve da zataškaju. Međutim, kako se radi o povratniku i prvom čovjeku zaduženom za bezbjednost predsjednika Skupštine i njegovom sinovcu, to im nije pošlo za rukom.
Danilo Mandić je, inače, zaposlen u Skupštini Crne Gore po ugovoru o djelu i to kao savjetnik.
Tek četiri sata nakon događaja, Više državno tužilaštvo u Podgorici obaviješteno je o pokušaju ubistva Perovića i Turkovića, a onda se i sam Mandić pojavio u pratnji svog branioca, advokata Miroja Jovanovića u stanici policije i predao se.
Mandiću je zbog ovog incidenta koji se dogodio 20. aprila oko 3.40 časova, odlukom sudije za istragu Višeg suda, određen pritvor do 30 dana i poslat je u Istražni zatvor.
Interesantno je da je Danilo Mandić izašao iz zatvora početkom januara 2024. godine, gdje je služio kaznu za napad na službeno lice u vršenju službene radnje, a odmah nakon toga dobio je posao kod strica, kao lično obezbjeđenje.
Kako je Pobjedi potvrđeno iz Ministarstva pravde, Mandić je trebalo da napusti zatvor 2. februara 2024. godine, ali je mjesec ranije dobio pozitivno mišljenje jer je bio radno angažovan u Upravi za izvršenje sankcija zbog čega je pušten na slobodu.
On je prilikom pokušaja ubistva koristio službeno vozilo Skupštine Crne Gore i to džip „range rover“.
<h2>Sukob otpočeo u lokalu</h2>
Do sukoba je navodno došlo u lokalu, a nakon toga Mandić je čekao Perovića i Turkovića da izađu i pucao im u noge.
Policija je obaviještena o događaju i zatekla je Perovića koji je odbio da se legitimiše, da bi potom pobjegao i udario u betonske stubiće.
Inspektori su uočili povredu u predjelu desne potkoljenice i Perovića uputili na ukazivanje ljekarske pomoći u Klinički centar Crne Gore, gdje je testiranjem utvrđeno da je pozitivan na alkohol u koncentraciji od 0,66 g/kg, kao i na kokain.
Nakon testiranja, Perović je uhapšen zbog više počinjenih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima i Zakona o javnom redu i miru i kažnjen 3.450 eura.
<h2>Policija podnijela prijavu protiv Perovića</h2>
Podgorička policija podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv Darka Perovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo lažno prijavljivanje, sa namjerom da diskredituje policijske službenike i pokuša abolirati od krivične odgovornosti Mandića, koji je osumnjičen za teško ubistvo u pokušaju.
- Osumnjičeni D. P. je u svojstvu oštećenog lica u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Podgorica nedvosmisleno ukazao na izvršioca krivičnog djela D. M. da je isti kritičnom prilikom upotrijebio vatreno oružje u pravcu D. P, a usljed čega je zadobio tjelesne povrede, takođe navodeći činjenice i detalje iz samog događaja koji su jedino mogli biti poznati licu D. P. - naveli su ranije iz policije.
Oni dodaju da se osnovano sumnja da je Perović lažno prijavio policijske službenike u izjavi datoj pred tužiteljkom u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, koja se, dodaju, u bitnom razlikovala od izjave koju je dao pred službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, a kako bi motivisano i sračunato diskreditovao policijske službenike, lažno ih optužujući da je u policiji trpio prijetnje i ucjene da optuži lice D. M. za ranjavanje, dok je sa druge strane na ovaj način pokušao da abolira od krivične odgovornosti osumnjičeno lice na koje je prethodno ukazao.
- Takođe, osnovano se sumnja u istinitost datih navoda koje je D. P. u izjavi naveo pred Višim državnim tužilaštvom jer isti ne korespondiraju sa činjeničnim stanjem i realnim događajem sa lica mjesta i preduzetom radnjom izvršenja - naveli su ranije u saopštenju.
<h2>Mandić: Očekujem nezavisnu istragu, osim ako neko ne misli da ga treba strijeljati</h2>
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić prokomentarisao je nedavno slučaj pokušaja ubistva Podgoričana Darka Perovića i Arisa Turkovića zbog čega je osumnjičen njegov bratanić Danilo.
On je tvrdio da je o cijelom događaju obaviješten preko medija.
- Naravno, očekujem da istraga bude brza, temeljna i nezavisna, osim ako neko ne misli da ga treba strijeljati prije završetka postupka, a bilo bi dobro da ti i takvi to saopšte javno i na taj način sebe razobliče pred crnogorskom javnošću - rekao je Mandić.
Predsjednik Skupštine je dodao i da „prema zvaničnim informacijama dvije lakše povrijeđene osobe izričito tvrde da Danilo nije povezan sa nemilim događajem“ i da se, uprkos tome, on nalazi u Istražnom zatvoru.
- Ovo je neka nova Crna Gora i u njoj niko ne može biti izuzet od primjene zakonske kazne, pod uslovom da je istinski kriv - zaključio je Mandić ranije.

Turković poslat u zatvor da bi se Mandić abolirao krivice?

Zatvorenica Jelena Jovović, koja izdržava kaznu zbog ubistva djeteta, pretučena je 26. aprila u prostorijama Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), potvrđeno je Portalu ETV iz te ustanove.
Iz UIKS-a su obavijestili policiju i nadležno tužilaštvo o događaju, a za sada nije zvanično utvrđeno ko je nanio povrede Jovović. Kako nam je rečeno, pokrenuli su i odgovarajuće disciplinske postupke i preduzeli su mjere predostrožnosti prema zatvorenicama za koje postoji sumnja da su izvršili napad na Jovanović.
- U toku je sprovođenje istražnih radnji i mjera u cilju utvrđivanja svih okolnosti ovog događaja, poručili su iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija - kazali su našem portalu iz UIKS-a.
Jovović su pregledali službenici Sektora za zdravstvenu zaštitu, a zatim je sprovedena u Klinički centar Crne Gore gdje joj je, kako su kazali u UIKS-u, ukazana odgovarajuća medicinska njega.
Jelena Jovović osuđena je na 30 godina zatvora, a njen partner Nermin Šišić na 40 godina jer su 4. februara 2018. godine na smrt pretukli njenog petnaestomjesečnog sina koji je preminuo od težine zadobijenih povreda.
Petnaestomjesečna beba je istog dana primljena u Dječiju bolnicu u Podgorici bez znakova života, a ljekari nijesu uspjeli da je reanimiraju.

Tamara Klikovac

Jelena Jovović pretučena u UIKS-u, preduzete mjere predostrožnosti prema zatvorenicama osumnjičenima za napad

U Odjeljenju za maloljetnike Uprave za izvršenje krivični (UIKS) prošle godine se nalazilo između pet i sedam maloljetnika. To je pokazao Izvještaj o radu i stanju u oblastima iz nadležnsoti UIKS za 2024. godinu.
Sa maloljetnicima se svakodnevno obavlja savjetodavni razgovor u vezi tretmana resocijalizacije i eventualnih pogodnosti koje bi mogli da koriste ukoliko poštuju pravila.&nbsp;
U skladu sa Zakonom o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, za one kojima je izrečena mjera upućivanje u vaspitnu ustanovu zavodskog tipa svaka tri mjeseca dostavlja se izvještaj Centru za socijalnu rad kao i sudu koji je izrekao mjeru.
Izvještaj obuhvata informacije o tretmanu resocijalizacije maloljetnika, odnosno njegovom napretku i eventualni prijedlog za obustavu mjere ili zamjenu te mjere nekom drugom mjerom.
- Predstavnici stručne službe suda, odnosno sudija koji je izrekao mjeru obilaze maloljetnika u Odeljenju za maloljetnike, obavljaju razgovor sa njim kao i sa realizatorom tretmana fokusirajuci se, ne samo na program resocijalizacije, već i na uslove boravka. Na taj način se ostvaruje saradnja između suda koji je izrekao vaspitni mjeru i Uprave za izvršenje krivičnih sankcija gdje maloljetnik mjeru izvršava - navedeno je u Izvještaju.
Ukoliko je maloljetniku osim vaspitne mjere upućivanje u vaspitnu ustanovu zavodskog tipa izrečena u međuvremenu još jedna mjera npr. učesće u posebnim programima tretmana (koja se takođe izvršava u UIKS-u) osim redovnih izvještaja, o tome se sačinjava posebni izvještaj sa detaljnim osvrtom na ucešće u raznim psihološkim i kreativnim radionicama.
Kada je u pitanju obrazovanje, u Izvještaju UIKS-a je navedeno da su dva maloljetnika su učestvovala u radionicama opismenjavanja.&nbsp;
- Planom sportskih aktivnosti u Odjeljenju za maloljetnike u toku godine (svakog petka u mjesecu) održavaju se grupne sportske aktivnosti, dok se individualne aktivnosti realizuju svakodnevno. Aktivnosti koje su realizovane su takmičenja u stonom tenisu, fitnesu, basketu i sl. - navedeno je u Izvještaju.
Maloljetnicima su u posjetu osim članova porodice dolazili predstavnici Centra za socijalni rad i predstavnici Stručne službe Višeg suda u Podgorici.&nbsp;
T.K.

U UIKS-u prošle godine bilo sedam maloljetnika

U crnogorskim zatvorima prosječno je mjesečno radno angažovano oko 252 zatvorenika, od čega 237 osuđenika i 15 pritvorenika, pokazao je Izvještaj o radu i stanju u oblastima iz nadležnsoti Uprave za izvršenje krivičnih sankija (UIKS) za 2024. godinu.
Ova praksa se sprovodi u skladu sa Zakonom o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, sa ciljem resocijalizacije zatvorenika i održavanja stabilnosti unutar zatvorskog sistema.​
Zatvorenici su uključeni u različite radne aktivnosti, uključujući stolarske, bravarske, električarske, automehaničarske, krojačke i elektro radionice. Takođe, angažovani su na farmama, održavanju objekata, radu u kotlarnici, kuhinji, magacinu, zatvorskoj prodavnici, kao i na poslovima redara. Za svoj rad primaju naknadu u visini od najmanje 30 odsto minimalne neto zarade, a tokom godine isplaćeno je ukupno 319.455 eura, odnosno prosječno 26.621,25 eura mjesečno.​
U Odjeljenju za žene Zatvora za duge kazne, od 19 zatvorenica,11 je bilo radno angažovano na poslovima održavanja higijene, u vešeraju i krojačkoj radionici. Pored toga, četiri zatvorenice su učestvovale u izradi suvenira, pri čemu je u periodu od februara do aprila 2023. godine proizvedeno 49.223 suvenira u saradnji sa firmom “Milikić Company”.
Pritvorenici u Istražnom zatvoru Podgorica i Zatvoru Bijelo Polje takođe imaju mogućnost radnog angažovanja, uz odobrenje nadležnih sudskih organa i procjenu bezbjednosnih rizika. Oni su najčešće angažovani na poslovima održavanja higijene i podjele hrane, a povremeno i na građevinskim radovima. U prosjeku, mjesečno je radno angažovano 16 pritvorenika u Istražnom zatvoru Podgorica i 14 u Zatvoru Bijelo Polje.​
<h2>Redovne obuke</h2>
Ova praksa radnog angažovanja zatvorenika doprinosi njihovoj rehabilitaciji, sticanju radnih navika i vještina, te olakšava reintegraciju u društvo nakon odsluženja kazne.
U tom cilju redovno se organizuju i obuke zatvorenika, a prošle godine su realizovane one na poslovima proizvodnje, odnosno sklapanja nakita od bižuterije i preslikača za turističke suvenire., kao i za devet polaznika za poslove stolara i četiri za poslove zavarivača. &nbsp;
Takođe u okviru saradnje sa NVO Juventas obavljene &nbsp;obuke za 15 zatvorenika, od čega 12 zatvorenika osposobljeno za poslove pomoćnog radnika u kuhinji, dok su tri završila obuku za pomoćnog molera.
<h2>Iza rešetaka 203 stranih državljana</h2>
U UIKS-u je na kraju 2024. godine bio 1.191 zatvorenik, od kojih je 203 stranih državljana. Od ukupnog broja 544 je osuđenih (491 državljana Crne Gore i 53 stranih državljana) i 647 pritvorenika (497 državljana CG i 150 stranih državljana).
Tokom godine u sva četiri zatvora primljeno je 1.983, a otpušteno 1.889 uhapšenih.&nbsp;
Od ukupnog broja uhapšenih i sprovedenih u UIKS tokom prošle godine bilo je 405 stranih državljana (175 osuđenih i 230 pritvorenih osoba) i 1.578 državljana Crne Gore (846 osuđenih, 732 pritvorenih).
Među otpuštenima je bilo 380 stranaca (173 osuđenih i 207 pritvorenih) i 1.507 državljana Crne Gore (849 osuđenih i 658 pritvorenih).&nbsp;

Od izrade suvenira do moleraja i kuhinje: Mjesečno uposleno 250 zatvorenika, za godinu zaradili 320.000 eura

Od 580 pritvorenika, koliko ih je u Crnoj Gori bilo 15. novembra ove godine, u Istražnom zatvoru u Podgorici nalazi se njih 406 - 54 više od predviđenih smještajnih kapaciteta.&nbsp;
To je pokazala Analizi stanja postojećih prostornih kapaciteta u Istražnom zatvoru Podgorica sa prijedlozima mjera koje imaju za cilj poboljšanje uslova boravka pritvorenih lica.
Iz Istražnog zatvora Podgorica je u posebni dio Zatvora za kratke kazne premješteno 130 pritvorenika koji su odvojeni od osuđenika. Njih 44 premješteno je u pritvorsku jedinicu Zatvora Bijelo Polje, u kojoj se nalazi i 101 osoba kojoj su nadležni sudovi iz sjeverne regije odredili pritvor.
Kako bi se unaprijedili uslovi u Istražnom zatvoru Podgorica i obezbijedili adekvatni smještani kapaciteti ocijenjeno je da je potrebno izgraditi posebni objekat predviđen za smještaj 200 pritvorenika koji se sumnjiče za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala, uz povećan nivo bezbjednosti koji je u postojećim uslovima teško omogućiti.
- Izgradnjom novog objekta pritvorske jedinice u kompleksu Uprave obezbijediće se prvenstveno unapređenje nivoa bezbjednosti, uslova boravka lica lišenih slobode, uslova rada zaposlenih u pritvorskim jedinicama, prava pritvorenih lica, veća dostupnost kulturno sportskim aktivnostima, boravak na otvorenom prostoru, veća mogućnost radnog angažovanja pritvorenih, što će sa druge strane uticati na smanjenje nasilja među pritvorenicima, kao i trenda donošenja negativnih odluka kojim se utvrđuje da je država Crna Gora postupila suprotno članu 3 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda - konstatuje se u analizi koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
<h2>Više pritvorenika - veći problemi</h2>
U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u kontinuitetu ukazuju na manjak smještajnih kapaciteta u podgoričkom Istražnom zatvoru. Preduzeto je više aktivnosti u pravcu rješavanja ovog problema, međutim, rast broja pritvorenika u Crnoj Gori koji se ove godine kreće između 550 i 600, dodatno komplikuje situaciju.
Poređenja radi, tokom 2022. godine broj pritvorenika u Crnoj Gori kretao se između 370 do 400, a 2023. godine između 420 do 460.&nbsp;
Ranijim izmještanjem ambulanti Sektora za zdravstvenu u novoizgradeđeni objekat, smještajni kapaciteti u Istražnom zatvoru Podgorica povećani su za 60 mjesta.&nbsp;
- Međutim, imajuću u vidu broj pritvorenih lica, u dužem vremenskom periodu prisutan je i jasno izražen problem prenaseljenosti smještajnih kapaciteta u Istražnom zatvoru Podgorica, a i koji je prepoznat i od strane relevantnih domaćih i međunarodnih organizacija – navedeno je u analizi koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
Po odobrenju nadležnog suda od polovine 2022. godine određeni broj pritvorenika nalazi se u dijelu Zatvora za kratke kazne i u pritvorskoj jedinici Zatvora Bijelo Polje.
Cilj je smanjenje bezbjednosnih rizika, prijetnji i drugih izazova. Međutim, s druge strane ovakvim rastećenjem, upozorava se u analizi, znatno se opterećuju smještajni kapaciteti ostalih zatvorskih jedinica i dodatno usložnjavaju aktivnosti službenika obezbjeđenja, imajući u vidu razlike u načinu postupanja prema pritvorenicima u odnosu na postupanje prema osuđenim licima.
Dodatno komplikuje i to što u UIKS-u ima dosta pritvorenika koji se sumnjiče da su učestvovali u izvršenju istog krivičnog djela, a po Zakoniku o krivičnom postupku oni ne mogu da se nalaze u istoj prostoriji.
- U pritvorskoj jedinici Istražnog zatvora Podgorica smješten je veći broj lica koja su, prema podacima nadležnih službi, pripadnici suprotstavljenih organizovanih kriminalnih grupa - napominje se u analizi.
<h2>Veliki broj pritužbi</h2>
Takođe, konstatuje se da prenaseljenost za posljedicu ima ugrožavanje osnovnih ljudskih prava pritvorenih, zagarantovanih Ustavom, zakonom i potvrđenim međunarodnim dokumentima.&nbsp;
Kao posljedica se javlja i veliki broj pritužbi koji se odnosi na uslove u zatvoru i ugrožavanje prava koja im kao zatvorenicima pripadaju i to u pogledu smještaja, zdravstvene i higijensko tehničke zaštite, šetnje na otvorenom prostoru, radnog angažovanja i organizacije slobodnog vremena, ostvarivanja kontakta sa spoljnim svijetom.
- Takođe, prekobrojnost u Istražnom zatvoru uzrokuje loše materijalne i higijenske uslove što može uticati na pojavu zaraznih bolesti i ugroziti zdravlje pritvorenih lica, kao i povećati nasilje medu pritvorenicima - navedeno je u analizi.
Podsjeća se da je u Izvještaju o radu Zaštitnika ljudskih prava sloboda za 2020, 2021, 2022. i 2023. godinu ukazano da loši materijalni uslovi, uz prekobrojnost u sobama, zbirno rezultiraju ponižavajućim postupanjem u odnosu na pritvorenike, što je ustanovio i Evropski sud za ljudska prava.
- U Izvještaju Nacionalnog preventivnog mehanizma, s obzirom na klimatsko područje u kojem je smješten Istražni zatvor Podgorica, za koje je karakteristična velika vlažnost tokom zimskih mjeseci i visoke temperature u ljetnjim, zbog humanog postupanja treba nastojati da se obezbijedi minimum standarda za normalan boravak pritvorenih lica u sobama i samicama - dodaje se u dokumentu.
Zbog svega je u analizi ocijenjeno da je potrebno izgraditi poseban objekat za smještaj 200 pritvorenika koji se sumnjiče za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala.
&nbsp;

Gužva u Istražnom zatvoru: 54 pritvorenika više od predviđenog kapaciteta, rješenje gradnja novog objekta u sklopu UIKS-a

Američki Apelacioni sud je 30. avgusta presudio da su nezakonite mnoge carine koje je uveo američki predsjednik Donald Tramp.
Istovremeno je Sud dozvolio da carine ostanu na snazi do polovine oktobra, kako bi američki predsjednik imao dovoljno vremena "da se bori pred Vrhovnim sudom".
Ta presuda je potvrdila, nalaz nižeg suda, da je Tramp "prekoračio svoja ovlašćenja" korišćenjem vanrednih ekonomskih ovlašćenja za uvođenje širokog spektra carina, prenosi AFP.
Nakon objavljivanja presude Tramp je na svojoj platformi Truth Social, oštro kritikovao odluku Suda i najavio da će se boriti "uz pomoć Vrhovnog suda SAD“.
Apelacioni sud je "netačno rekao da naše tarife treba ukinuti, ali znaju da će Sjedinjene Američke Države na kraju pobijediti", rekao je Tramp.
Uoči objavljivanja presude zvaničnici Trampovog kabineta su saopštili da bi proglašenje carnina nezakonitim i njihovo blokiranje naštetilo vanjskoj politici SAD-a.
- Takva presuda bi ugrozila šire američke strateške interese kod kuće i u inostranstvu, vjerovatno bi dovela do odmazde i raskida dogovorenih sporazuma od strane stranih trgovinskih partnera- naveo je amarički ministar trgovine, Hauard Lutnik.
Carine administaracije SAD su 7. avgusta stupile na snagu, na uvoz iz desetina zemalja, u rasponu od 10 do 50 odsto.
To znači da će kompanije koje unose stranu robu u SAD morati da plaćaju poreze vladi, a stručnjaci kažu da bi te kompanije mogle prenijeti troškove na potrošače.
Među 90 zemalja svijeta, nove carine primjenjuju se i na zemlje Zapadnog Balkana.

Apelacioni sud SAD odlučio da su Trampove carine nezakonite

Saopštenje Demokratske partije socijalista o posljedicama 30. avgusta 2020. godine još jednom potvrđuje njihovu trajnu samoobmanu i političku dezorijentisanost, poručili su iz Pokreta Evropa Sad i poručili da su građani tada srušili hibridni režim, koji je Crnu Goru držao u ekonomskoj bijedi i političkom mraku.&nbsp;
- Danas na optuženičkoj klupi za najteža krivična djela sjede dugogodišnji funkcioneri i saradnici DPS-a: direktori ključnih institucija, rukovodioci Uprave policije, specijalni državni tužilac, predsjednica Vrhovnog suda, najviši policijski zvaničnici i ministri. To je najbolja potvrda suštine njihove vladavine – spregom vlasti i kriminala zarobili su državu i pretvorili je u privatni plijen- kazali su iz PES-a.
 
Ističu da, iako Pokret Evropa sad! postoji svega tri godine, izborom 44. Vlade stabilizovali su društvene prilike i postavili okvir za ispunjenje izborne volje koja je bila jasno izražena još 30. avgusta 2020. Podsjećaju DPS da su rezultati njihove vladavine bili: minimalna penzija od 147 eura, prosječna od 290, minimalna plata od 222 eura i prosječna od 530 eura, uz javni dug od preko 105% BDP-a.
 
- Danas su prosječna plata preko 1000 eura, penzija 550 eura, a dug sveden na 56% BDP-a. Nezaposlenost je na istorijskom minimumu, a pokušaji ostataka propagandne mašinerije DPS-a da ove činjenice umanje pozivanjem na globalnu inflaciju – samo su još jedan dokaz njihove nemoći i političke neiskrenosti- poručili su iz PES-a.
 
Iz Pokreta Evropa Sad naglašavaju da nasljeđe DPS-a nije bilo samo ekonomska devastacija.&nbsp;
- Oni su Crnu Goru ostavili u statusu hibridnog režima, sa partijskim institucijama, zatvorenim fabrikama i zastrašenim medijima. Danas se država nalazi među demokratijama sa nedostacima, sloboda medija skočila je sa 105. na 37. mjesto, a najviši državni zvaničnici koji su personifikovali spregu sa kriminalom sada su u pritvoru. Upravo to pokazuje razliku između sistema koji su oni gradili i reformske politike koja se danas sprovod- poručili su.
 
Organizovani kriminal, dodaju, simbol DPS-ove vlasti, konačno se procesuira.&nbsp;
- Reforme u pravosuđu omogućile su dobijanje IBAR-a, dok je DPS za osam godina zatvorio samo tri pregovaračka poglavlja. Nasuprot tome, 44. Vlada već je zatvorila četiri i stvorila uslove da sva poglavlja budu zatvorena u narednih godinu i po dana- zaključuju iz PES-a.

PES: Građani su prije pet godina srušili hibridni režim i spriječili ekonomski i demokratski sunovrat

Bivši predsjednik ukrajinskog parlamenta Andrij Parubij ubijen je iz vatrenog oružja u zapadnom gradu Lavovu 30. avgusta, potvrdio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Pucnjava se dogodila oko podneva u ulici Jefremova, u blizini Parubijeve rezidencije, prema izvještaju Ukrajinskog servisa Radija Slobodna Evropa &nbsp;s mjesta događaja. Policija je potvrdila da je bivši zastupnik preminuo od zadobijenih povreda. Napadač je i dalje na slobodi.
Ukrajinsko državno tužilaštvo objavilo je da je pokrenuta istraga ubistva i da se napadač traži zbog "namjernog ubistva" ovog poznatog 54-godišnjeg političara.
Vlasti su na mjestu zločina pronašle osam čaura. Izvori su novinarima rekli da je napadač bio obučen kao kurir dostavne službe i da je s mjesta događaja pobjegao na električnom biciklu.
Zelenski je izrazio saučešće Parubijevoj porodici i obećao sva sredstva za istragu.
Parubij je bio istaknuta politička ličnost i ključni učesnik u Ukrajinskoj revoluciji dostojanstva 2013-2014, poznatoj i kao Majdanska revolucija. Obavljao je funkciju predsjedavajućeg Vrhovne rade, ukrajinskog parlamenta, od 2016. do 2019. godine.
Osim toga, bio je sekretar Ukrajinskog vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu od februara do augusta 2014. godine, kritičnog perioda kada su počele borbe na istoku Ukrajine i kada je Rusija anektirala poluostrvo Krim.

Ubijen nekadašnji šef ukrajinskog parlamenta Andrij Parubij

Prvo izdanje Art Festivala DVA SUNCA uspješno je završeno u Šavniku, nakon trodnevnog programa koji je od 27. do 29. avgusta na sedam festivalskih lokacija okupio brojne umjetnike, publiku i lokalnu zajednicu pretvorivši Šavnik i njegovu okolinu u jedinstvenu pozornicu i galeriju na otvorenom, saopštili su organizatori.
 
- Tokom tri dana, svi programski segmenti festivala uspješno su realizovani – od radionica i art terapija, preko muzičkih i filmskih večeri, do vizuelnih instalacija i izložbi. U kreiranje događaja aktivno su se uključili ne samo organizatori i lokalna samouprava, već i lokalna zajednica, koja je svojim učešćem i podrškom doprinijela posebnoj energiji i atmosferi festivala- navodi se u saopštenju.
 
Festival je počeo kreativnim radionicama koje su vodili profesori Fakulteta vizuelnih umjetnosti Marija Džoganović, Iva Đurović, Marko Gošović i Balša Gobović, uz segment Artists Talks, posvećen aktuelnim temama u umjetnosti. Prvi dan je završen uz radionice disanja i energični Higher Sense party – Andrea Nox i The Founder, DJ događaj &nbsp;u Gnijezdu pod otvorenim nebom.
 
- Poseban doživljaj drugog dana bio je koncert u svitanje pored Pošćenskih jezera, gdje su nastupili svjetski priznati gitaristi Srđan Bulatović i Darko Nikčević, dok su tokom dana održane radionice pravljenja hljeba, Marija Džoganović i izrade tepiha, Marija Vujović, kao i razgovor sa književnicom i aktivistkinjom Minjom Mardjonović. Večernji program donio je open air filmske projekcije i vizuelne instalacije, a nakon toga na gradskom trgu nastupili su rok sastav Parampaščad, bend Anje Zagorac i DJ Rayo Positive Crew- kazali su iz organizacije.
 
Grad je dodatno obogaćen i radovima selektovanih umjetnika: muralom Marije Šoln, instalacijom Sofie Albee, radovima Teodore Nešković, izložbom Arlinde Dushaj, vizuelnim projekcijama Milice Komlenić Vukić, Edina Ćeranića i Maše Ratknić, te radovima studenata FVU kod profesora Nikole Simanića. Ovi radovi transformisali su Šavnik u prostor susreta savremene umjetnosti i prirode, ostavljajući trajne tragove u zajednici.
Posljednji dan festivala obilježile su završne radionice i prezentacije radova nastalih tokom trodnevnog procesa stvaralaštva i druženja.
Organizatori ističu da je Art Festival DVA SUNCA naišao na sjajan odziv umjetnika &nbsp;iz Crne gore, regiona i Evrope, ali i publike i zajednice, te da su poruke podrške i pozitivne reakcije potvrda da je Šavnik dobio festival sa velikim potencijalom da preraste u tradiciju.&nbsp;
Art Festival DVA SUNCA organizovali su NVU Art 365, Centar za kulturu Šavnik i Fakultet vizuelnih umjetnosti Univerziteta Mediteran, uz podršku Opštine Šavnik, Ministarstva kulture i medija Crne Gore i Prava autora muzike – PAM CG.

U Šavniku zasijala dva sunca – uspješno završeno prvo izdanje Art Festivala

U stalnom praćenju i nadzoru srpskih kriminalaca Veljka Belivuka i Marka Miljkovića koji su boravili u Crnoj Gori od 17. do 29. januara 2021. godine učestvovalo je više od 100 policijskih službenika iz različitih organizacionih jedinica – potvrđeno je Portalu ETV i Televiziji E iz više izvora iz bezbjednosnog sektora.&nbsp; Od ulaska u našu državu do časa kada su je napustili, crnogorska policija je bila u svakodnevnom kontaktu sa kolegama iz Srbije što nedvosmisleno ukazuje da se radilo o - međunarodnoj akciji. <h2>KONSTRUKCIJA OPTUŽNICE</h2> Međutim, u optužnici protiv nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, tužilac Miloš Šoškić – bez dokaznog osnova i bilo kakve pravne argumentacije - tvrdi da je upravo Lazović naredio skidanje zabrane ulaska srpskih kriminalaca u Crnu Goru, čime je zloupotrijebio položaj u korist organizovane kavačke kriminalne grupe. &nbsp; Podaci i svjedočenja policijskih funkcionera koji su bili upućeni u akciju nedvosmisleno govore da je to bila sinhronizovana operacija Uprave policije Crne Gore i Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.&nbsp; Na čemu onda tužilac Miloš Šoškić temelji optužbe i kako je Viši sud uopšte potvrdio optužnicu? Teško je utvrditi ili pronaći pravne razloge. Da li će se nakon svega istraživati postupanje Specijalnog dravnog tužilaštva, za sada nije poznato.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  <h2>PODACI O DOLASKU</h2> Izvjesno je, međutim, da je optužnica pisana tendenciozno, sa unaprijed određenom krivicom.&nbsp; U prilog toj tvrdnji govori i višemjesečno novinarsko istraživanje koje otkriva začuđujući podatak: niko od oficira Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije koji su pomenuti kao učesnici akcije praćenja Belivuka i Miljkovića nije pozvan da svjedoči o ovim okolnostima?!&nbsp; Upravo je 16. januara 2021. godine načelnik Policijske uprave za grad Beograd Veselin Milić obavijestio kolegu, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića da će sljedećeg dana u Crnu Goru stići dvije &nbsp;službama bezbjednosti poznate osobe, Miljković i Belivuk, te da će sletjeti na aerodrom u Tivtu. Milić je saopštio precizne podatke o vremenu dolaska i broju leta.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071619078_dc718d5de1c1d1c9ae27af8a30b6afe4cbe9b643dffa542d2119c808f070cec3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071619078_dc718d5de1c1d1c9ae27af8a30b6afe4cbe9b643dffa542d2119c808f070cec3" data-rendition-name="original" width="1918" height="1076" loading="lazy" alt="Milovan Pavićević"> <figcaption>PROFESIONALAC BEZ ZAŠTITE: Pavićević dva puta bio na meti pripadnika organizovanog kriminala(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Sektor za borbu protiv kriminala Uprave policije je i prije te obavijesti intezivno sarađivao sa kolegama iz službe za borbu protiv organizovanog kriminala UKP MUP Srbije. U razmjeni informacija odlučeno je da se Belivuk i Miljković prate s obzirom na njihove kontakte u Srbiji i Crnoj Gori i dokumentuju njihov aktivnosti. Informacije su razmjenjivanje operativno na dnevnom nivou u cilju blagovremeno postupanja policije u Crnoj Gori ali i preko kancelarije Interpola u Podgorici i Beogradu. Kontakt u akciji ispred SBPOK u Srbiji bio je Nevenko Marić - objašnjavaju naši sagovornici iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova.&nbsp; Pavićević je informacije od Milića proslijedio Miloradu Žižiću tadašnjem načelniku Odsjeka za borbu protiv teškog i organizovanog kriminala, koji je bio nadležan za postupanje u ovakvim slučajevima.&nbsp; Nakon dobijenih informacija, Žižić je kontaktirao Gorana Banićevića - tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi - koji je uključio policiju iz tog grada, zatim Tivta i Kotora obavijestivši ih da će na njihovoj teritoriji boraviti Belivuk i Miljković. Oni su odmah nakon slijetanja dovedeni u Odjeljenje bezbjednosti Kotor na informativni razgovor i uzimanje DNK.&nbsp; Zanimljivo, nakon što su u procesu protiv Zorana Lazovića istinito svjedočili, Milovan Pavićević i Milorad Žižić našli su se na udaru tobožnjeg vetinga koji sprovode Demokrate Alekse Bečića.&nbsp; Da li je to slučajnost ili planirana osveta protiv Pavićevića i Žižića jer su govorili istinu?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418190432_76b7882520ce9f5552feafca2406a5e4fc292e7a8042eedb8116a894eb697f4e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250418190432_76b7882520ce9f5552feafca2406a5e4fc292e7a8042eedb8116a894eb697f4e" data-rendition-name="original" width="723" height="382" loading="lazy" alt="NA SPISKU NEPOŽELJNIH: Milorad Žižić"> <figcaption>NA SPISKU NEPOŽELJNIH: Milorad Žižić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>ISTRAŽNI TIM I SPREČAVANJE LIKVIDACIJE</h2> A, možda je krivica Lazovića i crnogorske policije što je tog januara 2021. godine – upravo zahvaljujući stalnom nadzoru i operativnim akcijama – spriječena likvidacija Belivuka i Miljkovića, očito planirana da se obavi na crnogorskoj teritoriji.&nbsp; Takve motive nagovještavaju podaci do kojih je došla istraživačka ekipa Portala ETV i Televizije E. Naime, u toku akcije inspektori kriminalističke policije Centra bezbjednosti Podgorica i njihove kolege iz Sektora za borbu protiv kriminala došli su do konkretnih operativnih podataka da je već pripremljena grupa koja treba da likvidira Belivuka i Miljkovića.&nbsp; Inspektori su, prema informacijama Televizije E i Portala ETV, dobili insajderske podatke iz same grupe koja je trebalo da izvrši likvidacije. Policija je znala ko učestvuje u priprema ubistva, ko je organizator, gdje se nalaze štek stanovi u Podgorici i Tivtu, koja vozila i motori će se koristiti za izvršenje krivičnih djela i za bjekstvo, koje oružje će biti korišćeno i koliko će sve biti plaćeno.&nbsp; Plan škaljarske kriminalne grupe bio je da Belivuk i Miljković budu brutalno likvidirani na aerodromu u Tivtu koji je pod kontrolom i nadzorom policije. Na taj način Crna Gora bila bi prikazana kao nebezbjedna zemlja, a namjera je bila i da događaj poprimi elemente terorizma.&nbsp; Prema informacijama Televizije E i Portala ETV, za ubistvo Belivuka trebalo je da bude plaćeno 500.000, a za egzekuciju Miljkovića 200.000 eura. Upućeni izvori iz MUP-a i ANB-a kažu da je odmah formiran Specijalni istražni tim kojim je rukovodio specijalni tužilac Saša Čađenović, a u Upravi policije istragom je rukovodio Milorad Žižić - prvi saradnik Zorana Lazovića.&nbsp; Dvije godine od kako je ova akcije crnogorske policije i tužilaštva odrađena, tužilac Saša Čađenović našao se na udaru specijalnog tužioca Miloša Šoškića: u procesu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, uveden je – sa šest mjeseci zakašnjenja – kao treći član organizovane kriminalne grupe?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918150924_06c3bae1d23bdb8298fb7bc90df70e5588f9f25f63e47a13d98127d7e1a7859f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240918150924_06c3bae1d23bdb8298fb7bc90df70e5588f9f25f63e47a13d98127d7e1a7859f" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Saša Čađenović"> <figcaption>NAKNADNO UGURAN U OPTIIŽNICU: Saša Čađenović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  <h2>BROJNI SVJEDOCI AKCIJE</h2> Još neki detalji ukazuju da ima mnogo svjedoka koji mogu potvrditi novinarsko istraživanje - da je januara 2021. godine izvedena vrlo uspješna akcija, u saradnji crnogorske i srpske policije.&nbsp; Naime, u „akcionom timu“ su takođe bili inspektori Lazovićevog sektora - inspektori Centra bezbjednosti Podgorica koji su došli do insajderskih podataka iz grupe koja je planirala likvidacije. Više naših izvora navodi da su, osim dva inspektora koja su direktno sarađivali sa Žižićem, u međunarodnu operaciju bili uključeni i Srđan Korać, načelnik Jedinice za suzbijanje krvnih delikata, Aleksandra Saška Mihailović, načelnica jedinice za borbu protiv droga u Centru bezbjednosti Podgorica, kao i njihov rukovodilac Miloš Vučinić - pomoćnik načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. - Aleksandra Mihailović je u vrijeme Filipa Adžića, kao ministra unutrašnjih poslova, napredovala. Postavljena je za načelnicu odsjeka za borbu protiv droga za Crnu Goru. Vučinića je smijenio nekadašnji direktor Uprave policije Zoran Brđanin sa mješta šefa podgoričke kriminalističke policije, da bi u vrijeme Adžića bio postavljen za načelnika regionalnog centra bezbjednosti ,,Jug“ i bio nagrađen od ministra unutrašnjih poslova. Nedugo nakon toga Adžić ga upućuje u ambasadu Crne Gore u Sloveniji, sa sjedištem u Ljubljani, na mjesto oficira za vezu za poslove bezbjednosti gdje se trenutno i nalazi – objašnjavaju naši izvori. U akciji praćenja grupe koja je pripremila likvidacije, ali i u nadzoru Belivuka i Miljkovica, učestvovali su i službenici sektora kriminalističke policije Enisa Bakovića koji su bili zaduženi za sprovođenje mjera tajnog nadzora, praćenje, opservaciju osoba, vozila, kontakata i nedozvoljenih radnji.&nbsp; Uključena je bila Specijalna i Posebna jedinica, kao taktičke jedinice u cilju obezbjeđenja opšte sigurnosti na primorju, ali i prilikom hapšenja i pretresanja u samoj realizaciji međunarodne policijske akcije. O svim detaljima akcije upoznat je bio tadašnji v.d. direktora Uprave policije Vesko Damjanović koji trenutno obavlja poslove oficira za vezu u ambasadi Crne Gore u Srbiji, sa sjedištem u Beogradu. <h2>MJERE NADZORA I DOKAZI O AKCIJI</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250220180252_79e0fd788ab025a5f53c97a2f61d07413170befb1a35d9a7ddc10b55d60e298b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250220180252_79e0fd788ab025a5f53c97a2f61d07413170befb1a35d9a7ddc10b55d60e298b" data-rendition-name="original" width="1600" height="950" loading="lazy" alt="OPTUŽNICA PREPUNA MANJAKOVISTI: Optuženi Zoran Lazović, specijalni tužilac Miloš Šoškić"> <figcaption>OPTUŽNICA PREPUNA MANJAKOVISTI: Optuženi Zoran Lazović, specijalni tužilac Miloš Šoškić(Photo: Ilustracija: I.ABRAMOVIĆ)</figcaption> </figure>  Da je grupa koja je planirala likvidaciju Belivuka i Miljkovića bila na mjerama tajnog nadzora jasno proizilazi – čak iz optužnice Miloša Šoškića!&nbsp; U optužnisi se navodi da je Odsjek za specijalne istražne radnje koristio uređaj IMSI/ WIFI CATCHER (takozvani MC kečer) u Kotoru 20. i 21. januara. &nbsp; To je sredstvo nadzora koje se „kamuflira“ u baznu stanicu provajdera i na taj način se „prikači“ na ciljane brojeve telefona, koji nastavljaju da djeluju kao da se komikacija obavlja preko „regularne“ stanice. Na taj način se registruju i brojevi telefona, ali i snima sva komunikacija...&nbsp; I to je još jedan od dokaza o detaljnom praćenju dvojice srpskih kriminalaca koji su nakon Nove godine 2021. boravili u Crnoj Gori na poziv Radoja Zvicera. I nije to jedina koordinirana akcija crnogorske policije.&nbsp; Osim likvidacije Belivuka i Miljkovića u januaru 2021. godine, policijska ekipa Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Specijalnim državnim tužilaštvom na čijem je čelu bio Milivoje Katnić, spriječila je likvidaciju viskoranigiranog člana škaljarskog kriminalnog klana - Marka Ljubiše Kana, ali i jednog od vođa kavačana Slobodana Kašćelana. &nbsp; Iz svega proizilazi da je akcija praćenja Belivuka i Miljkovića bila sinhronizovana akcija policija dvije zemlje u koju su bili uključenin ogromi resursi ljudski i tehnički i kojom su rukovodili cijeli timovi.&nbsp; Zato je apsolutno nejasno što je zapravo tužilac Šoškić stavio na teret bivšem viskom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i na osnovu čega temelji svoje tvrdnje. <h2>&nbsp;„OSVETA SE SLUŽI HLADNA“</h2> Osim ako ne postoje – politički motivi. Ne treba zaboraviti: Milivoje Katnić kao glavni specijalni tužilac, Saša Čađenović kao zamjenik glavnog specijalnog tužioca i Zoran Lazović, istaknuti policijski funkcioner – bili su ključni ljudi u jednoj akciji koja je imala regionalni značaj.&nbsp; Oktobra 2016. godine upravo je Milivoje Katnić sa svojim prvim saradnikom Sašom Čađenovićem i Specijalnim policijskim odjeljenjem na čijem je čelu bio Dragan Radonjića, osujetio napad na crnogorske institucije 2016. godine, odnosno pukušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora.&nbsp; Među optuženim ,,zavjerenicima“ bili su Andrija Mandić i Milan Knežević. Prvostepenom presudom Vijeća Višeg suda kojim je predsjedavala sudija Suzana Mugoša dvojica političara osuđena su na po pet godina zatvora zbog učešča u akciji rusko-srpske grupe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250616140628_ee891ac5a4358f7dad90d1d07533de040ddc84195b77cc6866701d5c3dc2805e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250616140628_ee891ac5a4358f7dad90d1d07533de040ddc84195b77cc6866701d5c3dc2805e" data-rendition-name="original" width="1092" height="614" loading="lazy" alt="Milan Knežević i Andrtija Mandić"> <figcaption>"AVGUSTOVSKA REVOLUCIJA" DONIJELA SLOBODU: Milan Knežević i Andrija Mandić(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Samo šest mjeseci nakon „avgustovske revolucije“, februara 2021. godine, Apelacioni sud Crne Gore, preglasavanjem 2:1, ukinuo je presudu, kojom je 13 optuženih za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine osuđeno na skoro 70 godina zatvora.&nbsp; Prije trinaest mjeseci, 12. jula 2024. godine, simbolično dan prije Dana državnosti, Vijeće Višeg suda u Podgorici kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, u ponovljenom postupku oslobodilo optužbi Mandića i Kneževića, ali i sve prvostepeno osuđene, među njima i dvojicu agenata GRU-a Eduarada Šišmakova i Vladimira Popova.&nbsp; Andrija Mandić je danas na čelu Skupštine Crne Gore, Milan Knežević koalicioni partner i poslanik u crnogorskom parlamentu. Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić godinu i četiri mjeseca su u pritvoru, specijalni tužilac Saša Čađenović je u kućnom pritvoru, nakon što je 16 mjeseci proveo u Spužu.

U nadzoru Belivuka i Miljkovića učestvovalo više od 100 policajaca, a tužilac Šoškić optužuje Lazovića za zavjeru?!

Nekoliko država Evropske unije, kako je Portalu ETV saopštilo više izvora iz diplomatskih krugova u Briselu, priprema dokument koji će uputiti crnogorskom premijeru Milojku Spajiću kao ozbiljno upozorenje da briselska administracija gubi strpljenje i da će, ukoliko se Vlada Crne Gore ne uozbilji i pristupi hitnom ispunjavanju zadataka iz evropske agende, fokus evropskih integracija preusmjeriti na Albaniju i Moldaviju. - Do kraja godine Crna Gora će maksimalno zatvoriti još tri poglavlja, ali je, u ovom trenutku, čak i to upitno. Šanse da sva poglavlja budu zatvorena 2026. tako-reći više ne postoje – kažu naši sagovornici. &nbsp;&nbsp; &nbsp;GUBITAK POVJERENJA Kategorični su da Spajić gubi povjerenje evropskih partnera, a nakon silnih obećanja koja je dao, ali ih ne ispunjava. Ističu da je, pogotovo, Holandija zbog toga sve glasnija. - Situacija u zemlji se usložnjava na dnevom nivou, a Spajić ćuti, ne reaguje. Sve su češće ocjene u krugovima briselske administracije da je on odgovoran za unutrašnju krizu koja potresa Crnu Goru. Imao je širom otvorena vrata, ali nije ispunio očekivanja. U više navrata je upozoravan da je Vlada glomazna, da je nefunkcionalna, da je realizacija evropskih obaveza loša, da Vlada ne isporučuje rezultate, već probleme – naglašavaju naši izvori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7" data-rendition-name="original" width="920" height="613" loading="lazy" alt="European flags at the European Commission in Brussels"> <figcaption> SVE SNAŽNIJE PORUKE KRITIKE: Sjedište briselske administracije(Photo: JULIEN WARNAND)etv</figcaption> </figure>  Da Crna Gora proizvodi probleme pokazao je i slučaj ministra odbrane Dragana Krapovića koji je, iz njemu poznatih razloga, izradio značke specijalno za Školski brod „Jadran“, zbog kojeg su naša zemlja i Hrvatska u sporu, jer i jedna i druga polažu pravo na njega. Promovisao ih je krajem jula, a odmah je uslijedila žestoka reakcija susjedne zemlje, članice Evropske unije, koja je Podgorici uputila oštru protestnu notu. Poručili su, između ostaloga, da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa, te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje“.&nbsp; Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo je političku čistku u Upravi policije, nikada ranije viđenu u Crnoj Gori, brutalniju od one koju je u prosvjeti sprovela ministarka Vesna Bratić. Ona je u jednom danu smijenila nekoliko stotina direktora i direktorica u crnogorskim obrazovnim ustanovama i njihovih pomoćnika i pomoćnica. Za razliku od nje, Šaranović politički nepodobnim službenicima Uprave policije, koji su listom svi smijenjeni nakon što su 2020. godine vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite, predvođene Crkvom Srbije, dijeli otkaze. Pod izgovorom vetinga u policiji, iako takav proces nije formalizovan zakonskim aktima, Šaranović oslobađa policiju od onih koje on i njegovi saradnici smatraju nepodobnima. Sigurno je da među tim ljudima ima korumpiranih službenika, ali problem je što suštinski nijesu oni nameti, već oni koji politički ne odgovaraju Demokratama, partiji iz koje dolazi Šaranović. Ovakav Šarnovićev progon otvorio je vrata i za lične obračune među službenicima policije, jer, za nevjerovati, dovoljno je da kolega prijavi kolegu pod sumnjom da je korumpiran i da sarađuje s mafijom?! Ovaj Šaranovićev netransparentan proces, jer otpuštenim službenicima i njihovim advokatima nije dozvoljen uvid u spise predmeta, i očigledan politički uticaj koji sprovodi u resoru na čijem je čelu naišao je na žestoku kritiku dijela javnosti, pa i civilnog sektora.&nbsp; U Šaranovićevom mandatu bezbjednosna situacija u zemlji se znatno usložila, do te mjere da se u nekim situacijama može komotno govoriti i o svojevrsnoj anarhiji. Najbrutalniji primjer samovlašća dogodio se nedavno u selu Gornje Zaostro nadomak Berana kada je skupina od više desetina muškaraca, okupljenih na otvaranju spomenika ratnom zločincu, saradniku fašista, četničkom vođi u Crnoj Gori Pavlu Đurišiću, napala novinarske ekipe Pobjede i Vijesti. Sve se dešavalo naočigled inspektora u civilu, a pijana rulja je čitavih sat vremena maltretirala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića, kojem su prijetili i klanjem. Nije ga spasila policija, već jedan od muškaraca iz te mase. Demokrate, partija iz koje dolaze i Krapović i Šaranović brutalnim verbalnim napadima, lažima i ogavnim konstrukcijama obračunavaju se sa kritičarima izvršne vlasti, primarno onima koji kritikuju bezbjednosni sektor. Meta su im svi – od medija, studenata, aktivista, do civilnog društva, a obračunavaju se i sa advokatima otpuštenih službenika kvalifikujući ih na najgori mogući način.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="trio"> <figcaption>KOČNIČARI EVROPSKOG PUTA: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  Posljednjih dana meta skoro nezapamćene političke hajke u Crnoj Gori je civilna aktivistkinja Tea Gorjanc Prelević, koja je stala u odbranu prava advokata Veselina Radulovića, kojeg Demokrate već duže vrijeme „razapinju na stub srama“.&nbsp; Zbog toga se juče oglasio, na mreži X, njemački ambasador Peter Felten koji je poručio da je u ovoj „odlučujućoj fazi procesa pristupanja EU, potrebno snažno i slobodno civilno društvo, uključujući snažne i kredibilne branitelje ljudskih prava“. Njihova stručnost, savjeti, ali i kritike, kako je napisao, predstavljaju važan doprinos i značajnu smjernicu za politički proces. &nbsp;PORAZNA STATISTIKA Prema podacima iz Izvještaja o realizaciji Programa rada Vlade za I i II kvartal 2025, koji su objavili u julu, proizilazi da je Vlada ispunila manje od dvije trećine obaveza u procesu pristupanja EU planiranih za prvih šest mjeseci ove godine – 65 odsto.&nbsp; Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je juče za Antenu M da je „važno istaći da su resori koji nose najveći teret obaveza vezanih za zatvaranje pregovaračkih poglavlja planiranih za ovaj period i sprovođenje reformske agende ostvarili visok stepen ispunjenosti“. - Dakle, ne možemo govoriti o lošem učinku. Veliki dio aktivnosti je već započet i implementacija je u toku. Svjesni smo da nas čeka još dosta posla, ali uvjerena sam da ćemo do kraja godine imati još snažnije rezultate – rekla je ona. Ustvrdila je – „nijesmo usporili tempo, već smo preusmjerili energiju na ono što je u ovom trenutku najvažnije za napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji“. Da nije tako „ružičasto“ kako ministarka pokušava da predstavi crnogorsku zbilju potvrđuju i sve češće reakcije Delegacije EU u Crnoj Gori na događaje u našoj zemlji, te poruke evropskih zvaničnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad" data-rendition-name="original" width="400" height="400" loading="lazy" alt="šarec"> <figcaption>CRNA GORA U EU, MOŽDA, 2029: Marjan Šarecetv</figcaption> </figure>  Pa je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, prije nekoliko dana u razgovoru za Antenu M saopštio da će biti zadovoljan ako naša zemlja proces EU integracija okonča do 2029?! - Mnogi dobro rade i to treba reći, ali ja ću biti zadovoljan ako se čitava stvar, čitava integracija, odnosno čitav proces završi za ovaj mandat evropskih institucija. Znači do 2029. Ima još puno posla, još puno toga da se uradi, ali sve zavisi od unutrašnje političke situacije – poručio je on. Jasna poruka da 2028. više ne slovi kao godina u kojoj će naša zemlja postati punopravna članica Evropske unije.&nbsp; Osim toga, Šarec je bio precizan da – sve zavisi od unutrašnje političke situacije. A unutrašnjo-politička zbilja Crne Gore je iz dana u dan sumornija. Što je konstatovao i Šarec porukom da „Crna Gora mora biti građanska država, u kojoj se poštuju ljudska prava i temelji se na antifašističkoj tradiciji“, te da „evropskom putu Crne Gore u ovom trenutnku nikako ne ide u korist podizanje spomenika četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="spomenik"> <figcaption>ZA EVROPU REVIZIAJ ISTRJE NEPRIHVATLJIVA: Spomenik ratnom zločincu, koljaču, četničkom vođi Pavlu Đurišićuetv</figcaption> </figure>  &nbsp;Upozorio je da crkva i država treba uvijek da budu odvojene.&nbsp; Crna Gora danas, međutim, daleko je od ovih vrijednosti. Sve je manje građanska država, sve manje se poštuju ljudska prava, a njeni antifašistički temelji su na besprizornom udaru revizionista iz proruskog i prosrpskog društveno- političkog bloka, preciznije – na udaru vlasti i Crkve Srbije, koja suštinski, nažalost, uprava političkim procesima u zemlji. Crna Gora iz dana u dan gubi karakter sekularne države.&nbsp; A, premijer Milojko Spajić koji nam je obećao svijetlu evropsku budućnost ćuti. &nbsp;

Ako se Vlada ne uozbilji, fokus EU integracija biće preusmjeren na Albaniju i Moldaviju

Ministarstvo odbrane nema podatke da li je čelni čovjek tog resora, ministar Dragan Krapović, &nbsp;tokom 2024. boravio službeno u Srbiji, i odbija zahtjev za slobodan pristup informacijama, navodi se u dokumentu MO u koji je Portal ETV imao uvid.&nbsp; Ovaj podatak budi ozbiljnu sumnju u djelovanje MO, ali i upućuje na smišljeno prikrivanje informacija od strane Ministarstva odbrane, a kako bi se zaštitio ministar Krapović.&nbsp; Ministarstvo odbrane Crne Gore odbilo je zahtjev za slobodan pristup informacijama koji se odnosio na službena putovanja ministra Dragana Krapovića u Republiku Srbiju, u periodu od 1. januara do 1. novembra 2024. godine. &nbsp; Zahtjev je podnijela nevladina organizacija MANS, 4. decembra 2024. godine, tražeći kopije akata koji sadrže informacije o službenim putovanjima, kao i sve putne naloge koji se odnose na ta kretanja. Međutim, Ministarstvo je zahtjev odbacilo bez oklijevanja, uz sljedeće obrazloženje: “U periodu od 1.1.2024. do 1.11.2024. godine ministar odbrane Dragan Krapović nije imao službenih putovanja u Republiku Srbiju. Ministarstvo ne posjeduje informacije niti putne naloge za službena putovanja u navedenu državu.” U dodatnom obrazloženju Ministarstvo se poziva na član 30, stav 5 Zakona o slobodnom pristupu informacijama – navodeći da je zahtjev odbijen jer organ nije u posjedu traženih dokumenata.&nbsp; Sumnje rastu: Da li je bio u Srbiji – a niko to ne smije da zabilježi? Prema nezvaničnim, ali dobro upućenim izvorima, postoje indicije da je ministar Krapović tokom februara 2024. godine boravio upravo u Srbiji.&nbsp; Ono što izaziva sumnju je odbijanje Ministarstva osbrane za slaobodan pristup informacijama.&nbsp; Da li je ministar putovao mimo službenih procedura? Da li su ti troškovi pokriveni iz državnog budžeta? Ko i zbog čega pokušava da sakrije informacije o njegovim kretanjima? Zabrinjava i to što ovakav institucionalni odgovor ne samo da ignoriše pravo građana i civilnog sektora na informacije, već i potencijalno ukazuje na zloupotrebu položaja i pokušaj prikrivanja činjenica od javnosti. <h2>PRIJETNJE MEDIJIMA</h2> U jeku ovih kontroverzi, ministar Krapović je u javnom obraćanju prije nekoliko večeri otvoreno napao medije – konkretno Portal i Televiziju E – nazivajući izvještaje o njegovoj mogućoj smjeni “naručenim”, navodno od strane “mafije, DPS-a i inostranih faktora”. No, više od same retorike, uznemirava izrečena prijetnja: “Doći ćemo ne samo do njih, već i do svih drugih medija koji prenose spinove”, izjavio je Krapović, aludirajući na planirane čistke unutar sistema u režiji njegovih Demokrata. U jednoj demokratskoj državi, ovakav jezik – i ovakva poruka – predstavljaju ozbiljan udar na slobodu medija i nezavisno novinarstvo. <h2>Službenim vozilima na odmor</h2> Kako je zimus pisao Portal ETV, &nbsp;ministar odbrane Crne Gore Krapović sa porodicom je bio na odmoru, prvo u Srbiji, potom u poznatom zimskom centru Alta Badia u Italiji. U pratnji porodice ministra su i vojni policajci, čak i u mondenskom italijanskom &nbsp;skijalištu.&nbsp; Portal ETV je objavio 15.januara da je, &nbsp;dan nakon vanredne sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost povodom masakra na Cetinju, ministar odbrane jotišao za Beograd, čime je počeo petnaestodnevni godišnji odmor. Tako Krapović nije prisustvovao komemoraciji u Vladinom domu u Prijestonici - baš kao što su tog dana na Cetinju izostali potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, ali i svi poslanici Demokrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  &nbsp;

Šta to krije ministar Krapović?

Zaposlenom u Ministarstvu zdravlja, poznatom na društvenim mrežama pod profilom „Radosav Vrbica“, ukinuto je radno mjesto koje je pokrivao. Kako navode izvori Portala ETV, njegove satirične objave i kritike društveno-političkih događaja u Crnoj Gori, koje su prvenstveno duhovite i ironične, prepoznate su kao razlog za gubitak posla.
Kako navode naši izvori, Vrbica će u narednim danima saznati da li će biti raspoređen na drugo radno mjesto, ili će mu uslijediti otkaz. Jasno je, kažu, da je razlog političke prirode – kazna zbog kritike vlasti, iako nijedna njegova objava ne sadrži govor mržnje.
- Nevjerovatno je da satira i kritički komentar vrijeđaju političare, dok se lažni profili visokih funkcionera, koji objavljuju fašistički, nacionalistički i agresivan sadržaj, ne sankcionišu - navode izvori Portala ETV.
Tako se, prema njihovim navodima, pojedini članovi Pokreta Evropa sad kriju iza lažnih plaćenih profila na društvenim mrežama.
-- Profil "Vojvoda Momčilo“ pripada jednom od direktora PES-a, dok bivša savjetnica Spajićeve administracije upravlja botovskom mrežom u Kolašinu. Jedan od čelnika podgoričkog Vodovoda &nbsp;krije se iza profila "Nikola Konzul" - tvrdi naš izvor.
Takođe, &nbsp;kako navodi, lažne plaćene profile imaju i neki odbornici NSD-a, zaposleni u nikšićkom Solaru, čiji je pseudonim "Ljiljana Stanković".
Uvidom u ove profile jasno se može utvrditi da objavljeni sadržaj ne samo da nije miroljubiv, već otvoreno širi nacionalizam i veliča ratne zločince, dok je "Radosav Vrbica" koristio duhovite i satirične strjelice protiv političkih odluka vlasti.&nbsp;
- Ako se štite spomenici ratnim koljačima i fašisti se uzdižu kao primjer partijskog napretka, onda je jasno i zašto su zaštićeni oni koji šire govor mržnje, dok kritički glasovi bivaju kažnjeni - ističu upućeni.
I drugi kreatori su saglasni da ovakvi primjeri nikako nijesu poželjan već zabrinjavajući model za najavljeni ulazak u EU. Tako je bloger Duško Kovačević &nbsp;na Fejsbuku komentarisao da "slučaj Vrbica" &nbsp;podsjeća na rigidne političke režime, poput SSSR-a i Sjeverne Koreje.&nbsp;
- Postoji li išta prirodnije i zdravije za demokratsko društvo od kritike i satire? Vrbica je koristio ciničan, duhovit i ironičan ton, a umjesto podrške, suočio se s pokušajem diskvalifikacije i lične stigmatizacije - napisao je Kovačević.
On dodaje da, bez obzira na političke neslaganja s "Vrbicom", niko ne smije izgubiti posao zbog javnog mišljenja.&nbsp;
- Huškaju na njega, objavljuju njegove fotografije, licitiraju njegovom privatnošću i pozivaju na radnu i građansku diskvalifikaciju. Ako je ministar zdravlja postupio pod uticajem ovih pritisaka, to je ravno najgoroj vrsti represije - zaključio je Kovačević.
Ovaj slučaj je samo još jedan u nizu koji postavlja ozbiljna pitanja o slobodi izražavanja i dvostrukim standardima u Crnoj Gori. Dok kritički glasovi bivaju kažnjeni, oni koji veličaju ratne zločince i šire nacionalizam prolaze nekažnjeno, zaštićeni i nedodirljivi.
Takvo stanje definitivno nije dobra ulaznica, niti preporuka, za EU, posebno imajući u vidu jučerašnja saznanja Portala ETV da Premijeru Milojku Spajiću stiže alarmantno upozorenje iz Brisela da će, &nbsp;ukoliko Vlada ne pokaže ozbiljnost i dosljednost, fokus EU integracija biće preusmjeren na Albaniju i Moldaviju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fako-se-vlada-ne-uozbilji-fokus-eu-integracija-bice-preusmjeren-na-albaniju-i-moldaviju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tag: uprava-za-izvrsenje-krivicnih-sankcija