Povodom objava na društvenim mrežama koje izražavaju zabrinutost u vezi sa prikupljanjem podataka o članovima domaćinstava, posebno djece, saopšteno je iz Monstata da Uprava za statistiku, u saradnji sa UNICEF-om, trenutno sprovodi šesto po redu Istraživanje višestrukih pokazatelja stanja djece i žena u Crnoj Gori (MICS – Multiple Indicator Cluster Survey).
Poručeno je da MICS predstavlja međunarodno priznatu i uporedivu metodologiju za prikupljanje podataka o položaju djece, žena i porodica u Crnoj Gori, uključujući posebno istraživanje nad romskom populacijom.
Prema navodima Monstata, trenutno je u toku pripremna faza istraživanja, koja obuhvata prikupljanje osnovnih podataka o broju djece u domaćinstvima i njihovom uzrastu. Saopšteno je da se ova faza sprovodi isključivo u statističke svrhe, u skladu sa najvišim standardima zaštite podataka, te da nijedan podatak o djetetu ili bilo kojem članu domaćinstva ne smije biti iznijet u javnost od strane anketara ili stručnjaka uključenih u istraživanje.
Navodi se da će sva domaćinstva identifikovana u pripremnoj fazi biti anketirana u glavnoj fazi istraživanja, koja počinje 20. oktobra 2025. godine.
Poručeno je da je učešće u istraživanju dobrovoljno, te da svi anketari prolaze stručnu obuku u oblasti međunarodnih standarda zaštite i sigurnosti djece. Oni su dužni da poštuju volju građana i da pokažu ovlašćenje Uprave za statistiku uz ličnu kartu.
Monstat navodi ključne informacije o MICS istraživanju:
Globalno priznata metodologija
Navodi se da je MICS istraživanje razvijeno od strane UNICEF-a i sprovodi se u više od 100 zemalja, a u Crnoj Gori od 1997. godine. Istraživanje omogućava pouzdano i međunarodno uporedivo mjerenje uslova života djece i porodica, uz stroge etičke standarde zaštite povjerljivosti i dobrovoljnosti učešća. Prethodno istraživanje sprovedeno je 2018. godine.
Podaci za razvoj javnih politika
Poručeno je da rezultati istraživanja služe za planiranje i unapređenje politika i programa u oblastima zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite i prava djece i žena, s ciljem poboljšanja kvaliteta života svih građana.
Sigurnost i povjerljivost podataka
Svi prikupljeni podaci, kako je saopšteno, koriste se isključivo u statističke svrhe, te da je privatnost građana apsolutno zaštićena zakonima Crne Gore i međunarodnim standardima.
Navodi se da Uprava za statistiku i UNICEF pozivaju građane da svojim učešćem doprinesu kreiranju pouzdanih podataka, koji predstavljaju osnovu za informisano i odgovorno donošenje odluka na nacionalnom nivou.
Za dodatne informacije, građani se mogu obratiti Upravi za statistiku putem mejla contact@monstat.org i mediji@monstat.org ili na telefon 020 230-811.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Monstat: Javnost obaviještena o prikupljanju podataka o članovima domaćinstava i djeci

Bez dobrih statističkih podataka se ne mogu voditi javne politike, niti opštinske, regionalne i državne politike, za što je primjer naglo pražnjenje sjevera Crne Gore, a nagli rast Podgorice - poručio je demograf Miroslav Doderović gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
On je ukazao da je po posljednjem popisu stanovništva bilo oko 633.000 stanovnika, dok je po evidenciji MUP-a - oko 780.000.
Ostalo je, ukazuje on, nepopisanih 114.000 stanovnika. U Centru za demografsku i statističku obradu su, kako kaže, koristili metode registra, popisa i evidenciju MUP-a.
- Nepopisanih je otprilike i 45.000 stranaca, a ono što je interesantno za 2024. godinu i dobar dio 2025. je da se dobar dio stranaca povećava, pa ćemo da vidimo da u zavisnosti od turističkih kretanja, godišnjih doba, političkih događaja, da se mijenja broj stranaca, a isto tako je povećan i broj stranih kompanija. Sredinom ove godine bilo je nešto oko 30.000 stranih kompanija i kad se uporedi sa krajem 2023. godine - to je povećanje od gotovo 6.000 kompanija. Pola tih firmi, nešto preko 51 odsto, ima samo jednog zaposlenog - što znači da je dosta fiktivnih firmi - rekao je Doderović.
Kaže da je prilikom popisa Monstat koristio proceduru koja je rezultat međunarodnog iskustva, procedura i političkog dogovora. Međutim, ističe on, veći broj u evidenciji MUP-a je izazvao sumnju da nijesu popisani svi stranci, ali ni crnogorski građani i stanovi.
On ističe i da je kretanje stanovništva najvažnija odlika neke države, te da se prema tome formiraju i ekonomski parametri, pa je vođenje javnih politika različito za zvaničnih 633.000 i MUP-ovih 780.000.
- Neophodno je da se vodi evidencija, da imamo kvalitetne registre i segmenti javne uprave da imaju svoju kvalitetnu administraciju i da svi ti podaci mogu da budu umreženi i da budu podloga za jedno uspješno planiranje - zaključio je Doderović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Doderović: Po popisu u Crnoj Gori živi 633.000 stanovnika, a po podacima MUP-a 780.000

Penzije za maj biće povećane 3,1 odsto, na osnovu obračuna rasta zarada i inflacije koje je uradila Uprava za statistiku Monstat, pišu Vijesti.
Upravni odbor će narednih dana saopštiti zvaničan podatak, dok se isplata majske penzije sa ovim uvećanjem očekuje od 18. do 20. juna.
Prosječna penzija za april iznosila je 525 eura, tako da će ovaj procenat usklađivanja na taj iznos vrijediti oko 16 eura.
Do sada je mjesečni iznos potreban za isplatu penzija iznosio 65,6 miliona eura, a nakon ovog povećanja ta suma će biti veća oko dva miliona eura.
Uvećanje neće važiti za penzionere koji imaju primanja na nivou minimalne penzije od 450 eura, jer je ona zamrznuta do početka naredne godine. Tih penzionera ima oko 60 odsto, tako da će uvećanje važiti za njih oko 40 odsto.
Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, penzije se usklađuju tri puta godišnje 1. januara, 1. maja i 1. septembra, na osnovu četvoromjesečnih podataka o rastu prosječne bruto zarade i prosječnom rastu cijena u posljednjem periodu u odnosu na prethodna četiri mjeseca.
Veći broj od ova dva se prema formuli množi sa 0,75 a manji sa 0,25, pa zbir ta dva broja daje konačni procenat usklađivanja.
U januarskom usklađivanju penzije su povećane 6,85 odsto, zahvaljujući rastu bruto zarada u posljednja četiri mjeseca prošle godine usljed povećavanja granica minimalne neto zarade sa 450 na 600 eura. Tako da će sa majskim usklađivanjem, do kojeg je došlo većinom zbog rasta inflacije, ukupni akumulirani rast penzija iznositi deset odsto.
Naredno usklađivanje odnosi se na septembarsku penziju, koje će se izračunati početkom oktobra, a odnosiće se na rast bruto zarada i inflacije u periodu maj-avgust u odnosu na prethodni četveromjesečni period.
Račun Fonda PIO, koji je dio državnog budžeta, imao je prihode od doprinosa u periodu januar - april u iznosu od 99,8 miliona eura, dok su njegovi rashodi za isplatu penzija i ostalih prava iznosili 259,9 miliona. Njegov deficit za četiri mjeseca bio je 160 miliona eura, odnosno toliko novca je za isplatu penzija obezbijeđeno od drugih redovnih državnih poreza i dažbina.
Prema podacima Fonda PIO za april, crnogorskih penzionera ima ukupno 127,9 hiljada od čega u Crnoj Gori živi 117,2 hiljade, dok ih u inostranstvu ima još 10,6 hiljada. Postoji još tri i po hiljade korisnika drugih prava koji ih ostvaruju preko Fonda PIO, kao što su tjelesno obeštećenje 2,9 hiljada, tuđa njega i pomoć 506, invalida rada 93 i troje korisnika naknade sa spomenice iz Drugog svjetskog rata.

Majska penzija biće veća 3,1 odsto

Uprava za statistiku (Monstat) reagovala je povodom teksta objavljenog u medijima i saopštenja nevladine organizacije Društvo statističara i demografa (DSD), u kojem se od Monstata traži objavljivanje Akcionog plana i podataka o javnom dugu i deficitu, ocjenjujući da se radi o neosnovanom i neargumentovanom stavljanju institucije u negativan kontekst.
Iz Monstata poručuju da svoj posao obavljaju profesionalno i isključivo u skladu sa zakonom i principima zvanične statistike.
Navode da su, u skladu sa izmjenama Zakona o zvaničnoj statistici („Sl. list CG“, br. 023/25 od 11.03.2025), sve aktivnosti definisane Programom zvanične statistike 2024–2028 i Godišnjim planom za 2025. godinu, te da se u saradnji sa Ministarstvom finansija i Centralnom bankom Crne Gore (CBCG) kontinuirano radi na ispunjavanju završnih mjerila Poglavlja 18 – Statistika.
&nbsp;- Uvažavajući značaj implementacije ESA 2010 u oblasti statistike državnih finansija, Uprava za statistiku, Ministarstvo finansija i CBCG ulažu napore da uspostave sistem redovne proizvodnje podataka iz ove statističke oblasti, s obzirom na to da važnost ove statistike nije prepoznata u prethodnom desetogodišnjem periodu - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Aktivnosti se sprovode uz podršku IPA 2022 projekta, u okviru kojeg je sa Eurostatom potpisan ugovor u trajanju od 2024. do 2027. godine, kojim je definisan Akcioni plan za postizanje ESA 2010 standarda. Međutim, iz Monstata ističu da se, po odredbama ugovora, on ne može dijeliti sa trećim licima.
U vezi sa zahtjevima DSD-a za pristup informacijama, Uprava navodi da su svi zahtjevi blagovremeno odgovoreni, ali podsjećaju da je ova statistika u fazi probnog istraživanja, pa podaci ne mogu biti publikovani dok ne budu verifikovani od strane Eurostata.
&nbsp;- Dakle, do uspostavljanja sistema redovne proizvodnje podataka statistike državnih finansija i njihove verifikacije od strane Eurostata, podaci koji se tokom tog vremena budu proizvodili ne mogu biti publikovani - ističu iz MONSTAT-a.&nbsp;
Naglašeno je i da interesovanje Evropske komisije za statistiku državnih finansija postoji od samog početka pregovora, te da se poboljšanja u ovoj oblasti realizuju uz smjernice EK i Eurostata.
Takođe, Uprava za statistiku je, prema sopstvenim navodima, iz tehničkih razloga pomjerila ranije planiranu reviziju BDP-a po ESA 2010 metodologiji sa 2026. na 2025. godinu, uvažavajući odluku Vlade da ubrza EU integracije.
&nbsp;- Dakle, nema prostora za zabrinutost da sprovedena revizija BDP-a može dovesti do neuporedivih ili potencijalno manipulativnih pokazatelja, s obzirom na to da će ista biti rezultat novih izvora podataka, metodoloških unapređenja i primjene nove klasifikacije individualne potrošnje prema namjeni - navodi se u saopštenju Monstat-a.&nbsp;
U tekstu se osvrću i na preliminarne ekonomske pokazatelje za prvi kvartal 2025. godine, ocjenjujući da usporavanje aktivnosti ne mora značiti pad BDP-a.
&nbsp;- Rast broja zaposlenih i rast zarada značajno determinišu ekonomsku aktivnost, uprkos zabilježenom padu u turizmu i industriji, što znači da mogu djelimično amortizovati slabljenje ekonomskih aktivnosti ili čak dovesti do blagog rasta, zavisno od drugih faktora - navode iz Monstat-a.&nbsp;
Na kraju reagovanja, iz Monstata se direktno obraćaju predsjednici DSD-a, nekadašnjoj direktorici Uprave za statistiku i bivšoj šefici pregovaračkog Poglavlja 18, postavljajući pitanje o njenom doprinosu dok je obavljala te funkcije.
&nbsp;- Za očekivati je da domaću javnost upozna sa konkretnim aktivnostima i rezultatima na kojima je radila po pitanju uspostavljanja, razvoja i unapređenja ovih statističkih oblasti - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Posebno ističu da je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja od 2006. do maja 2024. nije proizvela niti dostavila nijedan podatak Eurostatu iz oblasti statistike državnih finansija.
&nbsp;- Aktuelni menadžment Uprave za statistiku, uvažavajući proces evropskih integracija, u prethodne dvije godine sproveo je dvije najveće statističke akcije – Popis stanovništva 2023. i Popis poljoprivrede 2024. godine - ističu.&nbsp;
Uprava navodi i da su preduzete sve institucionalne i pravne mjere za uspostavljanje održivog sistema statistike državnih finansija – uključujući izmjene zakona, formiranje radnog tima i definisanje nadležnih institucija. Po prvi put, podaci iz te oblasti dostavljeni su Eurostatu u aprilu ove godine, na verifikaciju.
- Uprava za statistiku ostaje posvećena zatvaranju Poglavlja 18, a ostavljamo cjelokupnoj javnosti da mjeri rezultate rada u narednom periodu - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Monstat: Podaci o dugu i deficitu u fazi probne statistike ne mogu biti objavljeni bez verifikacije Eurostata

Individualni podaci sa popisa stanovništva se ne mogu koristiti. Zainteresovana javnost, u koju spada i ministar unutrašnjih poslova (Danilo Šaranović), može dobiti zbirne podatke, koji mogu poslužiti za neku zbirnu analizu.&nbsp;
To je, u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, kazala programska direktorica u Centru za demokratsku tranziciju Milica Kovačević komentarišući najavu ministra Danila Šaranovića da će formirati specijalizovani tim koji će analizirati rezultate popisa i na osnovu njih provjeriti birački spisak.
- Mislila da smo mi ovu temu raspravili 2011. godine, nakon popisa. I tada smo imali jednu dugotrajnu raspravu o tome da se upoređuju popis i birački spisak. Mislila sam da je stručna javnost do kraja objasnila da to jednostavno nijesu podaci koji se mogu direktno upoređivati. Imali smo i tada intencije i pritisak na Monstat da se individualni podaci, suprotno međunarodnim standardima statistike i suprotno našem Zakonu, ustupe uz različite namjene. Monstat je tad uspio da se odupre, mislim da je to čak prošlo jednu sudsku kontrolu i na to je stavljena tačka - rekla je Kovačević.
Druge vrste analiza, podsjeća Kovačević, koje isključuju individualne podatke, može da koristi Ministarstvo unutrašnjih poslova. Postavlja se, kaže ona, pitanje čemu inicijativa ministra Šaranovića nakon popisa.
- Popis nije otkrio ništa novo u vezi sa biračkim spiskom. Mi smo ovih problema svjesni decenijama. Problem nije u biračkom spisku, problem je u registrima državljana, u registrima prebivališta i boravišta, koji su u nadležnosti Ministarstva. Taj Zakon treba da se mijenja. Specijalni tim je potreban i on je mogao prvog dana njegovog (Šaranovićevog) mandata da bude osnovan, nije morao popis da se čeka za to saznanje - naglasila je Kovačević.
CDT je u Izbornoj reformi iz 2014. godine, podsjeća Kovačević, zagovarao da se krene sa unaprjeđenjima Zakona o registrima boravišta i prebivališta crnogorskih građana, po uzoru na Hrvatsku.
- Ne znam da li bi danas problem bio kompletno riješen, jer je veliki, ali bismo imali prilično sređene registre. To se nije uradilo. Posljednja velika reforma je bila centralizacija biračkog spiska. Danas kad govorimo o problemima sa biračkim spiskom, on je samo izvedena baza koja se puni drugim bazama - navela je ona.
Kovačević smatra da je problem u našim osnovnim registrima.
- Problem je u tome što u našem registru državljana imamo i ljudi, koji nezakonito imaju i neko drugo državljanstvo, a nijesu izgubili posljedično crnogorsko, i nemamo mogućnost to da provjerimo kao država. Problem sa registrima prebivališta je i u tome što imamo ljude koji su se trajno odselili iz Crne Gore, i tamo gdje su se odselili uživaju druga građanska prava, a drže fiktivno prebivalište koje zloupotrebljavaju, pored ostalog, i za ostvarivanje prava glasa - istakla je Kovačević.
Promblema ima i sa drugim registima, poput registra umrlih, ističe Kovačević, i dodaje da uprkos tome što se deset godina zna kako problem treba da se riješi, ne postoji politička volja. Zakasnili smo za mnoge prethodne
<h2>Izborna reforma</h2>
Mnogo toga potrebno je za izbornu reformu, napominje Kovačević. Smatra da djelokrug Odbora za izbornu reformu treba proširiti zato što su to, kako kaže, sistemske stvari koje treba rješavati kroz različite dijelove zakonodavstva, a najneophodnija je profesionalizacija izborne administracije.
- Mi imamo politizovanu, politički kontrolisanu izbornu administraciju, gdje oni koji učestvuju na izborima o njima odlučuju. Nama treba ozbiljna reforma sistema finansiranja političkih partija, izbornih kampanja, nadzor nad tim finansiranjem. Nama treba ozbiljna reforma i medijskog zakonodavstva i zakona o finansiranju u skladu sa novim trendovima, novim kanalima komunikacije, tehnologija, malignim stranim uticajima, dezinformacijama. Nama treba oslobađenje političkog procesa od diktata partija, nama treba mogućnost individualnih kandidatura, nama trebaju otvorene liste, više uticaja građana na izbore, odrobljavanje tog procesa od uskih partijskih interesa - poručila je Kovačević.
<h2>Jezik</h2>
Komentarišući to što se od objave rezultata popisa najviše reakcija vlasti odnosilo na podatke o jeziku, kao i to da je, navodno, učinjena velika nepravda što srpski nije postao službeni onda kada je pisan Ustav, Kovačević objašnjava da bi izmjene najvišeg pravnog akt bile prilično izazovne.
- To je složen proces, posebno za jedan manji broj članova Ustava, među kojima je član 13 kojim je definisan jezik. Promjenu je potrebno da na referendumu podrže tri petine svih birača u Crnoj Gori - navela je ona.
Najvažnije stvari u Ustavu mogu, kaže Kovačević, da se mijenjaju tek ako postoji jedno prevladavajuće, apsolutno dominantno mišljenje u društvu da nešto treba da se mijenja.
- Prvo, tako nešto ne može da se promijeni u ovim političkim okolnostima, bez kršenja Ustava. Drugo, imam potrebu da podsjetim građane kako je tretiran srpski jezik. Srpski jezik jeste službeni jezik u Crnoj Gori. Taj član Ustava kaže: službeni jezik je crnogorski, u službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, hrvatski, albanski. Između službenog jezika i službene, suštinske, upotrebne razlike u svakodnevnom životu nema. Mi, inače, govorimo istim jezikom, koga zovemo različitim nazivima, ali lingvistički govorimo istim jezikom. Vi nemate nikakvu prepreku, nigdje, da komunicirate na jeziku kojeg zovete srpski. Dakle, ta cijela nepravda, i njeno otklanjanje, nema nikakve praktične konsekvence, jer se ništa neće promijeniti. Samo je pitanje te male prednosti, koju je ustavopisac dao jeziku koji nosi ime države, onda kad je pisan Ustav za tu državu - rekla je Kovačević.
<h2>Bič za vaspitanje nevladinog sektora</h2>
Sve je, kaže progrmaska direktorica u CDT-u, sporno u vezi sa inicijativom o Zakonu o agentima stranog uticaja, od same namjere, do komunikacije.
- Pojavila se ta inicijativa, istina da Zakon još nije napisan, ali smo u samoj najavi čuli šta bi trebalo da donese nevladinom sektoru, koji se označava kao agentura, kao strani plaćenici, kao ljudi koji kriju finansije, kao ljudi koji ne plaćaju poreze, kao ljudi koji su zauzeli neku ulogu koja im ne pripada - istakla je Kovačević.
To je, ukazuje, saopšteno jednom izuzetno agresivnom retorikom.
- Koja nama saopštava da je to bič za vaspitanje nevladinog sektora. Jedan autokratski potez, anti demokratski, anti evropski, koji bi trebalo da ućutka NVO i to naročito one NVO koje se bave stvarima koje su neprijatne vladajućim političarima, koje se bave javnim politikama, analiziraju i kritikuju. Čuli smo i od potpredsjednika Vlade da smo zečevi, da su svi zečevi istjerani iz grmova. U toj kampanji se pojavilo bezbroj netačnih informacija, dezinformacija, kojima ćemo se mi baviti u narednom periodu. Mi vjerujemo da ovdje nije pitanje samo toga da se Zakon ne usvoji, drago nam je što se većina većine izjasnila eksplicitno protiv tog zakona, nego da ova kampanja ne smije da posluži kao kampanja za ućutkivanje i targetiranje civilnog društva - zaključila je Kovačević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgNjBpG931VQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kovačević: Popis i birački spisak se ne mogu upoređivati

Rezultati popisa nijesu uporedivi sa biračkim spiskovima jer se ne koriste iste definicije - a i same metodologije su u potpunosti neuporedive.&nbsp;
To je saopšteno Radiju Crne Gore iz Upravu za statistiku (Monstat) u odgovoru na pitanje mogu li se podaci iz popisa koristiti za reviziju biračkog spiska.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopštio je da će, imajući u vidu da su objavljeni rezultati popisa, formirati specijalizovani tim čiji će zadatak biti da u bliskoj saradnji sa Monstatom pristupi analizi podataka dobijenih sprovedenim popisom, a koje su od važnosti za birački spisak Crne Gore.
Sa druge strane, u odgovoru dostavljenom Radiju Crne Gore Monstat navodi da Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao i svaki drugi korisnik, ima pravo pristupa rezultatima popisa u skladu sa odredbama koje su definisane Zakonima o zvaničnoj statistici i popisu stanovništva, domaćinstava i stanova.
Napominju i da rezultati popisa nijesu uporedivi sa biračkim spiskovima, jer ne koriste iste definicije i nemaju istu namjenu, a i same metodologije su u potpunosti neuporedive.

Monstat: Rezultati popisa nijesu uporedivi sa biračkim spiskom

Državna revizorska institucija (DRI) je nakon sprovedenog postupka revizije uspjeha ocijenila da Uprava za statistiku (Monstat) nije obezbijedila u dovoljnoj mjeri efikasan sistem planiranja, realizacije i izvještavanja o Strategiji razvoja zvanične statistike u Crnoj Gori 2019-2023.
Kolegijum DRI u sastavu: dr Branislav Radulović (Rukovodilac Kologijuma) i dr Milan Dabović (član Kolegijuma), na sjednici Kolegijuma DRI održanoj 10.10.2024. godine, usvojio je Konačni izvještaj o reviziji uspjeha „Efikasnost razvoja zvanične statistike u Crnoj Gori”.
- Revizijom je bio obuhvaćen postupak planiranja Strategije razvoja zvanične statistike 2019-2023 i usklađenost za zahtjevima i preporukama Evropske komisije (EUROSTA-a), Nacionalnom strategijom održivog razvoja do 2030. godine i zahtjevima korisnika statističkih istraživanja. Revizijom je bila obuhvaćena i realizacija indikatora učinka i aktivnosti (indikatora rezultata) koje je Uprava za statististiku utvrdila Strategijom kako bi &nbsp;ostvarila strateški cilj - obezbjeđivanje kvantitativnih i reprezentativnih informacija o ekonomskom, demografskom, socijalnom i stanju životne sredine u Crnoj Gori, svim korisnicima po međunarodno definisanoj metodologiji i najvišim profesionalnim standardima - naveli su u DRI.
<h2>Otežano praćenje</h2>
Dio aktivnosti utvrđen Strategijom razvoja zvanične statistike 2019-2023 u akcionim planovima iskazan je, kažu, na način koji otežava njihovo praćenje - kao redovan tekući proces prikupljanja i analize podataka o postizanju ciljeva i rezultata u toku sprovođenja strateškog dokumenta (praćenje sprovođenja aktivnosti, poštovanje definisanih rokova, ispunjenost nivoa indikatora).
- Navedeni način iskazivanja aktivnosti nije u skladu sa Smjernicama za pripremu strateških dokumenata i Metodologijom razvijanja politika, izrade i praćenja sprovođenja strateških dokumenata i može imati neposredan uticaj na izvještavanje o ostvarenim rezultatima - ocijenili su u DRI.
Postupkom revizije je utvrđeno da su indikatori i aktivnosti utvrđeni Strategijom razvoja zvanične statistike 2019-2023. godine realizovani u malom procentu, odnosno utvrđeno je da je Uprava za statistiku od 22 Strategijom utvrđena &nbsp;indikatora učinka potpuno realizovala četiri odsto &nbsp;(ili 1 indikator).
- Uprava za statistiku od Strategijom utvrđenih 47 aktivnosti, potpuno realizovala 34 odsto (ili 16 aktivnosti), pri čemu je utvrđen značajan obim indikatora učinka i aktivnosti za koje državni revizor nije mogao utvrditi status realizacije dijelom zbog dokumentacija koja nije mogla biti smatrana odgovarajućim dokazom u postupku revizije - dodali su u DRI.
Uprava za statistiku nije obezbijedila, ističu, koordiniraciju saradnje institucija zaduženih za realizaciju indikatora i aktivnosti iz Strategije razvoja zvanične statistike 2019 - 2023. godine.
- Stoga, u postupku vršenja revizije nije postojala potpuna informacija o realizaciji 68 odsto indikatora učinka (15 od ukupno 22), za koje su akcionim planovima kao nadležne institucije u realizaciji aktivnosti određeni drugi proizvođači zvanične statistike i 55 odsto aktivnosti (26 od 47), za koje su akcionim planovima kao nadležne institucije u realizaciji aktivnosti određeni Ministarstvo finansija i drugi proizvođači zvanične statistike - naveli su u DRI.
<h2>Vlada da trajno riješi pitanje poslovnog prostora Monstata</h2>
Uprava za statistiku navodi, kažu u DRI, da je nedostatak kadrovskih i prostornih kapaciteta uticao da se određeni ciljevi djelimično ispune, te da je takođe važno istaći da je Strategija u značajnom dijelu realizovana u periodu trajanja pandemije izazvane kovidom - što je uslovilo drugačije načine njenog sprovođenja.
- Nedostatak objedinjavanja informacija o realizaciji 68 odsto indikatora učinka i 55 odsto aktivnosti, za koje su kao nadležna institucija bili određeni proizvođači zvanične statistike i Ministarstvo finansija, prilikom utvrđivanja stepena realizacije nije prepoznat u Završnom izvještaju o sprovođenju Strategije razvoja zvanične statistike 2019 - 2023 i Izvještaju o evaluaciji Strategije razvoja zvanične statistike 2019-2023. Na osnovu sprovedene revizije, a u cilju daljeg razvoja sistema zvanične statistike i metodološkog pristupa izradi strateških dokumenata, DRI je dala Upravi za statistiku šest preporuka i jednu preporuku Vladi Crne Gore - navodi se u izvještaju DRI.
Monstatu je preporučeno da preduzme aktivnosti u oblasti politike zapošljavanja i zadržavanja kadrova i da prilikom planiranja strateških dokumenata obezbijede nezavisnu evaluaciju strateškog dokumenta iz prethodnog programskog perioda, kao i da planiranje i analizu resursa vrši u ranoj fazi izrade strateškog dokumenta kako bi se definisali jasni i dostižni ciljevi.
- Uprava za statistiku treba da obezbijedi saradnju nadležnih organa i usaglašen međuresorni pristup prilikom planiranja, sprovođenja i izvještavanja o realizaciji strateških dokumenata. Vladi Crne Gore je preporučeno da trajno riješi pitanje poslovnog prostora Uprave za statistiku - dodali su u DRI.
Konačan izvještaj DRI dostavljen je Odboru za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore.

1250x600

1084x550

DRI: Monstat nije obezbijedio dovoljno efikasan sistem planiranja, realizacije i izvještavanja o Strategiji razvoja zvanične statistike

Uprava za statistiku aktiviraće 1. oktobra softver za provjeru podataka sa Popisa stanovništva sprovedenog krajem prošle godine, bez obzira na to da li će poseban tročlani tim za kontrolu završiti svoj zadatak do tada, rečeno je Pobjedi iz te državne institucije.
Oni su potvrdili najave direktora Miroslava Pejovića da će građani vlastite podatke moći da provjeravaju do 7. oktobra.
- Naši rokovi neće biti pomjereni niti promijenjeni, bez obzira na dalje aktivnosti skupštinskog odbora za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, kao i praćenje sprovođenja procesa popisa – precizirali su iz Uprave.
Tako će novi konačni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, sprovedenog od 3. do 28. decembra 2023. godine, biti poznati 15. oktobra.
<h2>ODBOR KONAČNO ZASIJEDA</h2>
Iz Skupštine je juče najavljeno da će deseta sjednica Odbora za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, kao i praćenje sprovođenja procesa popisa, biti održana 1. oktobra, dakle, istog dana kada bude i pušten u rad program putem kojeg će građani kontrolisati svoje podatke. Kopredsjedavajući ovog tijela Darko Dragović iz Pokreta Evropa sad i Nikola Rakočević iz Demokratske partije socijalista usaglasili su dnevni red sa samo dvije tačke: Informisanje u vezi sa tokom sprovođenja popisa u 2023. godini i tekuća pitanja.
Najavljujući ovaj susret s kolegom iz opozicionih redova, Dragović je za Dan kazao da je sjednica ovog skupštinskog tijela „značajna zbog političke kontrole dosadašnjeg toka procesa popisa“, te „otklanjanja bilo kakve sumnje na mogućnost zloupotreba popisne građe“.
Monstat je u više navrata zahtijevao sjednicu ovog odbora, kako bi se u potpunosti zaokružile obaveze definisane Sporazumom o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koji je premijer Milojko Spajić potpisao sa predstavnicima DPS-a kao najjače opozicione partije. Ovim dokumentom definisan je tročlani tim koji će kontrolisati vjerodostojnost podataka i rad softvera. Činiće ga predstavnici Uprave za statistiku, političke partije i vijeća manje brojnih naroda, gdje će se posljednja potpisom obavezati da će poštovati principe povjerljivosti.
- Kontrola ima za cilj da provjeri, na bazi uzorka, da li se odgovori na pitanja o nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku kojim lice uobičajeno govori unose u bazu onako kako je napisano u upitniku – stoji u Sporazumu.
Do 1. oktobra Monstat će završiti sva potrebna uparivanja sa bazama podataka iz registara koji su u nadležnosti Ministrastva unutrašnjih poslova.
Prema informacijama koje smo dobili, svi detalji o načinu na koji će građani moći da provjeravaju podatke koji su od njih prikupljeni tokom popisa, biće poznati 30. septembra.
<h2>REZULTATI</h2>
Prvi, ujedno preliminarni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. objavljeni su 25. januara ove godine. Prikupljeni podaci odnose se na stanje koje je bilo 31. oktobra 2023. godine u 24 sata, što se smatra referentnim momentom popisa.
Dakle, na kraju oktobra prošle godine u Crnoj Gori je živjelo 633.158 stanovnika. Popis je obuhvatio 217.441 domaćinstvo, 396.873 stana i 1.400 naselja. Najveći broj građana registrovan je u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, u kojima sada živi više od polovine crnogorskog stanovništva. Inače, podaci su prikupljeni od 673.203 osobe.
Iz Monstata su kazali da su za ranije popise, nakon broja stanovnika, javnosti prezentovali podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama građana.
- Nakon toga, sukcesivno su obrađivani i objavljivani ostali podaci: pol i starost lica, bračno stanje, državljanstvo, znanje stranih jezika, poznavanje rada na računaru, pitanja koja se odnose na invaliditet, ekonomska aktivnost stanovništva, te podaci o stanovima, domaćinstvima i porodicama – precizirali su iz Uprave.
Uz to, Zakon o popisu propisuje da će svi ovi podaci biti objavljeni kao konačni.
<h2>VIŠEMJESEČNA PROCEDURA</h2>
Procedura koja je pratila provjeru i objavljivanje podataka prikupljenih tokom popisa sprovedenog krajem prošle godine, trajala je skoro četiri mjeseca, a pratilo je ponavljanje tenderskih procedura i iščekivanje izmjena zakonske procedure kako bi Uprava za statistiku mogla da uveže i uporedi svoju bazu podataka sa registrima koji su u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova.
Podgorička kompanija „Codepixel“, čiji su suvlasnici Nenad Pejović i Mihailo Raspopović, potpisala je 23. jula ugovor sa Monstatom o izradi softvera koji će građanima omogućiti pristup vlastitim podacima o etničko-kulturološkim karakteristikama sa prošlogodišnjeg popisa. Oni su izabrani na četvrtom tenderu kao jedina kompanija koja je dostavila kompletnu traženu dokumentaciju. Za njihov rad biće im isplaćena finansijska nadoknada od 24.000 eura bez PDV-a (29.040 sa PDV-om). Softverom će se kontrolisati pitanja o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, zatim vjeri, maternjem jeziku i jeziku kojim lice uobičajeno govori.
- Softver za kontrolu unijetih podataka popisa stanovništva je završen i isporučen u zakonski definisanom roku, koji je bio 16. avgusta ove godine – potvrđeno je Pobjedi iz Uprave za statistiku.
Iz kompanije „Codepixel“ za naš list su kazali da „imaju obavezu da softver, njegovo testiranje i kontrolu u prvih 12 mjeseci korišćenja izvode u skladu sa važećim zakonskim propisima, normativima i standardima za ovu vrstu posla“. Posebno su istakli zaštitu privatnosti, kako prikupljenih podataka, tako i onih koji će željeti da koriste budući softver.
- Uz to, svi podaci, informacije i dokumentacija do kojih bi došli pri izvršenju posla predstavljaju poslovnu tajnu, te se kao takvi čuvaju i obezbjeđuju. Pristup podacima imaće samo zaposleni Uprave u skladu sa Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike - pojasnili su ranije.
Kompanija „Secnora Ou“ iz Estonije izabrana je na drugom tenderu za izradu programskog rješenja kojim se provjeravala valjanost kontrolnog softvera za podatke date prilkom popisa. Za taj angažman biće plaćena 29.038,79 eura sa PDV-om (23.999 eura bez PDV-a). Oni su do 9. septembra zaokružili provjeru softvera za kontrolu prikupljenih informacija, te dali svoje sugestije koje su se najviše ticale bezbjednosti ličnih podataka. Nakon što je „Codepixel“ uradio potrebne izmjene, softver za kontrolu podataka o etničko-kulturološkim karakteristikama je dobio „zeleno svjetlo“ za korišćenje.
Najduže je „tapkalo u mjestu“ uparivanje baza podataka, jer Monstat dugo nije imao pristup podacima iz Ministarstva unutrašnjih poslova, a time ni mogućnosti da kontroliše eventualne unose podataka nepostojećih građana.
Direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović je sredinom jula o tome indirektno informisao pojedine poslanike Skupštine i poručio da će morati da objavi rezultate popisa u septembru, bez obzira da li će zakonska regulativa do tada biti izmijenjena. Posljednjeg radnog dana redovnog proljećnog zasijedanja Skupštine Crne Gore, 31. jula, poslanici su konačno odobrili izmjenu sedam zakona direktno vezanih za podatke prikupljene tokom popisa prošle godine.

Građani će svoje podatke provjeravati od 1. oktobra

Iz Uprave za statistiku (Monstat) reagovali su na tekst Portala ETV <a href="https://etv.me/vip/pumpa-li-crna-gora-bruto-drustveni-proizvod">"Pumpa li Crna Gora bruto domaći proizvod?"</a> poručujući da odbacuju bilo kakvu mogućnost da su podaci BDP-a “pumpani“.
Oni tvrde da ti podaci predstavljaju rezultat ostvarene ekonomske aktivnosti po sektorima djelatnosti, što je, kako su kazali, prikazano rezultatima obračuna BDP-a primjenom proizvodne metode.
Njihovo reagovanje prenosimo integralno:
Uprava za statistiku zvaničnu statistiku proizvodi na profesionalno nezavisan način bez spoljnih uticaja, uz poštovanje Kodeksa prakse evropske statistike i međunarodnih principa (nepristrasnosti i objektivnosti, povjerljivosti, stručnosti, tačnosti i pouzdanosti, i dr). Stoga su kvalitet i objektivnost ključne karakteristike kada je u pitanju zvanična statistika, a kontrolu statističkih podataka obavlja statistička kancelarija EK, odnosno EUROSTAT.
Obračun bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) je sveobuhvatan i konzistentan tokom čitave vremenske serije (od 2006. do drugog kvartala 2024. godine), i sprovodi se na osnovu detaljnih analiza svih raspoloživih indikatora, dakle, primjenom istih izvora podataka i međunarodno propisane metodologije.
Kompilacija podataka nacionalnih računa i BDP-a kao najvažnijeg agregata nacionalnih računa oslanja se na podatke iz redovnih istraživanja Uprave za statistiku, podatke u nadležnosti drugih proizvođača zvanične statistike: Centralne banke Crne Gore, Ministarstva finansija i Fonda za zdravstveno osiguranje, kao i na administrativne izvore podataka iz nadležnosti Poreske uprave, Uprave carina, podataka javnih preduzeća jedinica lokalne samouprave i dr. Shodno navedenom, nacionalni računi se kompiliraju iz svih navedenih izvora, u zavisnosti od dostupnosti i blagovremenosti objavljivanja istih, primjenom međunarodno propisane metodologije Evropskog sistema nacionalnih računa (ESA 2010 metodologija), u godišnjoj i kvartalnoj dinamici.
Kao što je navedeno na sajtu Uprave za statistiku, obračun godišnjeg BDP-a sprovodi se po proizvodnoj, potrošnoj i prihodnoj metodi, dok se obračun kvartalnog BDP-a sprovodi po proizvodnoj i potrošnoj metodi.
Kada govorimo o obračunu godišnjeg BDP-a, pored prethodno navedenih izvora podataka, prevashodno se koriste godišnji podaci iz finansijskih iskaza pravnih lica (bilans stanja, bilans uspjeha i statistički aneks), odnosno administrativni podaci Poreske uprave na najdetaljnijem nivou. Zakon o računovodstvu ("Službeni list Crne Gore", br. 145/21 od 31.12.2021, 152/22 od 30.12.2022) detaljnije uređuje obaveznost sastavljanja, dostavljanja i objavljivanje finansijskih iskaza. Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona vrše Ministarstvo finansija i Poreska uprava.
Finansijski iskazi pružaju detaljne informacije za obračun ekonomskih kategorija BDP-a, pa tako i informacije za obračun potrošne kategorije Promjene zaliha. Rast ove kategorije može biti rezultat različitih faktora, kao što su: stvaranje preduslova za investiranje u buduće projekte, unapređenje proizvodnih kapaciteta, obezbjeđivanje sigurnosti u slučaju neočekivanog poremećaja ponude i potražnje, optimizacija lanaca snabdijevanja i slično.
Pored navedenog izvora podataka prilikom obračuna BDP-a sagledavaju se i indikatori statističkih istraživanja Uprave za statistiku, koji odslikavaju kretanje privredne aktivnosti po sektorima djelatnosti. Neki od tih indikatora su:
• Indeksi proizvodnje i prometa u industriji;
• Vrijednost izvršenih građevinskih radova; 
• Indeksi prometa u uslugama; 
• Indeksi prometa u trgovini na malo i drugi.
Dodatno, rezultati ekonomske aktivnosti koji doprinose BDP-u iskazuju se i kroz indikatore u nadležnosti drugih proizvođača zvanične statistike i administrativnih izvora podataka, kao što su:
• Naplaćeni porezi (PDV, akcize, carine);
• Ukupan promet na osnovu PDV prijava;
• Prihodi od kamata u bankarskom sektoru;
• Prihodi od bankarskih naknada i provizija i slično.
Bitno je napomenuti da se ocjena rezultata obračuna BDP-a ne može izvoditi samo na bazi informacija o jednoj potrošnoj kategoriji - promjene zaliha, već treba uzeti u obzir prikaz svih dostupnih podataka iz obračuna, između ostalog i podatke koje pruža proizvodna metoda obračuna BDP-a, po sektorima djelatnosti.
Navedenim argumentima odbacujemo bilo kakvu mogućnost da su podaci BDP-a “pumpani“, već predstavljaju rezultat ostvarene ekonomske aktivnosti po sektorima djelatnosti, što je prikazano rezultatima obračuna BDP-a primjenom proizvodne metode.

Monstat: Odbacujemo bilo kakvu mogućnost da su podaci BDP-a “pumpani“

,,Odaju podatke, pakuju afere, ruše državu”. Ovaj naslov kao da je skinut sa portala ili novine Vijesti, medija koji u posljednje vrijeme djeluje kao puki, uslužni servis Specijalnog državnog tužilaštva u obračunu sa osam crnogorskih medija. Televizija E i Portal ETV, Portal Analitika, Antena M, Portal Standard, M portal, CDM i Pobjeda – označeni su kao mediji preko kojih je navodno, biznismen Aleksandar Mijajlović i njegova šestočlana grupa, širio uticaj i ugrozio - i to šaljući jednu poruku mjesečno – ustavni poredak i nacionalnu bezbjednost?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018001016_2d06b102c85f5766d2d7cb9eb3112c87d55c3e8272c78b5f84c1483ec44c8a4e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018001016_2d06b102c85f5766d2d7cb9eb3112c87d55c3e8272c78b5f84c1483ec44c8a4e" data-rendition-name="original" width="571" height="303" loading="lazy" alt="KAO DA SE GOVORI O CRNOGORSKOM SDT-U I MEDIJIMA: Naslovnica Srpskog Telegrafa"> <figcaption>KAO DA SE GOVORI O CRNOGORSKOM SDT-U I MEDIJIMA: Naslovnica Srpskog Telegrafa(Photo: Screenshot Portal ETV )</figcaption> </figure>  SLIČNI NASLOVI SLIČNIH MEDIJA Dokaza za teške optužbe nema ni u tragovima, ali je samo pominjanje osam medija u Naredbi za sprovođenje istrage poslužilo za sveobuhvatni atak i kampanju usmjerenu na rušenje integriteta novinarki i novinara taregetiranih medija. Zato naslov citiran s početka ovog priloga ne bi bio posebno zanimljiv jer niz sličnih naslova već su objavile Vijesti, kao i brojni registrovani i nerigostrovani srpski portali u Crnoj Gori. Međutim, senzacionalistički naslov ,,Odaju podatke, pakuju afere, ruše državu” nije objavljen u Crnoj Gori, već je dio naslovnice ,,Republike”, portala Srpskog Telegrafa! Tekst su 15. oktobra prenijeli brojni srpski mediji pod kontrolom režima Aleksandra Vučića. Očito s dobrim razlogom: u tekstu se targetiraju mediji koje ne kontroliše vlast - prevashodno N1 i Nova S. Urednici i novinari se optužuju da - po komandi kriminalne grupe koja je umrežena u policiji i studenata blokadera – napadaju poštene policajce i oficire srpskog MUP-a i tako urušavaju bezbjednost Srbije. -Sve kriminalne grupe sortiraju i po tačno određenoj šemi distribuiraju opozicionim medijima, zatim liderima plenuma na fakultetima u blokadi koji ih potom šire preko svojih naloga na društvenim mrežama, a deo logistike obezbeđuju i preko ,,kavačkog klana” kojem dostavljaju razne informacije i podatke iz policije, a zauzvrat bivaju debelo nagrađeni – piše u tekstu Republike, alijas portala Srpski Telegraf.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018001020_1c011e44659cde993a5ab750d019e0ea18d637bc8b56806c0cf3573d45e5b785.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251018001020_1c011e44659cde993a5ab750d019e0ea18d637bc8b56806c0cf3573d45e5b785" data-rendition-name="original" width="961" height="536" loading="lazy" alt="ISTI MEDIJSKI OBRAZAC U CRNOJ GORI I SRBIJI: Naslovnica Vijesti nakon hapšenja Mijajlovića"> <figcaption>ISTI MEDIJSKI OBRAZAC U CRNOJ GORI I SRBIJI: Naslovnica Vijesti nakon hapšenja Mijajlovića(Photo: Screenshot Portal ETV )</figcaption> </figure>  PONAVLJANJE ISTOGA U RAZLIČITIM DRŽAVAMA ,,Uređivao državu i medije”... ,,Poruke, portali i moć iz sjenke”... ,,Kako SDT vidi neformalni uticaj Mijajlovića na formiranje i rad dijela medija... Ovi naslovi, iz koncerna Vijesti, portala IN4S ili portala Borba, koji su tako slični onim iz Srbije, ukazuju na istu matricu, isti model obračuna sa medijima.&nbsp; Ovđe se u Crnoj Gori, Specijalno državno tužilaštvo se, kao politička batina, stavilo u službu dijela vlasti, prevashodno Demokrata Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića. Zato se kritički mediji se optužuju da su friziranim informacijama pokušali da zaštite nepoštene policajce. Umjesto ispitivanja medijskih navoda, Specijalno državno tužilaštvo je – očito kao neki vid političke vendete, u ime Demokrata - targetiralo pojedine policijske službenike ali i medije koji su o njima izvještavali i povezali ih sa navodnom kriminalnom grupom. Bez traga makar jednog dokaza.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018001020_9da16ed43e0ab408d5aac84418a2cf50947ad18f5f09a8f22d5160a29a6afa96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251018001020_9da16ed43e0ab408d5aac84418a2cf50947ad18f5f09a8f22d5160a29a6afa96" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="TANDEM ZA TARGETIRANJE KRITIČKIH MEDIJA: Boris Bogdanovvić i Aleksa Bečić"> <figcaption>TANDEM ZA TARGETIRANJE KRITIČKIH MEDIJA: Boris Bogdanovvić i Aleksa Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U Srbiji je isti narativ - da kritički mediji, pod kontrolom kriminalnih grupa, služe za napad na bezbjednosni sektor. Samo je inverzija optužbi: tamo se Televizije N1 i Nova S, kao i novine Danas te portali koji su kritički prema Vučićevoj vlasti, besprizorno optužuju da su udruženi sa kriminalnom grupom u napadima na poštene policajce. Kao što je, recimo, Marko Kričak, čovjek osumnjičen za teško maltretiranje studentkine na protestima.&nbsp; I srpska policija i tužilaštvo, kao i u Crnoj Gori, stavilo se u službu institucionalnog napada na medije. Da li isti rukopis obračuna sa medijima u Srbiji i Crnoj Gori ukazuje na istu političku pozadinu, istog tvorca? ,,OSMIŠLJENI PODUHVAT GUŠENJA MEDIJA” Ugledni novinar i vanjskopolitički analitičar Boško Jakšić je nedavno, u razgovoru za Antenu M, ocijenio da je riječ o, citiramo, ,,osmišljenom poduhvatu gušenju medija”, iza kojeg u Srbiji stoji Aleksandar Vučić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018001024_2128fc329e3f20de34efcbc03cef55dc16b1901df5a2b9451c28be693fdbf31b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251018001024_2128fc329e3f20de34efcbc03cef55dc16b1901df5a2b9451c28be693fdbf31b" data-rendition-name="original" width="697" height="385" loading="lazy" alt='UBJEDLJIVO SVJEDOČENJE: Darko Šuković i Boško Jakšić u ,,Drugačijoj radio vezi" Antene M'> <figcaption>UBJEDLJIVO SVJEDOČENJE: Darko Šuković i Boško Jakšić u ,,Drugačijoj radio vezi" Antene M(Photo: Screenshot Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Moj utisak je da je Vučić spreman da odreši kesu i da potroši ako treba I desetine miliona evra ne bi li našao ljude na zapadu koji su spremni da budu korumpiraniu, a naravno da takvih ima i čini mi se da ih je našao. I oni su sada učesnici tog njegovog projekta gašenja ovih televizija a u isto vrijeme on sluša od Ursule fonder Lajen o neophodnosti da se obezbijedi sloboda medija. Čini mi se da će ostati sve na tome. To jako lijepo zvuči – sloboda medija, to zvuči kao kad kažete da je mir bolji od rata. Ali da li će se to u konkretnom slučaju imati neke efekte na ovaj ovu aferu sa Junajted medijima. Mislim da neće – smatra Jakšić.&nbsp; KRIMINALIZACIJA MEDIJA I GUŠENJE SLOBODNE RIJEČI Sasvim sigurno da neće, ni u Srbiji, ali ni u Crnoj Gori. Jer, istovjetna matrica akcije kriminalizacije medija, kao i politička zloupotreba institucija - policije i tužilaštva u Srbiji, kao i Specijalnog tužilaštva u Crnoj Gori - teško da može biti slučajnost. Naprotiv, riječ je sistemu: model kojim Vučićev SNS kriminalizuje novinarke i novinare u Srbiji, uz upotrebu režimskih medija kao ,,Informer”, ponavlja se i u Crnoj Gori.&nbsp; Uz neka prilagođavanja jer je ovđe ulogu političkog instrumenta preuzelo Specijalno državno tužilaštvo, a u ulogu tužilačkog servisa i medijske batine – pojedine novinarke i novinari koncerna Vijesti. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Istovjetna matrica kriminalizacije kritičkih medija u Srbiji i Crnoj Gori?!

Ankara planira isporuku vojne opreme Siriji i potpisivanje sporazuma koji bi joj omogućio djelovanje protiv kurdskih militanata duž cijele sirijske granice.
Prema navodima izvora bliskih vladi, u narednim nedjeljama Siriji će biti isporučeni oklopni transporteri, dronovi, artiljerija, raketni sistemi i protivvazdušna odbrana. Oprema će biti raspoređena u sjevernim djelovima zemlje, kako bi se izbjegle nove tenzije s Izraelom na jugozapadu Sirije.
Predsjedništvo Turske odbilo je da komentariše, dok se Ministarstvo informacija Sirije nije oglasilo na upit medija.
Ove pošiljke, navode izvori, dio su šireg plana podrške sirijskom predsjedniku Ahmedu al-Šarai, bivšem komandantu Al-Kaide, koji je krajem prošle godine predvodio rušenje diktatora Bašara al-Asada i preuzeo vlast u Damasku.
Šaraa sada pokušava da konsoliduje zemlju pod jedinstvenim rukovodstvom, dok Turska vidi priliku da kroz vojnu saradnju povrati uticaj u regionu i ograniči djelovanje kurdskih grupa koje smatra prijetnjom sopstvenoj bezbjednosti.
Turska pomoć trebalo bi da pomogne obnovi sirijske vojske, čiji su kapaciteti značajno uništeni u izraelskim napadima nakon svrgavanja Asada.
Ovaj potez, međutim, dodatno naglašava dugogodišnju zabrinutost Ankare zbog situacije na sjeveroistoku Sirije, koji je pod kontrolom Sirijskih demokratskih snaga (SDF), milicije koju podržavaju Sjedinjene Američke Države. Ključnu ulogu u SDF-u ima kurdska Jedinica narodne zaštite (YPG), koju Turska smatra produženom rukom Radničke partije Kurdistana (PKK) — organizacije koja već četiri decenije vodi oružanu borbu za autonomiju, a koju i Vašington i Evropska unija smatraju terorističkom grupom.
Prema izvorima, Turska i Sirija razgovaraju o proširenju bezbjednosnog sporazuma starog skoro tri decenije, koji Turskoj dozvoljava ograničene vojne operacije protiv kurdskih militanata blizu granice. Ankara sada želi da proširi zonu djelovanja na 30 kilometara unutar sirijske teritorije, umjesto sadašnjih pet.
Iako je PKK u maju objavio da polaže oružje i najavio proces raspuštanja, napredak u mirovnom procesu je spor, djelimično zbog neizvjesnosti oko razoružanja i poteza koje bi Ankara mogla da preduzme kako bi zadovoljila kurdske zahtjeve.
Zvaničnici navode da Turska računa na to da će predsjednik Šaraa odbiti zahtjeve Kurda za većom autonomijom, posebno u pograničnim područjima, te da će ograničiti pristup SDF-a sirijskim naftnim i gasnim poljima, zbog bojazni da se prihodi od njih prelijevaju u strukture PKK-a.
U martu su SDF i Šaraa potpisali sporazum prema kojem bi borci SDF-a trebalo da budu integrisani u sirijsku nacionalnu vojsku, ali to do sada još nije sprovedeno. Prema ocjenama analitičara, eventualni dogovor između Damaska i Ankare signalizovao bi nastavak napetosti između sirijske vlade i kurdskih snaga, iako su iz SDF-a ove nedjelje za Associated Press poručili da je u posljednjim nedjeljama ostvaren „određeni napredak“ u sprovođenju martovskog sporazuma.
Turski plan, ukoliko bude realizovan, mogao bi dodatno da promijeni odnose snaga u Siriji, ali i u cijelom regionu, otvarajući novo poglavlje saradnje između Ankare i Damaska — nešto što je prije samo nekoliko godina bilo nezamislivo.

Kako se mijenja mapa moći na Bliskom istoku: Turska vraća uticaj kroz novo savezništvo

Google je najavio značajne izmjene koje će pogoditi milione korisnika Gmaila širom svijeta.
Od januara 2026. godine, kompanija ukida dve dugogodišnje funkcije – POP (Post Office Protocol) i Gmailify, koje su mnogi koristili za upravljanje e-mailovima i povezivanje spoljašnjih naloga, prenosi City Magazine.
<h2>POP odlazi u istoriju</h2>
POP je nekada bio popularan način da se Gmail poruke preuzmu putem programa kao što su Outlook ili Thunderbird. Međutim, Google smatra da je ta tehnologija prevaziđena, pa od 2026. više neće biti podržana.
Umjesto POP-a, preporučuje se prelazak na IMAP protokol, koji omogućava sinhronizaciju poruka u realnom vremenu na svim uređajima i stalnu povezanost s Gmail serverom.
<h2>Kraj za Gmailify</h2>
Ukida se i Gmailify – opcija koja je omogućavala povezivanje drugih naloga (poput Yahooa ili Outlooka) sa Gmailom, uz sve prednosti Googleovih filtera, pretrage i organizacije.
Od januara 2026. više neće biti moguće primati nove poruke sa povezanih naloga, ali će sve već sinhronizovane poruke ostati sačuvane u Gmailu.
<h2>Alternativa postoji</h2>
I dalje je moguće ručno dodati spoljašnje naloge u Gmail aplikaciju:
<ul>
 <li>Otvorite Gmail aplikaciju</li>
 <li>U gornjem desnom uglu dodirnite profilnu sliku</li>
 <li>Odaberite „Dodaj još jedan račun“</li>
 <li>Izaberite vrstu naloga (npr. Outlook, Yahoo i sl.)</li>
</ul>
Ako i dalje koristite POP ili Gmailify, sada je pravo vrijeme da pređete na IMAP i prilagodite podešavanja. Na taj način ćete i dalje imati pristup svim porukama – samo na noviji i bezbjedniji način.

Google ukida dvije popularne funkcije

Iako su pripreme za zimsku sezonu na skijalištu Kolašin 1600 trebalo da se privedu kraju, zaposleni kažu da to sada nije izvodljivo, jer obećanih gotovo dva miliona eura za remont žičare još nema. Zato su i danas blokirali put Kolašin – Berane, a u ponedjeljak najavljuju radikalizaciju. Nezadovoljstvo radnika razumiju u Skijalištima. Izvršni direktor Bojan Medenica poziva državu da obezbijedi novac u najkraćem roku, javlja TVCG.
Prvi snijeg koji je pao prije desetak dana dao je nadu svima u Kolašinu da će predstojeća sezona biti dobra. Iako su pripreme na skijalištu Kolašin 1600 već trebale da se privode kraju, zaposleni kažu da ne mogu da završe posao, jer nedostaje novac. Zato danima na sat blokiraju put Kolašin-Berane.
- Ski centar Kolašin nije u mogućnosti trenutno da pripremi sezonu na adekvatan način i bez pomoći vlade i bez pomoći države mi ne možemo puštati ski centar u rad, jer sve što naši radnici i naše kolege smatraju da nije bezbjedno mi se nećemo tome protiviti, nećemo raditi ništa protivno tome jer bezbjednost skijaša i posjetilaca je na prvom mjestu - ističe zaposleni Đorđe Baković.
A država je odobrila pomoć od 1,8 miliona eura skijalištima Crne Gore, no novca na računu još nema.
- Ima još krajem jula mjeseca. Nakon toga smo dobili informaciju da će odmah po povratku sa odmora vlada Crne Gore izvršiti uplatu. Ta uplata se nije desila ni do dan danas. Također željeli bismo da informišujemo javnost da naše kolege vrše remont koji je moguće izvršiti bez nabavke rezervnih dijelova. Ako mi ne budemo spremni, ako mi ne budemo radili, mislim da će i svi ostali turistički poslenici u Kolašinu osjećati posljedice toga - naglašava Baković.
Zbog dvije loše sezone u preduzeću kasne i plate.
- Pola godine mi nijednu platu nismo primili na vrijeme i to je jedan od razloga zbog kojih smo danas ovdje, tražimo prvenstveno pomoć države kako bismo adekvatno pripremili sezonu i kako bismo imali mogućnost da zaradimo svoju platu - naveo je Baković.
Zaposleni od ponedeljka najavljuju radikalizaciju protesta. Na dva sata će, kažu, blokirati put Berane-Kolašin ukoliko vlasti ne uplate sredstva i omoguće im da pripreme predstojeću zimsku sezonu.

Nema obećanog novca za Ski centar Kolašin 1600, od ponedjeljka blokada puta na dva sata

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić podnio je 7. oktobra krivičnu prijavu protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. &nbsp; Prema navodima prijave u koju su Televizija E i Portla ETV imali uvid, Katnić tvrdi da je tužilac Šoškić manipulisao navodnim dokazima iz žute koverte koja je bila u kancelariji specijalnog državnog tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; ,,SLUČAJ ASAD” I POKUŠAJ TERORIZMA 2016. GODINE Iz koverte na kojoj je pisalo ,,Asad škart”, prema prijavi Katnića, tužilac Šoškić je nezakonito dostavio 30, marta 2023. godine Tužilačkom savjetu određene, svjesno selektovane, papire vezane za potencijalno svjedočenje bivšeg operativca CIA Džozefa Asada. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7" data-rendition-name="original" width="670" height="450" loading="lazy" alt="ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA "> <figcaption>ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nekadašnji agent CIA je bio involviran u slučaj pokušaja terorizma 16. oktobra 2016. godine, a njegova grupa je – kako se navodilo u Naredbi za istragu SDT iz vremena Milivoja Katnića - tog jutra ušla u Crnu Goru preko graničnog prelaza Božaj. Nakon prvih hapšenja srpskih državljana, petočlana ekipa u kojoj je bio Asad napustila je crnogorsku teritoriju. &nbsp; U sklopu istrage o pokušaju terorizma Katnić i Čađenović su pokušali da Asada nagovore na svjedočenje, ali do saslušanja na kraju nije došlo jer se američki državljanin pozvao na Peti amandman Ustava SAD. U američkom zakonodavstvu postoji odredba prema kojoj se osoba pozvana da odgovara pred zakonom može opredjeliliti na ćutanje, ukoliko ona sama, ili njena odbrana misli da je to u njenom najboljem interesu. &nbsp;&nbsp; Korišćenje papira iz takozvane ,,žute koverte” Katnić smatra nezakonito pribavljenim dokazima koji su poslužili Specijalnom državnom tužilaštvu za otvaranje još jedne istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8" data-rendition-name="original" width="3569" height="2016" loading="lazy" alt="KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića"> <figcaption>KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NEZAKONITO KORIŠĆENJE SPISA &nbsp; -Tužilac Miloš Šoškić je naredio je da mu se ovi službeni spisi ostave, te da se računar koji je koristio Saša Čađenović koji je bio na zaduženje kod tužiteljke Jelene Protić, oduzme i dostavi službeniku tužilaštva Balši Saviću da izvrši pretres ovog računara iako je znao da je sve ovo protivzakonito – piše, između ostalog, u krivičnoj prijavi Milivoja Katnića. &nbsp;&nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac navodi da je tužilac Miloš Šoškić 9. decembra 2022. godine sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici podnio zahtjev za donošenje naredbe za pretres stana i kancelarije tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; Istog dana sudija za istrage usvojio je zahtjev tužioca ali pretres kancelarije, prema mišljenju Katnića, nije urađen u skladu sa zakonom. -Pet paketa službene dokumentacije ostalo je nepopisano, niti je privremeno oduzeto. Nije oduzet ni računar koji je koristio Saša Čađenović. Tužilac Šoškić prekoračio je granice službenog ovlašćenja koje ima u ovom predmetu kao postupajući tužilac i da bi pomogao nepoznatim osobama okupljenim oko Andrije Mandića i Milana Knežević, stvarao je privid da je na zakonit način došao do dokaza protiv Čađenovića i mene u krivičnom predmetu koji se protiv nas sada vodi pred Specijalnim tužilaštvom od 21. januara 2025. godine, a taj je predmet zadužio specijalni tužilac Vukas Radonjić – ističe Katnić u prijavi. DOSTAVA DOKUMENATA ADVOKATIMA &nbsp; U obrazloženju Katnić dalje naglašava da tužilac Šoškić sa jasnom namjerom nije, prilikom pretresa službenih prostorija koje je koristio Čađenović decembra 2022. godine naredio policajcima da oduzmu sve službene spise i računuar. &nbsp; To nije učinio ni kasnije. Šoškić je, prema stavu Katnića, neovlašćeno pregledao službenu dokumentaciju i spise predmeta koje je sačinjavao Čađenović, da bi u spisima navodno pronašao žutu kovertuu kojoj su bila tri lista papira sa pitanjima Džozefu Asadu na našem i engleskom jeziku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d" data-rendition-name="original" width="4000" height="2418" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave "> <figcaption>HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Nakon ovoga tužilac Šoškić vrši nezapamćenu zloupotrebu, pa u očiglednom dogovoru sa advokatom Mirojem Jovanovićem i Dušanom Radosavljevićem ove dokaze neovlašćeno dostavlja nenadležnom Tužilačkom savjetu. Da je ovo uradio neovlašćeno i protivzakonito, proizilazi iz izjašnjenja glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića – tvrdi Katnić. &nbsp;&nbsp; Prema navodima iz prijave, Katnić smatra da je Šoškić u dogovoru sa advokatima Jovanovićem i Radosavljevićem te dokaze nezakonito dostavio Tužilačkom savjetu. Tu tvrdnju temelji na činjenici da su advokati 21. januara 2022. godine Apelacionom sudu dokaze iste sadržine dostavili kao pritužbu na njegov i rad Čađenovića. ŠOŠKIĆ FALSIFIKOVAO SKAJ PREPISKE?! U prijavi od 7. oktobra Milivoje Katnić optužuje specijalnog tužioca Miloša Šoškića i da je prekoračio granice svog službenog ovlašćenja kada je Skaj komunikacije koje su se obavljale između Radoja Zvicera, Ljuba Milovića, Petra Lazovića i drugih dostavio portalu ,,Libertas” iako je te prepiske morao čuvati kao službenu tajnu. &nbsp; -Komunikacije je uredništvo portala ,,Libertas“ objavljivalo na svojoj elektronskoj stranici u više nastavaka i to danima 03. 05, 16. 05, 28. 07, 05. 09. 2022. godine koje nijesu objavljivane u svom originalnom obliku već u izmijenjenom, kako ih je očigledno izmijenjenog oblika i dostavio tužilac Šoškić – navodi Katnić u prijavi. Nije ovo prva zvanična pritužba Katnića na nezakonito postupanje specijalnog tužioca Šoškića koji bivšeg glavnog tužioca tereti za udruživanje u kriminalnu organizaciju, zajedno sa Zoranom Lazovićem i Sašom Čađenovićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva"> <figcaption>PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  BROJNE PRIJAVE - BEZ REAKCIJE SDT-A Istini za volu, Čađenović je tek nakon šest mjeseci dodat u grupu koja do tada nije brojila tri člana, što je uslov za postupanje SDT-a po Krivičnom zakoniku. &nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru, podnio je maja 2024. godine krivičnu prijavu protv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog toga što je, kako piše u krivičnoj prijavi, zloupotrijebio službeni položaj, jer nije po službenoj dužnosti gonio sadašnjeg ministra odbrane Dragana Krapovića zbog pranja novca u vrijednosti od više od dva miliona eura. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Do sada se Specijalno državno tužilaštvo nije izjašnjavalo o prijavi protiv Krapovića, ali nema reakcije i na prijavu koja je ranije podnijeta protiv Olivere Injac, prethodne ministarke odbrane Crne Gore, kao i protiv Filipa Adžića, jedno vrijeme koordinatora rada Ministarstva odbrane. &nbsp;Odlukama sadašnjeg i dva bivša ministra odbrane Crne Gore, zaposlenima u Ministarstvu nezakonito je podijeljeno više od 3,2 miliona eura, utvrdila je svojevremno budžetska inspekcija Ministarstva finansija. &nbsp; Uprkos tom nalazu državne institucije, nije zabilježena reakcija SDT-a na čijem je čelu Vladmir Novović. &nbsp;&nbsp; No, protiv Jelene Perović, bivše direktorice ASK-a, Specijalno državno tužilaštvo je samoinicijativno reagovalo i podnijelo krivičnu prijavu zbog navodno nezakonite isplate varijabila od – 60 hiljada eura. &nbsp;&nbsp; Možda i ovi detalji ukazuju kakva će biti sudbina nove krivične prijave protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Katnić: Šoškić je zloupotrijebio položaj i manipulisao ,,žutom kovertom”

Administrator naloga Radosav Vrbica saopštio je na društvenim mrežama da je ponovo dobio poziv da se javi u podgorički Centar bezbjednost, ovog puta zbog prijave poslanice Pokreta Evropa sad (PES) Jelene Nedović povodom njegove objave na Instagramu.
Minulih dana njemu su oduzeti telefon i lap top, a nekoliko dana kasnije, satima je bio u Specijalnom državnom tužilaštvu kako bi prisustvovao pregledanju tih uređaja.
- Opet su me tražila dva policajca, da se javim u Centar bezbjednosti - saopštio je on danas na Fejsbuku.
No, poziv je, kako je naknadno saopštio, uslijedio nešto drugačijim povodom..&nbsp;
- Ovo nijeste očekivali - u pitanju je prijava Jelene Nedović zbog objave na Instagramu - istakao je on.
Kako se može vidjeti sa njegovog naloga na toj mreži, on je prije pet dana 'okačio' fragment razgovora poslanice Evrope sad emitovanog na TV programu, pri čemu je dodao poruku "presmiješno". Nedović je u tom dijelu TV gostovanja govorila o anegdoti vezanoj za proslavu porodične slave.

Radosava Vrbicu opet zvali u CB Podgorica: Jelena Nedović ga prijavila zbog objave na Instagramu

Crnogorski državljanin Filip Ivanović ubijen je sinoć u pucnjavi u naselju Beograd na vodi - potvrđeno je Portalu ETV.
Kako prenosi N1 Beograd, policija je sinoć pronašla tijelo muškarca (35) u tom beogradskom naselju.
"Telegraf" piše da je policija uhapsila osumnjičenog za ubistvo - Đ. Z. (21), kao i da se traga za još dvije osobe koje su pobjegle nakon zločina u kolima.
Kako navode, kod ubijenog muškarca su pronađena slovenačka dokumenta za koje se sumnja da su falisifikovana.
Doktorka Violeta Nikolić iz Hitne pomoći rekla je za RTS da je muškarac upucan sinoć u 23.13 sati u Bulevaru Vudro Vilsona i da je ekipa Hitne pomoći mogla samo da konstatuje smrt.

Ubijen crnogorski državljanin Filip Ivanović u pucnjavi u naselju Beograd na vodi

Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore obezbijedilo je da se nastavi otkup mlijeka i mliječnih prerađevina kroz izvoz u zemlje regiona i prodaju preko domaćih trgovina, čime je zaustavljeno uništavanje viška proizvoda, na koji su crnogorski farmeri bili prinuđeni jer su mljekare obustavile otkup.
- Cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim institucijama i kompanijama smo postigli dogovor, a tržišne viškove finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori - objavilo je Ministarstvo.
Problem je nastao kada je dio prerađivača saopštio stočarima, da obustavljaju otkup mlijeka zbog tržišnog viška izazvanog neograničenim uvozom.
Tako je farmerska porodica Dumnić iz Nikšića bila primorana 12. oktobra da prospe tri i po tone sirovog mlijeka jer nije imala gdje da ga skladišti.
- Mljekara nije mogla plasira naš domaći proizvod na tržište zbog ogromnog uvoza gotovih proizvoda. I obavijestili su nas da ne mogu da otkupe mlijeko. Tako smo morali da prospemo mlijeko - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Dumnić.
On je jedan od najvećih proizvođača mlijeka u Crnoj Gori.
<h2>Otkup mlijeka "čuva" farmere</h2>
Da i drugi farmeri imaju veliki problem sa otkupom mlijeka potvrđuje Goran Mugoša iz Podgorice koji dnevno proizvodi 350 litara mlijeka.
Kako navodi za RSE, potrošači više kupuju uvozno mlijeko od domaćeg, jer je bolje plasirano u trgovinama. On sumnja da je posrijedi i interes uvozničkog lobija.
- Njih interesuje da više uvoze jer imaju višu zaradu nego kad prodaju naše domaće mlijeko. A od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo - kaže Mugoša.
Ukoliko ne bude otkupa mlijeka, Mugoša je najavio da će svoj proizvod dijeliti zainteresovanim građanima i njime hraniti druge domaće životinje:
- To mlijeko će popiti telad, a daćemo i poklonićemo narodu - dodaje Mugoša.
A prema riječima Marka Dumnića, nemaju samo problem proizvođači već i mljekare koje ga otkupljuju i prerađuju:
- Meni su iz mljekare rekli da će je ugasiti ako država nešto ne preduzme. Oni traže od države da oslobodi tržište od uvoza, odnosno da se dâ prostora domaćem proizvodu. Takođe traže i dozvolu za izvoz sirovog mlijeka - rekao je Dumnić.
<h2>Privremeno ili trajno rješenje?</h2>
Dogovorom Ministarstva sa domaćim trgovcima i inostranim kompanijama o otkupu, problem je trenutno riješen, ali država treba da traži sistemsko rješenje, ocjenjuje za RSE Milutin Đuranović, predsjednik Odbora poljoprivrede Privredne komore.
- Treba nam dugoročno rješenje za situaciju kada uvoz mlijeka raste, a otkup u Crnoj Gori pada. Moramo tražiti veća budžetska sredstva jer je u ovom trenutku ta podrška ispod jedan posto - kaže Đuranović.
Dodaje da je za prvih osam mjeseci uvoz mlijeka porastao za 8,2 posto.
Istovremeno u prvih pola godine, otkup je pao za 3,8 posto.
On navodi da je doprinos poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu države između osam i deset posto, a da država u poljoprivredu vraća mnogo manje.
"EU daje i preko 40 posto zajedničkog budžeta za poljoprivredu", kaže Đuranović.
<h2>Opozicija kritikuje Vladu</h2>
Opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS)je kritikovala odnos Ministarstva prema proizvođačima mlijeka.
- Uvoz hrane raste svakodnevno, dok domaći prerađivači ne mogu da prodaju sopstvene zalihe. Postavlja se pitanje šta radi Ministarstvo - saopštili su iz DPS.
A opozicioni Pokret URA je pozvao Vladu da zaštiti domaće proizvođače uvođenjem dodatnih taksi na uvoznu robu:
- Crna Gora mora da ima strategiju kako da zaštiti domaću proizvodnju, koja tone usljed trgovinskog disbalansa. Na sve to imamo letargičan odnose Vlade Crne Gore prema farmerima i domaćoj proizvodnji - naveli su iz GP URA.
<h2>Svake godine novi problem farmera</h2>
U aprilu ove godine formirana je Radna grupa za sistemsko rješavanje problema u sektoru mljekarstva.
Tada je definisano da će se raditi na problemu sa ograničenim pristupom tržištu domaćih proizvođača i sa damping (ispod tržišnih) cijenama proizvoda iz uvoza.
Problem sa otkupom je samo jedan u nizu s kojim su se suočili proizvođači mlijeka. Tokom prošle godine sektor stočarstva je bio na udaru Kju groznice koji je pogodio farme na području Nikšića i Danilovgrada.
Ranije su proizvođači protestovali zbog niske otkupne cijene, kada su ispred Ministarstva poljoprivrede ostavili bidone sa mlijekom.
U pregovaračkom procesu za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj - koje je otvoreno 2016 još uvijek nije zatvoreno.
Vlada se nada da će ga privremeno zatvoriti do kraja 2025. godine.
Crna Gora je usvojila Plan implementacije za uspostavljanje Agencije za plaćanja i Integrisani administrativni i kontrolni sistem jula ove godine , što je jedno od ključnih mjerila za Poglavlje 11.
Istovremeno parlament je usvojio zakon koji uređuje mjere podrške poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i politike ribarstva.

Tag: uprava-za-statistiku