<p>Individualni podaci sa popisa stanovništva se ne mogu koristiti. Zainteresovana javnost, u koju spada i ministar unutrašnjih poslova (Danilo Šaranović), može dobiti zbirne podatke, koji mogu poslužiti za neku zbirnu analizu.&nbsp;</p>
<p>To je, u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, kazala programska direktorica u Centru za demokratsku tranziciju <b>Milica Kovačević</b> komentarišući najavu ministra <b>Danila Šaranovića</b> da će formirati specijalizovani tim koji će analizirati rezultate popisa i na osnovu njih provjeriti birački spisak.</p>
<p>- Mislila da smo mi ovu temu raspravili 2011. godine, nakon popisa. I tada smo imali jednu dugotrajnu raspravu o tome da se upoređuju popis i birački spisak. Mislila sam da je stručna javnost do kraja objasnila da to jednostavno nijesu podaci koji se mogu direktno upoređivati. Imali smo i tada intencije i pritisak na Monstat da se individualni podaci, suprotno međunarodnim standardima statistike i suprotno našem Zakonu, ustupe uz različite namjene. Monstat je tad uspio da se odupre, mislim da je to čak prošlo jednu sudsku kontrolu i na to je stavljena tačka - rekla je Kovačević.</p>
<p>Druge vrste analiza, podsjeća Kovačević, koje isključuju individualne podatke, može da koristi Ministarstvo unutrašnjih poslova. Postavlja se, kaže ona, pitanje čemu inicijativa ministra Šaranovića nakon popisa.</p>
<p>- Popis nije otkrio ništa novo u vezi sa biračkim spiskom. Mi smo ovih problema svjesni decenijama. Problem nije u biračkom spisku, problem je u registrima državljana, u registrima prebivališta i boravišta, koji su u nadležnosti Ministarstva. Taj Zakon treba da se mijenja. Specijalni tim je potreban i on je mogao prvog dana njegovog (Šaranovićevog) mandata da bude osnovan, nije morao popis da se čeka za to saznanje - naglasila je Kovačević.</p>
<p>CDT je u Izbornoj reformi iz 2014. godine, podsjeća Kovačević, zagovarao da se krene sa unaprjeđenjima Zakona o registrima boravišta i prebivališta crnogorskih građana, po uzoru na Hrvatsku.</p>
<p>- Ne znam da li bi danas problem bio kompletno riješen, jer je veliki, ali bismo imali prilično sređene registre. To se nije uradilo. Posljednja velika reforma je bila centralizacija biračkog spiska. Danas kad govorimo o problemima sa biračkim spiskom, on je samo izvedena baza koja se puni drugim bazama - navela je ona.</p>
<p>Kovačević smatra da je problem u našim osnovnim registrima.</p>
<p>- Problem je u tome što u našem registru državljana imamo i ljudi, koji nezakonito imaju i neko drugo državljanstvo, a nijesu izgubili posljedično crnogorsko, i nemamo mogućnost to da provjerimo kao država. Problem sa registrima prebivališta je i u tome što imamo ljude koji su se trajno odselili iz Crne Gore, i tamo gdje su se odselili uživaju druga građanska prava, a drže fiktivno prebivalište koje zloupotrebljavaju, pored ostalog, i za ostvarivanje prava glasa - istakla je Kovačević.</p>
<p>Promblema ima i sa drugim registima, poput registra umrlih, ističe Kovačević, i dodaje da uprkos tome što se deset godina zna kako problem treba da se riješi, ne postoji politička volja. Zakasnili smo za mnoge prethodne</p>
<h2>Izborna reforma</h2>
<p>Mnogo toga potrebno je za izbornu reformu, napominje Kovačević. Smatra da djelokrug Odbora za izbornu reformu treba proširiti zato što su to, kako kaže, sistemske stvari koje treba rješavati kroz različite dijelove zakonodavstva, a najneophodnija je profesionalizacija izborne administracije.</p>
<p>- Mi imamo politizovanu, politički kontrolisanu izbornu administraciju, gdje oni koji učestvuju na izborima o njima odlučuju. Nama treba ozbiljna reforma sistema finansiranja političkih partija, izbornih kampanja, nadzor nad tim finansiranjem. Nama treba ozbiljna reforma i medijskog zakonodavstva i zakona o finansiranju u skladu sa novim trendovima, novim kanalima komunikacije, tehnologija, malignim stranim uticajima, dezinformacijama. Nama treba oslobađenje političkog procesa od diktata partija, nama treba mogućnost individualnih kandidatura, nama trebaju otvorene liste, više uticaja građana na izbore, odrobljavanje tog procesa od uskih partijskih interesa - poručila je Kovačević.</p>
<h2>Jezik</h2>
<p>Komentarišući to što se od objave rezultata popisa najviše reakcija vlasti odnosilo na podatke o jeziku, kao i to da je, navodno, učinjena velika nepravda što srpski nije postao službeni onda kada je pisan Ustav, Kovačević objašnjava da bi izmjene najvišeg pravnog akt bile prilično izazovne.</p>
<p>- To je složen proces, posebno za jedan manji broj članova Ustava, među kojima je član 13 kojim je definisan jezik. Promjenu je potrebno da na referendumu podrže tri petine svih birača u Crnoj Gori - navela je ona.</p>
<p>Najvažnije stvari u Ustavu mogu, kaže Kovačević, da se mijenjaju tek ako postoji jedno prevladavajuće, apsolutno dominantno mišljenje u društvu da nešto treba da se mijenja.</p>
<p>- Prvo, tako nešto ne može da se promijeni u ovim političkim okolnostima, bez kršenja Ustava. Drugo, imam potrebu da podsjetim građane kako je tretiran srpski jezik. Srpski jezik jeste službeni jezik u Crnoj Gori. Taj član Ustava kaže: službeni jezik je crnogorski, u službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, hrvatski, albanski. Između službenog jezika i službene, suštinske, upotrebne razlike u svakodnevnom životu nema. Mi, inače, govorimo istim jezikom, koga zovemo različitim nazivima, ali lingvistički govorimo istim jezikom. Vi nemate nikakvu prepreku, nigdje, da komunicirate na jeziku kojeg zovete srpski. Dakle, ta cijela nepravda, i njeno otklanjanje, nema nikakve praktične konsekvence, jer se ništa neće promijeniti. Samo je pitanje te male prednosti, koju je ustavopisac dao jeziku koji nosi ime države, onda kad je pisan Ustav za tu državu - rekla je Kovačević.</p>
<h2>Bič za vaspitanje nevladinog sektora</h2>
<p>Sve je, kaže progrmaska direktorica u CDT-u, sporno u vezi sa inicijativom o Zakonu o agentima stranog uticaja, od same namjere, do komunikacije.</p>
<p>- Pojavila se ta inicijativa, istina da Zakon još nije napisan, ali smo u samoj najavi čuli šta bi trebalo da donese nevladinom sektoru, koji se označava kao agentura, kao strani plaćenici, kao ljudi koji kriju finansije, kao ljudi koji ne plaćaju poreze, kao ljudi koji su zauzeli neku ulogu koja im ne pripada - istakla je Kovačević.</p>
<p>To je, ukazuje, saopšteno jednom izuzetno agresivnom retorikom.</p>
<p>- Koja nama saopštava da je to bič za vaspitanje nevladinog sektora. Jedan autokratski potez, anti demokratski, anti evropski, koji bi trebalo da ućutka NVO i to naročito one NVO koje se bave stvarima koje su neprijatne vladajućim političarima, koje se bave javnim politikama, analiziraju i kritikuju. Čuli smo i od potpredsjednika Vlade da smo zečevi, da su svi zečevi istjerani iz grmova. U toj kampanji se pojavilo bezbroj netačnih informacija, dezinformacija, kojima ćemo se mi baviti u narednom periodu. Mi vjerujemo da ovdje nije pitanje samo toga da se Zakon ne usvoji, drago nam je što se većina većine izjasnila eksplicitno protiv tog zakona, nego da ova kampanja ne smije da posluži kao kampanja za ućutkivanje i targetiranje civilnog društva - zaključila je Kovačević.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgNjBpG931VQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kovačević: Popis i birački spisak se ne mogu upoređivati

<p>Rezultati popisa nijesu uporedivi sa biračkim spiskovima jer se ne koriste iste definicije - a i same metodologije su u potpunosti neuporedive.&nbsp;</p>
<p>To je saopšteno Radiju Crne Gore iz Upravu za statistiku (Monstat) u odgovoru na pitanje mogu li se podaci iz popisa koristiti za reviziju biračkog spiska.</p>
<p>Ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b> saopštio je da će, imajući u vidu da su objavljeni rezultati popisa, formirati specijalizovani tim čiji će zadatak biti da u bliskoj saradnji sa Monstatom pristupi analizi podataka dobijenih sprovedenim popisom, a koje su od važnosti za birački spisak Crne Gore.</p>
<p>Sa druge strane, u odgovoru dostavljenom Radiju Crne Gore Monstat navodi da Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao i svaki drugi korisnik, ima pravo pristupa rezultatima popisa u skladu sa odredbama koje su definisane Zakonima o zvaničnoj statistici i popisu stanovništva, domaćinstava i stanova.</p>
<p>Napominju i da rezultati popisa nijesu uporedivi sa biračkim spiskovima, jer ne koriste iste definicije i nemaju istu namjenu, a i same metodologije su u potpunosti neuporedive.</p>

Monstat: Rezultati popisa nijesu uporedivi sa biračkim spiskom

<p>Državna revizorska institucija (DRI) je nakon sprovedenog postupka revizije uspjeha ocijenila da Uprava za statistiku (Monstat) nije obezbijedila u dovoljnoj mjeri efikasan sistem planiranja, realizacije i izvještavanja o Strategiji razvoja zvanične statistike u Crnoj Gori 2019-2023.</p>
<p>Kolegijum DRI u sastavu: <b>dr Branislav Radulović</b> (Rukovodilac Kologijuma) i <b>dr Milan Dabović</b> (član Kolegijuma), na sjednici Kolegijuma DRI održanoj 10.10.2024. godine, usvojio je Konačni izvještaj o reviziji uspjeha „Efikasnost razvoja zvanične statistike u Crnoj Gori”.</p>
<p>- Revizijom je bio obuhvaćen postupak planiranja Strategije razvoja zvanične statistike 2019-2023 i usklađenost za zahtjevima i preporukama Evropske komisije (EUROSTA-a), Nacionalnom strategijom održivog razvoja do 2030. godine i zahtjevima korisnika statističkih istraživanja. Revizijom je bila obuhvaćena i realizacija indikatora učinka i aktivnosti (indikatora rezultata) koje je Uprava za statististiku utvrdila Strategijom kako bi &nbsp;ostvarila strateški cilj - obezbjeđivanje kvantitativnih i reprezentativnih informacija o ekonomskom, demografskom, socijalnom i stanju životne sredine u Crnoj Gori, svim korisnicima po međunarodno definisanoj metodologiji i najvišim profesionalnim standardima - naveli su u DRI.</p>
<h2>Otežano praćenje</h2>
<p>Dio aktivnosti utvrđen Strategijom razvoja zvanične statistike 2019-2023 u akcionim planovima iskazan je, kažu, na način koji otežava njihovo praćenje - kao redovan tekući proces prikupljanja i analize podataka o postizanju ciljeva i rezultata u toku sprovođenja strateškog dokumenta (praćenje sprovođenja aktivnosti, poštovanje definisanih rokova, ispunjenost nivoa indikatora).</p>
<p>- Navedeni način iskazivanja aktivnosti nije u skladu sa Smjernicama za pripremu strateških dokumenata i Metodologijom razvijanja politika, izrade i praćenja sprovođenja strateških dokumenata i može imati neposredan uticaj na izvještavanje o ostvarenim rezultatima - ocijenili su u DRI.</p>
<p>Postupkom revizije je utvrđeno da su indikatori i aktivnosti utvrđeni Strategijom razvoja zvanične statistike 2019-2023. godine realizovani u malom procentu, odnosno utvrđeno je da je Uprava za statistiku od 22 Strategijom utvrđena &nbsp;indikatora učinka potpuno realizovala četiri odsto &nbsp;(ili 1 indikator).</p>
<p>- Uprava za statistiku od Strategijom utvrđenih 47 aktivnosti, potpuno realizovala 34 odsto (ili 16 aktivnosti), pri čemu je utvrđen značajan obim indikatora učinka i aktivnosti za koje državni revizor nije mogao utvrditi status realizacije dijelom zbog dokumentacija koja nije mogla biti smatrana odgovarajućim dokazom u postupku revizije - dodali su u DRI.</p>
<p>Uprava za statistiku nije obezbijedila, ističu, koordiniraciju saradnje institucija zaduženih za realizaciju indikatora i aktivnosti iz Strategije razvoja zvanične statistike 2019 - 2023. godine.</p>
<p>- Stoga, u postupku vršenja revizije nije postojala potpuna informacija o realizaciji 68 odsto indikatora učinka (15 od ukupno 22), za koje su akcionim planovima kao nadležne institucije u realizaciji aktivnosti određeni drugi proizvođači zvanične statistike i 55 odsto aktivnosti (26 od 47), za koje su akcionim planovima kao nadležne institucije u realizaciji aktivnosti određeni Ministarstvo finansija i drugi proizvođači zvanične statistike - naveli su u DRI.</p>
<h2>Vlada da trajno riješi pitanje poslovnog prostora Monstata</h2>
<p>Uprava za statistiku navodi, kažu u DRI, da je nedostatak kadrovskih i prostornih kapaciteta uticao da se određeni ciljevi djelimično ispune, te da je takođe važno istaći da je Strategija u značajnom dijelu realizovana u periodu trajanja pandemije izazvane kovidom - što je uslovilo drugačije načine njenog sprovođenja.</p>
<p>- Nedostatak objedinjavanja informacija o realizaciji 68 odsto indikatora učinka i 55 odsto aktivnosti, za koje su kao nadležna institucija bili određeni proizvođači zvanične statistike i Ministarstvo finansija, prilikom utvrđivanja stepena realizacije nije prepoznat u Završnom izvještaju o sprovođenju Strategije razvoja zvanične statistike 2019 - 2023 i Izvještaju o evaluaciji Strategije razvoja zvanične statistike 2019-2023. Na osnovu sprovedene revizije, a u cilju daljeg razvoja sistema zvanične statistike i metodološkog pristupa izradi strateških dokumenata, DRI je dala Upravi za statistiku šest preporuka i jednu preporuku Vladi Crne Gore - navodi se u izvještaju DRI.</p>
<p>Monstatu je preporučeno da preduzme aktivnosti u oblasti politike zapošljavanja i zadržavanja kadrova i da prilikom planiranja strateških dokumenata obezbijede nezavisnu evaluaciju strateškog dokumenta iz prethodnog programskog perioda, kao i da planiranje i analizu resursa vrši u ranoj fazi izrade strateškog dokumenta kako bi se definisali jasni i dostižni ciljevi.</p>
<p>- Uprava za statistiku treba da obezbijedi saradnju nadležnih organa i usaglašen međuresorni pristup prilikom planiranja, sprovođenja i izvještavanja o realizaciji strateških dokumenata. Vladi Crne Gore je preporučeno da trajno riješi pitanje poslovnog prostora Uprave za statistiku - dodali su u DRI.</p>
<p>Konačan izvještaj DRI dostavljen je Odboru za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore.</p>

1250x600

1084x550

DRI: Monstat nije obezbijedio dovoljno efikasan sistem planiranja, realizacije i izvještavanja o Strategiji razvoja zvanične statistike

<p>Uprava za statistiku aktiviraće 1. oktobra softver za provjeru podataka sa Popisa stanovništva sprovedenog krajem prošle godine, bez obzira na to da li će poseban tročlani tim za kontrolu završiti svoj zadatak do tada, rečeno je Pobjedi iz te državne institucije.</p>
<p>Oni su potvrdili najave direktora Miroslava Pejovića da će građani vlastite podatke moći da provjeravaju do 7. oktobra.</p>
<p>- Naši rokovi neće biti pomjereni niti promijenjeni, bez obzira na dalje aktivnosti skupštinskog odbora za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, kao i praćenje sprovođenja procesa popisa – precizirali su iz Uprave.</p>
<p>Tako će novi konačni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, sprovedenog od 3. do 28. decembra 2023. godine, biti poznati 15. oktobra.</p>
<h2><b>ODBOR KONAČNO ZASIJEDA</b></h2>
<p>Iz Skupštine je juče najavljeno da će deseta sjednica Odbora za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, kao i praćenje sprovođenja procesa popisa, biti održana 1. oktobra, dakle, istog dana kada bude i pušten u rad program putem kojeg će građani kontrolisati svoje podatke. Kopredsjedavajući ovog tijela Darko Dragović iz Pokreta Evropa sad i Nikola Rakočević iz Demokratske partije socijalista usaglasili su dnevni red sa samo dvije tačke: Informisanje u vezi sa tokom sprovođenja popisa u 2023. godini i tekuća pitanja.</p>
<p>Najavljujući ovaj susret s kolegom iz opozicionih redova, Dragović je za Dan kazao da je sjednica ovog skupštinskog tijela „značajna zbog političke kontrole dosadašnjeg toka procesa popisa“, te „otklanjanja bilo kakve sumnje na mogućnost zloupotreba popisne građe“.</p>
<p>Monstat je u više navrata zahtijevao sjednicu ovog odbora, kako bi se u potpunosti zaokružile obaveze definisane Sporazumom o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koji je premijer Milojko Spajić potpisao sa predstavnicima DPS-a kao najjače opozicione partije. Ovim dokumentom definisan je tročlani tim koji će kontrolisati vjerodostojnost podataka i rad softvera. Činiće ga predstavnici Uprave za statistiku, političke partije i vijeća manje brojnih naroda, gdje će se posljednja potpisom obavezati da će poštovati principe povjerljivosti.</p>
<p>- Kontrola ima za cilj da provjeri, na bazi uzorka, da li se odgovori na pitanja o nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku kojim lice uobičajeno govori unose u bazu onako kako je napisano u upitniku – stoji u Sporazumu.</p>
<p>Do 1. oktobra Monstat će završiti sva potrebna uparivanja sa bazama podataka iz registara koji su u nadležnosti Ministrastva unutrašnjih poslova.</p>
<p>Prema informacijama koje smo dobili, svi detalji o načinu na koji će građani moći da provjeravaju podatke koji su od njih prikupljeni tokom popisa, biće poznati 30. septembra.</p>
<h2><b>REZULTATI</b></h2>
<p>Prvi, ujedno preliminarni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. objavljeni su 25. januara ove godine. Prikupljeni podaci odnose se na stanje koje je bilo 31. oktobra 2023. godine u 24 sata, što se smatra referentnim momentom popisa.</p>
<p>Dakle, na kraju oktobra prošle godine u Crnoj Gori je živjelo 633.158 stanovnika. Popis je obuhvatio 217.441 domaćinstvo, 396.873 stana i 1.400 naselja. Najveći broj građana registrovan je u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, u kojima sada živi više od polovine crnogorskog stanovništva. Inače, podaci su prikupljeni od 673.203 osobe.</p>
<p>Iz Monstata su kazali da su za ranije popise, nakon broja stanovnika, javnosti prezentovali podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama građana.</p>
<p>- Nakon toga, sukcesivno su obrađivani i objavljivani ostali podaci: pol i starost lica, bračno stanje, državljanstvo, znanje stranih jezika, poznavanje rada na računaru, pitanja koja se odnose na invaliditet, ekonomska aktivnost stanovništva, te podaci o stanovima, domaćinstvima i porodicama – precizirali su iz Uprave.</p>
<p>Uz to, Zakon o popisu propisuje da će svi ovi podaci biti objavljeni kao konačni.</p>
<h2><b>VIŠEMJESEČNA PROCEDURA</b></h2>
<p>Procedura koja je pratila provjeru i objavljivanje podataka prikupljenih tokom popisa sprovedenog krajem prošle godine, trajala je skoro četiri mjeseca, a pratilo je ponavljanje tenderskih procedura i iščekivanje izmjena zakonske procedure kako bi Uprava za statistiku mogla da uveže i uporedi svoju bazu podataka sa registrima koji su u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova.</p>
<p>Podgorička kompanija „Codepixel“, čiji su suvlasnici Nenad Pejović i Mihailo Raspopović, potpisala je 23. jula ugovor sa Monstatom o izradi softvera koji će građanima omogućiti pristup vlastitim podacima o etničko-kulturološkim karakteristikama sa prošlogodišnjeg popisa. Oni su izabrani na četvrtom tenderu kao jedina kompanija koja je dostavila kompletnu traženu dokumentaciju. Za njihov rad biće im isplaćena finansijska nadoknada od 24.000 eura bez PDV-a (29.040 sa PDV-om). Softverom će se kontrolisati pitanja o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, zatim vjeri, maternjem jeziku i jeziku kojim lice uobičajeno govori.</p>
<p>- Softver za kontrolu unijetih podataka popisa stanovništva je završen i isporučen u zakonski definisanom roku, koji je bio 16. avgusta ove godine – potvrđeno je Pobjedi iz Uprave za statistiku.</p>
<p>Iz kompanije „Codepixel“ za naš list su kazali da „imaju obavezu da softver, njegovo testiranje i kontrolu u prvih 12 mjeseci korišćenja izvode u skladu sa važećim zakonskim propisima, normativima i standardima za ovu vrstu posla“. Posebno su istakli zaštitu privatnosti, kako prikupljenih podataka, tako i onih koji će željeti da koriste budući softver.</p>
<p>- Uz to, svi podaci, informacije i dokumentacija do kojih bi došli pri izvršenju posla predstavljaju poslovnu tajnu, te se kao takvi čuvaju i obezbjeđuju. Pristup podacima imaće samo zaposleni Uprave u skladu sa Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike - pojasnili su ranije.</p>
<p>Kompanija „Secnora Ou“ iz Estonije izabrana je na drugom tenderu za izradu programskog rješenja kojim se provjeravala valjanost kontrolnog softvera za podatke date prilkom popisa. Za taj angažman biće plaćena 29.038,79 eura sa PDV-om (23.999 eura bez PDV-a). Oni su do 9. septembra zaokružili provjeru softvera za kontrolu prikupljenih informacija, te dali svoje sugestije koje su se najviše ticale bezbjednosti ličnih podataka. Nakon što je „Codepixel“ uradio potrebne izmjene, softver za kontrolu podataka o etničko-kulturološkim karakteristikama je dobio „zeleno svjetlo“ za korišćenje.</p>
<p>Najduže je „tapkalo u mjestu“ uparivanje baza podataka, jer Monstat dugo nije imao pristup podacima iz Ministarstva unutrašnjih poslova, a time ni mogućnosti da kontroliše eventualne unose podataka nepostojećih građana.</p>
<p>Direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović je sredinom jula o tome indirektno informisao pojedine poslanike Skupštine i poručio da će morati da objavi rezultate popisa u septembru, bez obzira da li će zakonska regulativa do tada biti izmijenjena. Posljednjeg radnog dana redovnog proljećnog zasijedanja Skupštine Crne Gore, 31. jula, poslanici su konačno odobrili izmjenu sedam zakona direktno vezanih za podatke prikupljene tokom popisa prošle godine.</p>

Građani će svoje podatke provjeravati od 1. oktobra

<p>Iz Uprave za statistiku (Monstat) reagovali su na tekst  Portala ETV <a href="https://etv.me/vip/pumpa-li-crna-gora-bruto-drustveni-proizvod">"Pumpa li Crna Gora bruto domaći proizvod?"</a> poručujući da odbacuju bilo kakvu mogućnost da su podaci BDP-a “pumpani“.</p>
<p>Oni tvrde da ti podaci predstavljaju rezultat ostvarene ekonomske aktivnosti po sektorima djelatnosti, što je, kako su kazali, prikazano rezultatima obračuna BDP-a primjenom proizvodne metode.</p>
<p><b><i>Njihovo reagovanje prenosimo integralno:</i></b></p>
<p>Uprava za statistiku zvaničnu statistiku proizvodi na profesionalno nezavisan način bez spoljnih uticaja, uz poštovanje Kodeksa prakse evropske statistike i međunarodnih principa (nepristrasnosti i objektivnosti, povjerljivosti, stručnosti, tačnosti i pouzdanosti, i dr). Stoga su kvalitet i objektivnost ključne karakteristike kada je u pitanju zvanična statistika, a kontrolu statističkih podataka obavlja statistička kancelarija EK, odnosno EUROSTAT.</p>
<p>Obračun bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) je sveobuhvatan i konzistentan tokom čitave vremenske serije (od 2006. do drugog kvartala 2024. godine), i sprovodi se na osnovu detaljnih analiza svih raspoloživih indikatora, dakle, primjenom istih izvora podataka i međunarodno propisane metodologije.</p>
<p>Kompilacija podataka nacionalnih računa i BDP-a kao najvažnijeg agregata nacionalnih računa oslanja se na podatke iz redovnih istraživanja Uprave za statistiku, podatke u nadležnosti drugih proizvođača zvanične statistike: Centralne banke Crne Gore, Ministarstva finansija i Fonda za zdravstveno osiguranje, kao i na administrativne izvore podataka iz nadležnosti Poreske uprave, Uprave carina, podataka javnih preduzeća jedinica lokalne samouprave i dr. Shodno navedenom, nacionalni računi se kompiliraju iz svih navedenih izvora, u zavisnosti od dostupnosti i blagovremenosti objavljivanja istih, primjenom međunarodno propisane metodologije Evropskog sistema nacionalnih računa (ESA 2010 metodologija), u godišnjoj i kvartalnoj dinamici.</p>
<p>Kao što je navedeno na sajtu Uprave za statistiku, obračun godišnjeg BDP-a sprovodi se po proizvodnoj, potrošnoj i prihodnoj metodi, dok se obračun kvartalnog BDP-a sprovodi po proizvodnoj i potrošnoj metodi.</p>
<p>Kada govorimo o obračunu godišnjeg BDP-a, pored prethodno navedenih izvora podataka, prevashodno se koriste godišnji podaci iz finansijskih iskaza pravnih lica (bilans stanja, bilans uspjeha i statistički aneks), odnosno administrativni podaci Poreske uprave na najdetaljnijem nivou. Zakon o računovodstvu ("Službeni list Crne Gore", br. 145/21 od 31.12.2021, 152/22 od 30.12.2022) detaljnije uređuje obaveznost sastavljanja, dostavljanja i objavljivanje finansijskih iskaza. Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona vrše Ministarstvo finansija i Poreska uprava.</p>
<p>Finansijski iskazi pružaju detaljne informacije za obračun ekonomskih kategorija BDP-a, pa tako i informacije za obračun potrošne kategorije Promjene zaliha. Rast ove kategorije može biti rezultat različitih faktora, kao što su: stvaranje preduslova za investiranje u buduće projekte, unapređenje proizvodnih kapaciteta, obezbjeđivanje sigurnosti u slučaju neočekivanog poremećaja ponude i potražnje, optimizacija lanaca snabdijevanja i slično.</p>
<p>Pored navedenog izvora podataka prilikom obračuna BDP-a sagledavaju se i indikatori statističkih istraživanja Uprave za statistiku, koji odslikavaju kretanje privredne aktivnosti po sektorima djelatnosti. Neki od tih indikatora su:</p>
<p>• Indeksi proizvodnje i prometa u industriji;</p>
<p>• Vrijednost izvršenih građevinskih radova; </p>
<p>• Indeksi prometa u uslugama; </p>
<p>• Indeksi prometa u trgovini na malo i drugi.</p>
<p>Dodatno, rezultati ekonomske aktivnosti koji doprinose BDP-u iskazuju se i kroz indikatore u nadležnosti drugih proizvođača zvanične statistike i administrativnih izvora podataka, kao što su:</p>
<p>• Naplaćeni porezi (PDV, akcize, carine);</p>
<p>• Ukupan promet na osnovu PDV prijava;</p>
<p>• Prihodi od kamata u bankarskom sektoru;</p>
<p>• Prihodi od bankarskih naknada i provizija i slično.</p>
<p>Bitno je napomenuti da se ocjena rezultata obračuna BDP-a ne može izvoditi samo na bazi informacija o jednoj potrošnoj kategoriji - promjene zaliha, već treba uzeti u obzir prikaz svih dostupnih podataka iz obračuna, između ostalog i podatke koje pruža proizvodna metoda obračuna BDP-a, po sektorima djelatnosti.</p>
<p>Navedenim argumentima odbacujemo bilo kakvu mogućnost da su podaci BDP-a “pumpani“, već predstavljaju rezultat ostvarene ekonomske aktivnosti po sektorima djelatnosti, što je prikazano rezultatima obračuna BDP-a primjenom proizvodne metode. </p>

Monstat: Odbacujemo bilo kakvu mogućnost da su podaci BDP-a “pumpani“

<p>Umjesto da imamo strategiju razvoja privrede i turizma mi kao da imamo strategiju bacanja crnogorskog turizma na koljena, poručio je &nbsp;predstavnik Evropskog saveza i generalni sekretar Socijaldemokrata Crne Gore (SD), <b>Miloš Čelanović.</b>&nbsp;</p>
<p>- Privreda Crne Gore strateški je oslonjena na tri privredne grane: energetiku, turizam i poljoprivredu - kazao je on.</p>
<p>Nakon, kako navodi Čelanović, urušavanja energetskog sektora, nestručnog rukovođenja poljoprivredom na red je došao i turizam.&nbsp;</p>
<p>- Naime, prvi put od obnove nezavisnosti (izuzimajući godine korone) imamo negativne parametre u ovoj privrednoj grani, koji se ogledaju u padu broja noćenja od preko 5% i padu ukupnih prihoda od turizma od 4 odsto - ističe Čelanović.&nbsp;</p>

Čelanović: Oslobodioci će nas “osloboditi” i turizma

<p>Važni društveno-politički događaji u Crnoj Gori, regionu, kao i na globalnom nivou služe kao okidač za koordinisanu kampanju različitih aktera s ciljem diskreditacije pojedinaca, stvaranja nepovjerenja prema institucijama i u konačnom plasiranja suptilne propagande koja glorifikuje regionalnu politiku vlasti u Beogradu. Proruski i prosrpski mediji u kontinuitetu plasiraju teze i narative koji dijele i destabilizuju crnogorsko društvo. AntiNATO i antizapadna agenda sadržana je u većem broju naslova i tekstova na portalima Borba, IN4S i Aloonline.me.</p> <p>Pomenuti portali su ključni medijski kanali za širenje proruskih i prosrpskih narativa i manipulacija informacijama u medijskom prostoru Crne Gore. Njihovo djelovanje često se oslanja na neobjektivno i pristrasno izvještavanje i diskreditaciju organizacija, institucija i pojedinaca koji ne dijele stavove i vrijednosti uredništva tih medija.</p> <p>Na pomenutim portalima su najčešće plasirani antizapadni narativi i propaganda usmjereni protiv NATO, Evropske unije i političkog zapada.&nbsp;</p> <p>Tendenciozno se nameću tvrdnje da je Crna Gora <i>ugurana</i> u NATO protiv volje naroda, te da je članstvo u tom savezu dovelo do gubitka njenog suvereniteta. Istovremeno, portali promovišu narative kojima se pravda ruska agresija na Ukrajinu i veličaju ruski zvaničnici. Digitalni forenzički centar (DFC) je u ranijim analizama identifikovao intenziviranje manipulacija i dezinformacija tokom društveno-političkih procesa, posebno izbora, te kontinuirano plasiranje senzacionalističkih vijesti usmjerenih protiv prozapadnih aktera i institucija.&nbsp;</p> <p>Najnoviji primjer je kritički intoniran komentar o <b>Radmili Šekerinskoj</b>, novoizabranoj zamjenici generalnog sekretara NATO <b>Marka Rutea</b> i bivšoj političarki iz Sjeverne Makedonije, objavljen na portalu Borba 19. novembra 2024. Cilj teksta je da se diskredituje njeno imenovanje na visoku poziciju u NATO, ali i kompletna Alijansa. U članku su iznesene tvrdnje o njenoj navodnoj povezanosti sa korupcijom i kriminalom, političkim incidentima i kontroverznim izjavama, ali bez argumenata ili kredibilnih izvora koji bi &nbsp;podržali te insinuacije. Prikazana je jednostrana slika karijere Šekerinske, s fokusom na teško provjerljive negativne aspekte njenog ranijeg angažmana, bez objektivnog i izbalansiranog uvida u njeno djelovanje.</p> <p>Sa druge strane, pomenuti portali su izrazito naklonjeni promovisanju politike režima u Srbiji i predsjednika Aleksandra Vučića što se ogleda u čestom preuzimanju sadržaja iz tabloida koji su pod kontrolom režima u Beogradu. Takođe, nerijetko se preuzimaju sadržaji sa RT Balkan i Sputnik Srbija (filijala ruskih medija koji su pod sankcijama Evropske unije, a kojima se pridružila i Crna Gora). Njihovi tekstovi uglavnom sadrže narative kojima se veliča kult ličnosti Aleksandra Vučića, navodeći ga kao lidera u regionu, garanta mira. Portal Borba je 20. novembra 2024. objavio tekst pod naslovom <i>Vučić održao masterklas o ratu u svijetu, strategiji Srbije, ali i kukavicama iz svojih redova</i> koji je preuzet iz srpskog tabloida Kurir. Tekst je primjer snažno pristrasnog diskursa i političke propagande s ciljem veličanja lika i djela Aleksandra Vučića i diskreditacije njegovih političkih protivnika. Metaforama se nastoji Vučić predstaviti kao vješt i neustrašiv lider koji upravlja Srbijom tokom teških vremena.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122121120_8df162796e7fcf73c182ead968cde1d8a20d0a3c7373bab934670b6c03de6cda.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241122121120_8df162796e7fcf73c182ead968cde1d8a20d0a3c7373bab934670b6c03de6cda" data-rendition-name="original" width="619" height="282" loading="lazy" alt="Kurir Borba"> </figure>  <p>Propaganda prosrpskih struktura je višekanalna, odnosno bazira se na velikom broju tekstova sa proruskih medija koji se preko srodnih portala i medija plasiraju u Crnoj Gori. Nakon što je američka administracija odlučila da odobri Ukrajini gađanje ciljeva u Rusiji sa američkim raketama uslijedila je koordinisana kampanja ruskih medija i političkih aktera. Ruski državni mediji i provladini tablodi u Srbiji, kao i prosrpski portali u Crnoj Gori sinhronizovano su širili prokremaljske narative koji izazivaju strah od sukoba NATO i Rusije, istovremeno prikazujući stvarnog agresora Rusiju kao žrtvu zapadne politike. Narativ o nuklearnom sukobu i broju potencijalnih skloništa u Srbiji<a href="https://www.euronews.rs/srbija/politika/146072/vucic-o-ratu-u-ukrajini-svaki-sledeci-korak-nas-vodi-do-nuklearnog-sukoba-putin-se-nece-dvoumiti-ni-casa/vest"> </a>plasirao<u> </u>je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 19. novembra 2024. godine, naglašavajući da <i>svaki sledeći korak vodi do nuklearnog sukoba</i>, te <i>da se Putin neće dvoumiti ni časa ako bude sateran u ćošak.</i> Širenje straha i bojazni od sukoba, kao i veličanje ruske tvrde moći preuzeli su provladini mediji u Srbiji, kao i prosrpski portali Borba i IN4S u Crnoj Gori. Dezinformacioni narativ o trećem svjetskom ratu<a href="https://borba.me/knezevic-bajden-nas-u-pampers-pelenama-gura-u-treci-svjetski-rat/"> </a>kanalisao je predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, navodeći da odlazeći predsjednik SAD svojim odlukama gura svijet u treći svjetski rat. Apokaliptične tvrdje koje suštinski predstavljaju antiNATO propagandu sadržane su u obmanjujućem<a href="https://www.alo.rs/vesti/ukrajina/984532/ruske-nuklearke-padaju-na-podgoricu-ovo-je-kljuc-nove-putinove-doktrine-a-osveta-je-vec-pocela/vest"> </a>naslovu teksta na Alo.rs - <i>Ruske Nuklearke padaju na Podgoricu! Ovo je ključ nove Putinove doktrine, a osveta je već počela</i>. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122121124_39cf226b9dead0ac22ae62d2d257394f7c81b003cbbdbd60e7d543f988edf5ec.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241122121124_39cf226b9dead0ac22ae62d2d257394f7c81b003cbbdbd60e7d543f988edf5ec" data-rendition-name="original" width="1333" height="725" loading="lazy" alt="Nuklearke na Podgoricu"> </figure>  <p>Korišćenje kriznih situacija za promovisanje dezinformacionih narativa uža je specijalnost prosrpskih portala i tabloida. Takođe, situacija sa odbjeglim ubicom Alijom Balijagićem eklatantan je primjer metoda koordinisane hibridne aktivnosti s ciljem izazivanja nepovjerenja u državne institucije, kao i stvaranja vjerske i nacionalne netrpeljivosti među građanima Crne Gore. Netačnu informaciju da se odbjegli Balijagić nalazio u kampu za obuku islamista<a href="https://informer.rs/hronika/vesti/958857/alija-balijagic-islamski-kamp-ubica"> </a>plasirao je portal Informer 4. novembra 2024. godine. Istog dana, predsjednik Vučić je u emisiji Ćirilica,<a href="https://avaz.ba/vijesti/crna-hronika/937906/vucic-o-potrazi-za-ubicom-balijagicem-u-zatvoru-je-postao-radikalni-islamista-sati-su-mu-odbrojani"> </a>izjavio da je Balijagić <i>u zatvoru postao radikalni islamista, </i>te da te podatke ima iz obavještajnih <i>veza iz Crne Gore</i>. Brojni srpski analitičari iz oblasti bezbjednosti<a href="https://www.kurir.rs/crna-hronika/9487222/strucnjaci-izneli-do-sada-najzanimljiviju-analizu-slucaja-alije-balijagica-ovo-je-neizbezan-ishod"> </a>uvezali su narativ o Balijagiću kao islamisti sa njegovim navodnim pokušajem bjekstva na Kosovu, kako bi tu državu predstavili kao utočiše za radikalne vjerske ekstremiste.</p> <p>Propagandni portali koriste medijske kampanje za mobilizaciju podrške građana putem emotivne manipulacije i podsticanja polarizacije. One predstavljaju dio hibridnih aktivnosti kojima se pokušava stvoriti animozitet prema NATO i EU kod crnogorskih građana, a samim tim i dovesti u pitanje evroatlantska budućnost Crne Gore. Trenutno takve kampanje služe i za skretanje pažnje javnosti sa unutrašnjih problema sa kojima se suočava režim Aleksandra Vučića. Intenzivirano djelovanje regionalnih medija i portala, kao i propagandnih glasila iz Crne Gore ukazuje na sve veću težnju režima u Beogradu za kontrolom društveno-političkih procesa u Crnoj Gori. Portali Borba i IN4S glavni su alati prosrpskih struktura u kanalisanju antizapadnih i antiNATO narativa. Nesmetano širenje govora mržnje, diskreditacije politički nepodobnih aktera i predstavnika NVO sektora svrstava ih u glavne oslonce autoritarnog režima u Beogradu. Sinergija ruskih, regionalnih i prosrpskih portala i medija u kriznim situacijama omogućava brzo širenje dezinformacija i propagande s ciljem destabilizacije društva i slabljenja povjerenja u institucije i demokratske procese na putu evropskih integracija Crne Gore. Ta koordinisana mreža konstantno koristi manipulativne tehnike poput selektivnog predstavljanja informacija, lažnih vijesti i senzacionalističkih naslova kako bi polarizovala javno mnjenje i podržala političke agende koje su u skladu sa trenutnim interesima režima Aleksandra Vučića.</p>

Medijski front podjela: Pokušaji oblikovanja političke stvarnosti Crne Gore

<p>Vladino obrazloženje Predloga zakona o budžetu za narednu godinu, kao i kritike u pogledu njegovog koncipiranja, treba svesti u okvire realnog i objektivnog pristupa, smatraju u Crnogorskom udruženju poslodavaca (CUP).<br/>
<br/>
- Da se odustane od - istorijskog doprinosa“ od Vlade prilikom formiranja svakog predloga budžeta, kao i od omalovažavanja i kritike po svaku cijenu tog istog predloga - rekli su predstavnici CUP-a.<br/>
<br/>
Stvarna dilema, prema njihovim riječima, nije u tome da li je budžet potrošački ili razvojni, već kakvu perspektivu odražava.<br/>
<br/>
- Vrijeme formiranja Predloga budžeta za narednu godinu je vrijeme pokretanja u osnovi iste rasprave između Vlade, koja budžet kreira, i dijela javnosti koja se sa predlogom ne slaže. Vlada, razumljivo, hvali budžet u svim njegovim elementima kao da nema nikavih manjkavosti, a protivnici ga kritikuju u svim njegovim elementima kao da u njemu nema ničega vrijednog hvale - navodi se u saopštenju.<br/>
<br/>
Iz CUP-a su dodali da je istina, kao i uvijek, između dva ekstrema - niti je budžet epohalan doprinos izvršne vlasti, kako ga Vlada želi predstaviti, niti je u toj mjeri loš da baš ničega valjanog u njemu nema.<br/>
<br/>
- To podrazumijeva da se očigledne manjkavosti budžeta ne proglašavaju za njegove prednosti, kao ni da se, takođe, očigledna unapređenja ignorišu i osporavaju. Jedino će na taj način biti moguće stvoriti uslove za sinergijski efekat, svih društvenih subjekata, u pogledu njegove realizacije, kao i kreiranja boljih uslova za budućnost -rekli su iz CUP-a.<br/>
<br/>
Ne treba zaboraviti da je, kako su naveli, budžet svojevrsna anticipacija budućnosti – budućnost prevedena na sadašnji trenutak pa od našeg odnosa prema njemu zavisi i naša budućnost.<br/>
<br/>
- Smatramo da samo stvaranjem takvog obrasca u tretiranju ovako važnih pitanja može rezultirati opštim dobrom kako za privredu tako i za građane. Sve mimo toga iscrpljuje društvenu energiju i rasipa i onako ograničene resurse - zaključuje se u saopštenju.</p>

Obrazloženje budžeta i kritike svesti u okvire realnog i objektivnog

<p>Kosovski premijer <b>Aljbin Kurti</b> kazao je da politička elita u Srbiji nikad nije odustala od velikosrpskog projekta koji bi značio raspad Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Kosova.</p>
<p>- Vučić samo zavarava Zapad. Elita koja dominira zemljom nikada nije odustala od velikosrpskog projekta. Samo se sada taj projekt zove ‘Srpski svet’. To znači ujedinjenje svih Srba u jednu državu što bi značilo raspad Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Kosova - kazao je Kurti u intervjuu za Neue Zürcher Zeitung.</p>
<p>Kurtijev intervju za Neue Zürcher Zeitung dolazi u trenutku novih napetosti između Srbije i Kosova koja je četvrtak optužila kosovsku policiju da je prešla granicu sa Srbijom što je Kosovo demantovalo.</p>
<p>Ministarstvo odbrane Srbije tvrdi da je grupa teško naoružanih kosovskih policajaca neovlašćeno prešla graničnu liniju u selu Čirković u opštini Leposavić , a srpski predsjednik Aleksandar Vučić kazao je kako će Srbija u slučaju ponovnog incidenta “reagovati u skladu s punim pravilima službe”.</p>
<p>Zvanični Beograd smatra da je granica između Kosova i Srbije administrativna linija a misija NATO-a na Kosovu KFOR odgovorna za sigurnost granice Kosova sa Srbijom, dok je Kosovska policija odgovorna za ostatak granice.</p>

Kurti: Beograd nije odustao od velikosrpskog projekta, to znači raspad Crne Gore, BiH i Kosova

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: uprava-za-statistiku