Specijalista računarstva i informacionih tehnologija Božidar Despotović nastaviće da obavlja funkciju dužnosti v.d. direktora Uprave za ugljovodonike.
To je odlučila Vlada bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova.
Despotović će obavljati funkciju do imenovanja direktora Uprave za ugljovodonike u skladu sa zakonom, a najduže do šest mjeseci.&nbsp;
Božidar Despotović je specijalista računarstva i informacionih tehnologija, a radno iskustvo je sticao, između ostalog: u Upravi za ugljovodonike kao vršilac dužnosti; u privatnom sektoru, na poziciji menadžera, kao i sistem inženjer Ispitnog centra Crne Gore, čije prethodno radno iskustvo ukazuje na očekivani doprinos za unapređenje rada Uprave u dijelu sprovođenja strateških aktivnosti.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Despotović ostaje na čelu Uprave za ugljovodonike

Crna Gora do kraja 2025. godine planira da uloži 11 miliona eura u formiranje državnih rezervi naftnih derivata. Na računu Uprave za ugljovodonike već je prikupljeno oko 9 miliona eura kroz naknadu od 3 eurocenta po litru goriva, uvedenu u februaru. Nabavkom između 15.000 i 20.000 m³ derivata, država će do kraja godine ispuniti skoro 2/3 zakonski propisane obaveze, što je dovoljno za oko mjesec i po urednog snabdijevanja u slučaju krize.
Kako je saopšteno iz Ministarstva energetike za Portal ETV, nakon obezbjeđenja skladištnog prostora za potrebe čuvanja obaveznih rezervi, sljedeći korak je objava otvorenog postupka javne nabavke u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, za potrebe kupovine prvih količina obaveznih rezervi naftnih derivata Uprave za ugljovodonike.
Do sada je na namjenskom računu Uprave za ugljovodonike, pri budžetu Crne Gore, prikupljeno oko 9 miliona eura na ime naknade za obavezne rezerve, koja je uvedena u februaru ove godine u iznosu od 3 eurocenta po litru benzina i dizela, odnosno po kilogramu tečnog naftnog gasa.
&nbsp;- Vlada Crne Gore je dala saglasnost na nabavku rezerve u iznosu od 11 miliona eura, odnosno u visini sredstava koja su projektovana da će biti prikupljena na ime naknade za obavezne rezerve do kraja godine. Za navedeni iznos, Uprava za ugljovodonike kupiće od 15.000 do 20.000 m³ naftnih derivata, što će zavisiti od tržišnih uslova u trenutku objave poziva, imajući u vidu da je u pitanju berzanska roba &nbsp;- kažu u resoru Admira Šahmanovića za Portal ETV.&nbsp;
Napominju da su, osim Uprave za ugljovodonike, obveznici formiranja rezervi i tri najveće naftne kompanije (Jugopetrol AD, Ina CG, Petrol CG) koje su svoju obavezu već ispunile i formirale 40% ukupno propisane obaveze za Crnu Goru.&nbsp;
- Sa rezervama koje formira Uprava do kraja godine, Crna Gora će ispuniti gotovo 2/3 ukupno propisane obaveze, što je dovoljno za mjesec i po dana normalnog funkcionisanja u slučaju poremećaja u snabdijevanju &nbsp;- &nbsp;poručuju iz Ministarstva energetike.
JAVNI POZIV
Uprava za ugljovodonike Crne Gore raspisuje Javni poziv za prikupljanje ponuda za skladištenje obaveznih rezervi naftnog derivata Eurodizel MEST EN 590 u količini od 15.000 m³ do 20.000 m³ po principu “puno za prazno”.
Obaveze ponuđača:
Obezbijediti puni skladišni kapacitet za traženu količinu.
Upravljati rezervama (održavanje kvaliteta i količine).
Osigurati robu od uobičajenih rizika tokom trajanja ugovora.
Ugovor se zaključuje na 3 godine, nakon završetka javne nabavke Eurodizela.
Uslovi učešća: Pravno lice koje ispunjava uslove Javnog poziva i dostavi kompletnu dokumentaciju.
Kriterijumi za izbor ponude je najniža ponuđena cijena za skladištenje dijela obaveznih rezervi naftnih derivata Uprave, u skladu sa ovim Javnim pozivom.

Miraš Dušević

Crna Gora do kraja godine ulaže 11 miliona eura za obavezne rezerve goriva: Biće kupljeno do 20.000 m³ naftnih derivata

Zbog ozbiljnog kašnjenja Crne Gore u formiranju obaveznih rezervi nafte, koje bi trebalo da dostignu oko 112 hiljada tona, u najskorijem roku biće objavljen javni poziv na procijenjeni iznos od 11 miliona eura za ovu godinu.
To je navedeno u Informaciji o pokretanju postupka javne nabavke eurodizela za potrebe formiranja obaveznih naftnih derivata u 2025, koju je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.
Na osnovu saglasnosti Vlade, Uprava za ugljovodonike moći će da sprovede javnu nabavku eurodizela i izmijeni Plan javnih nabavki za 2025. godinu, u skladu sa očekivanim prihodima od naknade za obavezne rezerve.
<h2>Zakon i procedure</h2>
Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima utvrđeno je da Uprava za ugljovodonike i najveći uvoznici naftnih derivata formiraju obavezne rezerve naftnih derivata Crne Gore.
Tim aktom je predviđeno da Uprava za ugljovodonike formira minimum 50 odsto ukupno obračunate količine koju je Crna Gora dužna ima i čuva, u gotovom proizvodu.
Sa druge strane, tri najveća uvoznika - Jugopetrol AD, INA Crna Gora i Petrol Crna Gora u obavezi su da formiraju svoj dio obaveze. &nbsp;
Dva su, kako je navedeno u Vladinoj informaciji, obavili svoj dio posla, a za trećeg se očekuje realizacija do kraja mjeseca.&nbsp;
U skladu sa Akcionim planom formiranja obaveznih rezervi naftnih derivata i Godišnjim planom formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata za 2025, Uprava za ugljovodonike predvidjela je kupovinu od 14.000 do 17.000 od eurodizela u ovoj godini, zavisno od tržišnih uslova, raspoloživih skladišnih kapaciteta te raspoloživih finansijskih sredstava za obavezne rezerve.
<h2>Još se čekaju sredstva EK</h2>
Kroz podršku Evropske komisije za prevazilađenje energetske krize Crnoj Gori je za sigurno snabdijevanje naftnim derivatima namijenjeno tri miliona eura, koja, kako se ističe u informaciji Vlade, još nijesu uplaćena.
- Sredstva za realizaciju kupovine naftnih derivata za potrebe formiranja obaveznih rezervi obezbjeđuju se kroz naknadu koja je sastavni dio prodajne cijene naftnih derivata. Sredstva prikupljena od naknade su namjenski prihod Uprave za ugljovodonike i uplaćuju se na prihodni račun budžeta Crne Gore kod Centralne banke Crne Gore - objašnjeno je u dokumentu.
Naknada za formiranje obaveznih rezervi je uvedena Zakonom i primjenjuje se od 11. februara 2025. godine, u iznosu od 0,03 eura po litru benzina i gasnih ulja odnosno, 0,03 eur/kg tečnog naftnog gasa.&nbsp;
Do 16. septembra 2025. godine obračunata je naknada u iznosu od 8.451.071,95 eura.&nbsp;
Uzimajući u obzir naknadu obračunatu do 16. septembra, te pretpostavke da će uvoznici formirati svoje rezerve do 1. oktobra i iznos i raspodjela naknade ostati nepromijenjeni do 31. decembra, Godišnjim planom formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata za 2025. godinu planirano je da će do 20. decembra na prihodni račun biti uplaćeno oko 11 miliona eura.
<h2>Hitnost</h2>
U Vladinoj informaciji se ističe da je Uprava za ugljovodonike dužna da do kraja godine realizuje kupovinu naftnih derivata za potrebe obaveznih rezervi postupajući u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.
- Imajući u vidu ozbiljnost kašnjenja države Crne Gore sa realizacijom aktivnosti formiranja obaveznih rezervi, čija ukupna količina treba da iznosi oko 112.000 tona, za uspješnu realizaciju ove obaveze neophodna je kupovina što veće količine naftnih derivata u 2025. godini. Iz navedenog razloga neophodno što prije objaviti javni poziv na ukupno procijenjena sredstava po osnovu prikupljene naknade za 2025. godinu - ističe se u dokumentu.
Da bi Uprava za ugljovodonike sprovela postupak javne nabavke eurodizela za potrebe formiranja obaveznih rezervi, Vlada odobrava tender na procijenjeni iznos od 11 miliona.&nbsp;
- Na osnovu saglasnosti Vlade Crne Gore, Uprava za ugljovodonike će izmijeniti postojeći Plan javnih nabavki za 2025. godinu, u skladu sa procjenom da će uplaćena namjenska sredstava prikupljena od naknade za obavezne rezerve u 2025. godini iznositi 11 miliona eura - navedeno je u usvojenoj informaciji.
Podsjeća se da je formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata ključno mjerilo za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15 – Energetika, i dio prioritetne agende Ministarstva energetike i rudarstva.

Tamara Klikovac

Crna Gora kasni sa formiranjem obaveznih rezervi nafte, potrebno 11 miliona eura za nabavku u 2025.

Stotine ljudi koje su se proteklih dana protestvovalo u Iranu ispričale su za CNN o masovnim okupljanjima i brutalnom nasilju na ulicama Teherana, pri čemu je jedna žena navela da je vidjela „tijela naslagana jedno na drugo“ u bolnici.
Žena u svojim šezdesetim godinama i muškarac od 70 godina opisali su kako su ljudi svih uzrasta izlazili na ulice iranske prijestolnice u četvrtak i petak. Međutim, u petak naveče sigurnosne snage naoružane vojnim puškama ubile su „mnogo ljudi“, rekli su, tražeći da ostanu anonimni zbog sigurnosnih razloga.
Protesti, koji su počeli 28. decembra kao demonstracije u teheranskim bazarima zbog visoke inflacije, proširili su se na više od 100 gradova, predstavljajući najveći izazov za iranski režim u posljednjih nekoliko godina. Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je u subotu da Sjedinjene Američke Države podržavaju narod Irana, nakon što je predsjednik Donald Tramp u petak ponovio prijetnju napadom na Iran ukoliko sigurnosne snage ubiju demonstrante.
Dajući rijetki uvid u tok protesta usred skoro potpunog isključenja interneta, demonstranti u drugom dijelu Teherana rekli su CNN-u da su pomogli muškarcu u svojim šezdesetim godinama koji je teško povrijeđen tokom represije. On je imao oko 40 gelera u nogama i slomljenu ruku. Pokušali su da mu obezbijede medicinsku pomoć u više bolnica, ali je, kako kažu, situacija bila „potpuno haotična“.
Drugi protestanti opisali su masovne skupove kao „nevjerovatno lijepe i pune nade“, naglašavajući ogromnu podršku koju su vidjeli među građanima.
Govoreći na televiziji, vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, u petak naveče promijenio je atmosferu, a represija je postala izuzetno nasilna, rekli su demonstranti.&nbsp;
- Nažalost, možda ćemo morati da prihvatimo realnost da ovaj režim neće sam odustati bez spoljnog pritiska- rekao je jedan učesnik protesta.
Prema podacima američke Agencije za ljudska prava (HRANA), u proteklih 13 dana protesta najmanje 65 ljudi je poginulo, a više od 2.300 uhapšeno širom zemlje. Zbog isključenja interneta stvarni broj žrtava mogao bi biti mnogo veći. HRANA je zabilježila proteste na 512 lokacija u 180 gradova, navodeći da je među poginulima 50 demonstranata, 14 pripadnika snaga sigurnosti i jedan „civil povezan s vlašću“.
Ljekar iz iranskog grada Nejšabur rekao je za CNN da su iranske vlasti koristile „vojne puške“ kako bi ubile „najmanje 30 ljudi“, uključujući i djecu. „Petogodišnje dijete je pogođeno dok je bilo u majčinim rukama“, naveo je ljekar.
U iranskom okrugu Baharestan, blizu Teherana, lokalne vlasti saopštile su da je 100 osoba uhapšeno zbog narušavanja javnog reda i vođenja „nereda“.
Jedan stanovnik Teherana rekao je CNN-u da je gotovo potpun prekid interneta, umjesto da spriječi proteste, zapravo doveo do većeg okupljanja građana. „Isključenje interneta se pokazalo kontraproduktivnim. Dosada i frustracija izmamile su još više ljudi na ulice. Ljudi svih uzrasta – muškarci, žene i djeca – učestvuju, skandiraju s prozora i okupljaju se u velikim grupama“, naveo je 47-godišnji muškarac, tražeći da ostane anoniman.
On je dodao da građani čekaju mrak da bi izašli na ulice u većim gradovima, te da se protesti šire „nezaustavljivim zamahom“.
Iako su protesti inicijalno pokrenuti zbog inflacije, cijene osnovnih životnih namirnica poput jaja i mlijeka nastavile su da rastu. Šef iranske vojske, Amir Hatami, pozvao je narod na „budnost, jedinstvo i nacionalnu koheziju“ kako bi se spriječilo ostvarivanje „zlih namjera neprijatelja“.
Hamnei je, uprkos isključenju interneta, koristio platformu X da kritikuje protestante kao „grupu ljudi sklonih uništavanju“ i ponovo kritikuje Trampa.
Ekspert za internet Dag Medori izjavio je da je, i pored isključenja komunikacija, Iran „tehnički povezan s internetom“ i da vlasti mogu kontrolisati ko ima pristup.
&nbsp;- Postoji mali protok podataka, vjerovatno samo za osobe visokog profila koje su održale konekciju- rekao je Medori.

Teheran: Nasilje nad demonstrantima koji i dalje izlaze na ulice se pojačava, letovi iznad Irana obustavljeni

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao resor nadležan za oblast zaštite životne sredine, pažljivo prati situaciju nastalu usljed obilnih padavina koje su posljednjih dana dovele do povećanja vodostaja Skadarskog jezera i potencijalne ugroženosti životne sredine i domaćinstava u priobalnom području.
- Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore, kao i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, nad čijim radom MERS vrši nadzor, vrše kontinuiran monitoring terena i kretanje vodostaja- kaže se u saopštenju. 
 
Službe zaštite i spašavanja Nacionalnog parka "Skadarsko jezero” dežurne su 24 časa dnevno i nalaze se na terenu, gdje redovno obilaze ugrožena područja i pružaju podršku lokalnom stanovništvu. U funkciji je i dežurni kontakt-telefon koji građani mogu koristiti u slučaju prijetnje od poplava i potrebe za evakuacijom. 
 
- Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju vrši mjerenja vodostaja više puta dnevno i podatke, zajedno sa meteorološkim biltenima, redovno dostavlja Operativno-komunikacionom centru Ministarstva unutrašnjih poslova (OKC MUP) i medijima. Sve informacije se objavljuju i na zvaničnom sajtu Zavoda, kako bi bile dostupne javnosti. U vanrednim okolnostima, poput ovih, informacije se pripremaju i objavljuju u skladu sa egzaktnim podacima prikupljenim sa terena- kaže se u saopštenju. 
 
Komunikacija sa svim nadležnim službama, uključujući OKC MUP-a, odvija se neprekidno, s ciljem pravovremenog reagovanja i zaštite ljudi, imovine i prirodnih vrijednosti. 
 
- Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera nastaviće da pažljivo prati razvoj situacije i, u saradnji sa svim nadležnim institucijama, preduzimaće potrebne mjere, u skladu sa propisanim nadležnostima, kako bi se rizici sveli na minimum. Naš prioritet je zaštita građana, njihove imovine, poljoprivrednih površina i prirode, uz punu spremnost da pružimo svu potrebnu pomoć kako bi ove vremenske nepogode prošle sa što manjim posljedicama- kaže se u saopštenju. 
 
MERS je u redovnoj komunikaciji sa Ministarstvom životne sredine Albanije, s ciljem savjesnog praćenja situacije i koordinisanog djelovanja u oblastima životne sredine dvije susjedne zemlje.

MERS prati porast vodostaja Skadarskog jezera

Stotine ljudi učestvovalo je u protestima u švedskoj prijestolnici Stokholmu, izražavajući nezadovoljstvo zbog američke vojne akcije u Venecueli i obnovljenih izraelskih napada na Pojas Gaze, javlja Anadolu.&nbsp;
Protest je održan na trgu Odenplan, a organizovale su ga brojne organizacije civilnog društva. Učesnici su optužili Izrael za kršenje primirja koje je stupilo na snagu 10. oktobra 2025. godine, nakon što su ponovo započeti napadi na Gazu.&nbsp;
Takođe su kritikovali Sjedinjene Američke Države zbog vojne intervencije u Venecueli i pritvaranja predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge Silie Flores. Demonstranti su pozvali Izrael da zaustavi vojne operacije u Gazi i zatražili oslobađanje Madura i njegove supruge.&nbsp;
Govoreći za Anadolu, švedska aktivistkinja Sigrun Meder rekla je da je cilj protesta osuditi, kako je navela, genocidne postupke Izraela u Gazi, ali i nezakonito pritvaranje venecuelanskog rukovodstva. Prema njenim riječima, uprkos tvrdnjama o primirju, nasilje u Gazi se nastavlja.&nbsp;
- Dok svjedočimo ovom užasnom genocidu koji se odvija pred našim očima u Palestini, vidimo kako se bombardovanja nastavljaju i mnogi ljudi su ubijeni- rekla je Meder, ističući da međunarodno pravo često nije poštovano u aktuelnim sukobima, ali da demonstranti „brane međunarodno pravo, demokratiju i ljudska prava“.&nbsp;
Sjedinjene Američke Države izvele su vojnu operaciju u Venecueli 3. januara, tokom koje su zarobljeni Maduro i Flores. Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će njegova administracija upravljati Venecuelom i njenim naftnim resursima tokom prelaznog perioda. Maduro i Flores potom su prebačeni u Njujork gdje su imali prvo sudsko ročište po optužbama za drogu i oružje, a izjasnili su se da nisu krivi po svim tačkama optužnice.&nbsp;

Stokholm: Protesti protiv napada SAD-a na Venecuelu i Izraela na Gazu

Za jedno rasno grlo u mliječnom govedarstvu stočari dobijaju subvencije preko 2.000 eura godišnje, pa ako neko ima 12 krava, više godišnje prihoduje od subvencija nego što premijer Milojko Spajić ima platu i više nego što ministar poljoprivrede ima godišnje primanja. Plate su skoro nula poreza u nekim opštinama, a sve što proizvedu i prodaju je njihovo, rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E ministar poljoprivrede Vladimir Joković.
U pregovorima sa Evropskom unijom, Crna Gora je, uprkos određenim preprekama, u 2025. godini zatvorila poglavlja koja se tiču poljoprivrede, a to su poglavlje 11, koje se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj, i poglavlje 13, koje se odnosi na ribarstvo.
Ministar Joković je istakao da nijesu očekivali prepreke pri zatvaranju ta dva poglavlja, jer su ispunili sve što su dogovorili sa Evropskom komisijom.
- Svih 26 članica Evropske unije su glasale da je sve u redu. Ministarstvo poljoprivrede Francuske je dalo prijedlog i potvrdilo da je sve ispunjeno što je bilo potrebno, kao i svaka druga država što je uradila kada je ulazila u EU. Mi smo uradili sve. Međutim, tu je došlo do nekih određenih šumova i oni su prevaziđeni. Imali smo velike pohvale od Francuske na Međuvladinoj konferenciji da smo uspješno završili poglavlja i napravili ogromne korak. Meni je zadovoljstvo što smo od pet poglavlja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zatvorili dva. Ostaje nam još jedno, veoma zahtjevno poglavlje 12, koje se odnosi na bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, koje imamo obavezu zatvoriti do kraja naredne godine i vjerujemo da ćemo to uspješno završiti- rekao je Joković.
Najbolje moguće vrijeme za poljoprivredu u Crnoj Gori
Ministar je dodao da nikad za poljoprivrednu proizvodnju nijesu postojali bolji uslovi nego u vrijeme njegovog mandata: veće subvencije, bolja podrška i stabilni programi za crnogorske poljoprivrednike.
- Ko god hoće da govori istinu, mora priznati da je ovo najbolje moguće vrijeme za poljoprivredu u Crnoj Gori. Može li biti bolje? Može. Treba li za to vremena? Treba. Za dvije godine bićemo punopravna članica EU i tada će poljoprivredni proizvođači moći da koriste fondove Unije- rekao je Joković.
Ministar je objasnio i sistem subvencija za mliječno govedarstvo.
- Ako neko uzgaja rasna grla koja daju od 5.500 do 8.000 litara mlijeka godišnje, mi računamo prosjek od 6.000 litara i dajemo subvenciju od 20 centi po litru – to je 1.200 eura godišnje. Za junice koje uzgajaju da bi poboljšali genetiku daju se dodatnih 450 eura, što je ukupno 1.650 eura. Lokalna samouprava dodaje od 4 do 12 centi po litru, neka bude 5 centi – još 300 eura. Na to dolaze i plate za pokošene livade i pašnjake, što daje ukupno preko 2.000 eura subvencija po grlu godišnje. Ako neko u tim uslovima ne može biti rentabilan, a neki uspijevaju i razvijaju ozbiljne farme, postavlja se pitanje – zašto jedni mogu, a drugi ne? Ako upoređuju prihod poljoprivrednika sa primanjima magistra poljoprivrednih nauka u Ministarstvu, koji prima 850 eura, jasno je da treba priznati vrijednost rada u poljoprivredi- rekao je Joković.
Ministar smatra da je veliki iskorak napravljen promjenom vlasti na državnom nivou 2020. godine, ali da crnogorsko društvo i politička javnost još nijesu navikli na demokratiju, jer je prethodna vlast DPS-a, zajedno sa koalicionim partnerima, baštinila komunističko jednoumlje.
<h3>,, Postrojenje u Botunu nije nadležnost mog ministarstva, neka se nađe rješenje oko eventualne izgradnje tog postrojenja”</h3>
 
Dodaje i da kad se čuju određeni šumovi u vladajućoj većini javnost to percipira kao politički zemljotres, a zapravo, ističe on, svi imaju zasebne političke programe i dobro je što svi iskazuju svoj stav.
- Dobra je stvar što sad građani mogu da iskažu svoj stav, dobro je i što je samim tim protestom u Botunu Vlada usvojila niz dodatnih mjera oko eventualne izgradnje postrojenja, neka se nađe rješenje, a kako će biti to nije nadležnost mog ministarstva, ali vjerujem da će ova parlamentarna većina stabilno dočekati 2027. godinu, zatvoriti sva poglavlja, zatvoriti pregovarački proces i čekati mirno 2028. godinu i 1. januar da Crna Gora postane punopravna članica Evropske unije. Naravno, potpuno sam ubijeđen, to pokazuju i istraživanja, da će ova parlamentarna većina superiorno pobijediti i nastaviti ekonomski napredak Crne Gore i sve moguće integracije- poručio je Joković.
<h3>,, Nimalo SNP nije oštećen izlaskom Dragoslava Šćekića, posebno me raduje što skoro nije taknut jedan od najjačih opštinskih odbora”</h3>
Na pitanje novinara Televizije E gdje je trenutno SNP i kako se na tu partiju odrazio izlazak dugogodišnjeg funkcionera Dragoslava Šćekića, Joković kaže da se radi o osobi koja &nbsp;je zauzimala najviše funkcije u SNP-u.
- Preko SNP-a je bio poslanik, predsjednik Opštine Berane u dva mandata, bio je direktor Fonda za zdravstvo, bio je ministar zdravlja, ministar sporta, potpredsjednik Vlade, bio je jedini potpredsjednik SNP-a. Htio je da bude predsjednik, ali SNP ga nije htio. Vidite, prvi put kad se neka projekcija nije ostvarila onda ljutnja na SNP, a zahvalnost što je SNP njega uzdigao?! Da li zasluženo ili nezasluženo to je pitanje. Tada je SNP bio najbolji, ali kad dođe trenutak da se ne ispune sve želje onda vidite. Nimalo SNP nije oštećen izlaskom Dragoslava Šćekića, posebno me raduje što nije oštećen jedan od najjačih opštinskih odbora- odbor u Beranama- zaključio je Joković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQH5vCx1mdio&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: uprava-za-ugljovodonike