Uprava za ugljovodonike raspisala je drugi tender za nabavku prve količine državnih obaveznih naftnih rezervi, 19,6 miliona litara eurodizela, koji će se skladištiti na naftnom terminalu u luci Bar.
&nbsp;Prvi tender je poništen sredinom januara nakon što je utvrđeno da jedina pristigla ponuda kompanije Jugopetrol nije bila ispravna, pišu Vijesti.
&nbsp;Tender vrijedan 11 miliona EUR je otvoren do 13. marta, a sprovodi se po hitnoj proceduri zbog obaveze Crne Gore da ispuni mjerila EU za zatvaranje Poglavlja 15 - Energetika i formira obavezne rezerve naftnih derivata. Ovaj posao je trebalo da bude završen u prošloj godini.
&nbsp;Prethodnim tenderom rok za isporuku nafte bio je u aprilu, a sada je pomjeren za jun.
&nbsp;I dalje je zadržana stroga klauzula da gorivo ni u jednom slučaju ne smije poticati iz prerade ruske sirove nafte, kao ni od ponuđača protiv kojih su Crna Gora, UN, EU, SAD i Velika Britanija uvele restriktivne mjere, odnosno sankcije. Ovo će se dokazivati određenom dokumentacijom koja se traži.
&nbsp;Pošto država nije adaptirala naftna skladišta državne kompanije Montenegro bonus u kojoj planira da čuva naftne rezerve, one će se zasada čuvati u skladištima Jugopetrola čiji je vlasnik grčka Helenik grupa. Ovaj ugovor je sklopljen 4. decembra prošle godine, a koji se može raskinuti na zahtjev skladištara po isteku šest mjeseci od zaključenja, ako se ne najavi zaprimanje rezervi.
&nbsp;Privatne naftne kompanije Jugopetrol, Ina Crna Gora i Petrol Crna Gora, koje po zakonu zajedno sa državom treba za ovu godinu da formiraju rezerve, svoje količine su nabavile. Uprava treba da nabavi 60, a privatne kompanije 40 odsto ukupno propisane obaveze koju ima Crna Gora.
&nbsp;Skupština je u decembru 2024. godine usvojila Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, koji je bitan za zatvaranje Poglavlja 15 - Energetika i kojim se traži formiranje naftnih rezervi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uprava za ugljovodonike raspisala novi tender za nabavku prve količine državnih obaveznih naftnih rezervi

Specijalista računarstva i informacionih tehnologija Božidar Despotović nastaviće da obavlja funkciju dužnosti v.d. direktora Uprave za ugljovodonike.
To je odlučila Vlada bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova.
Despotović će obavljati funkciju do imenovanja direktora Uprave za ugljovodonike u skladu sa zakonom, a najduže do šest mjeseci.&nbsp;
Božidar Despotović je specijalista računarstva i informacionih tehnologija, a radno iskustvo je sticao, između ostalog: u Upravi za ugljovodonike kao vršilac dužnosti; u privatnom sektoru, na poziciji menadžera, kao i sistem inženjer Ispitnog centra Crne Gore, čije prethodno radno iskustvo ukazuje na očekivani doprinos za unapređenje rada Uprave u dijelu sprovođenja strateških aktivnosti.&nbsp;

Despotović ostaje na čelu Uprave za ugljovodonike

Crna Gora do kraja 2025. godine planira da uloži 11 miliona eura u formiranje državnih rezervi naftnih derivata. Na računu Uprave za ugljovodonike već je prikupljeno oko 9 miliona eura kroz naknadu od 3 eurocenta po litru goriva, uvedenu u februaru. Nabavkom između 15.000 i 20.000 m³ derivata, država će do kraja godine ispuniti skoro 2/3 zakonski propisane obaveze, što je dovoljno za oko mjesec i po urednog snabdijevanja u slučaju krize.
Kako je saopšteno iz Ministarstva energetike za Portal ETV, nakon obezbjeđenja skladištnog prostora za potrebe čuvanja obaveznih rezervi, sljedeći korak je objava otvorenog postupka javne nabavke u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, za potrebe kupovine prvih količina obaveznih rezervi naftnih derivata Uprave za ugljovodonike.
Do sada je na namjenskom računu Uprave za ugljovodonike, pri budžetu Crne Gore, prikupljeno oko 9 miliona eura na ime naknade za obavezne rezerve, koja je uvedena u februaru ove godine u iznosu od 3 eurocenta po litru benzina i dizela, odnosno po kilogramu tečnog naftnog gasa.
&nbsp;- Vlada Crne Gore je dala saglasnost na nabavku rezerve u iznosu od 11 miliona eura, odnosno u visini sredstava koja su projektovana da će biti prikupljena na ime naknade za obavezne rezerve do kraja godine. Za navedeni iznos, Uprava za ugljovodonike kupiće od 15.000 do 20.000 m³ naftnih derivata, što će zavisiti od tržišnih uslova u trenutku objave poziva, imajući u vidu da je u pitanju berzanska roba &nbsp;- kažu u resoru Admira Šahmanovića za Portal ETV.&nbsp;
Napominju da su, osim Uprave za ugljovodonike, obveznici formiranja rezervi i tri najveće naftne kompanije (Jugopetrol AD, Ina CG, Petrol CG) koje su svoju obavezu već ispunile i formirale 40% ukupno propisane obaveze za Crnu Goru.&nbsp;
- Sa rezervama koje formira Uprava do kraja godine, Crna Gora će ispuniti gotovo 2/3 ukupno propisane obaveze, što je dovoljno za mjesec i po dana normalnog funkcionisanja u slučaju poremećaja u snabdijevanju &nbsp;- &nbsp;poručuju iz Ministarstva energetike.
JAVNI POZIV
Uprava za ugljovodonike Crne Gore raspisuje Javni poziv za prikupljanje ponuda za skladištenje obaveznih rezervi naftnog derivata Eurodizel MEST EN 590 u količini od 15.000 m³ do 20.000 m³ po principu “puno za prazno”.
Obaveze ponuđača:
Obezbijediti puni skladišni kapacitet za traženu količinu.
Upravljati rezervama (održavanje kvaliteta i količine).
Osigurati robu od uobičajenih rizika tokom trajanja ugovora.
Ugovor se zaključuje na 3 godine, nakon završetka javne nabavke Eurodizela.
Uslovi učešća: Pravno lice koje ispunjava uslove Javnog poziva i dostavi kompletnu dokumentaciju.
Kriterijumi za izbor ponude je najniža ponuđena cijena za skladištenje dijela obaveznih rezervi naftnih derivata Uprave, u skladu sa ovim Javnim pozivom.

Miraš Dušević

Crna Gora do kraja godine ulaže 11 miliona eura za obavezne rezerve goriva: Biće kupljeno do 20.000 m³ naftnih derivata

Zbog ozbiljnog kašnjenja Crne Gore u formiranju obaveznih rezervi nafte, koje bi trebalo da dostignu oko 112 hiljada tona, u najskorijem roku biće objavljen javni poziv na procijenjeni iznos od 11 miliona eura za ovu godinu.
To je navedeno u Informaciji o pokretanju postupka javne nabavke eurodizela za potrebe formiranja obaveznih naftnih derivata u 2025, koju je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.
Na osnovu saglasnosti Vlade, Uprava za ugljovodonike moći će da sprovede javnu nabavku eurodizela i izmijeni Plan javnih nabavki za 2025. godinu, u skladu sa očekivanim prihodima od naknade za obavezne rezerve.
<h2>Zakon i procedure</h2>
Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima utvrđeno je da Uprava za ugljovodonike i najveći uvoznici naftnih derivata formiraju obavezne rezerve naftnih derivata Crne Gore.
Tim aktom je predviđeno da Uprava za ugljovodonike formira minimum 50 odsto ukupno obračunate količine koju je Crna Gora dužna ima i čuva, u gotovom proizvodu.
Sa druge strane, tri najveća uvoznika - Jugopetrol AD, INA Crna Gora i Petrol Crna Gora u obavezi su da formiraju svoj dio obaveze. &nbsp;
Dva su, kako je navedeno u Vladinoj informaciji, obavili svoj dio posla, a za trećeg se očekuje realizacija do kraja mjeseca.&nbsp;
U skladu sa Akcionim planom formiranja obaveznih rezervi naftnih derivata i Godišnjim planom formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata za 2025, Uprava za ugljovodonike predvidjela je kupovinu od 14.000 do 17.000 od eurodizela u ovoj godini, zavisno od tržišnih uslova, raspoloživih skladišnih kapaciteta te raspoloživih finansijskih sredstava za obavezne rezerve.
<h2>Još se čekaju sredstva EK</h2>
Kroz podršku Evropske komisije za prevazilađenje energetske krize Crnoj Gori je za sigurno snabdijevanje naftnim derivatima namijenjeno tri miliona eura, koja, kako se ističe u informaciji Vlade, još nijesu uplaćena.
- Sredstva za realizaciju kupovine naftnih derivata za potrebe formiranja obaveznih rezervi obezbjeđuju se kroz naknadu koja je sastavni dio prodajne cijene naftnih derivata. Sredstva prikupljena od naknade su namjenski prihod Uprave za ugljovodonike i uplaćuju se na prihodni račun budžeta Crne Gore kod Centralne banke Crne Gore - objašnjeno je u dokumentu.
Naknada za formiranje obaveznih rezervi je uvedena Zakonom i primjenjuje se od 11. februara 2025. godine, u iznosu od 0,03 eura po litru benzina i gasnih ulja odnosno, 0,03 eur/kg tečnog naftnog gasa.&nbsp;
Do 16. septembra 2025. godine obračunata je naknada u iznosu od 8.451.071,95 eura.&nbsp;
Uzimajući u obzir naknadu obračunatu do 16. septembra, te pretpostavke da će uvoznici formirati svoje rezerve do 1. oktobra i iznos i raspodjela naknade ostati nepromijenjeni do 31. decembra, Godišnjim planom formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata za 2025. godinu planirano je da će do 20. decembra na prihodni račun biti uplaćeno oko 11 miliona eura.
<h2>Hitnost</h2>
U Vladinoj informaciji se ističe da je Uprava za ugljovodonike dužna da do kraja godine realizuje kupovinu naftnih derivata za potrebe obaveznih rezervi postupajući u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.
- Imajući u vidu ozbiljnost kašnjenja države Crne Gore sa realizacijom aktivnosti formiranja obaveznih rezervi, čija ukupna količina treba da iznosi oko 112.000 tona, za uspješnu realizaciju ove obaveze neophodna je kupovina što veće količine naftnih derivata u 2025. godini. Iz navedenog razloga neophodno što prije objaviti javni poziv na ukupno procijenjena sredstava po osnovu prikupljene naknade za 2025. godinu - ističe se u dokumentu.
Da bi Uprava za ugljovodonike sprovela postupak javne nabavke eurodizela za potrebe formiranja obaveznih rezervi, Vlada odobrava tender na procijenjeni iznos od 11 miliona.&nbsp;
- Na osnovu saglasnosti Vlade Crne Gore, Uprava za ugljovodonike će izmijeniti postojeći Plan javnih nabavki za 2025. godinu, u skladu sa procjenom da će uplaćena namjenska sredstava prikupljena od naknade za obavezne rezerve u 2025. godini iznositi 11 miliona eura - navedeno je u usvojenoj informaciji.
Podsjeća se da je formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata ključno mjerilo za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15 – Energetika, i dio prioritetne agende Ministarstva energetike i rudarstva.

Tamara Klikovac

Crna Gora kasni sa formiranjem obaveznih rezervi nafte, potrebno 11 miliona eura za nabavku u 2025.

Američko Ministarstvo spoljnih poslova je u novembru 2025. godine upozorilo Ukrajinu da njeni napadi na rusku luku Novorosijsk ugrožavaju ekonomske interese SAD, izjavila je ambasadorka Ukrajine u SAD Olga Stefanišina.
Ona je sinoć na konferenciji za novinare povodom četvrte godišnjice od početka ruske invazije, rekla da je poslije tih napada dobila notu od Stejt departmenta da su "ugroženi ekonomski interesi SAD".
Ukrajina je napala luku Novorosijsk na Crnom moru 14. novembra i oštetila naftni terminal. Dronovi su ponovo ciljali to područje 29. novembra i pogodili pomorski terminal Kaspijskog naftovoda, primoravujući objekat da obustavi izvoz nafte.
Kijev nije zvanično potvrdio odgovornost za napad 29. novembra.
Kaspijski cevovodni konzorcijum, međunarodno zajedničko preduzeće koje obuhvata ruske, kazahstanske i strane energetske kompanije, a upravlja strateškim cevovodom koji povezuje naftna polja u zapadnom Kazahstanu sa pomorskim terminalom u Novorosijskom.
Američki naftni gigant Ševron je među glavnim akcionarima konzorcijuma, podsjetio je pariski list le Mond na svom sajtu.
Prema riječima ambasadorke, Vašington je naveo da su ti napadi uticali na američke investicije koje su obavljene preko Kazahstana i zatražio od Kijeva da se "uzdrži od ciljanja američkih interesa".
Stefanišina je pojasnila da Vašington nije tražio od Ukrajine da prestane da cilja rusku energetsku infrastrukturu u cjelini.
Prema njenim riječima, Kijev je "primio k znanju" američku zabrinutost.
Ambasadorka je potom prisustvovala obraćanju Donalda Trampa o stanju nacije i potvrdila da je njena zemlja zahvalna američkom predsjedniku na ličnoj posvećenosti okončanju rata i da se ne osjeća napuštenom od Vašingtona, uprkos nedostatku prekida vatre i odluci da smanji vojnu podršku.

SAD: Ukrajinski napadi na luku Novorosijsk ugrožavaju naše interese

Ukrajina će prvi put tečni prirodni gas dobijati preko terminala na njemačkom ostrvu Rigen, saopštila je njemačka privatna kompanija za uvoz tečnog prirodnog gasa Dojče ReGas, koja posjeduje terminal na tom ostrvu.
Tečni gas porijeklom iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), koji do terminala na ostrvu Rigen dolazi u tankerima, biće transportovan cjevovodom kroz Poljsku do Ukrajine.
Upravni partner operatera terminala Dojče ReGas, Ingo Vagner, kazao je da je prva isporuka regasifikovanog gasa iz Njemačke u Ukrajinu omogućena zahvaljujući profesionalnoj i povjerljivoj saradnji svih partnera, prenosi Tanjug.
- Posebno smo ponosni što smo jedini terminal kojim se privatno upravlja, koji direktno doprinosi energetskoj bezbjednosti u Ukrajini - kazao je Vagner.
Šef ukrajinske državne energetske kompanije Naftogas, Sergej Korecki, je naglasio da novo partnerstvo sa njemačkom kompanijom otvara novu, pouzdanu rutu uvoza za Ukrajinu ove godine, kao i da je sporazum prvi korak ka dugoročnom partnerstvu.
- Ova zima je najteža od početka rata zbog stalnog granatiranja gasne infrastrukture i izuzetno hladnog vremena - kazao je Korecki.

Ukrajina obezbijedila gas

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u obraćanju o stanju nacije pred Kongresom da SAD „ulaze u zlatno doba“, poručivši da se zemlja „vratila – bolja, jača i bogatija“.
Govor dolazi uoči izbora za Predstavnički dom i dio Senata, dok republikanci tijesnom većinom kontrolišu oba doma Kongresa. Ipak, Tramp se suočava s nizom izazova – od odluke Vrhovnog suda SAD da poništi dio njegovih trgovinskih mjera, do usporavanja ekonomije i rasta inflacije.
Dodatne tenzije izazvale su podjele u Kongresu oko imigracione politike, kao i dvije smrtonosne pucnjave u Mineapolisu u koje su bili uključeni agenti savezne službe za imigraciju.
U spoljnopolitičkom dijelu govora Tramp je optužio Iran da razvija rakete koje mogu ugroziti Evropu i SAD, ali je naglasio da i dalje daje prednost diplomatskom rješenju u vezi sa iranskim nuklearnim programom.
Obraćanje je obilježila i polemika nakon što je demokrata Al Grin napustio salu držeći natpis kojim je reagovao na sporni video objavljen na Trampovom nalogu, u kojem su Barak i Mišel Obama prikazani na uvredljiv način. Video je ubrzo uklonjen.

Tramp: SAD ulaze u „zlatno doba“, uprkos političkim krizama

Po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću, uhapšen je G.K. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo seksualno uznemiravanje na štetu maloljetne osobe.
Iz nikšićkog ODT-a saopšteno je da se osumnjičenom stavlja na teret da je seksualno uznemiravao dijete, te da se protiv njega preduzimaju dalje zakonom propisane radnje.

Tag: uprava-za-ugljovodonike