Službenici Odjeljenja bezbjednosti Rožaje uhapsili su B. M. iz toga grada, u čijem je prtljažniku automobila pronađeno oko 13.500 paklica cigareta i on se tereti za nedozvoljenu trgovinu, saopšteno je iz Uprave policije.
Sa događajem je, kako dodaju, upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama po čijem je nalogu B. M. uhapšen.
- On će uz krivičnu prijavu u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - rekli su iz Uprave policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uhapšen Rožajac: U prtljažniku njegovog automobila pronađeno oko 13.500 paklica cigareta

Zgrade u kojima se nalaze državne institucije nisu ničija lična, niti porodična svojina, a šef države Jakov Milatović nije tu da ispunjava “muzičke želje” prvom čovjeku parlamenta Andriji Mandiću (Nova srpska demokratija), koji bi svoj autoritet trebalo da usmjeri ka izradi i usvajanju zakona o Skupštini i Vladi.
Tako su iz kabineta predsjednika Crne Gore odgovorili na pitanje Vijesti – šta Milatović misli o Mandićevom predlogu da zgrada predsjednika u Podgorici pripadne najvišem zakonodavnom domu, a da jedino sjedište šefa države bude u Cetinju.
S druge strane, iz Mandićevog kabineta nisu odgovorili na pitanje za šta je parlamentu potrebna zgrada šefa države.
Međutim, listu je iz Skupštine nezvanično rečeno da “odavno postoji” ideja da se starije zgrade (u blizini najvišeg zakonodavnog doma) spoje u parlamentarni kompleks, a da sjedište predsjednika države bude u prijestonici. Nije precizirano čija je konkretno ta ideja, od kad tačno postoji i šta sve podrazumijeva.
Mandić je prošle sedmice na Premijerskom satu kazao da smatra da bi sjedišta pojedinih institucija trebalo da budu u Cetinju, kako to i zakon predviđa.
- … Kao što mislim da bi i Skupštini odgovaralo da ova zgrada predsjednika pripadne nama, a da njegovo jedino sjedište bude na Cetinju - rekao je tada Mandić.
Prema Zakonu o prijestonici, u Cetinju je rezidencija predsjednika Crne Gore, kao i sjedišta Ustavnog suda, ministarstva nadležnog za vanjske poslove i ministarstva nadležnog za poslove kulture. U prijestonici su, za sada, rezidencija šefa države i sjedište Ministarstva kulture i medija.
Iz Milatovićevog kabineta rekli su Vijestima da predsjednik, osim kancelarije u Podgorici, u skladu sa Zakonom o predsjedniku, svoje dužnosti obavlja i u rezidenciji u Cetinju, kao i u drugim protokolarnim objektima.
- Samo u ovoj godini u rezidenciji na Cetinju dočekao je predsjednike Italije (Serđo Matarela), Slovačke (Peter Pelegrini) i Estonije (Alar Karis), predsjednice Moldavije (Maja Sandu) i Sjeverne Makedonije (Gordana Siljanovska Davkova), kancelara Austrije (Kristijan Štoker), kao i visoku predstavnicu EU za spoljne poslove i bezbjednost (Kaja Kalas), uz druge važne događaje, prijeme, odlikovanja, ceremonije, predaje akreditiva i druge državne aktivnosti - piše u odgovoru.
Istakli su da, u isto vrijeme, aktuelni saziv Skupštine u Mandićevom mandatu nije poštovao Zakon o prijestonici, po kom je propisano da se prva sjednica proljećnjeg zasijedanja održava na Cetinju.
Poručili su da ohrabruju šefa parlamenta da uloži svoj autoritet kako bi se “konačno započelo sa izradom i usvajanjem zakona o Skupštini i zakona o Vladi, koji su od ključnog značaja za funkcionisanje institucija”, napominjući da u ovom trenutku jedino postoji Zakon o predsjedniku.
- Zgrade u kojima se institucije trenutno nalaze nijesu ničija lična, niti porodična svojina, ni g. Mandića, niti bilo kojeg drugog nosioca javne funkcije. One pripadaju državi, bez obzira na to ko je na funkciji. Na kraju, predsjednik države nije tu da ispunjava ‘muzičke želje’ bilo kojeg pojedinačnog funkcionera, pa ni predsjednika Skupštine Andrije Mandića - konstatovali su.

Kabinet šefa države o Mandićevoj ideji da se predsjednik preseli u Cetinje: Milatović neće ispunjavati muzičke želje

Kako god da se ostvari najnoviji pritisak američkog predsjednika Donalda Trampa da se okonča rat u Ukrajini, Evropa se plaši mogućnosti sporazuma, koji neće kazniti ili oslabiti Rusiju kako su se njeni lideri nadali, dovodeći bezbjednost kontinenta u veću opasnost, objavila je danas britanska agencija Rojters na svom sajtu.
Evropa će možda morati da prihvati rastuće ekonomsko partnerstvo između Vašingtona, svog tradicionalnog zaštitnika u NATO savezu, i Moskve, za koju većina evropskih vlada, i sam NATO, navode da je najveća pretnja evropskoj bezbjednosti.
Iako su Ukrajinci i drugi Evropljani uspeli da se suprotstave djelovima američkog plana od 28 tačaka za okončanje borbi koji je viđen kao izrazito proruski, svaki sporazum će vjerovatno i dalje nositi velike rizike za kontinent.
Ipak, sposobnost Evrope da utiče na sporazum je ograničena, ne samo zato što joj nedostaje čvrsta moć da diktira uslove. Evropa nije imala predstavnike na razgovorima između američkih i ukrajinskih zvaničnika u Floridi tokom vikenda i samo će iz daljine posmatrati kada američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof bude bio u poseti ruskom predsednik Vladimiru Putinu tokom dana.
- Stičem utisak da se polako stiče svijest da će u nekom trenutku doći do lošeg dogovora. Tramp očigledno želi dogovor. Ono što je veoma neprijatno za Evropljane jeste to što on želi dogovor prema logici velikih sila: "Mi smo SAD, oni su Rusija, mi smo velike sile" - rekao je Luk van Midelar, osnivač i direktor tink-tenka Briselskog instituta za geopolitiku.
Šef američke diplomatije Marko Rubio rekao je da će Evropljani biti uključeni u razgovore o ulozi NATO i Evropske unije u bilo kakvom mirovnom rješenju.
Evropske diplomatije smatraju da bi skoro svaki aspekt dogovora uticao na Evropu - od potencijalnih teritorijalnih ustupaka Ukrajine do američko-ruske ekonomske saradnje.
Evropski zvaničnici rekli su da ne vide znake da Putin želi da okonča invaziju na Ukrajinu. Ali ako to učini, brinu se da bi svaki sporazum koji ne poštuje teritorijalni integritet Ukrajine mogao da ohrabri Rusiju da ponovo napadne van njenih granica.
Ipak, sada se čini vjerovatnim da bi svaki mirovni sporazum omogućio Moskvi da bar zadrži kontrolu nad ukrajinskom zemljom koju je zauzela silom, bez obzira na to da li su granice formalno promijenjene ili ne.
Trampova administracija takođe nije odmah odbacila ruske pretenzije na ostatak regiona Donbasa koji Moskva nije uspela da osvoji poslije gotovo četiri godine rata.
Štaviše, Tramp i drugi američki zvaničnici su jasno stavili do znanja da vide velike mogućnosti za poslovne dogovore sa Moskvom kada se rat završi.
Evropski zvaničnici se plaše da će okončanje izolacije Rusije od zapadne ekonomije dati Moskvi milijarde dolara za rekonstrukciju njene vojske.

Rojters: Trampov pritisak da se okonča rat u Ukrajini budi strah od lošeg sporazuma za Evropu

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima, a vidljivost je mjestimično smanjena, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore(AMSCG).
Iz AMSCG su kazali da su mogući sitniji odroni na dionicama duž klisura i usjeka i savjetovali opreznu vožnju i poštovanje pravila saobraćaja.
Iz AMSCG su rekli da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi. 
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Saobraćaj na tom putu, na dionici Bioča Lješnjca, biće zbog radova obustavljen od osam do 12 sati i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac vozila saobraćaju naizmjenično, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.
Saobraćajna traka uz magistralni put M-1 dionica Kotor-Budva, u mjestu Budva, biće zauzeta od devet do 17 sati.

Putevi suvi, vidljivost smanjena

Intenzivno diplomatsko manevrisanje u cilju oblikovanja završne faze rata u Ukrajini otkrilo je zabrinjavajuću realnost: čak i kada je riječ o sopstvenoj bezbjednosti, EU se teško pozicionira kao centralni akter.
Aktuelni pregovori o budućnosti Ukrajine – sukobu koji evropski lideri rutinski opisuju kao „egzistencijalni" – odvijaju se uz minimalan doprinos same Unije.
Dok drugi postavljaju ton i pravac, Evropa ostaje reaktivna: upravlja posljedicama, ograničava štetu i nada se da će povratiti svoj uticaj, piše u analizi za Politico Stiven Everts, direktor EU instituta za bezbjednosne studije.
Ova marginalizacija, kako navodi, nije rezultat jedne odluke niti zavisi od jedne osobe – ma koliko uticajan bio američki predsjednik Donald Tramp. Ona, prije, odražava dublju ranjivost i uznemirujući obrazac.
Svako ko posmatra evropske odluke u posljednjih nekoliko mjeseci može vidjeti psihologiju slabosti.
Slika prikazuje kontinent koji nema hrabrosti, nesposoban da preduzme odlučne korake čak i kada su u pitanju osnovni interesi i kada su političke alternative dostupne.
Evropa gubi samopouzdanje, tone u fatalizam i opravdava svoju pasivnost utješnim mišljenjem da zapravo nema izbora, jer su njene karte slabe.
Osim toga, dugoročno, stvari će se nekako srediti. Samo sačekajte američke srednjoročne izbore naredne godine.
Ali hoće li i može li Evropa sebi da priušti čekanje? Ukrajina sigurno ne može.
Samo komentarisanje nacrta mirovnih planova drugih u nekoj vrsti „diplomatije praćenja promjena" nije dovoljno. Potrebne su odluke, i to odmah.
Evropa je kontinent bogatih zemalja sa obilnim kapacitetima. Ipak, iako njeni lideri insistiraju da su bezbjednost i uspjeh Ukrajine ključni za sopstvenu sigurnost i opstanak Evrope, stvarna vojna pomoć Kijevu u posljednjim mjesecima je opala.
Na finansijskom planu, Evropa ne polaže ispit koji je sama sebi postavila. Ukrajini je potrebno oko 70 milijardi eura godišnje i da, to je velika suma, ali iznosi samo 0,35 odsto BDP-a EU.
To je unutar kolektivnih kapaciteta Evrope. Ipak, mjesecima zemlje članice nijesu uspijevale da se dogovore o mehanizmima korišćenja zamrznutih ruskih sredstava ili o odgovarajućim alternativama koje bi mogle održati Ukrajinu na površini.
Umjesto toga, vidjeli smo oklijavanje i trijumf sitnog razmišljanja. Takođe je prilično indikativno da je američki pokušaj da jednostavno nametne način korišćenja tih sredstava, sa 50 odsto profita koji ide u Vašington umjesto u Kijev, konačno pokrenuo Evropu na akciju.
Nažalost, psihologija slabosti Evrope jednako je vidljiva i u ekonomskom domenu, jer je trgovinski sporazum EU-SAD postignut ovog jula klasičan primjer kako slabost može da se prerušava u „pragmatizam".
Brisel je imao alate da odgovori na američke tarife i prinudne mjere, uključujući kontra-tarife i instrument protiv prinude.
Ali, pod pritiskom zemalja članica koje su se plašile šireg povlačenja SAD iz evropske bezbjednosti i Ukrajine, odlučeno je da se oni ne koriste.
Rezultat je bio jednostran „sporazum" sa unilateralnom tarifom od 15 odsto, koji krši pravila Svjetske trgovinske organizacije i obavezuje Evropu da kupuje energiju i ulaže u SAD u vrijednosti stotina milijardi dolara.
Štaviše, sporazum nije donio stabilnost koja je najavljivana kao glavna korist. Vašington je od tada označio mjere EU u vezi energetske tranzicije i regulative u tehnologiji kao „trgovinske barijere" i „poreze na američke kompanije", što ukazuje da bi mogli uslijediti dalji koraci odmazde.
Samo prošle nedjelje, SAD su pojačale pritisak kada su se američki predstavnici za trgovinu sastali sa ministrima EU i otvoreno osporili postojeća pravila EU u oblasti tehnologije.
Više nego u oblasti odbrane, EU je zamišljena kao ekonomska i regulatorna supersila. Ali uprkos decenijama korišćenja svoje ekonomske težine u političke svrhe, EU je sada izgubljena, suočena sa sve širim transatlantskim nadmetanjem u pogledu trgovine i tehnologije.
Slični obrasci povlačenja primjećuju se i u drugim oblastima djelovanja EU. Dok Rusija pojačava svoje hibridne ratne operacije protiv kritične infrastrukture Unije, odgovor Evrope ostaje neodlučan.
Dok Kina dramatično koristi kontrole izvoza ključnih minerala kao oružje, Evropa i dalje reaguje sporo i bez jasne koordinacije. A na Bliskom istoku, uprkos tome što je jedan od vodećih donatora za Gazu, Evropa je sporedna u oblikovanju bilo kakvih planova za prekid vatre i obnovu.
Iz krize u krizu, uloga Evrope nije samo mala, već i dalje opada. Pitanje je: kada će Evropljani odlučiti da je dosta bilo slabosti i irelevantnosti?
Ovo je, prije svega, pitanje psihologije – vjere u sopstvene sposobnosti, uključujući i sposobnost da se kaže „ne".
Ali to je moguće samo ako Evropa uloži u svoju sposobnost da donosi velike odluke zajedno – kroz zajedničku političku vlast i finansijske resurse. Nema izlaza iz ove situacije bez ulaganja u snažniju EU.
Ovaj osnovni argument je iznijet stotinu puta ranije. Ali, iako je insistiranje na „većoj političkoj volji" među zemljama članicama, zaista, tačno, to je i previše pojednostavljeno.
Moramo priznati da jačanje EU takođe znači da ćemo morati nešto da žrtvujemo. Ali zauzvrat dobijamo nešto suštinsko: sposobnost da stojimo čvrsto u svijetu Donalda Trampa, Vladimira Putina i Si Đinpinga, zaključuje Everts i dodaje da je to neophodno i neprocjenjivo.

Politico: Evropa gubi samopouzdanje, tone u fatalizam

Kako se ono kaže u filmovima - jedan poziv mijenja sve, je li tako? E, u crnogorskoj realnosti, kod Demokrata Alekse Bečića - jedna SMS poruka mijenja sve. &nbsp; Upravo tako: predsjednik fudbalskog kluba Budućnost Boris Spalević, član najužeg rukovodstva Demokrata, jednom, jedinom SMS porukom smijenio je doktora Nermina Abdića sa pozicije ljekara fudbalera ,,Budućnosti”, najvećeg i najpopularnijeg crnogorskog kluba. &nbsp; SPALEVIĆEVE JAVNE OBMANE Tako je Abdić, nekadašnji mladi navijač Budućnosti, kasnije iskusni ljekar koji je proveo 15 godina u klubu – ekspresno izbačen na tribine, a da ga predsjednik Budućnosti nije udostojio čak ni - ljudskog razgovora. &nbsp; Je li tako teško bilo pogledati u oči Abdiću ili Spalevića nije bilo briga jer je poslušno izvršavao partijsko naređenje? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49" data-rendition-name="original" width="1061" height="639" loading="lazy" alt="KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević"> <figcaption>KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako god. Nakon buke u javnosti, Spalević, inače inžinjer poljoprivrede, odjednom se osjetio pozvanim da tumači pravo i štiti zakonitost rada u FK Budućnost. &nbsp; Pa je, kao odgovor na informaciju o smjeni Abdića, brže-bolje obavijestio da je on bio primoran na takav potez nakon što je, eto, inspekcija rada zaključila da je Abdić bio nezakonito ljekar jer je zapošljen za stalno u Kliničkom centru. &nbsp;&nbsp; I, naravno, dodao je Spalević, da sve nema nikakve veze sa politikom, da on nikada, ali baš nikada (!) ne bi to uradio samo zato jer je on odbornik svojih omiljenih Demokrata, a Abdić poslanik opozicione i omrznute Demokratske partije socijalista. &nbsp; I to bi, veli Spalević, bilo to: sve je zakonito i sve je bilo bez upliva politike. &nbsp;&nbsp; RAZLIČITI ARŠINI &nbsp; Nažalost, odavno je postalo pravilo: kad vam funkcioner Demokrata nešto javno saopšti - velike su šanse da ne govori istinu. &nbsp;&nbsp; Tako je i ovom slučaju. Boris Spalević, funkcioner Demokrata, dobro je znao – kada govori o zakonitosti – da obmanjuje. &nbsp; Jer, činjenice sve otkrivaju: kao što je Nermin Abdić, tako je i Aleksandar Petričić stalno zapošljen u Kliničkom centru Crne Gore. Čak su obojica na istom odjeljenju Ortopedije, samo što Petričić ima višemjesečni, za razliku od decenijskog specijalističkog staža koji ima Abdić. &nbsp; A pošto su obojica stalno zapošljeni u Kliničkom centru, onda je sve jasno: ako je Abdić bio nezakonito na klupi Budućnosti, onda će nezakonito biti i Petričić na klupi podgoričkog kluba.&nbsp; Kao što je jasno: Spalevićeva floskula o zakonitosti je bila samo maska, plašt kojim se htjela sakriti politički motivisana odluka. &nbsp; Samo, nemoguće je sakriti očigledno. Abdić je smijenjen baš zato što je istaknuti član opozicionog DPS-a; kao što je na Petričića pao izbor upravo zbog bliskosti sa vlašću: mlađani ljekar bio je na 39 mjestu izborne liste Pokreta Evropa sad i Demokrata &nbsp;,,Još jače dr Saša Mujović“ za izbore u Podgorici. &nbsp; Osim toga, veliki je poštovalac Crkve Srbije, kako se vidi iz njegovih profila na društvenim mrežama, što ga je kod bogobojažljivih Demokrata i PES-a, očito, preporučio za angažovanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='PETNAEST GODINA NA KLUPI BUDUĆNOSTI: Dr Abdić na jednoj utakmici ,,Budućnosti"'> </figure>  LAŽNI ŠAMPIONI I PRAVI GUBITNICI Da li je Petričić bliži PES-u ili Demokratama, to za Spalevića i ekipu na vlasti u Podgorici, kao i ekipi koja vodi fudbalski klub Budućnost, zaista nije bilo bitno. Najvažnija je bila maksima: umjesto ,,depesovca" - neka dođe neko naš. &nbsp; Matrica čišćenja koju ,,avgustovski oslobodioci“ upražnjavaju u državi od kako su došli na vlast u Crnoj Gori, sada se sprovodi u svim društvenim oblastima, pa i u sportu, pa i u Budućnosti. &nbsp; I baš kao što Demokrate obavljaju veting u policiji, u namjeri da iz službe uklone politički nepodbne, tako je Demokrata Spalević dobio zadatak da očisti mrznog ,,depesovca“ Abdića iz Budućnosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji'> <figcaption>VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Mučno je to, kad politika do kraja ovlada životima, pa i sportom. Jer se onda postavlja pitanje: da li će buduća sudbina države, u kojoj Demokrate kontrolišu sektor bezbjednosti, biti slična sadašnjoj sudbini fudbalskog kluba ,,Budućnost“? &nbsp; Za samo jednu godinu, šampionski tim Budućnosti je rasturen, najtalentovani igrači rasprodati, a kasa Budućnosti ostala prazna iako su igrači vrijedjeli više miliona eura. Bez novca koji je, očito, nezakonito završio u nečijim džepovima, ali i bez tima, i bez poleta, izgubljena je šansa da se Budućnost vrati u evropski fudbal na velika vrata, a ne kao slijepi putnik evropskog voza kojeg izbacaju na prvoj stanici. &nbsp; U profesionalnom sportu, rezultati rada su, kao i rezultati utakmica, lako vidljivi: zna se ko je šampion, ko je gubitnik. &nbsp; RAVNO DO DNA U politici - a posebno u crnogorskoj politici - to je mnogo, mnogo drugačije: uz uslužne medije, uz zastrašivanje političkih oponenata, uz nezakonito korišćenje tužilaštva, Demokrate Alekse Bečića, ali i ostale stranke vlasti, nastavljaju da za sve što u sistemu ne valja, krive staru vlast. &nbsp; I tako duže od pet godina. Uz političke čistke - od vrhovnih državnih institucija, državnih preduzeća, državnih službi, do, na kraju, sportskih društava u državnom vlasništvu – avgustovski oslobodioci, pod mantrom da čiste staru DPS vlast, tvrde da oporavljaju, da pokušavaju da ozdrave, državne institucije i državu. &nbsp; Kako to radi, koliko se pridržavaju prava i morala, treba se brinuti o zdravlju i institucija i države. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Oprosti Nermine, služba je - služba...

Suđenje Milošu Medenici koji se tereti da je formirao kriminalnu grupu čiji član je, prema stavu SDT-a, bila njegova majka - bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i još 15 osoba danas je u Višem sudu trajalo nešto više od dvadeset minuta i advokati su iznijeli izjašnjenja na prijedloge tužilaca za dopunu dokaznog postupka.
Advokati Stefan Jovanović i Bojan Korać saopštili su da se protive provođenju skaj poruka za koje tužioci tvrde da je razmjenjivao bivši policajac Darko Lalović sa Milošem Medenicom.
Jovanović, koji zastupa Medenicu, kazao je da ništa inkriminišuće nema za njegovog branjenika ali da je protiv toga da se taj dokaz provodi.
Advokat Korać ukazao je sudskom vijeću, kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević, da se nakon tri i po godine dostavlja "dokaz za Lalovića".
Ročište je bilo zakazano za 14.00 ali je ročište počelo u 14.45 jer je član vijeća bio na drugom suđenju. Nakon isteka radnog vremena branilac Vesene Medenice, advokat Zdravko Begović rekao je da ima porodičnu obavezu i da više ne može da prisustvuje ročištu.
On je naveo da ukoliko njegova branjenica smatra da neko drugi od advokata može da je zastupa da je on saglasan sa tim.
Medenica je na to rekla da s obzirom da je njen drugi advokat Zdenko Tomanović odsutan da smatra da njenog branioca niko ne može zamijeniti.
Advokat Begović je kazao da će napustiti sudnicu na što je sutkinja Kovačević rekla da će ga kazniti. Stav njegovih kolega je bio da to ne treba da radi, da će se i oni solidarisati sa njim ukoliko se to desi. Ukazali su i da je u postupku ostalo samo izjašnjenje vještaka i završne riječi.
Nakon kratke polemike i razmjene argumenata sutkinja Kovačević je odustala od kažnjavanja advokata Begovića.
Vesna Medenica je optužena da je bila član kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica. Na optužnici osim Medenica je još petnaest osoba.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoč ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Suđenje se nastavlja sjutra.

Sutkinja namjeravala da kazni advokata Begovića, svi advokati htjeli da napuste suđenje

Podgorički Viši sud prihvatio je jemstvo u iznosu od 920.000 eura u nekretninama i ukinuo pritvor bivšem načelniku Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marku Drobnjaku.
Informaciju je Portalu ETV potvrdila samostalna savjetnica za odnose sa javnošću u tom sudu Ivana Vukmirović.
Drobnjak je uhapšen početkom jula po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je skrivao dokaze i dijelio službene informacije u određenim predmetima kako lica bliska kavačkom kriminalnomklanu ne bi bila procesuirana.
U akciji su, pored Drobnjaka, uhapšeni i navodni pripadnik "kavačkog klana" Mato Knežević, Podgoričanin Ivan Popović i još nekoliko osoba.

Ukinut pritvor bivšem načelniku OB Danilovgrad: Drobnjak na slobodi za 920.000 eura

Put Vrulja - Mijakovići koji smo danas otvorili smanjuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice za oko pola sata, odnosno na nešto više od dva sata vožnje, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić.&nbsp; Premijer Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović prisustvovali su danas otvaranju puta Vrulja - Mijakovići (opština Pljevlja). Prema &nbsp;riječima Spajića, ovaj putni pravac bolje povezuje Pljevlja i Bijelo Polje kao dvije važne regionalne adrese ali i čitav pljevaljski kraj sa ostatkom Crne Gore.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201151220_333ff383184afe39b26cf269ba35342219850020be12d447cc29ffd18120823e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201151220_333ff383184afe39b26cf269ba35342219850020be12d447cc29ffd18120823e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1144" loading="lazy" alt="Mijakovići -Vrulja "> </figure>  Riječ je o dionici dužine 7.5 kilometara u čiju je izgradnju država investirala preko 7 i po miliona eura (7.697.497,53 eura sa uračunatim PDV-om). Radovi na dionici podrazumjevali su izgradnju kolovoza širine 6,50m kao i izgradnju dva mosta dužine 128 i 160 metara. - Put Vrulja - Mijakovići koji smo danas otvorili skraćuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice za oko pola sata, odnosno na nešto više od dva sata vožnje. Dionica Vrulja - Mijakovići važna je kako zbog boljeg povezivanja Pljevalja sa centralnim dijelom Crne Gore tako i zbog ravnomjernijeg regionalnog razvoja jer otvara potpuno novu perspektivu ovog kraja u smislu turističkog i privrednog razvoja - poručio je Spajić. On je istakao i da izgradnjom nove putne mreže cio sjever dobija razvojni podsticaj koji će svoj puni zamjac dobiti izgradnjom druge dionice autoputa Bar-Boljare.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201151220_6c9758e4a4754e3611e906089339e6ceaa34248e596ecf4a37a930fb250f41e4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201151220_6c9758e4a4754e3611e906089339e6ceaa34248e596ecf4a37a930fb250f41e4" data-rendition-name="original" width="1280" height="852" loading="lazy" alt="Mijakovići -Vrulja "> </figure>  - Nova godina donijeće i početak radova na putnom pravcu Pljevlja-Dajevića Han, a rekonstrukcija mosta na Tari ovom dijelu Crne Gore daće u turističkom smislu potpuno novu dimenziju. Sa svim drugim projektima koje će Vlada finansirati u Pljevljima daćemo snažan infrastrukturni zamjac i realizovati ulaganja kakva građani Pljevlja odavno zaslužuju - istakao je premijer. Ministarka Vukićević kazala je da danas sa ponosom otvaraju novu dionicu puta Vrulja – Mijakovići, dužine 7,5 km, koja predstavlja važan iskorak u unapređenju saobraćajne povezanosti opštine Pljevlja.&nbsp; - Osim izgradnje ovog puta u Pljevljima sprovodimo još nekoliko projekata. U toku je rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, a već početkom naredne godine počinjemo radove na regionalnom putu Pljevlja – Dajevića Han, vrijednom 4,7 miliona eura. Planiramo i rekonstrukciju puta Pljevlja – Metaljka, ukupne dužine 15km. Ovi projekti potvrđuju našu posvećenost modernizaciji putne mreže i ravnomjernom razvoju sjevera Crne Gore - poručila je ovom prilikom. Vukićević Direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović poručio je da je nakon završetka radova na putnim pravcima od Pljevalja prema Srbiji i prema Bosni i Hercegovini, završena i izgradnja puta Vrulja-Mijakovići koji značajno skraćuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice. Vuksanović je za početak naredne godine najavio i početak radova na rekonstrukciji puta od Pljevalja ka Dajevića Hanu. Izvođač radova puta Mijakovići-Vrulja je kompanije "Bemax". &nbsp;

Tag: uprave-policije

Uhapšen Rožajac: U prtljažniku njegovog automobila pronađeno oko 13.500 paklica cigareta

Kabinet šefa države o Mandićevoj ideji da se predsjednik preseli u Cetinje: Milatović neće ispunjavati muzičke želje

Rojters: Trampov pritisak da se okonča rat u Ukrajini budi strah od lošeg sporazuma za Evropu

Putevi suvi, vidljivost smanjena

Politico: Evropa gubi samopouzdanje, tone u fatalizam

PRATITE TVe UŽIVO