Ministarstvo unutrašnjih poslova donijelo je odluku o određivanju upravnih dana za period od 31. marta do 1. avgusta u cilju pružanja usluga iz oblasti građanskih stanja i ličnih isprava za područje opštine Budva, mjesnih zajednica Petrovac i Sveti Stefan.
U MUP-u su napomenuli da su građani opštine Budva, mjesnih zajednica Petrovac i Sveti Stefan, poslodavci, predstavnici turističke privrede i druga zainteresovana javnost, u prilici da na jednom mjestu, u mobilnoj kancelariji Područne jedinice za građanska stanja i lične isprave Budva, u krugu Policijske stanice u Petrovcu, podnesu zahtjeve za izdavanje ličnih karata, pasoša, vozačkih dozvola, izvoda iz matičnih registara i uvjerenja, zahtjeve za izdavanje dozvola za boravak i rad stranaca, kao i zahtjeve za izdavanje isprave licima iz Ukrajine sa odobrenom privremenom zaštitom u Crnoj Gori.
- Cilj uvođenja upravnih dana je da se efikasno odgovori na potrebe građana, omoguće jednaka prava na pristup uslugama za sve djelove populacije, smanje gužve i dužina čekanja na usluge, posebno vodeći računa o osjetljivim kategorijama - naveli su oni.
U MUP-u su uvjereni da će se na ovaj način unaprijediti odgovornost nadležnih institucija za kvalitet usluga koje pružaju građanima i da će predstavljati primjer dobre prakse.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Od 31. marta do 1. avgusta pružanje usluga iz oblasti građanskih stanja i ličnih isprava

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) odredilo je period od srijede do 23. oktobra za upravne dane, u cilju pružanja usluga iz oblasti izdavanja ili produženja isprava osobama iz Ukrajine sa odobrenom privremenom zaštitom u Crnoj Gori, za područje opštine Budva. 
 
Kako je saopšteno iz MUP-a, osobe iz ratom zahvaćene Ukrajine koje borave na teritoriji opštine Budva moći će od osam do 14 sati da podnesu zahtjev za izdavanje, ili produženje isprave o odobravanju privremene zaštite. 
 
Iz MUP-a su rekli da se zahtjevi podnose u mobilnoj kancelariji Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance Budva, u krugu policijske stanice u Petrovcu. 
 
- U želji da se izađe u susret potrebama tih osoba, upravni dani biće prilika da se olakša pristup pravima, odnosno omoguće jednaka prava na pristup uslugama - navodi se u saopštenju MUP-a.

Upravni dani u Budvi od srijede do 23. oktobra

Nova knjiga crnogorskog istoričara Adnana Prekića “Bolesni od prošlosti”, koja je objavljena u izdanju Portala Analitika, biće predstavljena u subotu, 29. novembra, u 19 sati u Hotelu Onogošt u Nikšiću.
O knjizi i njenom značaju za savremeno razumijevanje crnogorske istorije, sa autorom će razgovarati Ivana Gardašević.
Djelo, koje je nedavno predstavljeno u Podgorici i na Cetinju, obuhvata 35 istorijskih eseja, koji su nastajali u periodu od 2018. do 2020. godine, a najvećim dijelom su prvobitno objavljeni upravo na Analitici.
Knjiga je, kako pojašnjava autor, nastala kaoodgovor na talas istorijskog revizionizmakoji se u crnogorskom javnom prostoru intenzivno pojavio od 2018. godine. Naslov djela simbolično ukazuje naopsesivnost i upornostonih koji pokušavaju da istoriju podrede ideološkim i političkim ciljevima.
Nikšićku promociju izdanja organizuju UBNOR i antifašisti Nikšića i Portal Analitika.

Knjiga "Bolesni od prošlosti" Adnana Prekića u subotu pred publikom u Nikšiću

Bivšem direktoru Fonda za zdravstveno osiguranje Vuku Kadiću nije odobreno prisustvo sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje.
<a href="https://etv.me/politika/erakovic-trazi-pauzu-kako-bi-na-konsultativno-saslusanje-dosao-kadic">Jučerašnja sjednica</a>, odnosno konsultativno saslušanje, povodom „finansijske situacije u zdravstvenom sistemu Crne Gore, sa fokusom na cijenu i nestašicu ljekova“ juče je pauzirana zbog zahtjeva opozicije da prisutan bude Kadić.
Predsjednik Odbora Dražen Petrić je rekao da su ranije diskusije sa Kadićem bile konstruktivne, ali da on može koristiti Odbor za polemiku o sopstvenoj smjeni.
- Ne donosim odluku da on ne prisustvuje zbog upitne stručnosti nego je suština da <a href="https://etv.me/drustvo/kadicu-nije-odobreno-prisustvo-sjednici-odbora-za-zdravstvo-rad-i-socijalno-staranje">Kadić </a>može da koristi Odbor da polemiše o sopstvenoj smjeni... A da li bi bio koristan da odgovori na pitanja - ne sumnjam da bi bilo tako - naveo je on.
Nema, kaže, problem da sam donese odluku o tome, ali je želio da se Odbor o tome izjasni - iako to poslovnik ne predviđa.
Devet članova Odbora je bilo protiv, a nije bilo glasova za i uzdržanih.
<h2>99 odsto pitanja ne bi bilo namijenjeno Ružiću nego Kadiću</h2>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je ukazao da bez ikakve potrebe imamo raspravu o istoj stvari dva dana.
- Garantujem da bi, da se odobrilo prisustvo Kadiću, vidjeli koliko je ovo bespotrebno. Ne pada mi na pamet da tumačim nečije političko i ideološko uvjerenje, ovdje je poenta bila da govorimo o finansiranju zdravstvenog sistema, u tom smislu me interesuje Kadić - kao bivši direktor Fonda i zdravstveni radnik - rekao je on.
Podvukao je da se 99.9 odsto pitanja ne bi odnosilo na novog direktora Aleksandra Ružića koji je došao na tu funkciju prije par dana - nego na Kadića koji je tu funkciju obnašao u periodu koji je tema sjednice.
I poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Elvir Zvrko je decidan da bi prisustvo Kadića bilo opravdano.
Predsjednik Odbora Dražen Petrić je rekao da će 12. decembra biti održana sjednica o finansiranju zdravstva.&nbsp;
- Ostaje nam da se dogovorimo oko termina konsultativnog saslušanja. Imamo veliki problem sa salama. Sljedeće sedmice već znam da je 1. decembra plava sala zauzeta jer Odbor za bezbjednost razmatra budžet... Trenutno nijesam siguran kada to može da bude - možda 2. ili 3. decembra ako neka sala bude slobodna - rekao je on.
<h2>Mugoša podnio ostavku</h2>
Boris Mugoša je podnio ostavku na mjesto zamjenika Odbora za zdravstvo.
- Nastaviću rad u Odboru ali sa druge poziicje, idućem zamjeniku želim sreću - naveo je Mugoša.
Pozicija potpredsjednika Odbora pripada opoziciji.

Kadiću nije odobreno prisustvo sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje

U zgradi RTCG juče, skoro običan radni dan, a trebalo je bit s fanfarama. Jutro nagovještavalo opšte grljenje i ljubljavu. Pa uđoh odjeven po etičkom kodeksu, okupan i spreman, ništa doručkovao i žedan. Jadac. Osim francuskinja Zorka niko me, skoro pa, milo pogledao nije. Kroz TV uobičajeno bijaše tiho a Radio bez talasa radosti hodnicima. Nije bilo ni Slaviše da ponudi jabuku. Bozu makar.
Dok su u dimenziji s oznakom sala 501 dijeljeni ključevi. Ne gedore. Niti violinski. No oni zbog kojih se u životu žestoko slavi, trebalo bi. Mnogi to ne dočekaju. Međutim, ni utvare s bocom kroz te hodnike. Da časti. Bez očekivanih talambasa, kikota, ili, daleko bilo, kakvog posluženja za sve. Muk. Ka' da je neko nešto ukrao. Nijedan političar nije primijećen. Da se nakašlje makar. Utopistički očekivah, mada bi, fakat, bilo iznenađenje poslije prošlogodišnjeg odbijanja predsjednika Jakova Milatovića da prisustvuje obilježavanju 80 godina postojanja medija. Nije davao legitimitet nezakonitom Borisu Raoniću. Utopija sad moguća radi ministra Radunovića ili predsjednika Parlamenta Mandića. Oni su rekli, prenešeno, da ga kao takvog vole.
<h2>Legitimisanje presudom</h2>
Slika sa portala oko podne ukazala je zatim zbivanja za probrane. Suvi menadžment u prvom planu (među njima glavni dobitnik) i 40-tak zapošljenih. Ostali odsutni zbog tjeskobe ili se stidjeli, đavo bi ga znao. Falilo je makar pola srećnika. Umjesto masovnog slavlja. Da sam se pitao, veselje bi bilo na velikoj terasi dolje, ili u parku ispred. Đe je sad trave gotovo nema, nekoliko klupica se nekako drže a oko njih gužva druge vrste, štrajkuju skulpture „Živka Nikolića“. Zbog muzike iz razglasa ili što nemaju đe bolje ne piše. Srećom bezbjedan ambijent je ostao. Mirne su pri tom, i ne puše.
Tako ostade da se svečanim besjedama na petom spratu jedino iskažu rukovodioci, čak posprdno prema institucijama. Veselin Drljević, predsjednik Savjeta RTCG, istače kako njegov saziv i menadžment „sa ponosom mogu da se legitimišu na svakom mjestu i u svakoj prilici“. Jesu li ga kontrolisali neđe kad nije imao ličnu pa ga micoši prepoznali, ili potencira kako su ponosni i na nedavnu presudu zbog zloupotrebe funkcije. Kako li će tek eruptirati gordost kad pravosnažna stigne? Može li naknadno uticati i na ovu raspodjelu?
Nečuveni doktor i docent Veselin opisa ovim kratkim povodom kako popravljaju raspoloženje „korisnika programa koji emituju“. Što otkriva da imaju i dodatni. Koji se ne emituje? Ima li nade za sve, dakle i za neraspoložene, da se nešto načini? To je tajna znanja? Nemanog ili neželjenog.
Za stanove je konkurisao 191 radnik. Ko zna koliko je odustalo, čitajući diskriminišući pravilnik, pa mrka kapa za većinsku sreću i u samoj kući. Da zamaže Drljević je poželio kako bi najviše volio da su mogli izgraditi onoliko stanova koliko ima zaposlenih u RTCG-u i da to bude po njihovom projektu i željama. A zašto nije moglo? Para su imali. Da su svih godina koliko vladaju samo milion izdvojili godišnje preteklo bi stambenog prostora. Umjesto toga stukli su silne novce na krečenje, eloksiranje, trgovanje „pedestalne“ i ostale nepotrebne tehnike, putovanja i ko zna što sve ne. Jedino Šofru za slušalice nijesu imali. Papire uglavnom kriju o detaljima a i kad zatražiš i preko suda sakriju. Finansijske planove ne poštuju.
<h2>Što piše u katastru?</h2>
Ovim stanovima ključevi su kod ljudi ali sudbina u palati pravde. Inicijativu prethodnog direktora Božidara Šundića sadašnji nelegalni naslednik Boris Raonić juče je samo „na priču“ okončao. Raonićeve slične inicijative nema pa se ovom diči. K'o da ne bi neko drugi znao privesti kraju. Bi, smatraju znalci i to brže i bolje. Čak dvije godine po preuzimanju potpisao je ugovor sa graditeljem. Na što je čekao? Kolega mi reče: „da porasporedi svoje favorite“. Posljednje glasine su da „ima još do murava“ te da izvođaču ništa još plaćeno nije. Ako su lagali mene i ja lažem vas. Sluti nastavku priče. Ili presuda. Kako god bilo:
Svim dugogodišnjim radnicima srećan stan. I da stanuju u njemu.

Svečanost bez slavlja u RTCG: Ključevi tjeskobe

Odluka direktorice Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, Slavice Ilinčić, da ne podrži štampu knjige novinara i publiciste Danila Burzana „Gradonačelnici“ na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika, predstavlja ozbiljan vid netolerancije prema jednoj od zakonom priznatih varijanti službenog jezika u Crnoj Gori, ocijenila je Mirjana Radulović, odbornica Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada.
– Javne ustanove kulture moraju biti primjer pluralizma i poštovanja svih elemenata crnogorske kulturne baštine, uključujući ravnopravnost varijanti crnogorskog jezika. Korišćenje javnih sredstava mora biti jednako dostupno svim zakonitim jezičkim standardima, bez političkih pritisaka i uređivačkih odluka koje dijele zajednicu – poručila je Radulović.
Ona je istakla &nbsp;da dodatnu zabrinutost izaziva izostanak reakcije Pokreta Evropa sad.
– Nažalost, zabrinjava činjenica da PES na ovakve vidljive diskriminacije ćuti. Očigledno im je važnije da očuvaju fotelje nego da brane ljudska prava i sprječavaju podjele u društvu. Takav pristup udaljava nas od tolerantne i inkluzivne Crne Gore koju građani zaslužuju – navela je Radulović.
Ona je uputila jasan apel nadležnima u Glavnom gradu.
– Pozivamo gradonačelnika Sašu Mujovića i lokalnu upravu da stanu u zaštitu jezičke ravnopravnosti i obavežu rukovodstvo biblioteke da svoje odluke uskladi sa zakonskim normama, demokratskim vrijednostima i principima inkluzivnosti. Samo tako možemo graditi jedinstvenu, kulturno bogatu i modernu Podgoricu spremnu za budućnost – zaključila je Radulović.

Radulović: Mujović da stane u zaštitu jezičke ravnopravnosti, javne kulturne ustanove moraju biti garant pluralizma a ne instrument podjela

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Predsjednik Skupštine još jednom je politički nadigrao svoje koalicione partnere, pa sada to treba opravdati pred evropskim partnerima, koje ubjeđuju da je Andrija Mandić dio rješenja i da s njim Crna Gora može da dođe pred sama vrata EU. To je komentarišući reakcije, nakon što je u Skupštini Crne Gore izabran samo jedan od troje predloženih sudija Ustavnog suda, kazao poslanik i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
- Predsjednik države i ministarka evropskih poslova djeluju kao svojevrsni krizni menadžment, jer i jedno i drugo su potpuno svjesni šta se danas desilo, kazao je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.&nbsp;
Poslanici u Skupštini Crne Gore u drugom pokušaju su izabrali samo jednog sudiju Ustavnog suda - Jovana Jovanovića. On je dobio podršku 50 poslanika, što je bilo više od potrebne tropetinske većine. Kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović nijesu dobile dovoljno glasova - za Vučinić je glasalo 47, a za Radović 45 poslanika.&nbsp;
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uz čestitku Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda, na društvenoj mreži X napisao je da je riječ o djelimičnom pomaku i podsjetio da Sud i dalje nije kompletiran.
Izborom Jovanovića za sudiju Ustavnog suda spriječena je blokada, ali Sud ostaje u nepotpunom sastavu. To je na istoj mreži napisala ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i navela da osim što je imenovanje nužno za funkcionalnost Ustavnog suda, njim se ispunjava i preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Jovanovića i Radović predložio je Ustavni odbor, dok je Vučinić kandidovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Opozicija je kritikovala promjenu redosljeda glasanja, smatrajući da postoji osnovana sumnja na političku trgovinu, jer se o Vučinić glasalo na kraju iako je predložena pet mjeseci prije ostalih.&nbsp;
Takav rezultat glasanja u Skupštini, smatra Vuković, je posljedica političke trgovine koja je trajala danima.
Kada god trguju konstituenti vlasti najbolje prolazi predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegovi politički saborci, kaže Vuković i dodaje da je ono što je prethodilo glasanju o sudijama Ustavnog suda djelovalo gotovo karikaturalno, jer je promijenjen redoslijed po kojem su poslanici trebali da se izjašnjavaju.&nbsp;
- Umjesto o gospođi Vučinić izjašnjavali smo se o gospodinu Jovanoviću za kojeg se kaže, nemam pouzdane informacije, da je bio favorit gospodina Mandića i nekadašnjeg DF-a. I on je dobio podršku, a onda za ostale kandidate nije bilo dovoljno glasova, iako se danas u Skupštini moglo čuti da je to sve u principu dogovoreno. Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću. O Jakovu Milatoviću da ne govorimo i koliko se njih dvojica zapravo loše snalaze u tim političkim igrama - rekao je Vuković.
Vjeruje da je Crna Gora, kao država koja je favorit za članstvo u Evropskoj uniji, danas poslala lošu poruku, jer to što se desilo u Skupštini, kako kaže, evropski partneri nijesu očekivali.&nbsp;
Vuković podsjeća da nije slučajno što se sudije Ustavnog suda prvo biraju dvotećinskom većinom, a onda tropetinskom. Namjera zakonopisca je bila, kako objašnjava, da se obezbjedi potreban stepen saglasnosti vlasti i opozicije.
Ukazuje da je danas vlast procijenila da ima dovoljnu većinu i da nema potrebe da opozicija bude uključena u izbor sudija Ustavnog suda.&nbsp;
- Nije bilo nikakvog dogovora, nije bilo kontakta sa nama vezano za ovo dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda. Jasno i nedvosmisleno smo rekli, bez obzira na njihove biografije, da nećemo dati legitimitet takvom procesu. Ispostavilo se da i taj nivo uvjeravanja koji su dali jedni drugima nije bio dovoljan da se zaokruži proces - istakao je Vuković.
Naglašava da je opozicija već informisala evropske partnere da neće biti dio te, kako je naziva, šarade, koja se očekivano završila.&nbsp;
Evropska unija je, vjeruje Vuković, odlučila da primi Crnu Goru u svoje članstvo, što bi bila dobra vijest da je crnogorsko društvo zrelo da taj proces doživi kao šansu za dalji napredak.
- Plašim se da mi imamo situaciju druge vrste u Crnoj Gori da se takva nikad snažnija, bezrezervna, nedvosmislena podrška naših međunarodnih partnera zloupotrebljava. S jedne strane EU nas gura u članstvo, a sa druge strane oni koji bi trebalo da nose najveću odgovornost za taj proces u državi se bave zloupotrebama instituta borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Vuković.