Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je u nedjelju da Iran ne obogaćuje uranijum ni na jednoj lokaciji u toj zemlji poslije razornih vazdušnih napada Izraela i SAD u junu, iako zadržava pravo da to učini.
Govoreći na pravnom forumu 16. novembra, Arakči je rekao da su sva iranska postrojenja za obogaćivanje pod zaštitom i nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), prenijela je državna novinska agencija IRNA.
- U Iranu nema neprijavljenog nuklearnog obogaćivanja... Obogaćivanje se trenutno ne sprovodi, pošto su naša postrojenja za obogaćivanje napadnuta - rekao je Arakči.
U izraelskim i američkim napadima u junu pogođene su ključne vojne i nuklearne lokacije, dovodeći Teheran u neprijatnu poziciju pošto očigledno nije bio u stanju da se efikasno odbrani.
Zvaničnici su ponudili različite objašnjenja o obimu nastale štete, stvarajući utisak haosa u iranskom liderstvu, dok su istovremeno postavljali pitanja o tome šta je ostalo od nuklearnog programa, za koji Teheran insistira da ima isključivo u civilne svrhe.
Napadi su podstakli Iran da preispita svoju nuklearnu strategiju i Teheran je, pošto je u oktobru istekao nuklearni sporazum iz 2015, proglasio kraj međunarodnog nadzora nad svojim nuklearnim programom. Iako tvrdi da nikada nije imao, niti ima namjeru da taj program koristi u vojne svrhe, Iran sada djeluje u režimu strateške neprozirnosti.
IAEA je saopštila da je Iran prije junskih napada imao više od 400 kilograma uranijuma obogaćenog na 60 odsto čistoće. Nije poznato koliko je poslije napada ostalo tog visoko obogaćenog materijala – za savremene nuklearne bojeve glave koristi se uranijum-235 obogaćen na oko 93,5 odsto.
Nedavni satelitski snimci koje su analizirali stručnjaci iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sjedištem u Vašingtonu ukazuju na to da, iako na tri lokacije pogođene u napadima – Isfahan, Natanz i Fordo – gotovo da nema aktivnosti, Iran je pojačao radove na lokaciji ukopanoj u planini Pikakse blizu Natanza.
Prvobitno se govorilo da je to lokacija za sklapanje centrifuga, ali nedavni događaji ukazuju na to da Teheran možda proširuje svoje prvobitne planove za tu lokaciju, rekao je Džozef Rodžers, zamjenik direktora Projekta za nuklearna pitanja u CSIS-u.
- Mislim da ovo dovodi do šire tačke o statusu iranskog nuklearnog programa, za koji mislim da ako bih morao da upotrebim jednu riječ da ga opišem, opisao bih ga kao neizvjesnost - rekao je Rodžers za Radio Farda (Iranski servis RSE) ranije ovog mjeseca.
- Mislim da Iranci razmatraju šta će dalje sa svojim programom - rekao je on.
Ministar spoljnih poslova Arakči rekao je na forumu u nedjelju da je Teheran spreman da ponovo pokrene nuklearne pregovore sa Zapadom, ali samo na osnovama uzajamnog poštovanja.
Američki državni sekretar Marko Rubio u septembru je pozvao Iran da "prihvati direktne razgovore, vođene u dobroj veri, bez odugovlačenja ili nejasnoća".
Velika Britanija, Francuska i Njemačka su objavile da su takozvane snepbek sankcije ponovo uvedene Iranu 28. septembra zbog toga što nije "preduzeo neophodne mjere da odgovori na njihove brige" u vezi s dozvoljavanjem ovlašćenim inspektorima IAEA da ponovo dobiju pristup iranskim nuklearnim objektima.
Te zemlje su takođe navele da Teheran da nije izradio i proslijedio IAEA izvještaj "koji bi dokumentovao njegove zalihe visoko obogaćenog uranijuma".
Evropske sile su ponovo uvele sankcije pošto su optužile Iran da je prekršio sporazum iz 2015. godine, čiji je cilj bio da se spriječi razvoj nuklearnog oružja. Sankcije su ukinute u okviru tog sporazuma.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Iran tvrdi da ne obogaćuje uranijum poslije američkih i izraelskih napada

Američki napadi na tri iranska nuklearna postrojenja u junu usporili su nuklearni program, vjerovatno uništili iranske zalihe visoko obogaćenog uranija i efektivno zaustavili aktivnosti obogaćivanja.
Napadi su naveli Iran da preispita svoju nuklearnu strategiju, a nakon što je u oktobru proglasio kraj međunarodnog nadzora nad svojim nuklearnim programom zbog isteka sporazuma iz 2015. godine, Teheran – koji tvrdi da nikada nije i neće nastojati da militarizuje svoj nuklearni program – sada djeluje uz stratešku netransparentnost.
Nedavne satelitske snimke koje su analizirali stručnjaci iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sjedištem u Vašingtonu sugeršu da, iako na tri lokacije u Isfahanu, Natanzu i Fordou gotovo da nema aktivnosti, Iran je pojačao izgradnju na lokaciji ukopanoj u planinu Pikakse blizu Natanza.
Iran je počeo graditi postrojenje 2020. godine nakon požara u objektu za obogaćivanje u Natanzu.
Isprva se smatralo da je riječ o postrojenju za sklapanje centrifuga, ali nedavni razvoj događaja sugeriše da Teheran možda proširuje svoje prvobitne planove za tu lokaciju, prema riječima Džozefa Rodžersa, zamjenika direktora CSIS-ovog Projekta o nuklearnim pitanjima.
Rodžers je 11. novembra razgovarao za Radio Farda RSE-a.
Radio Farda: Možete li ukratko objasniti šta ste vidjeli na satelitskim snimcima koje ste analizirali?
Rodžers: Dobili smo nedavne satelitske snimke nakon američkih napada u junu i pratimo tri lokacije koje su SAD pogodile: Isfahan, Natanz i Fordou.
Ono što vidimo jeste da na tim lokacijama nema mnogo aktivnosti. Zapravo, još ima ruševina na putevima ispred mnogih zgrada u Fordou i Isfahanu, što ukazuje da nema opsežnih napora za oporavak i spašavanje materijala ili opreme iz zgrada, jer bi to zahtijevalo prolazak kamiona, a oni ne mogu proći kroz te ruševine.
Ali ono što vidimo jeste da južno od Natanzu traje izgradnja podzemnog postrojenja. Čini se da je nakon napada u junu izgradnja na toj drugoj lokaciji, poznatoj kao Pikakse planina, znatno ubrzana.
Radio Farda: To je isto postrojenje o kojem smo ranije čuli, prije junskog rata?
Rodžers: Tačno. Izgradnja je zaista ubrzana. Izgleda da kopaju duboko u planinu. Još se radi na podzemnim tunelima u planini Pikakse. Takođe se gradi sigurnosna ograda oko perimetra. To bi moglo biti motivisano sigurnosnim razlozima, kako bi se spriječilo da [izraelski] Mosad ili druge obavještajne agencije postave opremu na planinu. Možda pokušaju ubaciti seizmičku opremu ili nešto slično u postrojenje.
Radio Farda: Hajde da se vratimo korak unazad. Zašto mislite da nema mnogo aktivnosti na tri lokacije pogođene u junu?
Rodžers: Mislim da to vodi ka širem pitanju o statusu iranskog nuklearnog programa, koji bih, ako moram opisati jednom riječju, nazvao – limbo.
Mislim da Iranci pokušavaju shvatiti šta dalje s programom. Umjesto da odmah naprave značajan napredak u obnovi postrojenja za obogaćivanje ili spašavanju opreme s lokacija koje su SAD pogodile, oni su se okrenuli izgradnji objekata poput Pikakse planine.
Trenutno je Iranu lakše graditi postrojenja koja bi se u budućnosti mogla koristiti za nuklearne aktivnosti, ali bez direktnog političkog troška koji bi nastao ako odmah krenu s nuklearnim aktivnostima.
Radio Farda: Spomenuli ste zaštitne mjere koje Iran poduzima na novoj lokaciji. Zar tri lokacije koje su SAD pogodile nisu imale slične mjere sigurnosti?
Rodžers: Postoji mnogo načina da zaštitite postrojenje od napada, i mnogo vrsta napada od kojih se želite zaštititi.
Na drugim iranskim nuklearnim lokacijama vidimo, na primjer, ograde i fortifikacije oko perimetra. To je vjerovatno zato što žele spriječiti strane špijune da postave opremu za nadzor na perimetru. Ako postavljate detektore radionuklida ili uređaje koji mogu slati podatke o onome što se dešava na lokaciji, onda vam trebaju ograde da to spriječite.
Dodatno, na planini Pikakse vidimo izgradnju duboko ukopanih tunela, što štiti od mnogih penetrirajućih bombi koje bi Izrael ili SAD mogli koristiti. Mislim da na ulazima u tunele vidimo ojačane ulaze koji zapravo imaju zakrivljenje. Ta zakrivljenost može spriječiti da, ako neko pokuša urušiti tunel ili detonirati eksploziv ispred ulaza, udarni talas uđe duboko u planinu – jer će se odbiti od zida umjesto da ide direktno unutra punom snagom.
Postoji mnogo različitih vrsta fortifikacija koje se koriste na vojnim lokacijama, a mnoge od tih karakteristika vidimo i na Pikakse planini.
Radio Farda: Neki izvještaji kažu da je lokacija Pikakse planirana kao novo postrojenje za obogaćivanje. Na osnovu vaših procjena, šta mislite da će biti svrha ovog objekta?
Rodžers: Godine 2020, kada je Iran započeo izgradnju lokacije, iransko rukovodstvo je reklo da će se koristiti za sklapanje centrifuga. Dakle, ne kao postrojenje za obogaćivanje, već za sklapanje centrifuga koje bi se koristile na drugim lokacijama za obogaćivanje.
Međutim, od napada u junu vidjeli smo mnogo više tunela unutar objekta. To bi moglo ukazivati na to da je Iran odlučio premjestiti dodatne aktivnosti dublje pod zemlju.
Jedna mogućnost je da Iran premjesti dio metalurgije i izrade nekih procesa koji su se odvijali u Isfahanu. Na primjer, preradu "yellow cake" (p. a. "žuta torta") u uranijum heksafluorid – gas koji se koristi za obogaćivanje uranija u centrifugama.
Mislim da je najgori mogući ishod ako Iran gradi neprijavljeno postrojenje za obogaćivanje na planini Pikakse. Ali to je zaista spekulativno.
Ponovo, jedino što je Iran službeno izjavio na nivou vlade jeste da će Pikakse planini biti korišten za sklapanje centrifuga. A ta aktivnost se ranije odvijala u Natanzu, ali je bila meta sabotaže 2020. godine.
Radio Farda: Kao potpisnica Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT), mislite li da će Iran početi obogaćivati uranijum na neprijavljenoj lokaciji? I ako to učini, šta bi to značilo za njegov status potpisnice NPT-a?
Rodžers: Ako Iran odluči prijaviti ili sprovoditi neprijavljeno obogaćivanje uranijuma na tajnoj lokaciji, to bi bio vrlo jasan prekršaj NPT-a i izazvao bi snažnu međunarodnu reakciju.
Mislim da, ako Iran krene s obogaćivanjem na neprijavljenom nivou, a Sjedinjene Države to otkriju, vjerovatnoća američke odmazde je vrlo visoka.
Na međunarodnom nivou, u kontekstu NPT-a, samo je mali broj zemalja pokušao razviti neprijavljene lokacije za obogaćivanje i provoditi obogaćivanje. Za sve njih se to završilo vrlo loše. Zato ne mislim da je to produktivan put za Teheran trenutno.
Ali ako se odluče na to, biće im vrlo teško da uspiju u tajnom programu. Vjerovatno je da bi Izrael i SAD to otkrili prilično brzo.
Izraelski i američki napadi bili su toliko efikasni jer je Mosad očigledno duboko infiltriran u iranski nuklearni program.
Radio Farda: Mislite li da će Iran, uprkos tajnovitosti oko ove lokacije i njenoj izgradnji odvojeno od većih postrojenja, na kraju dopustiti inspektorima da je posjete?
Rodžers: Mislim da će IAEA (Međunarodna agencija za atomsku energiju) sve više vršiti pritisak na Iran da omogući pristup planini Pikakse.
IAEA traži pristup godinama i uvijek dobija negativan odgovor. Ali zanimljivo je da je predsjednik Irana, kada je prije tri-četiri sedmice suočen s izvještajem Vašington Posta o planini Pikakse, rekao da treba dopustiti inspektorima IAEA-e da posjete lokaciju. To je možda bilo samo političko poziranje i brz odgovor na pitanje koje nije očekivao.
Ipak, mislim da postoji sve veći pritisak da se omogući pristup IAEA-i.
Svaki dio budućeg dogovora između Irana i IAEA-e sigurno će uključivati razgovore o planini Pikakse, kao i o statusu bivših lokacija za obogaćivanje u Fordou i Natanzu.

Stručnjak za RSE: Iran ubrzava izgradnju podzemnog nuklearnog postrojenja nakon američkih napada

Tri kineska državljanina uhapšena su u Tbilisiju dok su pokušavali da ilegalno kupe dva kilograma nuklearnog materijala - uranijuma - saopštila je služba bezbjednosti Gruzije, dodajući da su članovi kriminalne grupe planirali da uranijum plate 344.000 eura.
Osumnjičeni su planirali da uranijum preko Rusije prenesu u Kinu. Gruzijska služba bezbjednosti je objavila i video snimak hapšenja.
Kineski državljanin koji se već nalazio u Gruziji suprotno viznim propisima doveo je stručnjake u Gruziju da traže uranijum širom zemlje.
Drugi članovi kriminalne grupe koordinirali su operaciju iz Kine.
Počinioci su identifikovani i pritvoreni dok su "pregovarali o detaljima ilegalne transakcije", saopštila je služba bezbjednosti.
Nisu precizirali kada su se hapšenja desila i nisu objavili identitet osumnjičenih.

Tri Kineza uhapšena u Gruziji: Pokušali da kupe dva kilograma uranijuma

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi izjavio je danas u intervjuu za Blumberg da nuklearni nadzorni organ Ujedinjenih nacija ne može da potvrdi gdje se nalaze iranske zalihe visoko obogaćenog uranijuma.
Na pitanje da li su iranske zalihe 60 odsto obogaćenog uranijuma bezbjedno smještene u podzemnom postrojenju u Isfahanu, koje je Izrael više puta napao otkako je počeo kampanju u petak, Grosi je rekao da nije "siguran da li su na bezbjednom".
Oko 400 kilograma uranijuma, dovoljno za 10 nuklearnih bojevih glava, ranije je bilo skladišteno pod nadzorom IAEA u Isfahanu, ali gdje je sada nije poznato.
- Sada su svi nuklearni objekti zatvoreni, a naši inspektori koji su i dalje u Iranu ne vrše inspekciju, jer nijedna normalna aktivnost ne može da se odvija - rekao je Grosi, prenosi Tajms ov Izrael.
Prije napada Izraela na Iran, inspektori IAEA su posjećivali iranske nuklearne lokacije više od jednom dnevno, ali Grosi kaže da ih Teheran nije obavijestio ni o kakvim "posebnim mjerama“ koje planira da preduzme, kako bi zaštitio svoje zalihe uranijuma od oštećenja u napadu.
- Nismo obaviješteni ni o čemu detaljno i ne znamo kakve će biti dodatne zaštitne mjere - naveo je Grosi i dodao da je "važno što prije se vratiti za pregovarački sto, jer je ono što je u pitanju veoma ozbiljno“.

Međunarodna agencija za atomsku energiju: Ne znamo gdje se nalazi iranski uranijum

Glavno postrojenje Irana za obogaćivanje nuklearnog materijala, Natanz, oštećeno je u izraelskom napadu u petak, saopštila je Iranska agencija za atomsku energiju.
Ovo snažno utvrđeno postrojenje nalazi se 240 kilometara južno od Teherana i u njemu se nalaze hiljade centrifuga koje se koriste za obogaćivanje uranijuma za potrebe nuklearne energije, piše CNN.
Kompleks sadrži objekte i na površini i pod zemljom, a nije jasno šta je tačno oštećeno. Agencija je navela da nema prijavljenih žrtava, navodi se.
Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi izjavio je da su iranske vlasti potvrdile da je Natanz „bio pogođen“, ali da nije zabilježen povišen nivo radijacije.
Grosi je članovima odbora IAEA rekao da druga nuklearna postrojenja u Iranu, Isfahan i Fordo, „nisu bila pogođena“, navedeno je.

U napadu Izraela oštećeno glavno iransko postrojenje za obogaćivanje uranijuma

Iran je posljednjih mjeseci znatno povećao svoje zalihe urana obogaćenog do nivoa gotovo oružje, navodi se u izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), što vjerovatno izaziva daljnje sumnje u potencijalni sporazum sa Sjedinjenim Državama o Teheranovom nuklearnom programu.
Izrael je brzo reagovao, a Kabinet premijera Benjamina Netanjahua saopštio je da povjerljivi izvještaj UN-ovog nadzornog organa za nuklearnu energiju od 31. maja pokazuje da Iran teži nuklearnom oružju.
U izvještaju se navodi da je Iran do 17. maja prikupio 408,6 kilograma urana obogaćenog do 60 odsto, u odnosu na nešto manje od 275 kilograma u najnovijem izvještaju IAEA, u februaru, prema Asošijejted presu.
To je "kratak, tehnički korak" od 60 odsto do nivoa od 90 odsto za oružje, izvijestio je AP. Citirana je Međunarodna agencija za atomsku energiju, koja je izjavila da je oko 42 kilograma uranija obogaćenog 60 odsto teoretski dovoljno za proizvodnju jedne atomske bombe ako se dodatno obogati na 90 odsto.
Izvještaj Međunarodne agencije za atomsku energiju navodi da je Iran sada "jedina država bez nuklearnog oružja koja proizvodi takav materijal", što je, kako se navodi, "ozbiljno zabrinjavajuće".
To se dešava u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp pokušava postići sporazum s Iranom o obuzdavanju njegovih nuklearnih aktivnosti.
Vašington i Teheran održali su pet rundi razgovora otkako se Tramp, koji je povukao Sjedinjene Države iz međunarodnog sporazuma s Iranom iz 2015. godine tokom svog prvog mandata i ponovo uveo sankcije, vratio na dužnost u januaru ove godine.
Obogaćivanje uranija je glavna tačka spoticanja. Američka administracija tvrdi da Iran mora prekinuti sve aktivnosti obogaćivanja, a Iran je odbacio taj zahtjev.
Visoki iranski zvaničnici rekli su 29. maja da svaki sporazum mora uključivati uklanjanje sankcija protiv Teherana i mora omogućiti nastavak njegovog nuklearnog programa - za koji insistira da je mirnodopski.
Ipak, Tramp je sljedećeg dana izjavio da vjeruje da bi se sporazum mogao postići u "ne tako dalekoj budućnosti", dodajući da bi Iran "radije sklopio dogovor" nego "bio dignut u zrak", što je aludiralo na njegova ponovljena upozorenja da bi se Teheran mogao suočiti s velikim vojnim posljedicama ako ne zaključi nuklearni pakt.
Tramp je 28. maja rekao da je Netanjahu odlučio da odgodi napad na Iran kako bi američkoj administraciji dao više vremena da se zalaže za novi nuklearni sporazum s Teheranom.
Ubrzo nakon što su se pojavile vijesti o izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju, Netanjahuov kabinet je saopštio da nivo obogaćivanja urana koji je Iran dostigao "postoji samo u zemljama koje aktivno teže nuklearnom oružju i nema nikakvo civilno opravdanje".
- Izvještaj snažno potvrđuje ono što Izrael govori godinama - svrha iranskog nuklearnog programa nije miroljubiva. Međunarodna zajednica mora djelovati sada kako bi zaustavila Iran - navodi se u saopštenju.
U odvojenom, detaljnom izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju, koji je takođe bio povjerljiv i koji su vidjeli mediji, izražena je žaljenje zbog, kako se navodi, "nedovoljne zadovoljavajuće" saradnje Irana u vezi s tragovima urana koje su inspektori ove agencije UN pronašli na više lokacija koje Teheran nije proglasio nuklearnim postrojenjima.
Čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi je ponovio svoj "hitni poziv Iranu da u potpunosti i efikasno sarađuje" u tekućoj istrazi koja uključuje ta mjesta.&nbsp;
Prema AP-u, "zapadni zvaničnici sumnjaju da bi tragovi urana koje je otkrila Međunarodna agencija za atomsku energiju mogli pružiti dokaz da je Iran imao tajni vojni nuklearni program do 2003. godine".

Agencija UN-a "ozbiljno zabrinuta" zbog porasta obogaćivanja urana u Iranu

Lider Sjeverne Koreje Kim Džon Un je objavio fotografije na kojima obilazi lokacije navodnih postrojenja za obogaćivanje uranijuma.
Zemlja, koja je izvela svoju prvu nuklearnu probu 2006. godine i koja je pod sankcijama UN-a zbog svojih zabranjenih programa naoružanja, nikada nije javno otkrila detalje svog postrojenja za obogaćivanje uranijuma.
Takva postrojenja proizvode visoko obogaćeni uranijum, koji je potreban za proizvodnju nuklearnih bojevih glava, okretanjem originalnog materijala u centrifugama pri velikim brzinama.
Sjevernokorejska agencija KCNA nije objavila lokaciju objekata, niti datum kada je izvršena Kimova posjeta, osim da je posjetio Institut za nuklearno oružje i "proizvodnu bazu nuklearnih materijala za oružje", prenosi France24.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnktpnd%2Fstatus%2F1834348053978829122%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1834348053978829122%7Ctwgr%5E12aaf4b73f1f88b139485353c5ab117d3bc27c02%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tokom posjete, Kim je naglasio potrebu da se dodatno uveća broj centrifuga da bi se eksponencijalno povećalo nuklearno oružje za samoodbranu u skladu sa politikom stranke za izgradnju nuklearnih oružanih snaga.
On se upoznao sa proizvodnjom nuklearnih bojevih glava i trenutnim nuklearnim materijalima, navodi se u izvještaju.
Osim toga, sjevernokorejski lider je informisan o postrojenju koje dinamično proizvodi nuklearne materijale proučavanjem, razvojem i uvođenjem svih elemenata sistema uključujući centrifugalne separatore.
Kim je pozvao postrojenje da "pogura naprijed uvođenje centrifuge novog tipa kako bi dodatno ojačao temelj za proizvodnju nuklearnih materijala za oružje".

Sjeverna Koreja: Prvi put objavljene fotografije postrojenja za obogaćivanje uranijuma

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje podnijeli su krivičnu prijavu protiv S. H. iz tog grada zbog sumnje da je protivpravno zauzeo tuđe zemljište i na njemu izvodio građevinske radove, saopšteno je iz Uprave policije.
Sumnja se, kako su precizirali, da je S. H. bez saglasnosti vlasnika protivpravno zauzeo dio katastarske parcele koja se nalazi u suvlasništvu države Crne Gore i drugih subjekata, te izveo građevinske radove.
On je, kako su dodali, nasipao šljunkovito-zemljani materijal na površini od 959 metara kvadratnih, privodeći ga namjeni radi lagerisanja poljoprivrednih mašina za potrebe preduzeća čiji je vlasnik.
- Protiv njega je po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju krivična prijava podnijeta u redovnom postupku - kazali su iz Uprave policije.

Bjelopoljac osumnjičen da je zauzeo tuđe zemljište i na njemu izvodio građevinske radove

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica podnijeli su krivične prijave protiv D. P, D. M. i dva maloljetnika zbog sumnje da su počinili krađe na teritoriji Glavnog grada - jedno prije nekoliko dana, a drugo izvršeno prije nekoliko mjeseci, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako su precizirali, krivična prijava protiv D. P. podnijeta je zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa.&nbsp;
- Sumnja se da je 26. novembra 2025. godine pozvao oštećenu telefonom i na prevaru je namamio da napusti svoju kuću zajedno sa suprugom i ode u naselje Spuž. On je nakon toga, sumnja se, provalio u njihovu kuću u jednom podgoričkom naselju na način što se popeo do kupatilskog prozora, koji se nalazi na visini od oko dva metra, sa kojeg je odvalio zaštitu i kroz koji je potom ušao u kuću. U kući je zatim izvršio premetačinu i ukrao 1.000 eura koje je pronašao u novčaniku - naveli su iz Uprave policije.&nbsp;
Osumnjičeni D. P. se sada nalazi u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od osam mjeseci, izrečene zbog drugog krivičnog djela, te je krivična prijava protiv njega podnijeta u redovnom postupku.
Policijski službenici su podnijeli i krivičnu prijavu protiv tri osobe - D. M. (20) iz Podgorice i dva maloljetnika (koja imaju 16 i 17 godina) zbog sumnje da su počinili krivično djelo krađa.&nbsp;
- Oni su, kako se sumnja, 16. febuara sa auto otpada u vlasništvu oštećenog u Podgorici ukrali 11 akumulatora i mjenjač od jednog vozila - precizirali su iz Uprave policije.&nbsp;
Policijski službenici su pronašli i vlasniku vratili ukradene predmete, koji su pronađeni na otpadu sekundardnih sirovina u vlasništvu jedne osobe koja je od osumnjičenih kupila ove predmete.

Krivične prijave protiv četiri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici

Administracija Donalda Trampa spremna je razmotriti prijedlog koji bi Iranu omogućio "simbolično" obogaćivanje uranija, pod uslovom da ne ostavlja nikakav mogući put ka izradi nuklearne bombe, rekao je visoki američki zvaničnik za Axios.
Ovo sugeriše da bi moglo postojati određeno otvaranje, makar i vrlo ograničeno, između crvenih linija koje su SAD i Iran postavili u vezi sa sporazumom kojim bi se ograničile iranske nuklearne sposobnosti i spriječio rat.
Istovremeno, Trampu su predstavljene i vojne opcije koje uključuju direktno ciljanje vrhovnog vođe Irana.
Američki zvaničnici navode da je prag za predstojeći iranski nuklearni prijedlog izuzetno visok, jer bi plan morao uvjeriti brojne skeptike unutar Trampove administracije, ali i u regionu.
- Predsjednik Tramp će biti spreman prihvatiti sporazum koji je suštinski i koji može politički prodati kod kuće. Ako Iranci žele spriječiti napad, trebalo bi nam dati ponudu koju ne možemo odbiti. Iranci stalno propuštaju priliku. Ako budu igrali igre, strpljenja neće biti mnogo - rekao je visoki američki zvaničnik.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči izjavio je u petak da će iranski prijedlog biti finalizovan u naredna dva ili tri dana, iako su američki i izraelski zvaničnici rekli Axiosu, da bi Tramp mogao narediti napad već ovog vikenda.
Neki Trampovi savjetnici zagovaraju strpljenje. Oni tvrde da će, kako vrijeme prolazi i kako se povećava američko vojno prisustvo, rasti i Trampova pregovaračka moć.
Međutim, čak i neki od njegovih najbližih savjetnika priznaju da ne znaju šta će Tramp odlučiti, niti kada.
- Predsjednik još nije odlučio da izvrši napad. Znam to jer napad još nije izvršen. Možda to nikada i ne učini. Možda se sjutra probudi i kaže: "To je to'" - rekao je jedan visoki Trampov savjetnik.
Taj savjetnik je naveo da je Pentagon Trampu predstavio brojne opcije.
- Imaju opciju za svaki scenario. Jedan scenario uključuje uklanjanje ajatolaha, njegovog sina i mule. Šta će predsjednik izabrati, niko ne zna. Mislim da ni on sam to ne zna - rekao je savjetnik, misleći na vrhovnog vođu Alija Hameneija i njegovog sina Mojtabu, koji se smatra potencijalnim nasljednikom.
Drugi izvor potvrdio je da je plan za ubistvo Hameneija i njegovog sina Trampu predstavljen prije nekoliko sedmica.
Još jedan visoki Trampov savjetnik rekao je da "drži sve opcije otvorenim", te da "u svakom trenutku može donijeti odluku o napadu".
- Mediji mogu nagađati o razmišljanjima predsjednika koliko god žele, ali samo predsjednik Tramp zna šta može ili ne mora učiniti - izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Ana Keli.
Javne pozicije SAD-a i Irana o obogaćivanju uranija djeluju nespojivo, ali izjave Arakčija i visokog američkog zvaničnika sugerišu da još postoji određeni prostor za dogovor.
Iran trenutno ne obogaćuje uranij jer su centrifuge u njegovim nuklearnim postrojenjima u velikoj mjeri uništene vazdušnim udarima prošlog juna. SAD i Izrael poručuju da bi ponovo napali ukoliko bi obogaćivanje bilo nastavljeno.
Međutim, vrhovni vođa Ali Hamenei bio je izričit da Iran neće odustati od prava na obogaćivanje, za koje Iran tvrdi da je isključivo u civilne svrhe.
Tramp je više puta, uključujući i prošle sedmice, rekao da ne želi da Iran ima mogućnost obogaćivanja.
Arakčhi je u petak, gostujući u emisiji "Morning Joe" na MS NOW-u, tvrdio da američka strana tokom razgovora u Ženevi u utorak nije tražila od Irana da pristane na "nulto obogaćivanje".
Takođe je negirao da je Iran na tim razgovorima ponudio privremenu suspenziju svog programa obogaćivanja.
- Ono o čemu sada razgovaramo jeste kako osigurati da iranski nuklearni program, uključujući obogaćivanje, bude miran i da zauvijek ostane miran - rekao je Arakči, dodajući da bi Iran zauzvrat preduzeo "mjere izgradnje povjerenja" u zamjenu za ukidanje američkih sankcija.
Nakon razgovora u Ženevi, Trampovi izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner zatražili su od Arakčija da dostavi detaljan prijedlog koji bi adresirao sve američke zabrinutosti u vezi s iranskim nuklearnim programom.
Visoki američki zvaničnik rekao je da su Vitkof i Kušner Arakčiju prenijeli da je Trampova pozicija "nulto obogaćivanje" na iranskom tlu.
Ipak, isti zvaničnik je naveo da će SAD razmotriti prijedlog ukoliko on uključi "malo, simbolično obogaćivanje", pod uslovom da Iranci ponude detaljne dokaze da to ne predstavlja prijetnju.
Izvor upoznat s razgovorima rekao je Axiosu da su i omanski i katarski posrednici posljednjih dana poručili Iranu i SAD-u, da svaki sporazum mora omogućiti objema stranama da proglase pobjedu i, ako je moguće, da bude prihvatljiv i za zemlje Zaljeva i Izrael.
Arakči je na to aludirao i u intervjuu u petak.
- To bi trebalo biti "win-win" sporazum. To je najteži dio. Mora uzeti u obzir interese i zabrinutosti obje strane - istakao je on.
Dok se region priprema za mogućnost rata, američki zvaničnik je insistirao da će SAD sačekati iranski prijedlog prije donošenja odluke o daljim koracima i eventualnoj novoj rundi pregovora.
Tramp je u petak rekao da Iran "bolje da pregovara o poštenom sporazumu". Tvrdio je da je ubijeno 32.000 demonstranata, pozivajući se na brojke iranske opozicije koje su znatno veće od većine drugih procjena.
- Narod Irana je potpuno drugačiji od lidera Irana. To je vrlo tužna situacija… Jako mi je žao iranskog naroda. Oni žive u paklu - rekao je Tramp na konferenciji za novinare.
Arakči je rekao u emisiji "Morning Joe" da će nacrt iranskog prijedloga biti dostavljen SAD-u nakon konačnog odobrenja političkog rukovodstva u Teheranu.
Naveo je da će plan uključivati "političke obaveze i tehničke mjere" kako bi se osiguralo da je iranski nuklearni program isključivo mirnodopske prirode.
Američki zvaničnik je naglasio da svaki prijedlog mora biti "vrlo detaljan" i dokazati da će iranski nuklearni program biti "benigan".
- Vidjećemo šta će nam dostaviti u pisanom obliku. Na osnovu toga ćemo procijeniti koliko su ozbiljni. Lopta je na njihovoj strani - rekao je zvaničnik.
Arakči je rekao da je u pregovore uključen i Rafael Grosi, čelnik UN-ovog nuklearnog nadzornog tijela, te da je predložio "tehničke mjere" koje bi osigurale da se iranski nuklearni program ne može "preusmjeriti u nemirnodopske svrhe".
Takve "tehničke mjere" mogle bi podrazumijevati povratak UN-ovih inspektora u Iran s robusnim mandatom nadzora, kao i uklanjanje ili razrjeđivanje 450 kilograma visoko obogaćenog uranija koji je zatrpan u iranskim nuklearnim postrojenjima nakon američkih i izraelskih bombardovanja.

Tramp ima i plan za ubistvo vrhovnog vođe Irana Alija Hameneija i njegovog sina

Pakistan je sinoć izveo više vazdušnih napada usmjerenih na militante u susjednom Avganistanu, gdje je vlada izvijestila da su među desetinama poginulih i ranjenih ljudi i djeca.
Islamabad nije precizno rekao gdje su napadi izvedeni niti je objavio druge detalje.
Portparol avganistanske vlade Zabihulah Mujahid izjavio je da je Pakistan izveo napade unutar Avganistana.
Rekao je da su napadi bili usmjereni na civile u provincijama Nangarhar i Paktika, ubivši i ranivši desetine ljudi, uključujući žene i djecu.
Pakistanski ministar informisanja Ataulah Tarar kazao je da je vojska provela "selektivne operacije zasnovane na obavještajnim podacima" protiv sedam kampova koji pripadaju pakistanskim talibanima i njihovim podružnicama.
Rekao je da je i podružnica Islamske države bila meta napada u pograničnom području.
U oktobru je Pakistan takođe izveo napade duboko u Avganistanu ciljajući skrovišta militanata.
Tarar je rekao da je Pakistan "oduvijek težio održavanju mira i stabilnosti u regiji", ali je dodao da sigurnost i bezbjednost pakistanskih građana ostaje glavni prioritet.
Nakon nasilja u subotu, pakistanska vojska upozorila je da neće "pokazati nikakvu suzdržanost" i da će se operacije protiv odgovornih nastaviti "bez obzira na njihovu lokaciju", što je sugerisalo rastuće tenzije između Islamabada i Kabula.
Odnosi između susjednih zemalja ostali su napeti od oktobra, kada su u smrtonosnim graničnim sukobima poginule desetine vojnika, civila i osumnjičenih militanata. Nasilje je uslijedilo nakon eksplozija u Kabulu za koje su afganistanski zvaničnici okrivili Pakistan.
Primirje postignuto uz posredovanje Katara uglavnom je održano, ali pregovori u Istanbulu nisu uspjeli donijeti formalni sporazum, a odnosi su i dalje zategnuti.

Tag: uranijum