Postoje mišljenja da religijom treba da se bave samo vjerujući ljudi i da ljudi koji ne vjeruju u postojanje nikakvog nadnaravnog kreativnog uma, koji ne vjeruju u dušu koja nadživljuje tijelo i ostala metafizička čuda, ne mogu spoznati smisao vjere, te samim time su nekompetentni u bavljenju njome. Ili, uprošćeno rečeno, samo ako vjeruješ u postojanje Boga tek tada bićeš svjestan njegovog prisustva. Ako bi pošli od toga da evharistijskim ritualima sa naforom i gutljajem vina vjernik zaista vjeruje da uzima Hristovo tijelo i njegovu krv, onda smo blizu da je ta teza i tačna. Inače, kako bi racionalno biće u kolutiću hljeba i gutljaju vina vidio bilo što drugo, taman da se pojavi sam Isus Hrist da ih dijeli? Potonji Uskrs je definitivno postao vaskrs, iako sam prelistavao staru beogradsku štampu u kojoj se taj dan stalno pisao kao Uskrs. Što će reći da se, uz „plivanje za časni krst“, klečanje i bauljanje po zemlji, ljubljene popovskih ruku, nazivanje popova očevima, ... stvara nova hiljadugodišnja tradicija u mantijaškom svijetu - vaskrsnuće vaskrsa. Naša tri ljubljena predsjednika - države, vlade i parlamenta su i oni založili malo Hristovog tijela i napili mu se krvi. Njihova je vjera utemeljena, ne u Hristovoj crkvi, o tome nemaju pojma, već u vjeru u svetosavske apostole. Original srpske. Toliki su Hristovi sljedbenici da je prvi premijer „oslobođene Crne Gore“ čak brda pomjerao, pobrkao vjeru i sujevjerje, Radoja sa nekadašnjim ministrom Aleksandrom Damjanovićem, kor sa horom, ... na kraju je pobrkao i državu. Čudo svetosavska vjera čini. <h2>Jeres</h2> Mada, dok god ne idu da ih mrtvačke kosti, ili mošti što bi se pravoslavno reklo, liječe, no se liječe u Kliničkom centru, tanka mi je ta vjera. Sve se nešto bojim da su pionirske marame, sletove i štafete zamjenili suvim granjem, farbanim jajima i crkvnim ritualima. Da ne rečem evharistijom. Mada je funkcija ista, rituali tu služe da se đeca prime na sladoled i šarenu lažu. Ili se to zove ulaganje u budućnost, u stanove, džipove, poneki i izgori, đavo ga izgorio, zlatne slavine, italijanski namještaj, skupocjenu, firmiranu vladičansku ili episkopsku odoru i svašta nešto, što bi rekle zaslužne umjetnice sa TV Pinka. A i vjeronenauka dobro dođe u državnim školama. Biće to dobri izvori prihoda jednog dana, a i „uzorni“ Srbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d" data-rendition-name="original" width="890" height="676" loading="lazy" alt="Vozni parh Porfirijev "><figcaption>UŽIVAJU U LUKSUZU: Vozni park patrijarha srpskog, episkopa i vladika enormne vrijednosti</figcaption></figure>  Iako se trude, svetosavski apostoli, čak i sa podnošenjem krivičnih prijava, u XXI stoljeću i nominalno sekularnoj državi ne mogu nikome stavljati flaster na usta, niti uskratiti pravo bilo kome da se bavi ulogom religije u oduzimanju budućnosti društvu. Tim prije, što smo nesumnjivo kompetentniji i teološki obrazovaniji od, slobodno se može reći, kompletnog klira u Crnoj Gori. Recimo, mi znamo da je bavljenje sekularnim u crkvi jeres. I to velika jeres! Oni ne znaju! Kažu, nama je dozvoljeno sve što je dozvoljeno svakom čovjeku? E pa nije. Nije ni pucanje iz kalašnjikova, ni bavljenje politikom, ni širenje velikosrpskog nacionalizma, ni širenje podjela, mržnje, uživanje u luksuzu, bavljenje biznisom, građevinskim, turističkim i ostalim, .... nije! Nije ni stalno pominjanje kapele Karađorđevića, koja bi, tobože, smirila duhove kao simbol okupacije i nestanka Crne Gore kao države, jer je to bomba koja bi zapalila Crnu Goru. Osim toga, nezakonito je bilo što graditi pored mauzoleja na Jezerskom vrhu i krivično se, u tom slučaju, odgovara zbog narušavanja zaštićenog spomenika kulture. Nego, kad smo kod smirivanja duhova, nikako da nam slavno ime Joanikije saopšti ko su bili terapeuti iz njegove crkve koji su „liječili“ masovne ubice na Cetinju? Da vidimo čiji su se to duhovi zaigrali oko kapele Karađorđevića? Što se duhova i duhovnosti tiče, nema krimosa koji ne nosi oko vrata i na retrovizoru skupocjenih kola krstaču. Naivno vjeruju da će im sačuvati živote. Takođe, nikada više kriminala nije bilo u Crnoj Gori otkad zamijenismo petokraku krstačom. Ne pomaže ni gradnja deset crkava po glavi stanovnika? Naprotiv! <h2>Jevanđelje</h2> Dok vam gore džipovi od sto hiljada eura i dok svojim kupovinama održavate rentabilnim salone automobila, malo ću vam čitati djelove iz jevanđelja, jer dok ih vi blagogagoljite tobožnjim vjernicima, ni njima ni vama ne uđe ništa u glavu što pročitate: „Zato vam kažem: Ne brinite se dušom svojom što ćete jesti, ili što ćete piti; niti tijelom svojim, u što ćete se odjenuti. Nije li duša pretežnija od hrane, i tijelo od odijela? Pogledajte na ptice nebeske kako ne siju, niti žanju, ni sabiraju u žitnice, pa Otac vaš nebeski hrani ih. Nijeste li vi mnogo pretežniji od njih? ... Pa kada travu u polju, koja danas jeste, a sjutra se u peć baca, Bog tako odijeva, a kamoli vas, malovjerni? Ne brinite se, dakle, govoreći: Šta ćemo jesti, ili šta ćemo piti, ili čime ćemo se odjenuti? Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i Otac vaše nebeski da vama treba sve ovo. Nego ištite najprije Carstvo Božije i pravdu njegovu, i ovo će vam se sve dodati. Ne brinite se, dakle, za sjutra, jer sjutra brinuće se za se. Dosta je svakom danu zla svoga.“ (Besjeda na Gori, Isus Hristos, Matej, 6:25-34).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c" data-rendition-name="original" width="500" height="403" loading="lazy" alt="Automobil Miajlo Backović"><figcaption>POSLUŠAJTE MALO JEŠU IZ NAZARETA, MANITE SE DŽIPOVA: Skupo, zapaljeno vozilo popa Mijajla Backovića(Photo: Privatna arhiva/RTNK)</figcaption></figure>  Poslušajte malo Ješuu iz Nazareta, manite se džipova pa vam neće gorjeti, manite se skupih firmiranih drangulija na sebi, luksuza, biznisa, ... Budite kao 'tice na grani pa će sjutra brinuti za vas. No što ćete mučenici, takvi kakvi ste, ako se Ješua ponovo pojavi među vama? Pa počne da vas preslišava? Biće to najveće biološko gorivo na nebesima. <h2>Kanoni</h2> Prvi čovjek Beogradske patrijaršije, tzv. Vučićev Dugin i Vučićeva Zaharova, prije nekoliko dana posjetio je botoksiranog cara Rusije da mu prenese podršku za što više mrtvih Ukrajinaca i poruku srpskog cara da će obojena revolucija uskoro pasti kao one kule u Njujorku. Još i da će geostrateški Srbija biti dio „ruskog sveta“ kad botoksirani car potamani sve liberalne ideologije svijeta. Uz nemalu pomoć Donalda Daka. Svekoliko pobunjeno srpstvo je sa razočarenjem primilo navode o „cvjetnoj“ revoluciji, poneko i o „ruskom svetu“, ali nikoga ne takoše riječi o sudbini Crne Gore, BiH i Kosova u toj novom geostrateškom vodvilju po notama botoksiranog cara? Što će reći, obrni - okreni, ko god sjedne za volan Srbije ima namjeru da usput ukrca Crnu Goru. Ovi ostali neka se sami brane. To su vam one kokarde i ostala znamenja koja šetaju Srbijom i do Strazbura i koja oživljavaju vremena kad su se kvinsliške fašističke sluge preporodile u antifašiste. Izbor prvog čovjeka Beogradske patrijaršije početkom 2021. godine najbolji je dokaz da Bog nema ništa sa tim izborom. Osim ako Vučića ne smatramo bogom. Zna se da su Srpska crkva i srpska država nokat i meso, te da je Srpska crkva produžena ruka velikosrpske, imperijalne politike. Izabrani prvi čovjek Beogradske patrijaršije, nakon toga, izabrao je prvog čovjeka Cetinjske mitropolije. Što će reći da mu je on gazda. A pošto je njegov gazda prvi čovjek Srbije, to znači da je prvi čovjek Cetinjske mitropolije podređen prvom čovjeku Srbije, tzv. prvorođenom, ka svojem gazdi. Pa se postavlja piatnje ko je taj bog koji postavlja božje apostole po Crnoj Gori i po kojim kriterijuma. Pamet, obrazovanje, ljepota, ... ta manite me. Đe se đedoše oni kanoni koji uređuju pitanja pomjesnih crkava? Pokojni Mirko Đorđević, poznati sociolog religije, reče: „Logika pravoslavnih crkava je – na čitavom istoku – i nepisano pravilo: svoja nezavisna država i svoja nezavisna autokefalna crkva“. Baš me zanima đe je pokojni Mirko viđeo logiku u SPC? Oni imaju vrhovni zakon sa samo dva člana: prvi, SPC je uvijek u pravu, drugi, ako ima nekih nedoumica primjenjuje se prvi član. Kad je Srbima trebalo da prisvoje sve pravoslavne crkve u novostvorenoj KSHS 1920. godine sinulo im je da je dobro pozvati se na kanone. A kad im kanoni ne idu u prilog onda su oni prevaziđeni ili važe samo uz saglasnost nadređene crkve. U „Glasniku“’, Službenom listu Srpske pravoslavne crkve br. 1., g. I, od 1/14. oktobra 1920. g. na strani 102 stoji napisano: „Slično tome postupalo se i kod osnivanja nacionalnih autokefalnih oblasti u svima pravoslavnim državama. Tako su uzdignute katedre na stupanj autokefalne arhiepiskopije u prestonim u Srbiji, na Cetinju za crkvu u Crnoj Gori, u Bukureštu za Rumuniju, u Sofiji za Bugarsku, a u Rusiji dignut je arhijerejski presto druge prestonice u Moskvi na stupanj patrijaršije“. U zapisniku zakonodavnog odbora Sv Arhijerejskog Sabora Beogradske mitropolije, održane u Beogradu 3. (16) septembra 1920. pod predśedavanjem Dimitrija, Arhiepiskopa Beogradskog i Mitropolita Srbije, budućeg prvog srpskog patrijarha, na kojoj se raspravljalo o ujedinjenju svih pravoslavnih crkava u jednu, napisano je: „Po odredbama svetih kanona osnivanja najviših crkvenih oblasti u jednoj državi i odnosno u njenoj najvećoj oblasti biva tako, da se katedra prestonice odnosno metropole najveće oblasti podiže na najveći jerarhijski stupanj. Tako pravilo 17, Halkidonskog Sabora određuje da razređenje crkvenih oblasti sledi razređenju državnom i građevinskom“ (misli se na građansko). Da ne zaboravimo i 48 pravilo Tulskog sabora! Pretpostavka svih društvenih transformacija trebalo je da bude sposobnost društva da zasnuje konsenzus o temeljima države i demokratije koji bi, posredstvom legitimnih i efikasnih institucija vladavine prava, civilnog društva i demokratske kulture, omogućio održivu izgradnju demokratske nacije. Onog trenutka kada se svetosavska dogma infiltrirala u Crnoj Gori mi smo izgubili normalnost i kontinuitet u razvoju sopstvenog identiteta, sa akterima, uvjerenjima, interesnom i ideološkom dinamikom, koja je izgubila autentičnost prostora i proizvela brojne kontroverze i društvene raskole. Epilog - sada o našem ontološkom biću odlučuju genijalci iz Krnje Jele.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović"><figcaption>POD VUČIĆEVIM PATRONATOM: Joanikije Mićović(Photo: MCP)</figcaption></figure>

Slobodan Jovanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ko nam bira apostole?

Među brojnim falsifikatima koji se potonjih godina u Crnoj Gori uspostavljaju kao obnavljanje narodne tradicije nakon 70-godišnjega ropstva pod mrskim antifašizmom, uspostavljena je tobožnja razlika između Vaskrsa (najčešće s neistorijskim dugim a - bilo kao â bilo kao á) i Uskrsa. Onaj prvi navodno je pravoslavni termin, ovaj drugi navodno je katolička odlika. Na stranu to što se ovaj drugi (koji se nameće maltene kao strani) mogao uspostaviti još i prije hrišćanskoga raskola, što ga kao narodni oblik i oblik koji je korišćen u religijskome životu u Crnoj Gori potvrđuje nebrojena literatura o ovome prostoru, današnji zadrti tradicionalisti u Crnoj Gori - kao i u ostalome - i u ovome slučaju biraju netradicijski i nenarodni termin Vaskrs umjesto Uskrs. A između oblikâ Uskrs i Vaskrs razlika je jednaka kao između recimo uvući i vavući, ugađanje i vagađanje, ugnijezditi i vagnijezditi, ugodnik i vagodnik, uzbuditi i vazbuditi, uzdahnuti i vazdahnuti, uzglavnica i vazglavnica, uzlećeti i vazlećeti, uliti i valiti, unijeti i vanijeti, uspomena i vaspomena i tako redom. Ako vam ovi prvi zbilja djeluju kao odlika katolika a ovi drugi kao odlika pravoslavaca, ne čitajte dalje. Ako ste pak čuli koga i mimo katolika da kaže uznijeti umjesto vaznijeti, onda preispitajte koliko je naziv Vaskrs zbilja tradicionalan u Crnoj Gori, i to onoj pravoslavnoj, proruskoj, tradicionalnoj, petrovićevskoj, njegoševskoj. Ako je vjerovati našim neznavenim političarima, &nbsp;pravoslavne su vladike iz dinastije Petrović-Njegoš slavile katolički Uskrs jer ćete recimo baš kod Njegoša, i to u Gorskom vijencu, naći: "i šarajte uskrsova jaja" ili "uskrsnuli s kosovske grobnice". A onda se ta katolička njegoševska tradicija nastavila i nakon odvajanja svjetovne i duhovne vlasti, pa ćete u kalendaru "Orlić" za 1865. naći i Pashu i Uskrs, ali Vaskrs čak ni tu nećete naći. Ako pak pamtite da vam je baba posti zvala uskršnjima, da je mastila/šarala/farbala uskršnja jaja, da vam je za Vaskrs govorila: "Srećan Uskrs", onda je to sve rezultat uticaja bogoboračke antifašističke ideologije koja na crnogorskome tlu eto ne traje ni 75 godina, kako veli aktuelna vlast, no kontinuirano punih deset vjekova.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422110424_dfa242fe77a70e92c2ed4e0b5a546b56ca44af3dd5e01422ce4b48e806eb1e3a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250422110424_dfa242fe77a70e92c2ed4e0b5a546b56ca44af3dd5e01422ce4b48e806eb1e3a" data-rendition-name="original" width="1163" height="2048" loading="lazy" alt="uskrs"> </figure>

Portal ETV

Je li Njegoš bio katolik?

Nakon više od tri godine rata, razgovori o uskršnjem primirju u borbama između Rusije i Ukrajine su dočekani sa skepticizmom i čini se da se zaista nisu ostvarili.
Jednostrano primirje je najavio ruski predsjednik Vladimir Putin 19. aprila od 18 sati tog dana do ponoći 20. aprila.
- Putin ili nema punu kontrolu nad svojom vojskom ili situacija dokazuje da u Rusiji nemaju namjeru da naprave pravi korak ka okončanju rata - napisao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Iksu 20. aprila.
Zelenski je rekao da će njegova zemlja poštovati primirje i predložio da se produži na 30 dana.
Međutim, obje strane su izvijestile da su napadi od strane druge strane nastavljeni na uskršnju nedjelju, iako nije bilo moguće nezavisno potvrditi tvrdnje sa ratišta.
Video koji je ukrajinska humanitarna organizacija poslala Radiju Slobodna Evropa, navodno prikazuje napad dronom na vozila koja su evakuisala civile u blizini Kostjantinivke u regiji Donbas.
Jevhen Tkačev iz organizacije Proliska i jedna žena civil su ranjeni.
Zelenski je objavio na društvenim mrežama 20. aprila da je "najviši nivo ruske borbene aktivnosti ovog Uskrsa u pravcu Pokrovska", koji se nalazi oko 50 kilometara jugozapadno od Kostjantinovke.
- Putinove riječi o "prekidu vatre" su takođe pokazale da su prazne u Kurskoj oblasti, pravcu Siverska i drugim pravcima u Donjeckoj oblasti - dodao je Zelenski.
Ukrajinski generalštab je izvijestio o granatiranju i napadima dronovima.
Ruske vlasti su rano 20. aprila prijavile najmanje tri eksplozije u ukrajinskoj regiji Donjeck koju je okupirala Rusija. Ministarstvo odbrane tvrdi da je Kijev tokom noći izveo 48 napada dronom na ciljeve u Rusiji i Ukrajini pod ruskom okupacijom.
Zelenski je rekao da ukrajinske snage djeluju "na potpuno simetričan način" prema Moskvi.
U međuvremenu, kao dalji znak pojačanih međunarodnih tenzija od kada je Rusija pokrenula svoju punu invaziju na Ukrajinu 2022. godine, britansko Ministarstvo odbrane je izvijestilo o nedavnom presretanju ruskih ratnih aviona iznad Baltičkog mora.
Navodi dva incidenta, 15. i 17. aprila, u kojima su britanski avioni bili poslani da presretnu ruske avione. Ministar oružanih snaga Luk Polard je rekao 20. aprila da "ruska agresija" raste i da britanski avioni rade sa švedskim zračnim snagama na odbrani NATO vazdušnog prostora.
<h2>Šta Ukrajinci misle o uskršnjem prekidu vatre?</h2>
U Kijevu vlada dubok skepticizam u pogledu Uskršnjeg primirja.
- Zaista se nadam tome, ali ne vjerujem u to. Oni (Rusi) kažu jedno, ali rade suprotno - rekao je Dmitro, 37-godišnji IT radnik.
- Niko ne vjeruje u to - kazala je Olha Malašuk (40), koja radi u prodaji.&nbsp;
- (Putin) vjerovatno želi naoružati vojsku ponovo, zato mu niko više ne vjeruje - dodaje ona.
Sumnje su se mogle čuti i među civilima u Moskvi, gdje je djelovanje Radija Slobodna Evropa faktički zabranjeno.
- To je besmisleno jer ne vjerujem Ukrajini. Ne bismo im trebali davati predaha. Ako ih već pritiskamo, trebamo završiti posao - rekao je Evgenij Pavlov (58) agenciji AFP.&nbsp;
- Moramo ovome stati u kraj – ili da, ili ne. Ili trajni mir ili nikakav mir - riječi su Marije Goranine (85).
Sličan stav iznijela je i portparolka EU za vanjske poslove Anita Hiper.
- Rusija može prekinuti ovaj rat u bilo kojem trenutku ako to zaista želi. Nastavljamo podržavati Ukrajinu u ostvarenju dugotrajnog, pravednog i sveobuhvatnog mira - rekla je nakon što je u subotu objavljeno primirje.
<h2>Trampova prijetnja da će se povući</h2>
Putinova najava primirja uslijedila je nakon signala od američkog predsjednika Donalda Trampa i drugih američkih zvaničnika koji su se žalili na spor napredak u pregovorima za rješavanje rata u Ukrajini, koji sada ulazi u četvrtu godinu.
Tramp je 18. aprila rekao da pregovori između Ukrajine i Rusije "dolaze do vrhunca" i insistirao da se nijedna strana ne "igra" s njim u njegovom nastojanju da okonča sukob.
Državni sekretar Marko Rubio, u međuvremenu, upozorio je da bi Sjedinjene Države mogle "odustati" od pokušaja da osiguraju mirovni sporazum ako ne bude napretka u narednim danima.
Putin je u prošlosti predlagao primirja za praznike. U januaru 2023. godine, Putin je naredio 36-satno primirje za pravoslavni Božić. U to vrijeme, Zelenski je odbacio ruski poziv kao pokušaj da se dobije vrijeme za pregrupisanje snaga.

Najavljeno uskršnje primirje izgleda da nije donijelo olakšanje u Ukrajini

Američki predsjednik Donald Tramp danas je na svojoj društvenoj mreži „Truth Social“ uputio neuobičajenu čestitku za Uskrs, koju je iskoristio da napadne „lude ljevičare“ i njegovog prethodnika Džoa Bajdena, koga je okrivio za ulazak brojnih kriminalaca u zemlju, a čestitao je i „svima koji su pokrali izbore 2020. godine“.
- Srećan Uskrs svima, uključujući i radikalne ljevičarske ludake koji se tako žestoko bore i spletkare da vrate u našu zemlju ubice, narko bosove, opasne zatvorenike, mentalne bolesnike, dobro poznate članove bande MS-13 i ljude koji tuku žene - naveo je Tramp.
Čestitao je Uskrs i "slabim i neefikasnim sudijama i policajcima" koji dopuštaju da se na njihovu naciju nastavi napad.
- Koji je toliko nasilan da ga nikada nećemo zaboraviti. Pospani Džo Bajden je namjerno dozvolio milionima kriminalaca da uđu u našu zemlju kroz politiku otvorenih granica, što će ući u istoriju kao najkatastrofalnija odluka ikada donijeta - ocijenio je Tramp.
Dodaje da je Bajden bio njihov "ubjedljivo najgori i najnesposobniji predsjednik".
- Čovjek koji apsolutno nije imao pojma šta radi, ali njemu, onome ko je upravljao i manipulisao potpisivanjem odluka (možda naš pravi predsjednik) i svim ljudima koji su varali na predsjedničkim izborima 2020. kako bi ovaj krajnje destruktivni moron bio izabran. S puno ljubavi, iskrenosti i privrženosti želim srećan Uskrs - napisao je Tramp.
Zanimljivo je da je Tramp tu poruku objavio samo nekoliko minuta nakon što je poslao poruku u potpuno drugačijem tonu, prenio je SiEnEn (CNN).
- Melanija i ja želimo svima srećan Uskrs. Bilo da idete u crkvu ili gledate službu od kuće, neka ovaj dan bude pun mira i radosti za sve koji slave vaskrsenje Isusa Hrista - naveo je Tramp.

Trampov Uskrs uz uvrede: Čestitka "ludim ljevičarima" i optužbe na račun Bajdena

Vrijeme praznika period je kada bi svi zajedno trebalo da se podsjetimo onih temeljnih vrijednosti koje su osnovna životna odrednica svakog pojedinca - ljubav, praštanje, pravednost i dobročinstvo - kazao je predsjednik Demokratske partije socijalista Crne Gore Danijel Živković.
Neka nas, kako dodaje, i ovaj dan podsjeti još jednom na važnost svakodnevne privrženosti tim vrijednostima uz posvećenost izgradnji građanskog društva ispunjenog pravdom i društvenom kohezijom.
- U to ime, svim građanima pravoslavne i katoličke vjeroispovijesti želim srećan Uskrs uz želju da ga provedu sa svojim najbližima u toplini porodičnog doma u miru i spokoju - poručio je Živković.

Živković čestitao Uskrs: Ljubav, praštanje, pravednost i dobročinstvo temeljne vrijednosti

Premijer Milojko Spajić i njegova supruga Milena čestitali su svim hrišćanima u Crnoj Gori vjerski praznik Vaskrs, kada su ljubav, povjerenje i praštanje pobijedili svo zlo, čak i ovozemaljski nestanak.
- Gajimo te vrijednosti u sebi, pa će se i u nama samima probudit živi bog, naš Isus Hrist - rekao je Spajić u zajedničkoj video poruci.
Milena Spajić kazala je da njihova porodica danas slavi prvi zajednički Vaskrs.
- Naše misli su i uz porodice koje usljed nemilih događaja ovaj praznik u našoj, i u zemljama okruženja proslavljaju bez svojih najmilijih. Molimo se za njih i za mir u njihovim srcima, kao i za sve bolesne i nemoćne ljude. Neka nas svakog dana i u svim izazovima vode čista ljubav, vjera u dobre ljude i bolje sjutra za naše potomstvo - kazala je ona.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1913638345097306508%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1913638345097306508%7Ctwgr%5E5b82fac24a700f3bad4ef643baa94d6ee4119c08%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić i njegova supruga čestitali svim hrišćanima Vaskrs: "Kada su ljubav, povjerenje i praštanje pobijedili svo zlo"

Predsjednik Rusije Vladimir Putin proglasio je uskršnje primirje, koje stupa na snagu danas u 18 sati, saopšteno je iz Kremlja.&nbsp;
Šef ruske države naredio je da se za vrijeme uskršnjeg primirja obustave sva borbena dejstva, javlja RIA, a prenosi Nova.rs.
Prekid vatre trajaće do ponoći, od nedjelje na ponedjeljak. Oružane snage Rusije treba, kako je naveo Putin, da budu spremne da odgovore na moguće prekršaje i provokacije od neprijatelja.
- Tok primirja pokazaće spremnost kijevskog režima na želju i sposobnost da se pitanje riješi mirnim putem - dodao je Putin.

Putin proglasio uskršnje primirje

Pravoslavci, katoloci i protestanti ove godine istog dana obilježavaju Vaskrs. Tim povodom, predsjednik Skupštine Andrija Mandića odlučio je da za isti praznik pošalje dvije odvojene čestitke, sa razlikom u terminologiji - pravoslavnim vjernicima poželio je srećan Vaskrs, a katoličkim Uskrs.
Tradicionalno, Mandić je jutros prvo uputio čestitku srpskom patrijarhu Porfiriju, mitropolitu crnogorsko-primorskom gospodinu Joanikiju, mitropolitu mileševskom Atanasiju, mitropolitu zahumsko-hercegovačkom i primorskom Dimitriju, episkopu budimljansko-nikšićkom Metodiju i svim pravoslavnim vjernicima uz želju da praznik provedu u zdravlju, duhovnoj radosti i Hristovom miru.
- Ovaj sveti dan, vječni simbol pobjede života nad smrću, svjetlosti nad tamom i nade nad očajanjem, snažno nas podsjeća na suštinu naše vjere — da stradanje nije kraj, već početak vječnog života, a žrtva put ka spasenju - istakao je u čestitki Mandić.
Dodao je da nas u vremenima kada bol i nemir postaju sve češća slika svijeta u kojem živimo, upravo Vaskrs poziva da ostanemo čvrsti u molitvi, u ljubavi prema bližnjem i u nadi koja ne posustaje.
- Jer samo kroz zajedništvo, praštanje i hrišćansko smirenje možemo sačuvati mir u dušama i među narodima. Neka Vaskrsli Hristos donese snagu svima koji stradaju, utjehu onima koji tuguju i nadu svima koji traže bolje sjutra, a vama želim da praznične dane provedete u zdravlju, duhovnoj radosti i Hristovom miru - zaključio je predsjednik Skupštine.
Nekoliko sati kasnije, Mandić je čestitaoUskrs nadbiskupu barskom monsinjoru Roku Đonlešaju, biskupu kotorskom monsinjoru (fra) Mladenu Vukšiću i vjernicima Rimokatoličke crkve uz želju da ga provedu u miru, zdravlju i radosti, okruženi porodicom i najbližima.
- Poruka Hristovog vaskrsenja vječna je nada čovječanstvu – da ljubav pobjeđuje mržnju, život smrt, a praštanje donosi iscjeljenje. Upravo ta svjetlost vjere, koja nas povezuje i ohrabruje, neka nam bude vodilja u izgradnji društva zasnovanog na povjerenju, poštovanju i solidarnost - naveo je u čestitki predsjednik Skupštine.
On je dodao da je Crnoj Gori potrebno još više saglasja, više pažnje jednih prema drugima i više napora u pravcu opšteg dobra, te iskazao uvjerenje da u tim nastojanjima svi možemo dati svoj doprinos, nadahnuti hrišćanskim vrlinama milosrđa, smirenja i nesebičnosti.
- Uz iskrenu nadu da ćemo u duhu Hristovog učenja graditi stabilnu, pravednu i snažno povezanu zajednicu, svim vjernicima koji praznuju Uskrs upućujem izraze dubokog poštovanja i najbolje želje - poručio je Mandić.
Pogrešna je podjela po kojoj katolici slave Uskrs, a pravoslavci Vaskrs. Obije crkve slave isto – Hristovo vaskrsenje, samo koriste različitu terminologiju u zavisnosti od jezika i tradicije.

Mandić prvo čestitao Vaskrs, pa Uskrs

Hrišćani pravoslavne i katoličke vjeroispovijesti danas obilježavaju Veliki petak, dan raspeća Isusa Hrista.
Na Veliki petak vjernici se prisjećaju Isusove žrtve i stradanja za spasenje svijeta.
Veliki petak se obilježava farbanjem jaja koja su simbol života, odnosno novog rođenja i Isusovog vaskrsnuća.
Jaja se najčešće farbaju u crvenu boju koja, prema običajima, simbolizuje Isusovu krv.
Pravoslavni i katolički vjernici u nedjelju proslavljaju Vaskrs, odnosno Uskrs, jedan od najvećih hrišćanskih praznika, kojim se obilježava dan Isusovog vaskrsenja.

Danas je Veliki petak

U Domu zdravlja (DZ) Glavnog grada, za vrijeme predstojećeg vjerskog praznika Vaskrsa, građanima će se pružati zdravstvena zaštita u objektima Blok V, Tuzi i Zeta, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.
Iz DZ Glavnog grada rekli su da će se rad izabranih doktora za odrasle i djecu u danima vjerskog praznika obavljati isključivo na punktu Blok V, u dvije smjene od sedam do 14 i od 14 do 21 sat, za teritoriju Podgorice.
- Dok će u zdravstvenom objektu (ZO) Tuzi izabrani doktor za odrasle raditi od sedam do 15 sati, a u opštini Zeta ZO Golubovci takođe od sedam do 15 sati - navodi se u saopštenju.
Iz DZ Glavnog grada su kazali da će Centar za laboratorijsku dijagnostiku u ZO Blok V raditi od sedam do 21 sat.
Oni su rekli da će jedinica za patronažu raditi po ustaljenom rasporedu, tako da će se i tokom praznika nalozi primati u ZO Blok V, u periodu od sedam do 19 sati, dok će se terapija, po nalogu Izabranog doktora, u stanu pacijenata davati svakog dana, od sedam do 19 sati.
- Povodom praznika Vaskrsa Dom zdravlja Glavnog grada želi svim vjernicima srećan i blagosloven praznik. U duhu praznika, brinimo jedni o drugima i čuvajmo zdravlje - navodi se u saopštenju.

Tokom praznika dežurna tri doma zdravlja

U godini kada obilježavamo i dvije decenije od obnove nezavisnosti, Crna Gora mora potvrditi odgovornost prema sopstvenom istorijskom pamćenju, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na panel diskusiji pod nazivom "110 godina od stradanja crnogorskih dobrovoljaca kod Medove (1916)", organizovanoj u saradnji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Matice crnogorske.&nbsp; Milatović je istakao da je crnogorsko iseljeništvo jduboko utkano u naš identitet kroz generacije koje su odlazile u svijet, nosivši sa sobom snažnu vezu sa domovinom.&nbsp; - Ta veza nije slabila udaljenošću, naprotiv, često je postajala još snažnija. Crna Gora ostajala je njihova kuća. A kuća nije samo mjesto. Kuća je osjećaj da, bez obzira koliko daleko otišli, znate gdje pripadate. Vođeni tim osjećajem crnogorski iseljenici iz Sjeverne Amerike su se, 1916. godine, na poziv kralja Nikole, sa kraja svijeta uputili nazad, prema kući - kazao je Milatović. On je rekao da se ove godine obilježava 110 godina od događaja koji je duboko urezan u crnogorsku istoriju i pamćenje.&nbsp; - Brodolom u Medovskom zalivu, nadomak albanske luke Šenđin, na Badnji dan, 6. januara 1916. godine odnio je gotovo četiri stotine života dobrovoljaca koji su ostavili svoje porodice i sigurnost dalekog kontinenta i krenuli nazad u domovinu da je brane kada je to bilo najpotrebnije - dodao je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223140212_ca9fe64d98d64701b5c6b2a53244fb31fc6d003ee08f29bd6b664e96f5e3f490.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260223140212_ca9fe64d98d64701b5c6b2a53244fb31fc6d003ee08f29bd6b664e96f5e3f490" data-rendition-name="original" width="7008" height="4672" loading="lazy" alt="Milatović na događaju"> <figcaption>Milatović na događaju(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Podsjetio je da se ova tragedija dogodila u trenutku kada se nad Crnom Gorom nadvijala još veća nesreća, a to je gubitak državnosti. Stradanje crnogorskih dobrovoljaca pod Medovom ostalo je, kaže Milatović, u sjenci te lomne istorijske tačke za našu državu.&nbsp; - No, sjećanje na nju je preživjelo. Preživjelo je u porodicama stradalih, među crnogorskim iseljenicima, u spomeničkom remek djelu Rista Stijovića "Lovćenska vila" na Cetinju koje je bilo i ostalo simbol žrtve za slobodu, teškog pečalbarstva, patnje i čežnje za rodnim krajem. I sâm sam, kao i mnogi Crnogorci, porodično i intimno vezan za naše iseljenike koji su iz dalekog svijeta doplovili na brodu Brindizi, nosivši sa sobom zavežljaj teško zarađenih dolara i snove da mogu braniti svoje porodice i svoju Crnu Goru u već izgubljenom ratu. Četvorica Milatovića imali su sreće da prežive Medovsku tragediju. Ta činjenica za mene nije samo porodična priča, već podsjetnik koliko su istorijske okolnosti oblikovale sudbine naših porodica i koliko je, u tim vremenima, tanko bilo razdvajanje između života i smrti - kazao je Milatović. U godini kada obilježavamo i dvije decenije od obnove nezavisnosti, Crna Gora mora, naglašava Milatović, potvrditi odgovornost prema sopstvenom istorijskom pamćenju.&nbsp; - Zato sam se, i lično i institucionalno, založio da inicijativa koja postoji već godinama - da se u Medovskom zalivu postavi spomen-ploča u znak sjećanja na stradale dobrovoljce, u potpunosti i realizuje. Ova spomen-ploča će biti otkrivena tokom moje predstojeće zvanične posjete Republici Albaniji, nadomak mjesta gdje su crnogorski dobrovoljci izgubili živote. Na ploči će stajati poruka da njihova žrtva obavezuje generacije da pamte i čuvaju vrijednosti zbog kojih su stradali - naglasio je Milatović. Na kraju, predsjednik Milatović je zaključio svoju pozdravnu riječ "sa uvjerenjem da ćemo se uskoro ponovo okupiti, i to u Medovskoj luci, da zajedno trajno obilježimo sjećanje na crnogorske dobrovoljce".&nbsp; - To je najmanje što dugujemo. Neka im je vječna slava i hvala - zaključio je Milatović.

Milatović: Crna Gora mora potvrditi odgovornost prema sopstvenom istorijskom pamćenju

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) i Matica crnogorska organizovale su danas panel-diskusiju povodom 110 godina od stradanja crnogorskih dobrovoljaca kod Medove 1916. godine.
Panel-diskusija organizovana je u okviru aktivnosti Odjeljenja humanističkih nauka i Odjeljenja društvenih nauka CANU. Uvodnu riječ održao je akademik Zoran Rašović, koji je naveo da je ova panel-diskusija samo jedan od događaja kojima će CANU obilježiti 55 godina ustanove, kao i 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore. Organizovanjem i ove panel-diskusije CANU potvrđuje svoju društvenu odgovornost kao naučna ustanova, dodaje on. Jer, stradanje crnogorskih dobrovoljaca kod Medove na Badnji dan 1916. godine je ne samo neobičan, već i istorijski važan događaj za Crnu Goru. Tada je kod albanske luke Medova, nakon udara u podvodnu minu, potonuo italijanski brod "Brindizi" koji je prevozio crnogorske dobrovoljce iz Sjeverne Amerike da bi se na poziv kralja Nikole priključili odbrani domovine. Tom prilikom poginulo je preko 390 crnogorskih dobrovoljaca i 12 članova američko-češke misije Crvenog krsta, kaže Rašović.
– Danas smo u Akademiji da odamo počast i da govorimo o onima koji su vođeni najčistijom patriotskom misli, krenuli ka svojoj otadžbini, ali su njihovi snovi i životi prekinuti na domak cilja. Badnji dan 1916. godine urezan je u istoriju Crne Gore kao dan neizmjerne tuge, ali i kao simbol krunske lojalnosti Crnoj Gori i golemi primjer patriotizma. Njihova žrtva nije bila samo vojnička, ona je bila duboko ljudska i civilizacijska - istakao je Rašović, dodajući da je pored stravičnih ljudskih žrtava, stradala i materijalna pomoć koju su prikupili - hrana i sanitetski materijal koji su nosili za Crnu Goru. U čast poginulih crnogorskih dobrovoljaca 1939. godine podignut je spomenik "Lovćenska vila" na Cetinju, remek-djelo vajara Rista Stijovića, podsjeća Rašović.
– Današnji događaj pokazaće svu veličinu onih koji nisu čekali poziv sudbine, već su joj požurili u susret - rekao je akademik.
Obraćajući se prisutnima predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na početku je naveo da je u naš identitet duboko utkano i crnogorsko iseljeništvo, koje je sa sobom u svijet ponijelo i duboku i snažnu vezu sa domovinom. I ta veza, kaže Milatović, nije slabila ni u daljini, već naprotiv, često je postajala snažnija.
– Crna Gora ostajala je njihova kuća. A kuća nije samo mjesto. Kuća je osjećaj da, bez obzira koliko daleko otišli, znate gdje pripadate. Vođeni tim osjećajem crnogorski iseljenici iz Sjeverne Amerike su se 1916. godine na poziv kralja Nikole, sa kraja svijeta u to vrijeme uputili nazad prema svojoj kući - rekao je Milatović, podsječajući da se baš ove godine navršava 110 godina od tog tragičnog događaja koji je duboko urezan u crnogorsku istoriju i naše pamćenje.
Milatović ističe da su život izgubili ljudi koji su za sobom ostavili sigurnost i krenuli nazad u domovinu da je brane kada je to i bilo najpotrebnije. Napominje i da se nad Crnom Gorom već tada nadvio i gubitak državnosti.
Po Milatoviću, u godini kada se obilježava dvije decenije od obnove nezavisnosti, Crna Gora mora potvrditi odgovornost prema sopstvenom istorijskom pamćenju.
– Zato sam se i lično i institucionalno založio da inicijativa koja postoji već godinama, a to je da se u medovskom zalivu postavi spomen-ploča u znak sjećanja na stradale dobrovoljce u potpunosti ove godine i realizuje. Ova spomen-ploča biće otkrivena tokom moje predstojeće zvanične posjete Republici Albaniji - rekao je Milatović, navodeći da će na ploči stajati poruka da njihova žrtva obavezuje generacije da pamte i čuvaju vrijednosti zbog kojih su stradali.
– Stradanje crnogorskih dobrovoljaca pod Medovom, ostalo je tada u sjeni te lomne istorijske tačke za našu državu. No, sjećanje na nju je preživjelo - navodi predsjednik Milatović..
Nakon obraćanja Milatovića i Rašovića uslijedila je panel-diskusija koju je moderirala prof. dr Vesna Kilibarda. Na panelu su govorili akademik Šerbo Rastoder, mr Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske, doc. dr Dragutin Papović i prof. dr Ilir Čapuni.
Danas je u CANU otvorena i izložba posvećena ovom događaju, a koju su priredili članovi Matice crnogorske.

CANU i Matica crnogorska: Dobrovoljci stradali kod Medove simbol su krunske lojalnosti Crnoj Gori i golemi primjer patriotizma

Protiv firme “N.L.” d.o.o. iz Podgorice i izvršnog direktora I.Š. (52) pordnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su izvršili krivično djelo utaja poreza i doprinosa u produženom trajanju.
I.Š. se sumnjiči da, kao izvršni direktor "N.L.” d.o.o. Podgorica, kontinuirano od marta 2023. do sredine maja 2025. godine, nije podnosio PDV prijave, kao ni finsnsijske izvještaje za 2023. i 2024. godinu nadležnom organu Poreske uprave u cilju izbjegavanja plaćanja poreskih obaveza.
- Na taj je način, po osnovu neprijavljenog PDV-a i utajenog poreza na dobit, pribavio protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 79.966 eura, a što ujedno predstavlja i materijalnu štetu pričinjenu budžetu Crne Gore - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Iz policije poručuju da će službenici Sektora za borbu protiv kriminala i u budućem periodu preduzimati kontinuirane aktivnosti na kontroli fizičkih i poslovanja pravnih lica i krivičnom procesuiranju onih koji vrše krivična djela tokom obavljanja privrednih aktivnosti, a na štetu budžeta i građana Crne Gore.

Izvršni direktor “N.L.” d.o.o. Podgorica osumnjičen za utaju 80.000 eura poreza

Centar za ženska prava (CŽP) saopštio je da podržava namjeru zakonodavca da novom normom o roditeljskom odsustvu podstakne ravnopravnije učešće očeva u brizi o djeci, ali je upozorio da postojeći sistem još nema dovoljno kapaciteta za punu primjenu predloženih rješenja.
Iz te nevladine organizacije navode da se za veće uključivanje očeva zalažu godinama, ali da podaci pokazuju da se društvene prakse i tržište rada sporo prilagođavaju promjenama. Roditeljsko odsustvo je 2023. godine koristilo 353 očeva, 2024. njih 426, a 2025. godine 423.
- Uvođenje neprenosivog dijela odsustva za oba roditelja važan je signal da je roditeljstvo zajednička odgovornost- poručuju iz CŽP, ali ističu da podaci o stanju u predškolskom sistemu ukazuju da on još nije spreman za takvu promjenu.
U Crnoj Gori rade 55 predškolskih ustanova – 21 javna i 34 privatne – sa ukupno 25.932 upisane djece. U brojnim sredinama jasličke grupe su prebukirane i prelaze propisane standarde. Zakonom je predviđeno da u grupama za djecu do jedne godine bude najviše osam mališana, a za uzrast od jedne do dvije godine najviše 12, ali su u praksi grupe znatno brojnije. U javnosti su zabilježeni i primjeri grupa sa 50 do 80 djece.
Iz CŽP ukazuju i da ne postoje javno dostupni i precizni podaci o kapacitetima za djecu do tri godine, što dodatno otežava procjenu spremnosti sistema.
Pozivajući se na savremena istraživanja iz oblasti razvojne psihologije, navode da je prva godina života ključna za emocionalni i mentalni razvoj djeteta, te da stabilna i kontinuirana povezanost sa primarnim starateljem tokom prvih 12 mjeseci predstavlja osnov sigurne privrženosti i dugoročne emocionalne stabilnosti.
- U tom kontekstu, javne politike treba uskladiti sa naučnim nalazima koji naglašavaju značaj kontinuiteta roditeljske brige u prvoj godini života. Zemlje sa porodici prilagođenim politikama, poput plaćenog roditeljskog odsustva, dostupne i kvalitetne brige o djeci i fleksibilnih radnih aranžmana, dokazano smanjuju roditeljski stres i unapređuju dobrobit staratelja, posebno žena. Ove mjere imaju i pozitivne efekte na tržište rada – povećavaju zadržavanje zaposlenih, produktivnost i ukupnu stabilnost radnog okruženja (UNICEF, 2024)- navode iz organizacije.
Prema novom zakonskom rješenju, oba roditelja imala bi pravo na roditeljsko odsustvo u jednakim djelovima, uz 60 dana neprenosivog dijela za svakog. U praksi bi to značilo da bi roditelj koji primarno brine o djetetu, najčešće majka, imao deset mjeseci odsustva umjesto dosadašnjih dvanaest, dok bi preostala dva mjeseca mogao koristiti isključivo drugi roditelj. Ukoliko to pravo ne bi bilo iskorišćeno, porodica bi ostala bez tog perioda odsustva, navode u CŽP.
Smatraju da cilj većeg uključivanja očeva treba zadržati, ali da je neophodno obezbijediti uslove za održivu primjenu takvog rješenja.
Predlažu da roditeljsko odsustvo ostane 365 dana, uz dodatnih 60 dana neprenosivog dijela za drugog roditelja, kako bi se sačuvao postojeći nivo prava i istovremeno podstaklo uključivanje očeva. Takođe traže jasno mapiranje i javno objavljivanje kapaciteta jaslica, plan povećanja mjesta za djecu do tri godine, budžetska ulaganja u proširenje predškolskih kapaciteta, posebno u opštinama sa najvećim pritiskom na sistem, kao i dodatne podsticaje za očeve, uključujući zaštitu od diskriminacije na radu i poreske olakšice.
Predlažu i uvođenje godišnjeg izvještaja o primjeni zakona, koji bi obuhvatio broj korisnika, regionalne razlike i uticaj na tržište rada.
- Rodna ravnopravnost i veće uključivanje očeva u ranu brigu o djeci strateški su važni ciljevi. Međutim, njihova realizacija mora biti praćena jačanjem institucionalne infrastrukture i zaštitom interesa djece i roditelja. Odgovorna javna politika podrazumijeva da reforme budu istovremeno pravedne i primjenjive. Upravo zato smatramo da je neophodno uskladiti normativne ambicije sa realnim kapacitetima sistema- zaključuju u CŽP.

Tag: uskrs