Postoje mišljenja da religijom treba da se bave samo vjerujući ljudi i da ljudi koji ne vjeruju u postojanje nikakvog nadnaravnog kreativnog uma, koji ne vjeruju u dušu koja nadživljuje tijelo i ostala metafizička čuda, ne mogu spoznati smisao vjere, te samim time su nekompetentni u bavljenju njome. Ili, uprošćeno rečeno, samo ako vjeruješ u postojanje Boga tek tada bićeš svjestan njegovog prisustva. Ako bi pošli od toga da evharistijskim ritualima sa naforom i gutljajem vina vjernik zaista vjeruje da uzima Hristovo tijelo i njegovu krv, onda smo blizu da je ta teza i tačna. Inače, kako bi racionalno biće u kolutiću hljeba i gutljaju vina vidio bilo što drugo, taman da se pojavi sam Isus Hrist da ih dijeli? Potonji Uskrs je definitivno postao vaskrs, iako sam prelistavao staru beogradsku štampu u kojoj se taj dan stalno pisao kao Uskrs. Što će reći da se, uz „plivanje za časni krst“, klečanje i bauljanje po zemlji, ljubljene popovskih ruku, nazivanje popova očevima, ... stvara nova hiljadugodišnja tradicija u mantijaškom svijetu - vaskrsnuće vaskrsa. Naša tri ljubljena predsjednika - države, vlade i parlamenta su i oni založili malo Hristovog tijela i napili mu se krvi. Njihova je vjera utemeljena, ne u Hristovoj crkvi, o tome nemaju pojma, već u vjeru u svetosavske apostole. Original srpske. Toliki su Hristovi sljedbenici da je prvi premijer „oslobođene Crne Gore“ čak brda pomjerao, pobrkao vjeru i sujevjerje, Radoja sa nekadašnjim ministrom Aleksandrom Damjanovićem, kor sa horom, ... na kraju je pobrkao i državu. Čudo svetosavska vjera čini. <h2>Jeres</h2> Mada, dok god ne idu da ih mrtvačke kosti, ili mošti što bi se pravoslavno reklo, liječe, no se liječe u Kliničkom centru, tanka mi je ta vjera. Sve se nešto bojim da su pionirske marame, sletove i štafete zamjenili suvim granjem, farbanim jajima i crkvnim ritualima. Da ne rečem evharistijom. Mada je funkcija ista, rituali tu služe da se đeca prime na sladoled i šarenu lažu. Ili se to zove ulaganje u budućnost, u stanove, džipove, poneki i izgori, đavo ga izgorio, zlatne slavine, italijanski namještaj, skupocjenu, firmiranu vladičansku ili episkopsku odoru i svašta nešto, što bi rekle zaslužne umjetnice sa TV Pinka. A i vjeronenauka dobro dođe u državnim školama. Biće to dobri izvori prihoda jednog dana, a i „uzorni“ Srbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d" data-rendition-name="original" width="890" height="676" loading="lazy" alt="Vozni parh Porfirijev "><figcaption>UŽIVAJU U LUKSUZU: Vozni park patrijarha srpskog, episkopa i vladika enormne vrijednosti</figcaption></figure>  Iako se trude, svetosavski apostoli, čak i sa podnošenjem krivičnih prijava, u XXI stoljeću i nominalno sekularnoj državi ne mogu nikome stavljati flaster na usta, niti uskratiti pravo bilo kome da se bavi ulogom religije u oduzimanju budućnosti društvu. Tim prije, što smo nesumnjivo kompetentniji i teološki obrazovaniji od, slobodno se može reći, kompletnog klira u Crnoj Gori. Recimo, mi znamo da je bavljenje sekularnim u crkvi jeres. I to velika jeres! Oni ne znaju! Kažu, nama je dozvoljeno sve što je dozvoljeno svakom čovjeku? E pa nije. Nije ni pucanje iz kalašnjikova, ni bavljenje politikom, ni širenje velikosrpskog nacionalizma, ni širenje podjela, mržnje, uživanje u luksuzu, bavljenje biznisom, građevinskim, turističkim i ostalim, .... nije! Nije ni stalno pominjanje kapele Karađorđevića, koja bi, tobože, smirila duhove kao simbol okupacije i nestanka Crne Gore kao države, jer je to bomba koja bi zapalila Crnu Goru. Osim toga, nezakonito je bilo što graditi pored mauzoleja na Jezerskom vrhu i krivično se, u tom slučaju, odgovara zbog narušavanja zaštićenog spomenika kulture. Nego, kad smo kod smirivanja duhova, nikako da nam slavno ime Joanikije saopšti ko su bili terapeuti iz njegove crkve koji su „liječili“ masovne ubice na Cetinju? Da vidimo čiji su se to duhovi zaigrali oko kapele Karađorđevića? Što se duhova i duhovnosti tiče, nema krimosa koji ne nosi oko vrata i na retrovizoru skupocjenih kola krstaču. Naivno vjeruju da će im sačuvati živote. Takođe, nikada više kriminala nije bilo u Crnoj Gori otkad zamijenismo petokraku krstačom. Ne pomaže ni gradnja deset crkava po glavi stanovnika? Naprotiv! <h2>Jevanđelje</h2> Dok vam gore džipovi od sto hiljada eura i dok svojim kupovinama održavate rentabilnim salone automobila, malo ću vam čitati djelove iz jevanđelja, jer dok ih vi blagogagoljite tobožnjim vjernicima, ni njima ni vama ne uđe ništa u glavu što pročitate: „Zato vam kažem: Ne brinite se dušom svojom što ćete jesti, ili što ćete piti; niti tijelom svojim, u što ćete se odjenuti. Nije li duša pretežnija od hrane, i tijelo od odijela? Pogledajte na ptice nebeske kako ne siju, niti žanju, ni sabiraju u žitnice, pa Otac vaš nebeski hrani ih. Nijeste li vi mnogo pretežniji od njih? ... Pa kada travu u polju, koja danas jeste, a sjutra se u peć baca, Bog tako odijeva, a kamoli vas, malovjerni? Ne brinite se, dakle, govoreći: Šta ćemo jesti, ili šta ćemo piti, ili čime ćemo se odjenuti? Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i Otac vaše nebeski da vama treba sve ovo. Nego ištite najprije Carstvo Božije i pravdu njegovu, i ovo će vam se sve dodati. Ne brinite se, dakle, za sjutra, jer sjutra brinuće se za se. Dosta je svakom danu zla svoga.“ (Besjeda na Gori, Isus Hristos, Matej, 6:25-34).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c" data-rendition-name="original" width="500" height="403" loading="lazy" alt="Automobil Miajlo Backović"><figcaption>POSLUŠAJTE MALO JEŠU IZ NAZARETA, MANITE SE DŽIPOVA: Skupo, zapaljeno vozilo popa Mijajla Backovića(Photo: Privatna arhiva/RTNK)</figcaption></figure>  Poslušajte malo Ješuu iz Nazareta, manite se džipova pa vam neće gorjeti, manite se skupih firmiranih drangulija na sebi, luksuza, biznisa, ... Budite kao 'tice na grani pa će sjutra brinuti za vas. No što ćete mučenici, takvi kakvi ste, ako se Ješua ponovo pojavi među vama? Pa počne da vas preslišava? Biće to najveće biološko gorivo na nebesima. <h2>Kanoni</h2> Prvi čovjek Beogradske patrijaršije, tzv. Vučićev Dugin i Vučićeva Zaharova, prije nekoliko dana posjetio je botoksiranog cara Rusije da mu prenese podršku za što više mrtvih Ukrajinaca i poruku srpskog cara da će obojena revolucija uskoro pasti kao one kule u Njujorku. Još i da će geostrateški Srbija biti dio „ruskog sveta“ kad botoksirani car potamani sve liberalne ideologije svijeta. Uz nemalu pomoć Donalda Daka. Svekoliko pobunjeno srpstvo je sa razočarenjem primilo navode o „cvjetnoj“ revoluciji, poneko i o „ruskom svetu“, ali nikoga ne takoše riječi o sudbini Crne Gore, BiH i Kosova u toj novom geostrateškom vodvilju po notama botoksiranog cara? Što će reći, obrni - okreni, ko god sjedne za volan Srbije ima namjeru da usput ukrca Crnu Goru. Ovi ostali neka se sami brane. To su vam one kokarde i ostala znamenja koja šetaju Srbijom i do Strazbura i koja oživljavaju vremena kad su se kvinsliške fašističke sluge preporodile u antifašiste. Izbor prvog čovjeka Beogradske patrijaršije početkom 2021. godine najbolji je dokaz da Bog nema ništa sa tim izborom. Osim ako Vučića ne smatramo bogom. Zna se da su Srpska crkva i srpska država nokat i meso, te da je Srpska crkva produžena ruka velikosrpske, imperijalne politike. Izabrani prvi čovjek Beogradske patrijaršije, nakon toga, izabrao je prvog čovjeka Cetinjske mitropolije. Što će reći da mu je on gazda. A pošto je njegov gazda prvi čovjek Srbije, to znači da je prvi čovjek Cetinjske mitropolije podređen prvom čovjeku Srbije, tzv. prvorođenom, ka svojem gazdi. Pa se postavlja piatnje ko je taj bog koji postavlja božje apostole po Crnoj Gori i po kojim kriterijuma. Pamet, obrazovanje, ljepota, ... ta manite me. Đe se đedoše oni kanoni koji uređuju pitanja pomjesnih crkava? Pokojni Mirko Đorđević, poznati sociolog religije, reče: „Logika pravoslavnih crkava je – na čitavom istoku – i nepisano pravilo: svoja nezavisna država i svoja nezavisna autokefalna crkva“. Baš me zanima đe je pokojni Mirko viđeo logiku u SPC? Oni imaju vrhovni zakon sa samo dva člana: prvi, SPC je uvijek u pravu, drugi, ako ima nekih nedoumica primjenjuje se prvi član. Kad je Srbima trebalo da prisvoje sve pravoslavne crkve u novostvorenoj KSHS 1920. godine sinulo im je da je dobro pozvati se na kanone. A kad im kanoni ne idu u prilog onda su oni prevaziđeni ili važe samo uz saglasnost nadređene crkve. U „Glasniku“’, Službenom listu Srpske pravoslavne crkve br. 1., g. I, od 1/14. oktobra 1920. g. na strani 102 stoji napisano: „Slično tome postupalo se i kod osnivanja nacionalnih autokefalnih oblasti u svima pravoslavnim državama. Tako su uzdignute katedre na stupanj autokefalne arhiepiskopije u prestonim u Srbiji, na Cetinju za crkvu u Crnoj Gori, u Bukureštu za Rumuniju, u Sofiji za Bugarsku, a u Rusiji dignut je arhijerejski presto druge prestonice u Moskvi na stupanj patrijaršije“. U zapisniku zakonodavnog odbora Sv Arhijerejskog Sabora Beogradske mitropolije, održane u Beogradu 3. (16) septembra 1920. pod predśedavanjem Dimitrija, Arhiepiskopa Beogradskog i Mitropolita Srbije, budućeg prvog srpskog patrijarha, na kojoj se raspravljalo o ujedinjenju svih pravoslavnih crkava u jednu, napisano je: „Po odredbama svetih kanona osnivanja najviših crkvenih oblasti u jednoj državi i odnosno u njenoj najvećoj oblasti biva tako, da se katedra prestonice odnosno metropole najveće oblasti podiže na najveći jerarhijski stupanj. Tako pravilo 17, Halkidonskog Sabora određuje da razređenje crkvenih oblasti sledi razređenju državnom i građevinskom“ (misli se na građansko). Da ne zaboravimo i 48 pravilo Tulskog sabora! Pretpostavka svih društvenih transformacija trebalo je da bude sposobnost društva da zasnuje konsenzus o temeljima države i demokratije koji bi, posredstvom legitimnih i efikasnih institucija vladavine prava, civilnog društva i demokratske kulture, omogućio održivu izgradnju demokratske nacije. Onog trenutka kada se svetosavska dogma infiltrirala u Crnoj Gori mi smo izgubili normalnost i kontinuitet u razvoju sopstvenog identiteta, sa akterima, uvjerenjima, interesnom i ideološkom dinamikom, koja je izgubila autentičnost prostora i proizvela brojne kontroverze i društvene raskole. Epilog - sada o našem ontološkom biću odlučuju genijalci iz Krnje Jele.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović"><figcaption>POD VUČIĆEVIM PATRONATOM: Joanikije Mićović(Photo: MCP)</figcaption></figure>

Slobodan Jovanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ko nam bira apostole?

Među brojnim falsifikatima koji se potonjih godina u Crnoj Gori uspostavljaju kao obnavljanje narodne tradicije nakon 70-godišnjega ropstva pod mrskim antifašizmom, uspostavljena je tobožnja razlika između Vaskrsa (najčešće s neistorijskim dugim a - bilo kao â bilo kao á) i Uskrsa. Onaj prvi navodno je pravoslavni termin, ovaj drugi navodno je katolička odlika. Na stranu to što se ovaj drugi (koji se nameće maltene kao strani) mogao uspostaviti još i prije hrišćanskoga raskola, što ga kao narodni oblik i oblik koji je korišćen u religijskome životu u Crnoj Gori potvrđuje nebrojena literatura o ovome prostoru, današnji zadrti tradicionalisti u Crnoj Gori - kao i u ostalome - i u ovome slučaju biraju netradicijski i nenarodni termin Vaskrs umjesto Uskrs. A između oblikâ Uskrs i Vaskrs razlika je jednaka kao između recimo uvući i vavući, ugađanje i vagađanje, ugnijezditi i vagnijezditi, ugodnik i vagodnik, uzbuditi i vazbuditi, uzdahnuti i vazdahnuti, uzglavnica i vazglavnica, uzlećeti i vazlećeti, uliti i valiti, unijeti i vanijeti, uspomena i vaspomena i tako redom. Ako vam ovi prvi zbilja djeluju kao odlika katolika a ovi drugi kao odlika pravoslavaca, ne čitajte dalje. Ako ste pak čuli koga i mimo katolika da kaže uznijeti umjesto vaznijeti, onda preispitajte koliko je naziv Vaskrs zbilja tradicionalan u Crnoj Gori, i to onoj pravoslavnoj, proruskoj, tradicionalnoj, petrovićevskoj, njegoševskoj. Ako je vjerovati našim neznavenim političarima, &nbsp;pravoslavne su vladike iz dinastije Petrović-Njegoš slavile katolički Uskrs jer ćete recimo baš kod Njegoša, i to u Gorskom vijencu, naći: "i šarajte uskrsova jaja" ili "uskrsnuli s kosovske grobnice". A onda se ta katolička njegoševska tradicija nastavila i nakon odvajanja svjetovne i duhovne vlasti, pa ćete u kalendaru "Orlić" za 1865. naći i Pashu i Uskrs, ali Vaskrs čak ni tu nećete naći. Ako pak pamtite da vam je baba posti zvala uskršnjima, da je mastila/šarala/farbala uskršnja jaja, da vam je za Vaskrs govorila: "Srećan Uskrs", onda je to sve rezultat uticaja bogoboračke antifašističke ideologije koja na crnogorskome tlu eto ne traje ni 75 godina, kako veli aktuelna vlast, no kontinuirano punih deset vjekova.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422110424_dfa242fe77a70e92c2ed4e0b5a546b56ca44af3dd5e01422ce4b48e806eb1e3a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250422110424_dfa242fe77a70e92c2ed4e0b5a546b56ca44af3dd5e01422ce4b48e806eb1e3a" data-rendition-name="original" width="1163" height="2048" loading="lazy" alt="uskrs"> </figure>

Portal ETV

Je li Njegoš bio katolik?

Nakon više od tri godine rata, razgovori o uskršnjem primirju u borbama između Rusije i Ukrajine su dočekani sa skepticizmom i čini se da se zaista nisu ostvarili.
Jednostrano primirje je najavio ruski predsjednik Vladimir Putin 19. aprila od 18 sati tog dana do ponoći 20. aprila.
- Putin ili nema punu kontrolu nad svojom vojskom ili situacija dokazuje da u Rusiji nemaju namjeru da naprave pravi korak ka okončanju rata - napisao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Iksu 20. aprila.
Zelenski je rekao da će njegova zemlja poštovati primirje i predložio da se produži na 30 dana.
Međutim, obje strane su izvijestile da su napadi od strane druge strane nastavljeni na uskršnju nedjelju, iako nije bilo moguće nezavisno potvrditi tvrdnje sa ratišta.
Video koji je ukrajinska humanitarna organizacija poslala Radiju Slobodna Evropa, navodno prikazuje napad dronom na vozila koja su evakuisala civile u blizini Kostjantinivke u regiji Donbas.
Jevhen Tkačev iz organizacije Proliska i jedna žena civil su ranjeni.
Zelenski je objavio na društvenim mrežama 20. aprila da je "najviši nivo ruske borbene aktivnosti ovog Uskrsa u pravcu Pokrovska", koji se nalazi oko 50 kilometara jugozapadno od Kostjantinovke.
- Putinove riječi o "prekidu vatre" su takođe pokazale da su prazne u Kurskoj oblasti, pravcu Siverska i drugim pravcima u Donjeckoj oblasti - dodao je Zelenski.
Ukrajinski generalštab je izvijestio o granatiranju i napadima dronovima.
Ruske vlasti su rano 20. aprila prijavile najmanje tri eksplozije u ukrajinskoj regiji Donjeck koju je okupirala Rusija. Ministarstvo odbrane tvrdi da je Kijev tokom noći izveo 48 napada dronom na ciljeve u Rusiji i Ukrajini pod ruskom okupacijom.
Zelenski je rekao da ukrajinske snage djeluju "na potpuno simetričan način" prema Moskvi.
U međuvremenu, kao dalji znak pojačanih međunarodnih tenzija od kada je Rusija pokrenula svoju punu invaziju na Ukrajinu 2022. godine, britansko Ministarstvo odbrane je izvijestilo o nedavnom presretanju ruskih ratnih aviona iznad Baltičkog mora.
Navodi dva incidenta, 15. i 17. aprila, u kojima su britanski avioni bili poslani da presretnu ruske avione. Ministar oružanih snaga Luk Polard je rekao 20. aprila da "ruska agresija" raste i da britanski avioni rade sa švedskim zračnim snagama na odbrani NATO vazdušnog prostora.
<h2>Šta Ukrajinci misle o uskršnjem prekidu vatre?</h2>
U Kijevu vlada dubok skepticizam u pogledu Uskršnjeg primirja.
- Zaista se nadam tome, ali ne vjerujem u to. Oni (Rusi) kažu jedno, ali rade suprotno - rekao je Dmitro, 37-godišnji IT radnik.
- Niko ne vjeruje u to - kazala je Olha Malašuk (40), koja radi u prodaji.&nbsp;
- (Putin) vjerovatno želi naoružati vojsku ponovo, zato mu niko više ne vjeruje - dodaje ona.
Sumnje su se mogle čuti i među civilima u Moskvi, gdje je djelovanje Radija Slobodna Evropa faktički zabranjeno.
- To je besmisleno jer ne vjerujem Ukrajini. Ne bismo im trebali davati predaha. Ako ih već pritiskamo, trebamo završiti posao - rekao je Evgenij Pavlov (58) agenciji AFP.&nbsp;
- Moramo ovome stati u kraj – ili da, ili ne. Ili trajni mir ili nikakav mir - riječi su Marije Goranine (85).
Sličan stav iznijela je i portparolka EU za vanjske poslove Anita Hiper.
- Rusija može prekinuti ovaj rat u bilo kojem trenutku ako to zaista želi. Nastavljamo podržavati Ukrajinu u ostvarenju dugotrajnog, pravednog i sveobuhvatnog mira - rekla je nakon što je u subotu objavljeno primirje.
<h2>Trampova prijetnja da će se povući</h2>
Putinova najava primirja uslijedila je nakon signala od američkog predsjednika Donalda Trampa i drugih američkih zvaničnika koji su se žalili na spor napredak u pregovorima za rješavanje rata u Ukrajini, koji sada ulazi u četvrtu godinu.
Tramp je 18. aprila rekao da pregovori između Ukrajine i Rusije "dolaze do vrhunca" i insistirao da se nijedna strana ne "igra" s njim u njegovom nastojanju da okonča sukob.
Državni sekretar Marko Rubio, u međuvremenu, upozorio je da bi Sjedinjene Države mogle "odustati" od pokušaja da osiguraju mirovni sporazum ako ne bude napretka u narednim danima.
Putin je u prošlosti predlagao primirja za praznike. U januaru 2023. godine, Putin je naredio 36-satno primirje za pravoslavni Božić. U to vrijeme, Zelenski je odbacio ruski poziv kao pokušaj da se dobije vrijeme za pregrupisanje snaga.

Najavljeno uskršnje primirje izgleda da nije donijelo olakšanje u Ukrajini

Američki predsjednik Donald Tramp danas je na svojoj društvenoj mreži „Truth Social“ uputio neuobičajenu čestitku za Uskrs, koju je iskoristio da napadne „lude ljevičare“ i njegovog prethodnika Džoa Bajdena, koga je okrivio za ulazak brojnih kriminalaca u zemlju, a čestitao je i „svima koji su pokrali izbore 2020. godine“.
- Srećan Uskrs svima, uključujući i radikalne ljevičarske ludake koji se tako žestoko bore i spletkare da vrate u našu zemlju ubice, narko bosove, opasne zatvorenike, mentalne bolesnike, dobro poznate članove bande MS-13 i ljude koji tuku žene - naveo je Tramp.
Čestitao je Uskrs i "slabim i neefikasnim sudijama i policajcima" koji dopuštaju da se na njihovu naciju nastavi napad.
- Koji je toliko nasilan da ga nikada nećemo zaboraviti. Pospani Džo Bajden je namjerno dozvolio milionima kriminalaca da uđu u našu zemlju kroz politiku otvorenih granica, što će ući u istoriju kao najkatastrofalnija odluka ikada donijeta - ocijenio je Tramp.
Dodaje da je Bajden bio njihov "ubjedljivo najgori i najnesposobniji predsjednik".
- Čovjek koji apsolutno nije imao pojma šta radi, ali njemu, onome ko je upravljao i manipulisao potpisivanjem odluka (možda naš pravi predsjednik) i svim ljudima koji su varali na predsjedničkim izborima 2020. kako bi ovaj krajnje destruktivni moron bio izabran. S puno ljubavi, iskrenosti i privrženosti želim srećan Uskrs - napisao je Tramp.
Zanimljivo je da je Tramp tu poruku objavio samo nekoliko minuta nakon što je poslao poruku u potpuno drugačijem tonu, prenio je SiEnEn (CNN).
- Melanija i ja želimo svima srećan Uskrs. Bilo da idete u crkvu ili gledate službu od kuće, neka ovaj dan bude pun mira i radosti za sve koji slave vaskrsenje Isusa Hrista - naveo je Tramp.

Trampov Uskrs uz uvrede: Čestitka "ludim ljevičarima" i optužbe na račun Bajdena

Vrijeme praznika period je kada bi svi zajedno trebalo da se podsjetimo onih temeljnih vrijednosti koje su osnovna životna odrednica svakog pojedinca - ljubav, praštanje, pravednost i dobročinstvo - kazao je predsjednik Demokratske partije socijalista Crne Gore Danijel Živković.
Neka nas, kako dodaje, i ovaj dan podsjeti još jednom na važnost svakodnevne privrženosti tim vrijednostima uz posvećenost izgradnji građanskog društva ispunjenog pravdom i društvenom kohezijom.
- U to ime, svim građanima pravoslavne i katoličke vjeroispovijesti želim srećan Uskrs uz želju da ga provedu sa svojim najbližima u toplini porodičnog doma u miru i spokoju - poručio je Živković.

Živković čestitao Uskrs: Ljubav, praštanje, pravednost i dobročinstvo temeljne vrijednosti

Premijer Milojko Spajić i njegova supruga Milena čestitali su svim hrišćanima u Crnoj Gori vjerski praznik Vaskrs, kada su ljubav, povjerenje i praštanje pobijedili svo zlo, čak i ovozemaljski nestanak.
- Gajimo te vrijednosti u sebi, pa će se i u nama samima probudit živi bog, naš Isus Hrist - rekao je Spajić u zajedničkoj video poruci.
Milena Spajić kazala je da njihova porodica danas slavi prvi zajednički Vaskrs.
- Naše misli su i uz porodice koje usljed nemilih događaja ovaj praznik u našoj, i u zemljama okruženja proslavljaju bez svojih najmilijih. Molimo se za njih i za mir u njihovim srcima, kao i za sve bolesne i nemoćne ljude. Neka nas svakog dana i u svim izazovima vode čista ljubav, vjera u dobre ljude i bolje sjutra za naše potomstvo - kazala je ona.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1913638345097306508%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1913638345097306508%7Ctwgr%5E5b82fac24a700f3bad4ef643baa94d6ee4119c08%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić i njegova supruga čestitali svim hrišćanima Vaskrs: "Kada su ljubav, povjerenje i praštanje pobijedili svo zlo"

Predsjednik Rusije Vladimir Putin proglasio je uskršnje primirje, koje stupa na snagu danas u 18 sati, saopšteno je iz Kremlja.&nbsp;
Šef ruske države naredio je da se za vrijeme uskršnjeg primirja obustave sva borbena dejstva, javlja RIA, a prenosi Nova.rs.
Prekid vatre trajaće do ponoći, od nedjelje na ponedjeljak. Oružane snage Rusije treba, kako je naveo Putin, da budu spremne da odgovore na moguće prekršaje i provokacije od neprijatelja.
- Tok primirja pokazaće spremnost kijevskog režima na želju i sposobnost da se pitanje riješi mirnim putem - dodao je Putin.

Putin proglasio uskršnje primirje

Pravoslavci, katoloci i protestanti ove godine istog dana obilježavaju Vaskrs. Tim povodom, predsjednik Skupštine Andrija Mandića odlučio je da za isti praznik pošalje dvije odvojene čestitke, sa razlikom u terminologiji - pravoslavnim vjernicima poželio je srećan Vaskrs, a katoličkim Uskrs.
Tradicionalno, Mandić je jutros prvo uputio čestitku srpskom patrijarhu Porfiriju, mitropolitu crnogorsko-primorskom gospodinu Joanikiju, mitropolitu mileševskom Atanasiju, mitropolitu zahumsko-hercegovačkom i primorskom Dimitriju, episkopu budimljansko-nikšićkom Metodiju i svim pravoslavnim vjernicima uz želju da praznik provedu u zdravlju, duhovnoj radosti i Hristovom miru.
- Ovaj sveti dan, vječni simbol pobjede života nad smrću, svjetlosti nad tamom i nade nad očajanjem, snažno nas podsjeća na suštinu naše vjere — da stradanje nije kraj, već početak vječnog života, a žrtva put ka spasenju - istakao je u čestitki Mandić.
Dodao je da nas u vremenima kada bol i nemir postaju sve češća slika svijeta u kojem živimo, upravo Vaskrs poziva da ostanemo čvrsti u molitvi, u ljubavi prema bližnjem i u nadi koja ne posustaje.
- Jer samo kroz zajedništvo, praštanje i hrišćansko smirenje možemo sačuvati mir u dušama i među narodima. Neka Vaskrsli Hristos donese snagu svima koji stradaju, utjehu onima koji tuguju i nadu svima koji traže bolje sjutra, a vama želim da praznične dane provedete u zdravlju, duhovnoj radosti i Hristovom miru - zaključio je predsjednik Skupštine.
Nekoliko sati kasnije, Mandić je čestitaoUskrs nadbiskupu barskom monsinjoru Roku Đonlešaju, biskupu kotorskom monsinjoru (fra) Mladenu Vukšiću i vjernicima Rimokatoličke crkve uz želju da ga provedu u miru, zdravlju i radosti, okruženi porodicom i najbližima.
- Poruka Hristovog vaskrsenja vječna je nada čovječanstvu – da ljubav pobjeđuje mržnju, život smrt, a praštanje donosi iscjeljenje. Upravo ta svjetlost vjere, koja nas povezuje i ohrabruje, neka nam bude vodilja u izgradnji društva zasnovanog na povjerenju, poštovanju i solidarnost - naveo je u čestitki predsjednik Skupštine.
On je dodao da je Crnoj Gori potrebno još više saglasja, više pažnje jednih prema drugima i više napora u pravcu opšteg dobra, te iskazao uvjerenje da u tim nastojanjima svi možemo dati svoj doprinos, nadahnuti hrišćanskim vrlinama milosrđa, smirenja i nesebičnosti.
- Uz iskrenu nadu da ćemo u duhu Hristovog učenja graditi stabilnu, pravednu i snažno povezanu zajednicu, svim vjernicima koji praznuju Uskrs upućujem izraze dubokog poštovanja i najbolje želje - poručio je Mandić.
Pogrešna je podjela po kojoj katolici slave Uskrs, a pravoslavci Vaskrs. Obije crkve slave isto – Hristovo vaskrsenje, samo koriste različitu terminologiju u zavisnosti od jezika i tradicije.

Mandić prvo čestitao Vaskrs, pa Uskrs

Hrišćani pravoslavne i katoličke vjeroispovijesti danas obilježavaju Veliki petak, dan raspeća Isusa Hrista.
Na Veliki petak vjernici se prisjećaju Isusove žrtve i stradanja za spasenje svijeta.
Veliki petak se obilježava farbanjem jaja koja su simbol života, odnosno novog rođenja i Isusovog vaskrsnuća.
Jaja se najčešće farbaju u crvenu boju koja, prema običajima, simbolizuje Isusovu krv.
Pravoslavni i katolički vjernici u nedjelju proslavljaju Vaskrs, odnosno Uskrs, jedan od najvećih hrišćanskih praznika, kojim se obilježava dan Isusovog vaskrsenja.

Danas je Veliki petak

U Domu zdravlja (DZ) Glavnog grada, za vrijeme predstojećeg vjerskog praznika Vaskrsa, građanima će se pružati zdravstvena zaštita u objektima Blok V, Tuzi i Zeta, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.
Iz DZ Glavnog grada rekli su da će se rad izabranih doktora za odrasle i djecu u danima vjerskog praznika obavljati isključivo na punktu Blok V, u dvije smjene od sedam do 14 i od 14 do 21 sat, za teritoriju Podgorice.
- Dok će u zdravstvenom objektu (ZO) Tuzi izabrani doktor za odrasle raditi od sedam do 15 sati, a u opštini Zeta ZO Golubovci takođe od sedam do 15 sati - navodi se u saopštenju.
Iz DZ Glavnog grada su kazali da će Centar za laboratorijsku dijagnostiku u ZO Blok V raditi od sedam do 21 sat.
Oni su rekli da će jedinica za patronažu raditi po ustaljenom rasporedu, tako da će se i tokom praznika nalozi primati u ZO Blok V, u periodu od sedam do 19 sati, dok će se terapija, po nalogu Izabranog doktora, u stanu pacijenata davati svakog dana, od sedam do 19 sati.
- Povodom praznika Vaskrsa Dom zdravlja Glavnog grada želi svim vjernicima srećan i blagosloven praznik. U duhu praznika, brinimo jedni o drugima i čuvajmo zdravlje - navodi se u saopštenju.

Tokom praznika dežurna tri doma zdravlja

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Rabrenović: Partijsko zapošljavanje kao ekonomska bomba – balon javnog sektora prijeti da eksplodira

Joanikije Mićović, mitropolit Crkve Srbije, okarakterisao je značaj Mojkovačke bitke kao „veliku i slavnu epopeju našeg roda, koja je ponos ne samo grada Mojkovca i Crne Gore, nego i vaskolikog srpstva“. Toj zloupotrebi Mojkovačke bitke i njenom lažnom predstavljanju pridružio se Andrija Mandić, četnički vojvoda od Krnje Jele, riječima: „Odgojeni, školovani i živjeli uz kosovski zavjet, naši preci su u tu posljednju borbu išli kao i njihovi preci pet vjekova ranije. Znali su da se životi mogu izgubiti, ali čast, obraz i duša ne smiju. Upravo zato je Mojkovačka bitka upisana zlatnim slovima u istoriju – kao završno poglavlje jedne epske epohe stare Crne Gore, ali i kao zavjet budućim generacijama da sloboda nikada nije dar, već odgovornost“. Prije će biti kao zavjet da Crnogorci više nikada ne žrtvuju svoje živote za tuđe interese, za interese onih koji im rade o glavi. Mojkovačka bitka jeste herojska pobjeda crnogorske vojske protiv tri i po puta moćnije austrougarske vojske, mnogo bolje opremljene i sa mnogo moćnijom artiljerijom, ali je pozadina Mojkovačke bitke sve samo ne obmana oko nekakvog „vaskolikog srpstva“ i „kosovskog zavjeta“. Radi se o vrlo perfidnom pokušaju da se crnogorska vojska desetkuje, kako bi se ostvarili politički ciljevi Srbije i Crna Gora primorala na kapitulaciju. Ili, kako je to u dnevniku zapisao austrougarski general Stjepan Sarkotić, zapovjednik austro-ugarskih snaga na jugoistočnom frontu, nasljednik Oskara Poćoreka, da su predsjednik srpske vlade Nikola Pašić, visoki oficiri Božo Janković i Petar Pešić „planski radili na kapitulaciji Crne Gore“. „Pešić je izdao bratsku i savezničku zemlju, bratsku i savezničku vojsku koja ga je prihvatila sa povjerenjem“, zapisao je general Sarkotić. Inače, pod njegovom komandom je u Lovćenskoj operaciji poražena i okupirana Kraljevina Crna Gora, tako da ne treba sumnjati u njegovu iskrenost. PLAN ZA „OČAJAN POLOŽAJ“ Za one koji ne znaju, srpski general Božo Janković i pukovnik Petar Pešić, koji ga je zamjenio, bili su na položaju načelnika Generalštaba crnogorske komande, po planu „zajedničke odbrane“ srpskog vojvode Radomira Putnika, uslovljenog od strane Rusije prijetnjom da Crna Gora neće dobiti pomoć u oružju ako ne pristane na taj plan. Po tom planu 2/3 crnogorske vojske je stacionirano u području Pljevalja, a ostatak ka hercegovačkoj granici i u odbranu Lovćena, prema Kotoru. Kada je, na početku rata, crnogorska vlada tražila pomoć francuske i engleske flote za oslobođenje Crnogorskog primorja, srpski državnici i diplomate su intervenisali kod saveznika da se obustavi ta pomoć. Premijer Srbije Pašić je insistirao: ako se „osvoji Kotor onda bi trebalo da ga okupira francuska vojska, a ne crnogorska“. Srpska Vrhovna komanda traži da crnogorske trupe budu prebačene na front prema Sarajevu. Viši francuski pomorski oficir Tomazi je kasnije rekao da bi balkansko ratište izgledalo sasvim drukčije, kao i djelovanje savezničke flote u Sredozemnom moru, da je Kotorski zaliv bio pod kontrolom Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5" data-rendition-name="original" width="504" height="280" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Proglas Božo Janković(Photo: SJ)</figcaption></figure>  Srpska vlada je zbog zauzimanja Skadra od strane crnogorske vojske 27. juna 1915. godine, protivno njenoj volji, kako bi što više otežala položaj crnogorske vlade u zemlji i kod saveznika, naredila generalu Jankoviću da podnese ostavku na položaj načelnika Crnogorske vrhovne komande. General Janković podnosi ostavku na dužnost načelnika štaba Vrhovne komande 26. juna 1914. godine, a na njegovo mjesto dolazi pukovnik Petar Pešić. Izvještavajući srpsku Vrhovnu komandu o reakciji diplomatskog kora na Cetinju povodom toga što je Crna Gora zauzela Skadar, pukovnik Pešić predlaže: „...Prema ovome, najbolji je trenutak (sada) da Srbija prekine veze sa Crnom Gorom! ... Međutim, ako naši interesi zahtevaju da se Crna Gora dovede u očajan položaj, bolje je koristiti drugu priliku a ne Skadar. Naprimer kad se kralj počne mešati u vojsci. Str.Pov O.Br. 16541 19.7.1915. Načelnik štaba, pukovnik Pešić“. Crna Gora jeste dovedena u „očajan položaj“ daljim djelovanjem Petra Pešića. Mojkovačka bitka je samo jedan u nizu poteza kojima je Pešić htio dovesti Crnu Goru do sloma. Deceniju nakon kapitulacije Crne Gore u svojim tekstovima u „Ratniku“, vojnom časopisu, u broju za novembar 1924, januar - februar 1925. godine („Crna Gora u Svetskom Ratu“), pukovnik Pešić je pravdao svoju naredbu da se „položaji na Tari imaju braniti najodsudnije i do poslednjeg čoveka“ time da je žrtvovao 4.000 crnogorskih života da od zarobljavanja spasi 80.000 vojnika koji su se povlačili kroz Albaniju. Međutim, to je oridinarna laž. UNIŠTAVANJE CRNOGORSKE VOJSKE Prema podacima srpske vojske već 4. januara 1916. godine, operacija povlačenja srpske vojske je završena i oko 80.000 srpskih vojnika se nalazi na prostoru Skadra, Drača i Tirane. Mojkovačka bitka se odigrala 6. i 7. januara 1916. godine, dakle kada se srpska vojska potpuno evakuisala! Petar Plamenac vidi u tome jasan cilj i piše u „Novoj Evropi“ iz 1926-te: „...Pašić je vidio u Skadru srbijansku vojsku svedenu na 80.000 ljudi, od kojih je onda još 20.000 pomrlo od fizičke iznemoglosti i u more bačeno. 10. decembra, na Cetinju, on je saznao od g. Pešića, svoga oruđa, da Crna Gora ima nedirnutih 53.000 vojnika, najboljih po hrabrosti u Evropi, koji bi, najedeni, obučeni i naoružani, vrijedili više od pruske garde. Pešić je tada ośetio da je ravnoteža poremećena; ali ovoga puta u korist Crne Gore, i uvidio je, da od ujedinjenja uz nestanak Crne Gore ne može biti ni govora“ ... Zato je bilo važno uništiti crnogorsku vojsku, što je i bila njegova misija, jer je teško povjerovati da je on to radio na svoju ruku.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d" data-rendition-name="original" width="2480" height="3508" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Raspuštanje Crnogorske vojske(Photo: SJ)</figcaption></figure>  To je najbolje objasnio sam pukovnik Pešić, u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925, tada sa činom generala, obraćajući se svojim kritičarima, srpskim generalima, koji su ga optuživali da je svojim činjenjem uništio crnogorsku vojsku: „ .. jesu li ma kad razmišljali o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Intervju generala Janka Vukotića „Jutarnjem listu“(Photo: SJ)</figcaption></figure>  Skadar, 1916. godina - izvod iz telegrama Nikole Pašića regentu Aleksandru Karađorđeviću o stanju i vojno-političkoj situaciji: „Srbija trenutno gubi rat protiv Austrije, ali za sva vremena dobija rat protiv Crne Gore“! Mojkovička bitka uopšte nije pominjana nakon Prvog svjetskog rata. Istoričar i rektor Beogradskog univerziteta dr Vladimir Ćorović je o učešću Crne Gore u Prvom svjetskom ratu napisao: „Crna Gora se za vreme ovoga sloma Srbije držala veoma bedno. Njena vojska se uopšte, za čitavo vreme ovoga rata, nije istakla nijednom sjajnom pobedom … Jedna ružna ljaga u njenoj novijoj istoriji biće žensko upuštanje Lovćena, koji je mada sa onako vladajućim položajem, zauzet od Austrijanaca, sa manje žrtava nego ma koje mačvansko selo“… Mojkovačka bitka je bila na neki način prokazana i prećutana u državi za koju je žrtvovana crnogorska vojska – Kraljevini SHS, kasnije Kraljevini Jugoslaviji, sve do 1940. godine kada je obilježena u organizaciji Sokolskog saveza. Bivši crnogorski ministar spoljnih poslova, dr Pero Šoć piše u listu Vreme, od 1. septembra 1940. godine: „Tek tada Crna Gora je tad ubrala nove lovorike. Bitka na Mojkovcu sastavni je dio lanca slave koji se vjekovima kovao u Crnoj Gori. Ona je blistavi primjer najvećeg herojstva i samopožrtvovanja. Tom bitkom ispisane su zlatne i nenadmašive stranice u istoriji ratovanja, nacije i svijeta“… PEŠIĆ PREVARIO VUKOTIĆA General Janko Vukotić dao je intervju „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila: „Od 22. augusta 1914. pa sve do 17. januara 1916. godine bio sam isključivo komandant sandžačke crnogorske vojske. Načelnici štaba vrhovne komande ... bili su: srpski general Boža Janković od 22. augusta 1914, pa do zauzeća Skadra 1915. godine, a tad ga je zamijenio njegov dotadašnji pomoćnik srpski generalštabni pukovnik Petar Pešić, koji je ostao načelnikom štaba sve do 17. januara 1916. ... Pukovnik Pešić napustio je Crnu Goru 17. ili 18. januara 1916, i na odlasku mi saopštio, da ga, po kraljevoj naredbi, imam zamjeniti u dužnosti ... Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba, a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbrambene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. I zaista, naređenja su izdata „čitavoj vojsci“, kako kaže Vukotić. Postoje brojni primjerci u arhivama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Obraćanje Petra Pešića u beogradskoj Pravdi(Photo: SJ)</figcaption></figure>  Ako ne vjerujete meni da je Mojkovačka bitka samo dio sramne uloge pukovnika Petra Pešića kao načelnika Generalštaba crnogorske vojske, hoćete li vjerovati generalu Janku Vukotiću da ga je Petar Pešić izigrao, prevarivši ga da će obezbjediti povlačenje crnogorske vojske držanjem dolinom Bojane? Nemate što slaviti, gospodo! Pogotovu ne mahati srpstvom i kosovskim bojem, jer se radi o klasičnoj namjeri da se uništi Crna Gora kao država, zacrtano Niškom deklaracijom 1914. i Krfskom deklaracijom avgusta 1917. godine, što je konačno i ostvareno krajem 1918. nelegalnom i revolucionarnom Podgoričkom skupštinom, dijelom beogradskih slugu u Crnoj Gori, pod rukovodećom palicom beogradskih agenata i neviđenim nasiljem i mržnjom prema Crnogorcima. A sluga nikad nije falilo u Crnoj Gori potonjih dva stoljeća. I što je najgore, ponose se time.

Dosta je laži Crkve Srbije i Andrije Mandića

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Tag: uskrs