Aktivista Mladen Cvijetić izjavio je posijle izricanja presude da su on i Srđan Đurić, aktivisti PSG, oslobođeni, a da je Brajan Brković &nbsp;jedan od osnivača Građanskog pokreta „Bravo“, osuđen uslovno na četiri mjeseca zatvora, dosudio je danas Osnovni sud u Novom Sadu, prenosi <a href="https://www.danas.rs/vesti/drustvo/cvijetic-i-djuric-oslobodjeni-optuzbi-brkovic-osudjen-uslovno/">Danas.</a>&nbsp;
– Dobra vijest je da smo Srđan i ja oslobođeni, loša je da je Brajan Brković osuđen uslovno na četiri mjeseca. Što se tiče Brajana Brkovića, ja lično, a mislim i svi građani Srbije, smatram da tu nije bilo pravde, da Brajan Brković nije zaslužio da bude krivično osuđen, kao što nijesmo ni mi. Nadamo se da će se i Brajan i njegov branilac, kroz žalbu, izboriti za njegovo osnovno građansko pravo. Da podsjetimo sve građane zbog čega smo mi tri i po godine u ovom slučaju. Mi smo branili Novi Sad od ‘Novog Sada na vodi’ i od urbanističke mafije. Mogu da nas osuđuju, da nas zatvaraju, ali nikada neće ugasiti našu borbu, nastavljamo dalje, odbranićemo Novi Sad od mafije – rekao je Cvijetić.
Podsjetimo, aktivistima je izrečena presuda po optužnici za nasilničko ponašanje na sjednici Komisije za planove, početkom marta 2022. godine.
Nekolicina aktivista tada je na sjednici Komisije za planove raširila transparent "GUP je GLUP", a bačena je i dimna bomba.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Brajan Brković osuđen uslovno na četiri mjeseca zatvora, Cvijetić i Đurić oslobođeni

Zaposlena u fondu rada Silvija Babović uslovno je kažnjena zbog pretnji pištoljem direktorici te ustanove Ani Mrdović.
Sudija Rade Zarubica je Babović izrekao uslovnu kaznu od 60 dana zatvora, koja se kazna neće izvršiti ukoliko okrivljena u roku od godinu dana ne učini novi prekršaj.
Podgorička policija uhapsila je sinoć Babović, nakon što je Mrdović prijavila da joj je prijetila uz upotrebu pištolja, navodno govoreći da je ubiti nju, njenog sina i ostale zaposlene u zgradi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fzaposlena-u-fondu-rada-uhapsena-zbog-prijetnji-direktorici&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Policija je pretresla kuću, vozilo i kancelariju koje koristi Babović, ali, kako je saopšteno, pištolj nije pronađen.
- Ona je u prijavi navela da joj je dok se nalazila na radnom mjestu, u njenoj kancelariji, S.B. (52) takođe zaposlena u Fondu, držeći pištolj u ruci, uputila riječi prijetnje po njen, život njenog djeteta i ostalih zaposlenih u zgradi. Preduzimajući mjere i radnje shodno Zakonu, u koordinaciji sa dežurnim tužiocem, izvršen je pretres kuće, kao i pregled vozila i kancelarije koju koristi S.B. i tom prilikom nijesu pronađeni nedozvoljeni predmeti - saopšteno je sinoć iz Uprave policije.
Nakon sprovedene kriminalističke obrade i prikupljenih obavještenja, o događaju je obaviješten dežurni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji se izjasnio da se u opisanim radnjama ne stiču elementi bića krivičnog djela.
Mrdović je u razgovoru za portal Standard istakla da je Babović danas došla na posao, te da su joj dostavili pisane odluke o suspenziji i pokretanju disciplinskog postupka. 
Mrdović je rekla da se u tom momentu nije osjećala sigurno, te je sa kolegama zajedno napustila zgradu, jer osjećaju veliki strah, dok Babović boravi u blizini.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmrdovic-babovic-dosla-na-posao-zaposleni-i-ja-osjecamo-strah-napustili-smo-zgradu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marija Žižić

Babović kažnjena uslovno na 60 dana zatvora zbog prijetnji

Građanin Dejan Ban, koji je u julu 2019. ispred zgrade Aerodroma Tivat fizički napao i nanio tjelesne povrede policijskom službeniku koji ga je opomenuo da je nepropisno parkirao vozilo, dobio je uslovnu kaznu od 30 dana zatvora, što je presuda koja nipodaštava značaj policije u društvu i pokazuje da ni građani nisu zaštićeni - kazali su iz Nezavisnog sindikata policije.
Kako su precizirali u saopštenju, presuda sutkinje Osnovnog suda u Kotoru Danijele Samardžić "pokazuje svu apsurdnost tvrdnje da je policajac zaštićen i da kao takav može da pruži zaštitu svakom građaninu".
- Sutkinja Samardžić očigledno olako pod noge baca policijski uniformu, nipodaštava značaj policije u društvu i pokazuje da ni građani nisu zaštićeni - dodaju iz Nezavisnog sindikata policije.&nbsp;
Ako svi tvrde da je policajac država ona, kako su naveli, Samardžić "pod noge baca i samu državu pri tom nam svima pokazujući da smo mali i nebitni".
Presudom je utvrđeno da je, kako su rekli, Ban, u julu 2019. ispred zgrade Aerodroma Tivat fizički napao i nanio tjelesne povrede policijskom službeniku koji ga je opomenuo da je nepropisno parkirao vozilo.&nbsp;
- Nakon dugogodišnjeg suđenja koje je počelo 2021, slučaj je doživio svoj konačan epilog uslovnom osudom Bana na 30 dana zatvora ako u roku od jedne godine počini novo krivično djelo. U prevodu, ako se uzdrži i godinu ne napadne i povrijedi drugog policajca onda nikome ništa. Kazne nema - ističu iz Nezavisnog sindikata policije.
Smatraju da nevjerovatno zvuči da je za krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a da je počinilac u ovom slučaju dobio uslovnu kaznu od 30 dana zatvora.&nbsp;
- Činjenica je da zakon dozvoljava smanjenje kazne, ali je nedopustivo i logično neobjašnjivo da se ide na maksimalno dozboljeno smanjenje kazne iako je sud utvrdio da je okrivljeni djelimično priznao djelo, da se više puta oglušio o naređenje policijskog službenika, kao i da je djelo počinio sa direktnim umišljajem u uračunljivom stanju, svjestan svog djela i njegove zabranjenosti - ističu iz Nezavisnog sindikata policije.
Pitaju "treba li još nešto da bi se odredila veća kazna od simbolične".
- Poražavajuće zvuči tvrdnja iz presude da sud, uprkos svemu, nije našao otežavajuće okolnosti za učinioca, a da su olakšavajuće okolnosti dovele do enormnog smanjenja predviđene kazne. Još jedan šamar svakom crnogorskom građaninu koji treba da vjeruje u sud i sudstvo - ocijenili su iz Nezavisnog sindikata policije.
U Crnoj Gori se, kako dodaju, mnoge stvari brže ili sporije mijenjaju, ali "jedna stoji kao neoborivi aksiom i uporno odolijeva svim upozorenjima, apelima, molbama".&nbsp;
- Uprkos društvenoj opasnosti koja se izaziva oni koji u našoj državi treba da donesu pravdu nepokolebljivo istrajavaju na teško, a možda i vrlo lako, objašnjivim presudama. Sudska vlast, odnosno, korektnosti radi, jedan njen dio je još jednom iskoristio priliku da policijskim službenicima pokaže da su samo prašina u svemiru. Potpuno nebitni, suvišni i nezaštićeni. Cinici bi rekli da nam sud pokazuje i to da smo smetnja u ovom društvu - dodaju u saopštenju.
Pojedine sudije, kako su naveli, "očigledno polaze od premise da je sasvim normalno fizički napasti policajca na dužnosti, nanijeti mu tjelesne povrede i na kraju svega proći kažnjen uslovnom osudom".&nbsp;
- Ili, da budemo potpuno otvoreni, proći nekažnjeno - ističu iz Nezavisnog sindikata policije.
Još jednom upozoravaju na pogubnost ovakvih sudskih odluka.
- Napadi na policajce su ozbiljna krivična djela koja predstavljaju napad na državu, institucije i zakon. Oni ne samo da ugrožavaju živote policajaca već u društvu izazivaju nesigurnost građana i strah od nezaštićenosti. Preblage i loše presude, kao što je ova, koje su mnogo ispod zakonskog minimuma stvaraju osjećaj nepravde za policajca koji je bio žrtva napada ali i za njegove kolege - kazali su u saopštenju.&nbsp;
Njihov trud da štite ovo društvo, kako su rekli, ostaje neprepoznat, a sa ovakvim presudama čak i kažnjen što djeluje izuzetno demotivišuće da nastave da rade svoj posao efikasno, hrabro i posvećeno.&nbsp;
- Ovakve situacije nose i veliku društvenu opasnost jer će mnogi prestupnici sebi dati slobodu i pravo da napadnu drugu osobu sasvim opravdano očekujući da će proći nekažnjeno - smatraju u Nezavisnom sindikatu policije.
Neophodno je, kako ističu, stvoriti sistem koji će osigurati da se svi, uključujući i policijske službenike, osjećaju zaštićeno, sigurno i bezbjedno.
- To prije svega zavisi od donošenja pravednih presuda koje će djelovati preventivno na buduće prestupnike i napadače. Vrlo je važno, i nastavićemo da insistiramo na tome, da pravosudni sistem mora da pokaže odlučnost i čvrstu ruku kako bi se očuvali red i sigurnost u društvu kao dio obaveze zaštite svih građana - poručili su iz Nezavisnog sindikata policije.

Nezavisni sindikat policije: Ban za napad na službeno lice dobio uslovnu kaznu 30 dana zatvora, to nipodaštava značaj policije

Iz Osnovnog suda u Herceg Novom saopšteno je da je postala pravosnažna presuda kojom je bivši vršilac dužnosti direktora Doma zdravlja Herceg Novi Aleksa Đekić uslovno osuđen na tri mjeseca zatvora zbog krivičnog djela povreda prava na podnošenje pravnog sredstva.
- Presudom Osnovnog suda u Herceg Novom K.br.84/23 od 03.07.2024. godine koja je, nakon izjavljenih žalbi okrivljenog i njegovog branioca, potvrđena presudom Višeg suda u Podgorici, A.Đ. kao službeno lice – tadašnji vršilac dužnosti direktora zdravstvene ustanove »Dom zdravlja Herceg Novi« u vršenju službe, oglašen je krivim zbog krivičnog djela povreda prava na podnošenje pravnog sredstva iz čl.177 st.2 u vezi st.1 Krivičnog zakonika Crne Gore, te mu je zbog navedenog krivičnog djela izrečena uslovna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i istovremeno određeno da se ova kazna neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku od jedne godine po pravosnažnosti presude ne izvrši novo krivično djelo - ističe se u presudi.
Utvrđeno je da je Đekić 2. marta 2023. godine spriječio T.Đ, zaposlenu u Domu zdravlja u Herceg Novom, da podnese prigovor.
- Na način što je, nakon što je izvršio uvid u podnesak oštećene, naredio sekretarici N.L. da ne zavede podnesak oštećene označen kao „prigovor JZU Dom zdravlja Herceg Novi, n/r v.d. direktora A.Đ. od 02.03.2023.g.“, zbog čega je sekretarica obavijestila oštećenu T.Đ. da podnesak nije zaveden jer joj je tako naredio direktor, te ga vratila oštećenoj bez prijemnog pečata i djelovodnog broja. Radnja izvršenja ovog krivičnog djela se sastoji u sprječavanju drugog da koristi zagarantovano pravo na podnošenje molbe, prijave, tužbe, žalbe, prigovora, drugog pravnog sredstva kao i drugog podneska, u konkretnom slučaju od strane službenog lica u vršenju službe. Sprječavanje se može ostvariti na različite načine, a u konkretnom slučaju okrivljeni je radnju krivičnog djela izvršio na način što je kao službeno lice - tadašnji vršilac dužnosti direktora Zdravstvene ustanove Dom zdravlja Herceg Novi, naredio L.N., koja je sekretarica Doma zdravlja zadužena za prijem pošte, da predmetni prigovor oštećene T.Đ., ne zavede u prijemnu knjigu - piše u presudi.
Iz obrazloženja presude proizilazi da je T.Đ. zaista i bila onemogućena da iskoristi pravo na podnošenje pravnog sredstva.
- Što je sud nesumnjivo utvrdio iz iskaza svjedoka T.Đ. i svjedoka L.N. koje saglasno potvrđuju da svjedok L.N. nije zavela predmetni prigovor oštećene jer joj je tako naredio direktor A.Đ., te je sekretarica nakon nekoliko dana oštećenoj vratila predmetni prigovor na ruke, bez prijemnog pečata, a uvidom u navedeni prigovor T.Đ. sud je nesumnjivo utvrdio da se na istom ne nalazi prijemni pečat Zdravstvene ustanove Dom zdravlja Herceg Novi niti djelovodni broj - dodaje se u presudi.
Iz obrazloženja presude proizilazi da predmetni prigovor oštećene, u kome je u bitnom navela da je u odluci o disciplinskom kažnjavanju njene koleginice - medicinske sestre, izrečena neistina - nesumnjivo predstavlja podnesak čije se sprječavanje podnošenja štiti predmetnim krivičnim djelom.
- Imajući u vidu da su granice krivičnopravne zaštite u čl. 177 st.2 u vezi st.1 KZ CG postavljene široko, jer obuhvataju i sprječavanje drugog da koristi pravo na podnošenje bilo kakvog podneska, pa i onog koji nema karakter pravnog sredstva u smislu pobijanja određene odluke dodaje se u presudi.

Pravosnažna presuda: Aleksa Đekić uslovno osuđen na tri mjeseca zatvora

Od ukupnog medicinskog otpada, 15 do 20 odsto ima štetne efekte po zdravlje. U tu grupu spadaju korištene igle i špricevi, ali i infektivni otpad, zbog čega je izuzetno važno da se on adekvatno odlaže i da se njime pravilno upravlja - kazala je Sanja Šišović iz NVO CAZAS u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Državna revizorska institucija (DRI) upozorila je da Crna Gora nema adekvatan plan za upravljanje medicinskim otpadom unutar zdravstvenih ustanova, navela je Šišović, ističući da jedan od nalaza ukazuje na izostanak strateških politika i internih protokola koji bi na odgovarajući način definisali upravljanje ovom vrstom otpada.
- To je nešto na šta i mi godinama ukazujemo, jer postoje brojne nedefinisane oblasti u ovom dijelu, što dalje dovodi do toga da određeni dio medicinskog otpada na kraju završi u prirodi ili bude odložen na neadekvatan način, a to ugrožava zdravlje građana. Važno je naglasiti da sav otpad koji nastaje u zdravstvenim ustanovama ne spada u kategoriju otpada štetnog po zdravlje, ali u okviru medicinskog otpada postoji dio - od 15 do 20 odsto - koji ima potencijalno štetne efekte. Tu dominantno spadaju korištene igle i špricevi, kao i potencijalno infektivni, odnosno zarazni otpad, zbog čega je izuzetno važno da se on adekvatno odlaže i da se njime pravilno upravlja - rekla je Šišović.
Ona je kazala da odgovornost ne leži na pojedinačnim zdravstvenim ustanovama, već na čelnoj instituciji koja upravlja sistemom zdravstva, te da je to pitanje za sve segmente tog sistema.
- Medicinski otpad je prije svega pitanje zdravstvene zaštite, potom i upravljanja otpadom uopšte. To je pitanje bezbjednosti i sigurnosti zajednice, ali i ekološke odgovornosti prema njenoj zaštiti. Kada imate tako kompleksno pitanje, veoma je važno uključiti više aktera i ne upirati prstom samo u jednu adresu - zaključila je Šišović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na YouTube kanalu Televizije E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dyvtdf7LdLXc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šišović: Medicinski otpad na kraju završi u prirodi i ugrožava zdravlje građana

Members of the Parliament of Montenegro have adopted today’s agenda, which included a second vote on the candidacy of Predrag Krstonijević for judge of the Constitutional Court. However, Speaker of Parliament Andrija Mandić said that the vote on this proposal would be held at a later date.
- You will be informed in a timely manner about the continuation of the session. I am calling a short recess, after which we will continue with the session of the first extraordinary sitting in 2026 - Mandić stated.
The election of Krstonijević was included on the agenda of the Third Extraordinary Sitting at the request of the President of Montenegro Jakov Milatović.
Milatović submitted the proposal to appoint Krstonijević as a judge of the Constitutional Court to Parliament on December 3. In the first round of voting, held on December 31, Krstonijević failed to secure the required support of MPs. At that time, he was supported by 25 out of the 45 MPs who voted, while 20 abstained.
In the second round, the election of a Constitutional Court judge requires a three-fifths majority, that is, at least 49 votes.
The Constitutional Court currently has six judges out of the seven prescribed by law.

MPs adopt agenda, decision on Krstonijević postponed

Bivši načelnik Odsjeka za borbu protiv organizovanig kriminalan Milorad Žižić u Višem sudu je ispričao i da su krajem novembra 2020. imali sastanak sa kolegama iz Srbije na kojem su razmjenjivali informacije o nestanku Damira Hodžića, Adisa Spahića i Lazara Vukićevića iz Srbije, ali i za druge slučajeve.
- Taj sastanak je organizovao pomoćnik direktora Zoran Lazović - kazao je Žižić.
On je ispričao da su im predočili informacije o dva kriptovana telefona koja su "došla" iz Srbije. Na tom sastanku su razmjenjivali informacije i za druga krivična djela.
Nakon nekog perioda kolega iz Srbije Nevenko Marić ga je je obavijestio da nijesu uspjele da identifikuju korisnike dva kriptovana telefona do čijih baznih podataka je došla crnogorska policija.
- Saopšteno mi je da je utvrđeno da je jedan telefon ugašen odmah nakon prelaska u Srbiju, u pograničnom predjelu a drugi kod stadiona Partizana - kazao je Žižić.
On je objasnio da je nestanak Lazara Vukićevića bio u uzročno-posljedičnoj vezi sa nestankom &nbsp;Damira Hodžića i Adisa Spahića.

Zoran Lazović organizovao sastanak sa kolegama iz Srbije na kojem su razmjenjivali informacije o nestancima Hodžića, Spahića i Vukićevića

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević predložio je da se formira novo "ministarstvo institucionalnog sklada" za komunikaciju između policije i sudstva, a objektivno misli da ovo nije dovoljno.
- Predlažem predsjedniku Vlade (Milojku Spajiću) da, u okviru rekonstrukcije i izbora novog ministra sporta i mladih, osnuje novo ministarstvo zaduženo za koordinaciju komunikacije izmedu Uprave policije i sudske grane vlasti - naveo je Zirojević.
Predlaže da se ovaj resor nazove "ministarstvo institucionalnog sklada".
- Iako mi ne pripada da delegiram kandidata, dozvoliću sebi sugestiju ko ne bi trebao da bude. Ne dajte ga Demokratama, jer su oni u svim institucijama glavni zaduženi za nesklad - poručio je Zirojević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzirojevicnikola%2Fstatus%2F2021194755699294233%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević o sastanku kod Spajića: Formirati "ministarstvo institucionalnog sklada" za komunikaciju između policije i sudstva

Kolumne

Život u zanimljivim vremenima

Hronika

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"

Tag: uslovna-kazna