Kada god da se desi sastanak očekujem da će doći do političkog dogovora između premijera, kao najodgovornijeg u dijelu koji se tiče vladajuće koalicije, i predstavnika parlamentarne opozicije u uslovima prevazilaženje duboke ustavne i političke krize u kojoj se nalazimo već neko vrijeme - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, potpredsjednik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković.
Sastanak premijera Milojka Spajića, predstavnika opozicije i šefa delegacije Evropske unije Johana Satlera je, kako je rekao, pomjeren za nekoliko dana, a očekuje kada se desi da to bude trenutak političkog dogovora.
- Taj dogovor bi, otprilike, mogao da izgleda tako da se prihvati ideja obraćanja Venecijanskoj komisiji, da se apriori prihvati mišljenje Venecijanske komisije, kakvo god ono bilo vezano za odluku Ustavnog odbora, za koju mi smatramo da je neustavna, i da se istovremeno postigne dogovor u vezi sa potrebom fokusiranja kompletne političke pažnje i energije u narednom periodu na ono što je apsolutni politički prioritet za Crnu Goru, a to je pitanje evropskih integracija. Da se ne bavimo pitanjima koja mogu izazvati novu krizu u Crnoj Gori, pitanjima koja su veoma osjetljiva, povotovu ako ih tretirate na način na koji to čini predsjednik Skupštine i njegovi politički saborci, nego da se to ostavi po strani, i da se u dogledno vrijeme svi skupa posvetimo potrebi da Crna Gora završi proces pregovora sa Evropskom unijom i da do kraja ove decenije postane 28.članica Evropske unije - rekao je Vuković.
U slučaju da se takav dogovor ne svidi predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i da krene da se politički inati sa premijerom, politički logično bi bilo da premijer onda povuče aktivan potez i kaže da mu takav politički saveznik nije potreban.
- Da li bih se iznenadio da Mandić, Knežević i ostali pokušaju da opstruiraju taj plan, ne. Zašto? Zbog onoga čemu se stalno vraćam, i možda sam malo i dosadio s tom pričom, političkog zadatka koji su dobili iz Beograda, a koji podrazumijeva da Crna Gora ni po koju cijenu ne smije postati prva naredna članica Evropske unije, odnosno ne smije ući u Evropsku uniju prije Srbije - istakao je Vuković.
Definisan je okvir za politički dogovor koji je dugoročno, smatra on, vrlo koristan za Crnu Goru i koji u političkom smislu nudi častan izlaz iz situacije.
- I jedni i drugi bi se u nekoliko pomjerili od onih pozicija koje su zauzeli u decembru prošle godine sa ciljem postizanja političkog dogovora, odnosno neke vrste kompromisa. Kakve bi bile reakcije u okviru vladajuće koalicije nijesam siguran, ali imam razloga da vjerujem da bi Mandić pokušao da pravi probleme, uostalom mi smo i onoga dana, kad smo bili nadomak političkog dogovora, doživjeli da nas predsjednik Skupštine udalji iz plenarne sale, upravo da se taj dogovor ne bi desio i on je toga dana u Skupštini kazao da nema parcijalnih dogovora sa vladajućom koalicijom, da svi moraju biti dio tog političkog aranžmana - zaključio je Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlKog3WINBHg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuković: Očekujem dogovor premijera sa opozicijom oko prevazilaženja duboke ustavne i političke krizie

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković kazao da je Luka Bojović učestvovao u formiranju vlasti u Podgorici.
Gostujući u emisiji "Slobodna zona" na Prva TV, Živković je kazao da je Bojović navodni šef zemunskog klana koji je povezan sa mnogim kriminalnim radnjama, a predvodio ih je Milorad Ulemek Legija koji je učestvovao u atentatu Zorana Đinđića.&nbsp;
Živković je sa druge strane kazao da je DPS politika koja ne priča o kriminalu.
- Mi u ovoj situaciji možemo da govorimo da smo napravili mirnu tranziciju vlasti. Jesmo li bilo kome sporili pravo da formira vlast - pitao je on, a voditelj je podsjetio na Đurovića, Pajovića, Džakovića.
- Kada neko pređe sa strane opozicije, to je bila korupcija, a kada neko iz DPS-a pređe na drugu stranu, to je plemenito. Imamo tri odbornika u Kotoru…. Moje pravo je da mislim da je Luka Bojović formirao vlast u Podgorici. Kako neko u dva dana promijeni mišljenje? Imali ste isti scenario u kome su učestvovale razne kriminalne sturkture ispred Budve, a koje su onemogućavale formiranje vlasti u Budvi. Stvar glasi ovako – ne možete biti vlast osim ako se vlast ne formira mimo ovih struktura - kazao je on.
<h2>„Bićemo inovativniji od šatora“</h2>
Živković je kazao i da će opozicija blokirati rad parlamenta sve dok se situacija sa Ustavnim sudom ne vrati u pređašnje stanje.
- Stvari se moraju vratiti na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne povuče na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta - rekao je Živković.
Kako je kazao, djelovanje opozicije uslovljeno je djelovanjem vlasti. Živković je kazao da se budžet može usvojiti sjutra.
- Ovo je veoma važno jer vlast podmeće priču kako mi blokiramo sve, a ne oni, govore da neće biti redovnog finansiranja a juče ministar finansija Novica Vuković kaže da će biti povećane penzije naredni mjesec. To se pokušava prebaciti na leđa opoziciji, a drugo je podmetanje da oni zbog nas ne mogu da izglasaju budžet. Imate poslovnik – ako ometamo, možete nas izbaciti. Nema tu ništa sporno, kazao je Živković.
Na pitanje šta će uraditi ako ih predsjendik Skupštine Andrija Mandić udalji sa sjednice, Živković navodi da imaju pravo da budu u hodniku i u njihovim prostorijama, a da bi imali pravo da budu u Plenumu samo u toku glasanja.
- Imamo pravo da budemo tu, a kakav će naš biti potez u toj situaciji ja to ne bih otkrivao. Možda neće biti šatora, ali možda ćemo biti i inovativniji. Još uvijek mjera nije izrečena, a trebalo bi da bude tokom naredne sedmice - kazao je on.
Dodaje da vlast ima mehanizam da izađe iz krize.
- Imamo privremeno finansiranje a ono je bilo i 2021. godine. Budžet je predložen marta a tada su stvari redovno funkcionisale. Penzije su i bile povećane i tu nema problema što se tieč funkcionisanja. Nijedna opstrukcija i nijedna stvar nije dobra po državu. Mi smo radi tome jer je parlament dobra pozornica da šaljemo političke poruke. Mi u parlamentu, makar naš poslanički klub, a i ostali iz opozicije imamo superiorne elemente. Ti ljudi nisu iskusni i na taj način uspijevamo i da povećavamo rejting a Skupština nam služi za to. Nije nam interes da blokiramo rad parlamenta. Mi koristimo to kao javnu scenu da kritikujemo vlast, ali nam nije palo na pamet da to radimo - kazao je Živković.
Govoreći o Budvi, Živković je rekao da je na djelu apsolutna vlast nekadašnje koalicije Za budućnost Budve, te da DPS nema potrebe da bude dio eksperimenata i projekata koji će trajati par mjeseci.
- Mi smo prošli različite eksperimente. Nama treba stabilna vlast i u Budvi i na državnom nivou. Uslov svih uslova je politička stabilnost. Ako ćemo stalno da ponavljamo izbore, građani će nam otkazati povjerenje - kazao je on
Cilj im je da razvlaste koaliciju koja je na državnom nivou.
- Ukoliko se desi sjednica Skupštine, mi smo tu. Mi ćemo glasati za izbor Petra Odžića - kazao je Živković.
<h2>Nema francija u DPS-u, prijedlog da Đukanović bude počasni predsjendik</h2>
Živković je, govoreći o Kongresu DPS-a zakazanom za 16. februar, kazao da je to redovan Kongres nakon četiri godine na kojem će birati novo predsjedništvo stranke.&nbsp;
Istakao je i da nema francija i dioba unutar DPS-a.
- Mi imamo mandat od četiri godine, a Glavni odbor će imati četiri godine jer je ovo redovan Kongres. Mi smo unijeli i neobavezan statut da će se nakon dvije godine birati partijsko rukovodstvo. Mi smo izabrani prošle godine kada smo neposrednim putem izabrali partijsko rukovodstvo, predsjednika i potpredsjednike. To su demokratski tokovi. Odradili smo taj posao, to je teži put i odradili neposredan izbor i izabrali predsjednike opštinskih odbora - kazao je Živković.
Na pitanje hoće li Milo Đukanović biti počasni predsjednik u DPS-u, Živković je kazao da to nisu spekulacije a u nacrtu statuta su potvrdili da će da postoji ta funkcija.
- To su oni koji su bili predsjednici. Oni dolaze u obzir. To je iskaz ove političke generacije prema Milu Đukanoviću da on bude taj počasni predsjednik. Nismo razgovarali na tu temu, ali ovo je iskaz ove političke generacije. To nije njegov zahtjev već ova generacija smatra da neko ko je stranku vodio 25 godina treba da ima tu titulu. Znam šta to predstavlja u ovom društvu ali nemamo problem sa tim. Neko ko želi da shvati političku realnost u Crnoj Gori, a ako je to argument da se ne sarađuje sa DPS-om, mi mu ne možemo pomoći. Dok god je Đukanović biološki živ, uvijek će biti priča da neko upravlja DPS-om. Nekad mi to djeluje ispod nivoa dostojanstva. Da li neko misli da je Đukanović spreman da isturi nekog ispred sebe? Mogu danima o tome da pričam - kazao je Živković.

Živković: Luka Bojović formirao vlast u Podgorici

Razvoj događaja u Crnoj Gori, koje u proteklih nekoliko sedmica brojni akteri opisuju kao ustavnu krizu, prilično je zabrinjavajući - ocijenio je za Pobjedu poslanik Evropskog parlamenta, Gordan Bosanac.
Hrvatski europarlamentarac ističe da je za Crnu Goru u fazi pristupanja Evropskoj uniji važno da ostvari politički konsenzus, ali i da javnost kazni one političare koji rade u suprotnosti sa evropskom agendom.
Na pitanje da li zemlja može postati punopravna članica EU sa pojedincima u vlasti, poput predsjednika Skupštine, čiji potezi vrlo često nijesu usaglašeni sa evropskim vrijednostima, Bosanac ističe da mu lider koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ ne uliva povjerenje.
- Mislim da bi bilo neodgovorno dati kategoričku izjavu i odgovor koji bi Crnu Goru u tom procesu diskvalifikovao samo zbog jednog funkcionera, ali istina je da gospodin Mandić, barem meni, ne uliva povjerenje da istinski želi svoju zemlju u Evropskoj uniji. Iz iskustva pristupanja Hrvatske, važne su dvije stvari za pristup. Prva je da postoji što širi politički konsenzus oko toga da se želi ući u punopravno članstvo. A drugi je da građani, mediji i civilno društvo vrše svaki mogući pritisak na političare da isporuče reforme te da oni koji to ne žele - budu kažnjeni na izborima, kazao je europarlamentarac za Pobjedu.
Bosanac dodaje da se, kada je u pitanju Crna Gora, proces pristupanja EU nije odvijao željenom brzinom posljednjih godina.
- Zato smatram da je sadašnji cilj o članstvu do 2028. godine ambiciozno postavljen. Ipak, činjenica jeste i da nas istorija pregovora o pristupanju EU uči kako nije riječ o linearnom procesu koji uvijek ima jednaku dinamiku - naveo je on.
<h2>Izvještaj EP sadržaće precizne preporuke</h2>
Govoreći o predstojećoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori od strane izvjestioca Evropskog parlamenta za našu zemlju Marjana Šareca, Bosanac navodi da će on doći sa kvalitetnim izvještajem o procjeni napretka ka EU.
- Vjerujem da će kolega Šarec profesionalno obaviti svoj posao i doći s kvalitetnim izvještajem pred parlamentarce. Mogu samo da ponovim svoj utisak da velika većina europarlamentaraca vidi Crnu Goru kao sljedeću punopravnu članicu EU i da bi izvještaj mogao odisati tim tonom - kazao je.
Dodaje da će izvještaj naravno sadržavati i precizne preporuke što je još sve potrebno da se desi kako bi se došlo do punopravnog članstva.
- Za moju grupaciju zelenih - pitanja napretka u području zaštite vladavine prava, ljudskih prava, slobode medija i civilnog društva biće od velikog interesa - kazao je Bosanac.
Dodaje da je vlast u Podgorici svjesna da se Crna Gora trenutno percipira kao kandidatkinja koja ima najveće šanse da što skorije uđe u punopravna članstvo.
- Moram reći da je atmosfera u parlamentu upravo takva. Postoji svijest da je u interesu EU da nastavi sa proširenjem i da se nešto konkretno dogodi u ovom mandatu. Zato svi imaju velika očekivanja od Crne Gore. Ali reforme se neće sprovesti same od sebe. Zato je sada pravi trenutak uprijeti iz sve snage i ne dopustiti niti geopolitici niti pojedinim članicama da imaju razloga za blokiranje pregovora - ocijenio je on.
<h2>Istrage ratnih zločina važnije od proširenja</h2>
Komentarišući odluku svoje zemlje da ne dozvoli Crnoj Gori zatvaranje jednog poglavlja, Bosanac ističe da čvrsto vjeruje da Hrvatska i dalje iskreno želi da vidi našu zemlju u Evropskoj uniji.
Ipak, kako dodaje, od samog proširenja važnija su pitanja koja se tiču suočavanja sa prošlošću.
- Koliko god bilo simbolički važno vlasništvo nad jednim brodom ili ime jednog bazena - to ne bi trebalo da budu prepreke. Pitanje nestalih i istraga za ratne zločine po meni je puno važnije od samog pitanja proširenja. To je civilizacijsko pitanje za svaku zemlju i prikrivati ratne zločine, tajiti podatke o nestalima ili davati nazive javnim institucijama ili ulicama po ljudima povezanim sa ratnim zločinima - prvenstveno ide na štetu same zemlje koja to radi - navodi europarlamentarac.
Bosanac ističe da je veliki protivnik blokiranja pristupnih pregovora od strane jedne zemlje zbog bilateralnih pitanja, ali da se ipak ne smije zaboraviti da iza svakog počinjenog ratnog zločina ostaju brojne žrtve i njihova bol.
- Svako negiranje, prikrivanje ili glorifikovanje zločinaca je omalovažavanje žrtava i produbljivanje njihove boli. Kakvi su to ljudi koji dopuštaju dalje iživljavanje nad žrtvama? Baš zato je takvo ponašanje nedopustivo. Svaka zemlja koja je učestvovala u ratu mora se suočiti sa svojom prošlošću zbog sebe, a ne zbog drugih. Ako to radi zbog drugih - onda to ne radi iskreno, niti će to imati nekog učinka - navodi Bosanac.
Govoreći dalje o blokiranju EU puta, on ističe da se besmisao tog pristupa vidio u blokadi Slovenije u vezi sa ulaskom Hrvatske u EU zbog granice u Piranskom zalivu.
- To je trajalo mjesecima, nađen je sporazum kroz arbitražni sud, došlo je do kontaminacije arbitražnog postupka od slovenačke strane i sve se vratilo tamo odakle je krenulo. Dakle, sva ta muka i odugovlačenje - uzalud. To što nije definisana granična crta ne utiče na nesmetano prelaženje granice i upravljanje granicom, pogotovo sada kada smo u Šengenu i mi i Slovenija - ističe Bosanac.
Apeluje i da se stvari gledaju u široj vremenskoj perspektivi.
- Meni kao građaninu Hrvatske važno je prisjetiti se i činjenice da je crnogorski predsjednik Đukanović - koliko god sam i sam bio kritičan prema njegovom načinu vladanja - bio prvi političar koji je našao snage još davne 2000. godine doći u Dubrovnik i ispričati se zbog učestvovanja Crne Gore u agresiji na dubrovačko područje. Iza tog načelnog izvinjenja moraju slijediti konkretni koraci suočavanja s prošlošću - smatra Bosanac.
Dodaje i da se nada da će se na taj način razgovarati na predstojećem konsultativnom sastanku hrvatskog i crnogorskog ministarstva vanjskih poslova, koji bi trebalo da se održi u ponedjeljak - 27. januara.
<h2>Sitne provokacije su opasne</h2>
Komentarišući nedavni susret crnogorskog ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom, koji je organizovan na brodu ,,Jadran“ koji je predmet spora dvije zemlje, Bosanac ističe da ,,sitne bilateralne provokacije mogu imati neproporcionalno veliki uticaj na proces proširenja i zato su opasne“.
- Pozivam obje strane da se klonu takvih nepotrebnih iscrpljivanja. Pojasnio sam koliko je to sve bilo besmisleno na primjeru blokade koju je Slovenija stavila Hrvatskoj - istakao je on.
Kada je u pitanju sami brod ,,Jadran“, Bosanac smatra da je rješenje da se on vrati u vlasništvo Hrvatske.
- Onda Hrvatska može da se obaveže da će on biti prenamijenjen u naučno-istraživački brod koji će raditi na istraživanju i zaštiti zajedničkog nam Jadranskog mora. Njegova posada može biti i iz Crne Gore i iz Hrvatske te ugošćavati naučnike i naučnice iz čitave EU i svijeta. Novac za to zasigurno možemo zajedno naći u fondovima EU. Takvi prijedlozi i razgovori mi se čine puno važnijima i konstruktivnijima od igara mačke i miša - zaključio je Bosanac.

1250x600

1084x550

Bosanac: Zabrinjava razvoj događaja u Crnoj Gori, javnost treba da kazni političare koji rade u suprotnosti sa evropskom agendom

Neusvajanje budžeta nije odgovornost opozicije, već parlamentarne većine predvođene Andrijom Mandićem - poručio je predsjednik Socijaldemokrata (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
Umjesto da poštuju Ustav i institucije oni su, dodaje Šehović, odlučili da ih suspenduju zarad političkog interesa.
- Opoziciono djelovanje predstavlja odbranu od ustavnog nasilja i nastojanje da se rušitelji Ustava urazume - rekao je Šehović. 
 
Istakao je i da se budžet koristi kao sredstvo političkog pritiska. 
 
- Ako zaista većina smatra da posljedice neusvajanja budžeta ugrožavaju 
građane, neka pokažu odgovornost i odmah zakažu sjednicu Ustavnog 
odbora - dodao je Šehović. 
 
Lider SD-a je ustvrdio da rješenje postoji i da je vrlo jednostavno ako ima 
političke volje. 
 
- Rješenje za trenutnu političku i institucionalnu krizu postoji i vrlo 
je jednostavno: umjesto jeftinih spinova i političkih kalkulacija, vlast 
treba da poništi neustavne odluke, čime će politička i institucionalna 
kriza će biti riješena - poručio je Šehović. 
 
Prema njegovim riječima vraćanje političkog života u normalu moguće je 
samo uz poštovanje Ustava i temeljnih institucija države. 
 
- Vlast je na potezu. Opozicija radi samo ono na šta je primorana. Do 
tada, odgovornost za dalju blokadu leži isključivo na parlamentarnoj 
većini, a ne na onima koji brane institucije koje se protivustavnim 
djelovanjem pokušavaju obesmisliti - zaključio je Šehović.

Šehović: Vlast je odgovorna za neusvajanje budžeta, manite se jeftinih spinova i poništite neustavne odluke

Ne znam kako je potrebno da saopštimo, napišemo, nacrtamo, ispjevamo, kako parlamentarnoj većini, tako i Delegaciji EU - oko poštovanja Ustava Crne Gore u Skupštini Crne Gore ne pregovaramo - podvukao je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Dakle, kaže, nema potrebe da ih zovu i pokušavaju sa pritiscima.
- Ni pasivnim, ni aktivnim. Parlament će biti odblokiran kad se vrati poštovanju Ustava i zakona ove države. Pa kome odgovara da se gazi Ustav, neka to implementira u svojoj državi - mi nećemo - jasan je Zirojević.
On je kazao da ukoliko je cilj rješavanje političke krize u Crnoj Gori, adresa je parlamentarna većina.
- S njima ove stvari dogovorite i opozicija će, za razliku od njih, kao i uvijek do sad biti konstruktivna na evropskom putu. Ali ne po cijenu da izgubimo državu - zaključio je Zirojević.

Zirojević: Oko poštovanja Ustava u Skupštini ne pregovaramo, nema potrebe za pritiscima - ni pasivnim ni aktivnim

EU poziva sve institucije da poštuju zakon i da se pridržavaju Ustava. To je ključ za evropski put Crne Gore - saopšteno je iz delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Komesarka (Marta Kos) ohrabrila je, kažu, sve političke snage da se udruže kako bi prevazišle trenutni zastoj i obezbijedile što širu podršku reformama vezanim za EU.
- Ponudila je podršku Komisije u pronalaženju mogućih rješenja u interesu Crne Gore i njenog procesa pristupanja EU, uključujući mogućnost procjene od strane nezavisnog međunarodnog tijela - ističu u saopštenju.
EU, kako navode, ponovo apeluje na Crnu Goru da izmijeni važeći pravni okvir i uspostavi posebnu regulativu o radnim pravima, uključujući kriterijume za penzionisanje sudija i tužilaca, koji treba da budu usklađeni sa evropskim standardima i postojećim preporukama Venecijanske komisije.
- EU poziva sve nadležne organe i političke lidere da obezbijede punu funkcionalnost Ustavnog suda kao ključnog garanta vladavine prava i demokratske stabilnosti, uključujući i pravovremena imenovanja zasnovana na zaslugama, transparentnosti i zakonskim uslovima - zaključeno je u saopštenju.

EU: Obezbijediti punu funkcionalnost Ustavnog suda

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je na sastanku sa evropskom komesarkom za prošitenje Martom Kos da dijeli zabrinutost EU zbog odluke Skupštine da konstatuje prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, te da je saglasan sa stanovištem Evropske komisije da je potrebno obezbijediti punu funkcionalnost Ustavnog suda, kao osnovnog zaštitnika vladavine prava i demokratske stabilnosti u zemlji.&nbsp;
On je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, informisao komesarku Kos da je 3. januara raspisan poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda kojeg predlaže predsjednik Crne Gore.
Milatović je naglasio i potrebu da politički akteri u Skupštini, koja već neko vrijeme ne zasijeda, prevaziđu parlamentarnu krizu, uz podsjećanje da još nije donijet Budžet za ovu godinu i da je rad skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u zastoju, što se može negativno odraziti na realizaciju Reformske agende. Ukazao je i na važnost rješavanja institucionalnih blokada na lokalnom nivou, posljednji put demonstriranu prilikom formiranja lokalne vlasti u opštini Budva.
Kako je saopšteno iz Milatovićevog kabineta, on je ocijenio da je posjeta komesarke Kos Crnoj Gori, ubrzo nakon stupanja na funkciju u decembru prošle godine, nastavak angažovanog političkog dijaloga na temu evropske integracije naše zemlje i potvrda obostrane posvećenosti politici proširenja Evropske unije. Istakao je da je strateško partnerstvo između EU i Zapadnog Balkana važnije nego ikad.
- Crna Gora je najnapredniji kandidat za članstvo a naš primarni vanjskopolitički cilj da postanemo 28. država članica do 2028. godine. U tom kontekstu, potrebno je da iskoristimo zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi na domaćem planu, kao i kontinuirana podrška naših evropskih partnera. Preduslov za iskorak u integracionom procesu je da domaći politički akteri pokažu istinsku političku volju i posvećenost te da se prevaziđe ustavna i sa njom povezana parlamentarna kriza u kojoj se naša zemlja trenutno nalazi - poručio je Milatović.
Milatović je naglasio potrebu za kontinuiranim prisustvom i bliskom saradnjom s Evropskom komisijom kako bi se uspješno priveli kraju pristupni pregovori države. Iskazao je očekivanje da će se u što skorijem roku steći politički uslovi za zatvaranje poglavlja 31. U tom smislu, upoznao je komesarku Kos sa početkom bilateralnih konsultacija Crne Gore i Hrvatske o rješavanju otvorenih pitanja zakazanim za 27. januar.
On je ponovio da Crna Gora ostaje kredibilan NATO partner, posvećen regionalnoj saradnji, i u potpunosti usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Evropska komesarka za proširenje je naglasila da se danas svi slažu da nam je potrebna snažnija i veća Evropska unija. Navela je da Crna Gora ima realnu šansu da tokom njenog mandata završi pregovore o pristupanju sa Evropskom unijom.
- Pristupanje EU mora biti nacionalni projekat, u koji će biti uključeni svi. A taj proces je, prije svega, zasnovan na zaslugama. Ja sam u vašem timu i podržaću vas na svakom koraku - saopštila je komesarka Kos.

Milatović sa Kos: Dijelim zabrinutost EU zbog odluke Skupštine da konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović

Uslov svih uslova opozicije je hitno poništavanje neustavne odluke Ustavnog odbora o prestanku funkcije sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković.
Vuković je rekao da je današnji sastanak lidera opozicije potvrdio jedinstven stav u odnosu na aktuelnu ustavnu i političku krizu.
- Iskoristili smo sastanak kako bismo postigli načelni dogovor u vezi sa tim kako bismo mogli pronaći put izlaska iz krize u koju nas je gurnula državno neodgovorna vladajuća većina - rekao je Vuković novinarima u Skupštini nakon sastanka lidera opozicije.
Načelno dogovoreni stav svih predstavnika opozicionih partija u parlamenta je, kako naveo, da je u svjetlu teške ustavne i političke krize u koju je Crna Gora gurnuta, a nakon što je dio partija na vlasti preko Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore preuzeo nadležnosti Ustavnog suda sa ciljem uspostavljanja pune političke kontrole nad tim sudom, kao i onemogućavanje da se do daljnjeg izborni procesi organizuju u skladu sa važećim izbornim zakonodavstvom, a sa željom da doprinesu stabilizaciji političkih prilika, što je osnovni preduslov za ukupni društveni napredak i nastavak evropskih integracija, predstavnici opozicionih stranaka zahtijevaju hitno poništavanje neustavne odluke Ustavnog odbora o prestanku funkcije sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
- Bez toga nema političkog dijaloga u Crnoj Gori- izričit je Vuković.
Drugi zahtjev je, kako dodaje, nakon što bi odluka bila stavljena van snage, potpisivanje političkog sporazuma predstavnika vlasti i opozicije koji bi garantovao da izmjene Ustava i Zakona o državljanstvu nije moguće izglasati bez sveobuhvatnog društvenog dijaloga i prethodno postignutog političkog konsenzusa u Skupštini Crne Gore.
U okviru sporazuma bi se definisalo, kako dodaje, i ponovno stavljanje u funkcija Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, čiji rad je suspendovan, kao i pokretanje intenzivnog i kontinuiranog političkog dijaloga u vezi sa reformom izbornog zakonodavstva.&nbsp;
Zahtjev je i da, kako dodaje, predstavnici partija vlasti i opozicije ulože maksimalan napor, uključujući realizaciju obaveze iz poglavlja 23 i 24 koji su neophodni da Crna Gora uspješno zavšri proces pregovora sa Evropskom unijom do kraja 2026.
- Na ovaj način još jednom se potvrđuje državno odgovoran stav crnogorske opozicije i ovo je ono kako mi vidimo mogući izlaz iz duboke krize u kojoj se Crna Gora trenutno nalazi. Osnovni preduslov za to i nešto bez čega nema ničeg je stavljanje van snage neustavne odluke Ustavnog odbora - rekao je Vuković.
Odgovarajući na pitanje koji su dalji koraci u slučaju da se odluka Ustavnog odbora ne poništi Vuković je rekao da nastavljaju sa blokadom rada parlamenta.
- Ono što ste imali priliku da gledate u Skupštini prethodnih dana će se nastaviti - kazao je on.
Na pitanje do kad su spremni da čekaju odgovorio je: "Dok god bude potrebno" da djeluju na način da se štiti Ustav i zakoni ove države.
- Ukoliko legitimišemo odluku koja znači suspenziju nadležnosti Ustavnog suda, odnosno mogućnost da aktuelna, a sjutra neka buduća većina, u parlamentu preuzme ulogu Ustavnog suda, to znači legitimisanje pravno-političke anarhije koja ovu državu može da gurne u ozbiljne probleme. Nećemo dati legitimitet tome, nego ukoliko ne bude spremnosti da se izađe u susret našem prvom zahtjevu nastaviti našu političku borbu u institucijama i van njih - naglasio je Vuković.
Eventualno neusvajanje budžeta je, prema njegovim riječima, dominantno odgovornost vladajuće većine.&nbsp;
- Bez obzira na političke razlike koje postoje i među našim političkim subjektima, kad su državni i nacionalni interesi u pitanju, a posebno proces pristupanja EU, demonstrirali smo nepodijeljeno odgovoran odnos prema tim stvarima. Uvijek smo bili tu kad je trebalo dati podršku onome što Crnu Goru približava Evropskoj uniji. Međutim, dovedeni smo u situaciju da djelujemo na način kao što to činimo prethodnih dana jer je neko procijenio da to što ima glas ili više u Ustavnom odboru znači da može da suspenduje rad najviše sudske instance - istakao je Vuković.
Dodaje da je kompletna odgovornost zbog eventualnih posljedica na predstavnicima vladajuće većine.
- Oni su proizveli krizu i imaju obavezu da nađu način da iz nje izađemo. Osnovno je da se poništi odluka Ustavnog odbora - naglasio je Vuković.
Što se tiče političkih razlika u Crnoj Gori, kaže da su one brojne, ali da sada postoji samo jedna - razlika između ustavobranitelja i ustavorušitelja.
- Mi smo se okupili na ovom prvom principu i otuda naša inicijativa - naveo je Vuković.
<h2>Pejović: Principijelno istovjetan stav opozicije po pitanju urušavanja sistema</h2>
Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović rekla je da su predstavnici opozicije u političkom djelovanju vrlo različiti, kao i u ideološkom pogledu, ali je, napominje, situacija toliko krizna i ozbiljna da su uspjeli kao opozicija da se ujedine oko određenih tačaka koje možda ne gledaju istovjetno, ali gledaju istovjetno principijelno na urušavanje sistema.
- Možete da svjedočite i velikoj bahatosti vlasti i to neka bude signal koliko smo mi u opasnom trenutku koji nekada možda nije ni jednostavno komunicirati jer podrazumijeva određene pravne finese - rekla je Pejović.
Pejović je rekla da je javnost juče svjedočila i odluci predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića da je kazni uprkos činjenici da nije prekršila Poslovnik. Toga je, kaže, bio svjestan i Mandić, ali je bio cilj stvaranje pritiska i stvaranje slike koja bi trebalo da predstavi taj politički subjekt kao žrtvu.
- A vidite da na toliko neetičan način svaki užasna društvena pojava se koristi na način da se jedan politički subjekt predstavi kao žrtva iako je godinama na pozicijama vlasti. Interesantno će biti vidjeti da li će se Mandić držati Poslovnika i kazniti švog šefa poslaničkog kluba kog ste mogli da čujete i vidite na koji način se ponašao i prema svojim kolegama i medijima - istakla je Pejović.
<h2>Novaković Đurović: Nudimo rješenje za povratak u političku stabilizaciju</h2>
Poslanica GP URA Ana Novaković Đurović kazala je da je danas potvrđeno jedinstvo opozicije u odbrani Ustava.
- Suštinski je uslov da se vratimo u političku normalnost i stabilizaciju političkih prilika da se hitno poništi odluka Ustavnog odbora što se dijelom može desiti i sjutra. Pratićemo razvoj događaja - navela je Novaković Đurović.
Sljedeći zahtjevi su, kako kaže, zavisni od prvog koraka. Neki od tih zahtjeva su, napominje ona, i u platformi Barometar26 koje je ponudio premijer Milojko Spajić.
- Dva dana nakon "otvaranja ruke" opoziciji za zajednički rad u procesu evropske integracije, ta parlamentarna većina, uz podršku i kontrolu Spajića, krši Ustav i zakone što je suprotno svim evropskim načelima i standardima za koje se navodno deklarativno zalažu. Svo iskustvo iz prethodne dvije sedmice nama je potvrdilo ispravnost odluke da sumnjamo u iskrenu namjeru Spajića i parlamentarne većine kad su nas pozvali na dijalog i potpisivanje tog dokumenta. Sada, kada su nam pokazali da su spremni gaziti Ustav, kao odgovorna opozicija, bez obzira na to što je odgovornost isključivo njihova za rješavanje ove krize, nudimo i predlažemo kako da se vratimo u političku stabilizaciju prilika, ali da li će se to desiti zavisi isključivo od parlamentarne većine - jasna je Novaković Đurović.
Imaju priliku da, kako je rekla, kada su pokazali da su spremni rušiti ustavni poredak, pokažu sada da ono što su napisali u Barometru 26 u to iskreno vjeruju ili "ćemo ponovo svjedočiti kršenju i evropskih i demokratskih načela".

Jasmina Beharovic

Vuković: Uslov svih uslova hitno poništavanje neustavne odluke Ustavnog odbora, bez toga nema dijaloga

Predstavnici opozicije sastaće se danas u podne kako bi razgovarali o aktuelnoj političkoj i, kako je saopšteno, ustavnoj krizi u državi.
Iz Demokratske partije socijalista (DPS) kazali su da će sastanak biti održan u Skupštini.
- Sjutra će se održati sastanak čelnih ljudi parlamentarne opozicije, na kojem će se razgovarati o aktuelnoj političkoj i ustavnoj krizi u zemlji - saopštili su iz DPS-a.
Dodaju i da će se na sastanku, ukoliko bude postignuta saglasnost, formulisati i određeni zaključci, odnosno zahtjevi.
Nakon sastanka čelnih ljudi parlamentarne opozicije, predviđene su izjave za medije u Skupštini Crne Gore u 13:15 sati.

U podne sastanak čelnika opozicije: Razgovaraće o političkoj i ustavnoj krizi

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirana je 21 saobraćajna nezgoda, sedam osoba povrijeđeno je teže, a šest lakše. 
 
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano šest saobraćajnih nezgoda, a u Danilovgradu, Ulcinju, Tivtu, Budvi, Bijelom Polju i Nikšiću po dvije. 
 
Po jedna nezgoda evidentirana je u Herceg Novom, Kotoru i Mojkovcu. 
 
Izdat je 421 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto 58 prekršajnih prijava. 
 
Policija je oduzela tri para registarskih tablica.

UP: Za 24 sata 21 saobraćajna nezgoda

Dva muškarca koja su sinoć provocirala okupljene građane tokom blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, na način što su pokazivali tri prsta i fotografisali se, privedeni su u Sud za prekršaje u Podgorici. Nakon saslušanja dvojice privedenih, izjave će pred sudijom dati i &nbsp;Ivana Pajović ispred NVO Centar za građanska prava koji je sinoć podnio prijavu i Vesna Pejović, baba Marka i Mašana i majka Nataše Martinović koji se stradali u masakru na Medovini.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518100528_c4c7b0ed937bbe6dce28520a0e5913a2957a038f29103bf9fe34debfb5c8e285.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518100528_c4c7b0ed937bbe6dce28520a0e5913a2957a038f29103bf9fe34debfb5c8e285" data-rendition-name="original" width="778" height="1599" loading="lazy" alt="Dvojica provokatora sa Kruševog ždrijela"> <figcaption>Provokatori sa Kruševog ždrijela stižu u Sud za prekršaje(Photo: Portal ETV/DM)</figcaption> </figure>  Podsjećamo, protiv dvojice muškaraca su sinoć predstavnici &nbsp;NVO CGP i građani koji su bili okupljeni na Kruševom ždrijelu predvođeni porodicama đrtava masakara na Cetinju, podnijeli krivičnu prijavu cetinjskoj policiji. Krivičnu prijavu podnijela je &nbsp;Ivana Pajović, u ime NVO Centar za građanska prava i građana koji su prisustvovali incidentu na Kruševom ždrijelu. - Oko 19:20 časova ja i grupa građana uočili smo dva NN muška lica koja su se u jednom trenutku nalazila iza građanke Pejović Vesne, koja je inače ujedno i majka i baba žrtava tragedije koja se desila u mjestu Medovina. U jednom trenutku ova dva lica &nbsp;fotografišu jedan drugog dižući tri prsta prema okupljenim građanima što je aludiralo na sami čin provokacije, na podsticanje na sukob, nacionalnu netrpeljivost i mržnju i širenje govora mržnje samim tim činom- navodi se u prijavi. Takođe, u prijavi su istakli da se grupa građana, kada je uočila provokaciju, uputila ka ovim NN licima zahtijevajući da obrišu fotografije i snimke koje su napravili. - Razlog zbog kojeg je grupa građana tražila da se obrišu sporni snimci i fotografije jesto to kako isti ne bi završili u medijima i bili podsticaj na dalji govor mržnje, kao i omalovažavanje žrtava ubijenih u gore navedenim tragedijama. U jednom trenutku prilaze policijski službenici koji su se nalazili u neposrednoj blizini, izdvajaju ta dva NN lica i iste službenim vozilom dovode u prostorije policije Cetinje- navodi se dalje u prijavi.

Dvojica provokatora sa Kruševog ždrijela privedeni kod sudije za prekršaje u Podgorici

Sjednica u Skupštini Glavnog grada, prema riječima odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada, Stefana Ćulafića, bila je ništa drugo do kakofonija duvačkog orkestra. On smatra da je, iako je prošle godine došlo do promjene dirigenta, ansambl ostao isti, a svi članovi orkestra su amateri.
- Simfonija u Skupštini bila je jedna kakofonija duvačkog orkestra, koji je u odnosu na prošlu godinu samo promijenio dirigenta. Ansambl je ostao isti, i strah me da će, pošto su u tom ansamblu svi amateri, dirigent na kraju ostati sam na pozornici- izjavio je Ćulafić u gostovanju u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E.
Prema njegovim riječima, kada se pročita samo prvi dio Izvještaja o radu prethodne gradonačelnice Podgorice, Olivere Injac, za prošlu godinu, stiče se dojam da je sve, kako je navedeno, „bajno i sjajno”. Međutim, Ćulafić tvrdi da se u suštini otkriva potpuno suprotan scenario.
- Ja sam danas i u Skupštini Glavnog grada kazao da mi se čini da je ta simfonija bila jedna kakofonija duvačkog orkestra, koji je u odnosu na prošlu godinu samo promijenio dirigenta, da je ansambl ostao isti i da me strah da će, pošto su u tom ansamblu svi amateri, dirigent na kraju sam ostati na pozornici. Naravno, govorim metaforički, ali kada uđete u suštinu samog dokumenta i kada uđete u te rezultate i bilanse preduzeća, onda shvatite koliko je stanje ozbiljno u Glavnom gradu- rekao je Ćulafić.
On je dodao da su opozicioni odbornici tokom desetočasovne rasprave pokušali da ukažu na ozbiljne nelogičnosti koje bi građani Podgorice trebali da znaju.
- Mi smo i juče, u jednoj desetočasovnoj raspravi gotovo, a i danas u raspravi, koja možda još uvijek traje, pokušavali da ukažemo na neke osnovne stvari i osnovne nelogičnosti koje građani Podgorice trebaju da znaju- istakao je Ćulafić.
Govoreći o aktuelnom gradonačelniku Podgorice, Saši Mujoviću, Ćulafić smatra da će on ostati upamćen po predlogu za povećanje cijena usluga skupljanja i deponovanja otpada za 40 odsto, ali i po tome što je početkom godine povećana cijena vode za isto toliko.
- Sadašnji gradonačelnik Podgorice, Saša Mujović, ostaće upamćen po tome što je predložio povećanje cijena skupljanja i deponovanja otpada za 40 posto, a na početku godine je povećana i cijena vode za 40 odsto- rekao je Ćulafić.
On je takođe napomenuo da su direktori preduzeća u Glavnom gradu tek predstavili programe za ovu godinu, iako je već prošla polovina godine.
- To je sa jednog aspekta veoma problematično zato što se planirana uvećanja prihoda pojedinih preduzeća za ovih pola godine nijesu ostvarila. Mi tek treba da donesemo odluke u Skupštini da bi se ti prihodi realizovali. Imate jednu polovinu godine koja je izgubljena i ti se prihodi, koji su planirani, sasvim sigurno neće realizovati- &nbsp;objasnio je Ćulafić.
On je takođe istakao zabrinjavajući trend zapošljavanja u Glavnom gradu. Tokom prošle godine, prema njegovim podacima, broj novih zaposlenih u službama Glavnog grada bio je gotovo 300, a iznos koji je potrošen na njihove plate premašio je 3 miliona eura.
- Ono što je takođe bilo upečatljivo jeste da smo u prošloj godini evidentirali gotovo 300 novih zaposlenih u službama Glavnog grada i da preko 3 miliona eura više ide na zarade tih zaposlenih. To su isključivo ugovori o djelu, to su isključivo partijska zapošljavanja, isključivo nepotizam rođački i partijski u brojnim preduzećima u Glavnom gradu- zaključio je Ćulafić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLlKJJcK6Hz0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Ćulafić: Simfonija u Skupštini Glavnog grada- Kakofonija duvačkog orkestra

U Poljskoj su jutros počeli izbori za predsjednika države, prvi krug, u kome 28,9 miliona registrovanih birača glasa da li će dati podršku Vladi premijera Donalda Tuska da obnovi nezavisnost pravosudja i medija, kazni korupciju prethodne vlasti i učvrsti evropska savezništva umjesto slijepog oslanjanja na SAD, ili će to zaustaviti novi predsjednik, ako izaberu konzervativnog predsjednika.
Na 32.143 birališta, od toga 511 u inostranstvu i pet na brodovima, Poljaci do 21 sat biraju danas između 13 kandidata, a ukoliko niko od njih ne osvoji preko 50 odsto glasova dva kandidata sa najviše glasova idu u drugi krug za 14 dana.
Posljednje ankete raspoloženja birača predviđaju sigurni drugi krug jer se prednost favorita, omiljenog liberalnog gradonačelnika Varšave, Rafala Tšaskovskog istopila sa početnih 10 do 12 procenata pred glavnim rivalom, direktorom Instituta pamćenja naroda Karolom Navrockim, kandidatom poljskih konzervativaca, iz aprila na sadašnjih svega pet do šest odsto.
U izbornu trku bi eventualno mogao da se umiješa i kandidat radikalnih nacionalista Slavomir Mencen koji igra otvoreno na kartu ksenofobije i antiukrajinskih raspoloženja, obećava potpunu zabranu abortusa a predstavlja se kao mlada dinamična snaga protiv establišmenta iz obije glavne stranke Građanske platforme premijera Donalda Tuska i konzervativnih nacionalista, Prava i Pravde bivšeg premijera Jaroslava Kačinjskog.
Pitanje bezbjednosti i odbrane od eventualnog napada ili hibridnog rata Rusije ovog puta nije tema kampanje, a poljski premijer Tusk učinio je mnogo da preotme konzervativcima i ekstremističkoj desnici narativ koji za političku dobit zloupotrebljava strahove Poljaka, kao što je odnos prema izbjeglicama i imigrantima, antiukrajinska raspoloženja i strah da će ukrajinske namirnice ugroziti poljsko selo.
Apelima na Poljake da glasaju u što većem broju obratili su se u završnici kampanje i premijer Donald Tusk i predsjednik Andžej Duda sa istim argumentom, da se ovog puta ne bira samo šef države, već sa ruskom agresijom u Ukrajini i vrhovni komandat oružanih snaga, ali prije svega pravac kojim će ići dalje Poljska.
Premijer apeluje da Poljaci kao i na parlamentarnim izborima 2023. godine podrže obnavljanje pravne države, što trenutno ide mučno, sve dok je na čelu Poljske predsjednik iz opozicije i stavlja veto na sve zakone, ili ih šalje Ustavnom sudu koji kontroliše prethodna vlast.
Predsjednik apeluje da Poljaci izaberu predsjednika koji će očuvati sve one reforme osam godina vlasti konzervativnih nacionalista Jaroslava Kačinjskog, zbog čijih je autoritarnih elemenata, institucija i medija stavljenih pod kontrolu vlasti i ugrožene nezavisnosti pravosuđa, Poljska godinama bila u sporu sa Evropskom unijom i bila su joj zamrznuta sredstva iz dijela fondova.
Navrocki obećava da će ako ga Poljaci izaberu zajedno sa istomišljenicima, poput madjarskog premijera Viktora Orbana ili rumunskih nacionalista po ugledu na Trampov pokret MAGA u SAD i metodama ove američke administracije, promijeniti Evropsku uniju pod parolom MEGA (Make Europe Great Again), učinimo Evropu ponovo velikom.
Stranka Pravo i Pravda uspjela je početkom maja da obezbijedi makar sliku svog kandidata sa Trampom u Bijeloj kući i širi priču da mu je Tramp rekao "pobijedićeš" a takodje i kurtoazno pozdravljanje od desetak sekundi sa američkim zvaničnicima na nekom prijemu, recimo sa šefom Stejt departmenta Markom Rubiom, prikazuje kao važne razgovore.
Prvu prognozu ishoda poljske televizije objaviće odmah nakon zatvaranja birališta a konačni rezultati trebalo bi da budu poznati u ponedjeljak.

Poljska: Danas prvi krug predsjedničkih izbora

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: ustavna-kriza