Ustavni odbor razmotrio je prijedlog ustavnih izmjena koje je inicirala Vlada, a kojima se predviđa nova struktura Sudskog savjeta bez mjesta za ministra pravde, o čemu će se izjasniti Skupština.
Vlada Crne Gore je ovaj prijedlog predala 30. maja u skupštinsku proceduru.
Iz Vlade su ranije kazali da je Reformskom agendom Crne Gore 2024–2027 za Instrument Evropske unije (EU) za reforme i rast predviđeno da će Ustav biti izmijenjen do juna ove godine. Predložena promjena se odnosi na odredbe amandmana VIII i IX na Ustav Crne Gore kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.
Prijedlog je, tvrde, usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije (EK), mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO).
U dokumentima se navodi da prisustvo ministra pravde u Sudskom savjetu otvara prostor za politički uticaj na pravosuđe, što je u suprotnosti s principom nezavisnosti sudske vlasti.
- Opravdana je potreba za promjenu navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od strane svih sudija. Da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerijivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta - navedeno je u prijedlogu upućenom Skupštini.
Ističe se da prilikom izmjena ovih ustavnih odredaba treba uzeti u obzir relevantne međunarodne standarde koji su sadržani u dokumentima Savjeta Evrope, Ujedinjenih nacija i Evropske unije.&nbsp;
Podsjetimo, ministar pravde je u maju 2024. godine odlučio da privremeno ne prisustvuje sjednicama Sudskog savjeta i da ne učestvuje u glasanju, dok se ne sprovedu ustavne izmjene.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ustavni odbor razmotrio Vladine ustavne izmjene: Bez ministra pravde u Sudskom savjetu

Ustavni odbor usvojio je prijedlog da se konstatuje prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda Budimiru Šćepanoviću, usljed odlaska u penziju.
Za je glasalo osam članova ovog skupštinskog tijela.
Predsjedavajuća Odbora Jelena Božović je poručila da će odmah nakon dobijanja mišljenja Venecijanske komisije biti održana sjednica na kojoj će, očekuje, biti izabrano svo troje sudija Ustavnog suda&nbsp;
- Vjerujem da neće biti ništa sporno i da ćemo tako zaokružiti ovu priču - poručila je Božović.
Na početku današnje sjednice poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković Kuč osvrnula se na ocjenu u Non pejperu Evropske komisije da je jednostrana odluka crnogorskog parlamenta da penzioniše sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović izazvala ozbiljnu institucionalnu i političku krizu, upozoravajući na ugrožavanje nezavisnosti Ustavnog suda i principa podjele vlasti.
- Nakon dobijenog Non pejpera, bilo bi odgovorno da se pravnici u Ustavnom odboru izvine crnogorskim građanima zato što su satrli svoj poziv tako što su izazvali jednu od najdubljih parlamentarnih kriza - kazala je Vuković Kuč.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DnT99yAYmNzA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Vuković Kuč kazala je da joj je žao što se sa procesom izbora sudija Ustavnog suda nastavilo i nakon postignutog dogovora da se do dobijanja mišljenja Evropske komisije ne radi ništa.
Ona je kazala da očekuju ovih dana i mišljenje Venecijanske komisije o izboru sudije Ustavnog suda, kao što je, dodala je ona, ranije bilo dogovoreno.
Vuković Kuč je pitala zašto je predsjednik Ustavnog suda poslat u penziju prema jednom zakonu, a na sutkinju Draganu Đuranović se primijenio drugi.
<h2>Čarapić: Primorani smo "strugamo" ljude iz fotelja</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić kaže da poslanici nisu tu da penzionišu sudije, te da su primorani da "strugaju" te ljude iz fotelja.
- Neki misle da je sudiji Budimiru Šćepanoviću prestao mandat na osnovu pravila Zakona o penzisjko-invalidskom osiguranju, neki navode drugi razlog, ali svi se slažu da treba da mu prestane mandat - rekao je Čarapić.
kazao je da će sačekati Venecijansku komisiju, kako je i dogovoreno sporazumom vlasti i opozicije.
- Međutim, krećem da sumnjam da ćemo brzo ući u situaciju kada zbog trulih kompromisa krećemo da ugrožavamo ono što smo izgradili - ocijenio je Čarapić.
<h2>Božović: Ništa nije urađeno protivustavno ili protivzakonito</h2>
Predsjedavajuća Odbora Jelena Božović kazala da nemaju potrebu da se ikome izvinjavaju, poručujući da su odbornici postupili ispravno.
Ona je poručila da je postupanje Ustavnog odbora bilo u skladu sa Ustavom.
- Postojali su formalni uslovi za prestanak funkcije pojedinih sudija Ustavnomg suda. Mi smo imali ustavno pravo i obavezu da reagujemo u skladu sa tim. Ovaj Odbor nije prekšrio Ustav, niti uradio nešto protivustavno ili protivzakonito - tvrdi Božović.
Komentarišući Non pejper, Božović je rekla da je to dokument koji se uglavnom priprema u prvoj polovini godine, kad su postojale određene političke krize.
- Zbog toga imamo ovakav stav. Međutim, u međuvremenu imali smo jedan dogovor i zatraženo je mišljenje Venecijanske komisije Postupak saslušavanja kandidata je započet kada je taj dogovor napravljen, neke kandidate smo saslušali i smatrali smo da nije u redu da neki budu saslušani, a da drugi ne prođu tu proceduru. Zato smo sproveli proceduru i sačekaćemo mišljenje Venecijanske komisije, prema kome ćemo se kao poslanici odrediti - navela je Božović.
<h2>Adžić: Božović i Armenko prekršile Ustav</h2>
Poslanik Filip Adžić iz GP URA kazao je od Jelene Božović da će poštovati Ustav i boriti za jačanje insituticija. Prema njegovom mišljenju, agenda Demokratskog fronta je da zaustavi evropski put Crne Gore.
- Vi kao predsjednica Ustavnog odbora ste prekršili Ustav, kao i predsjednica Ustavnog suda (Snežana Armenko) koja je partijski i rodbinski bliska ljudima iz vaše političke grupacije - istakao je Adžić.
Adžić je pozvao je poslanike većine, naročito one iz Pokreta Evropa sad da nakon svega dobro razmisle da li je pametno da slijede ono što je politika DF-a.
- Da vide da li na ovakav način možemo postati dio Evropske unije, da li građani mogu očekivati vladavinu prava, borbu protiv korupcije, jačanje standarda... - rekao je Adžić.
On je zamolio dobronamjerne da razmisle da li iz neprava može proizići pravo.&nbsp;
- Ne sumnjam u pravno znanje gospodina Darka Dragovića, koji je i tražio da se odloži prva sjednica. Na narednoj se nije pojavio, vjerujem da je na neki način htio da odbrani poziv i struku i to mi je pokazalo da unutar većine ima ljudi koji razmišljaju svojom glavom, ali da im treba podrška i javnog mnjenja i kolega, kako bi došli u sutiaciju da odlučuju kako oni misle da je ispravno, a ne kako određeni politički subjekt, koji želi najgore Crnoj Gori, od njih zahtijeva - poručio je Adžić.
<h2>Adrović: Nije nas strah DF-a</h2>
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Admir Adrović kazao je da njegova partija vodi samostalnu politiku, odnosno da se ne upravljaju prema politici partnera.
- Naš cilj je članstvo u EU i s obzirom na to, mi smo naše aktivnosti podredili tom cilju. Što se nas tiče, nije nas strah, najmanje Demokratskog fronta. Mi smo bili protiv odluke da se penzioniše sutkinja Đuranović što je dokaz da samostalno donosimo odluke. Nećemo nikad podržati ono što smatramo da nije dobro za našu državu - poručio je Adrović.
On je kazao na ovaj način upućen prijedlog kako da se konstatuje prestanak funkcije Budimiru Šćepanoviću govori kako je to trebalo i prvi put uraditi.
- To govori da ovaj Odbor prvi put nije postupio kako je trebalo - konstatovao je Adrović.
<h2>Zvrko: Nadležnost Odbora samo da sprovede proceduru i predloži sudije</h2>
Poslanik DPS-a Elvir Zvrko podsjetio je da Ustavni odbor ima samo nadležnost da sprovede proceduru i predloži pet sudija Skupštini, a ne da se bavi je li nekom sudiji prestao mandati ili nije.
Kako je rekao, biće zanimljivo vidjeti kako će se parlamentarna većina odrediti prema mišljenju Venecijanske komisije.
- Ono što ne ohrabruje da će se ispoštovati odluka Evropske komisije ili mišljenje Venecijske komisije je ovaj današnji nastup gdje se pokušava problematizovati glasanje pojedinih sudija Ustavnog suda - naveo je Zvrko.
<h2>Dragović: Nemam visoko mišljenje o sudijama Ustavnog suda</h2>
Poslanik PES-a Darko Dragović kazao je da nije istina da je u posljednjih 60 godina, do slučaja Dragane Đuranović, sudijama Ustavnog suda prestajao mandat primjenom normi Zakona o radu, odnosno.
- Uslovi i način sticanja penzionisanja su isključivo definisani Zakonom o PIO. Čak član 8 Zakona zabranjuje mogućnost primjene bilo kojeg drugog propisa u postupku sticanja prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja - rekao je Dragović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, svojevrsni pravni skandal je obavještenje Ustavnog suda "gdje za jednu jednostavnu pravnu stvar imamo dvoje sudija koje se pozivaju na odrebne Zakona o radu, a dvoje o Zakonu o PIO".
- Mene zabrinjava što niko iz opozicije nije ušao u dublju analizu. Ako smatraju da je neophodna primjena Zakona o PIO, zašto to dvoje sudija tako tvrdoglavo insistira na primjeni Zakona o radu - pitao je Dragović.
Dragović je rekao da nema visoko mišljenje o sudijama Ustavnog suda, navodeći da je Ustavni sud Crne Gore jedini u svijetu koji je 2014. neustavnom proglasio svoju odluku o izboru za predsjedavajuću Desanku Lopičić.
- To je i tad bio pravni presedan i razlog da se vidi da li su ti ljudi koji sjede tamo kadri da budu sudije Ustavnog suda - rekao je Dragović.
<h2>Zvrko: Iznenađuje me da Vam je kao pravniku promaklo saopštenje sudija Ustavnog suda</h2>
Zvrko je odgovorio Dragoviću i podsjetio ga na mišljenje sudija Šćepanovića, Lopičić i Đuranović iz decembra prošle godine u kome su kazali da se uslovi za penziju u Ustavnom sudu u posljednjih 60 godina cijene po Zakonu o radu.
- Dakle, ja sam citirao sudije Ustavnog suda, ali daleko od toga da niko to nije izrekao. Iznenađuje me da Vam je kao pravniku promaklo saopštenje sudija Ustavnog suda koji bi to trebalo najbolje da znaju - naglasio je Zvrko.
Dragović je rekao da je saglasan da je pogrešno to što je sudiji Miloradu Gogiću prestao mandat primjenom Zakona o radu.
- Međutim, u tom momentu Zakon o radu je definisao uslove za prestanak radnog odnosa po sili zakona za istu granicu za godine starosti kao i Zakon o PIO za muškarce u uslovima sticanja prava za starosnu penziju. Zato nije bilo pravne posljedice koja je sada proizvedena - naveo je Dragović.
Zvrko je kontatovao da osnovni problem nije to da li se Zakon o radu ili Zakon o PIO primjenjuje na prestanak funkcije sudije Ustavnog suda, već što je Ustavni odbor preuzeo na sebe nadležnosti na koje nema pravo.
Poslanica iz iste partije Aleksandra Vuković Kuč takođe je upozorila da Ustavni odbor ne odlučuje o tome koji će se zakon primijeniti.&nbsp;
<h2>Božović: Problematičan komentar Radonjića, ništa ne smije da zastarijeva</h2>
Jelena Božović je rekla da je vrlo problematičan komentar specijalnog tužioca Vukasa Radonjića da je u slučaju “crnih trojki” nastupila zastara.
- Smatramo da ništa ne smije da zastarijeva, posebno slučajevi ubistava i teškog kriminala koji su obilježili jedan period za nama vladavine DPS-a. Očekujemo da svi ti slučajevi ugledaju svjetlost dana i da tužilaštvo i sudstvo postupe kako treba da bi se i vratilo povjerenje u njih - istakla je Božović.
T.K.

Vuković Kuč: Pravnici u Ustavnom odboru treba da se izvine građanima jer su satrli svoj poziv; Božović: Nakon mišljenja VK vjerujem da ćemo izabrati sudije

Đe su sada "pravni eksperti" vlasti koji su tvrdili da je odluka Ustavnog odbora legalna - pitao je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović nakon što je Evropska komisija ustvrdila da je penzionisanje Dragane Đuranović bilo jednostrano i protivustavno.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fek-penzionisanje-duranovic-bilo-jednostrano-i-protiv-ustava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vujović pita i da li neko osjeća odgovornost za rušenje Ustava koje je sada potvrđeno sa najviše EU adrese.
- Naravno da ne - važno je da su udobne fotelje na mjestu i da je vojvoda preživio glasanje - zaključio je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIvanVujovi3%2Fstatus%2F1930664313825485096&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Đe su sada „pravni eksperti“ vlasti koji su tvrdili da je odluka Ustavnog odbora legalna?

Trenutno smo najbliži tome da u pismu Venecijanskoj komisiji (VK) bude sadržan prijedlog pitanja opozicije i prijedlog pitanja vlasti - i da sve to sa prilozima bude dostavljeno već sjutra - saopštio je ministar pravde Bojan Božović koji je zajedno sa advokatom Milošem Vukčevićem pripremio tekst tog dokumenta.
Portal ETV danas je već objavio saznanje da je tekst zahtjeva Venecijanskoj komisiji, koji su tokom posljednja tri dana sastavljali Božović i u ime opozicionih stranaka advokat Vukčević, usaglašen, te da će nakon što ga ujutru potpiše premijer Milojko Spajić biti zvanično poslat na hitno usaglašavanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzahtjev-venecijanskoj-komisiji-salje-se-sjutra-nakon-sto-ga-potpise-premijer-spajic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Da će Venecijanska komisija odlučivati o ustavnosti prestanka funkcije bivšoj sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, odlučeno je 15. marta na sastanku koji je u prostorijama Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori organizovao ambasador Johan Satler. Tada su potpis na sporazum o ovom pitanju stavili predsjednik Pokreta Evropa sad i premijer Milojko Spajić i predstavnici opozicije Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI).&nbsp;
Đuranović je smijenjena u decembru prošle godine na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.
Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija nije učestvovala u radu Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
<h2>Hitna procedura</h2>
Božović je, gostujući na Televiziji Vijesti, ustvrdio da su sa Satlerom dogovorili da se tekst VK preda po hitnoj proceduri.
- Nadam se da ćemo za nekih mjesec dana imati odgovor - poručio je on.
Nada se, kako je rekao, i da će sadržati mehanizme kako prevazići ovakvu situaciju, ali i kako da se to ponovo ne desi. On je naveo da je sadržaj adresiran tako da se, prije svega, odnosi na preporuke za zakonodavnu i izvršnu vlast.
<h2>Poteškoće</h2>
Božović je kazao da on i Vukčević nijesu mogli očekivati da će tekst za VK dogovoriti u dva sata.
- Razlog zašto postoje poteškoće je jer ovu situaciju gledamo iz drugačijih uglova. To je sasvim prirodno. Kolege iz opozicije problematizuju formalno pravni nedostatak sjednice Ustavnog suda, sa druge strane - mi to gledamo kao priliku pisma VK da otvorimo problem materijalno pravne prirode koji se odnose na stav 3 člana 154 Ustava - naveo je Božović.
Prilozi koji će ići uz pismo su, kaže, dokumenta koja idu u korist jednoj ili drugoj strani.&nbsp;
- To se odnosi na zapisnik sa sjednice Ustavnog odbora i tako dalje - naveo je Božović.
<h2>Parlamentarna većina obaviještena</h2>
Na pitanje ide li tekst za VK na čekiranje kod parlamentarne većine, Božović je rekao da kolege iz bivšeg Demokratskog fronta (DF) i PES-a načelno obavještava o koracima.
Rekao je da je komunicirao sa Momom Koprivicom iz Demokrata - potpredsjednikom Vlade za politički sistem i pravosuđe, ali i dodao da smatra da je red da o tome bude obaviještena predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović.
Oni, kaže, nijesu stoprocentno usaglašeni, ali jesu blizu njegovih ideja.
<h2>Za politiku DF-a odgovor - Barometar 26</h2>
Na činjenicu da je Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (DNP) i prvi saradnik čelnika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, rekao da neće podržati nikakvu rekonstrukciju Vlade dok ne budu dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva, ministar Božović je rekao da je to legitimno - ali da na to Barometar 26 daje odgovor.
- Barometar 26 negdje daje odgovor na ta pitanja: identitetska pitanja otvaramo kad zatvorimo pregovaračka poglavlja - rekao je Božović.
<h2>Posredovanje Delegacije EU da bi imali autoritet da nema politike DF-a</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević je ukazao da cijela parlamentarna većina ne podržava Barometar 26.
- Dio parlamentarne većine instistiraju na svojim politikama koje nijesu od juče. Mi smatramo da one ugrožavaju građanski karkter Crne Gore. Najveći problem je što je delegacija EU rekla da te politike moraju biti stavljene sa strane. Nama je ovdje najvažnije da se ne podriva građanski karakter Crne Gore i fokus na evropsku integraciju - naveo je on gostujući na Televiziji Vijesti.
Rekao je da misli da su postigli taj cilj, te da su zbog toga zahvalni delegaciji EU.
On se osvrnuo na izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića kojem je sporno što je Delegacija EU posredovala između opozicije i vlasti u ovom pitanju.
- Otud odgovor na pitanje gospodina Jakova Milatovića koji se čudi zašto je posredovala Delegacija EU u potpisivanju sporazuma: da bi imali autoritet međunarodne zajednice - da nema politike DF-a dok ne završimo integraciju - podvukao je Rakočević.
<h2>Na Vladi se pominjalo izdavanje Velike plaže na 99 godina</h2>
Na pitanje je li se na Vladi potegnulo pitanje o izdavanju Velike plaže Mohamedu Alabaru, osnivaču Emaar Properties i predsjedniku Igl Hilsa, na 99 godina - Božović je rekao da se to pominjalo. Dodao je da ne može da tvrdi da je to sigurno zakup na 99 godina.
- Najbolja adresa za to je predsjednik Vlade (Milojko Spajić). Na sjednicama Vlade se razgovara o više stvari... &nbsp;99 godina je bila jedna od tema koja se pominjala. Da li će to ostati: najbolje da resorna ministarstva i predsjednik Vlade daju odgovor - naveo je Božović gostujući na Televiziji Vijesti.
Misli, kaže, da nemamo prostora da u ovom momentu izbjegnemo mogućnost da kredibilne investitore imamo u Crnoj Gori.
- Vrlo je bitno da znamo da treba bisere Crne Gore štititi od devastacije. A o vremenskom roku treba uraditi jednu analizu, a onda utvrditi. Nijesam se bavio toliko studiozno tim pitnajem, ali znam da ne bi bio ovo prvi primjer da se tako nešto uradi. Mislim generalno - van Crne Gore - naveo je Božović.
Građani i čelnici Ulicnja, uz Udruženja zakupaca plaža, restorana na Adi Bojani i NVO Ada Bojana duži vremenski period ukazuju da je tenderski postupak za zakup plaža netransparentan, nepravedan i diskriminatorski.
<h2>„Potpuno legitimno“ postavljanje Mikijelja&nbsp;</h2>
Na pitanje zašto je Vlada isprva makla sa dnevnog reda postavljenje direktora Morskog dobra, Spajić na pres konferenciji saopštio postoje procedure za imenovanje koje moraju da budu ispoštovane, a onda održala drugu sjednicu na kojoj je Mladen Mikijelj ponovo izabran - Božović je rekao da je to legitimno.
Mikijelja je predložio ministar prostornog planiranja Slaven Radunović iz bivšeg Demokratskog fronta. Na pitanje je li Mikijelj postavljen na insistiranje te političke frakcije, Božović je ostao pri istom stavu.
- Sve da je tako to je legitimno. Ministar ima pravo da predloži koga misli da je najbolji, Vlada se saglasila i to je to - rekao je Božović.
<h2>Politička trgovina</h2>
Nikola Rakočević iz Demokratske partije socijalista (DPS) je na to rekao da se ovo ne dešava prvi put.
- Pitanje je ko je za što time dobio. Zbog toga nema meritokratije - jer tu ne treba da sjedi neko zbog političkih trgovina - ukazao je Rakočević.

Anja Ivanović

1250x600

Božović: Najbliži smo tome da pismo VK bude sadržano od prijedloga pitanja vlasti i opozicije, nadam se da ćemo odgovor imati za mjesec

Brzo napredovanje Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji cilj je koji zahtijeva poštovanje Ustava i ustavnih principa, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu europarlamentarac Rajnhold Lopatka, koji je, između ostalog, i takozvani izvjestilac iz sjenke za Crnu Goru.
Lopatka je kazao da svi u Crnoj Gori moraju biti svjesni da je presudno važan faktor za napredak ka EU konstruktivan dijalog među svim akterima, naročito političkim.
- U svojoj ulozi izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru, posjetio sam ovu zemlju u decembru i sastao se sa premijerom Milojkom Spajićem, ministarkom za evropske poslove Maidom Gorčević i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, između ostalih - rekao je Lopatka.
Kako kaže, zajedničko na svim tim sastancima bilo je uvjerenje crnogorskih funkcionera da će država ostvariti svoj cilj da privremeno zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine.
Lopatka je u nedavnom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade za EU integracije Filipom Ivanovićem napomenuo važnost obezbjeđivanja podrške svih zemalja članica EU kako bi se pomoglo Crnoj Gori.
<h2>AMBICIOZAN PLAN</h2>
Lopatka je kazao da je ono što je čuo na sastancima sa vladinim funkcionerima veoma ambiciozno postavljen vremenski okvir.
- Crnogorski lideri istakli su da žele da zemlja postane punopravna članica EU do 2028. godine. Ovo je svakako ambiciozan vremenski okvir, koji zahtijeva vrlo brz tempo rada - smatra sagovornik Pobjede.
Potrebne su, ističe, obimne reforme i stalni fokus na evropske vrijednosti.
- Ipak, moramo ohrabriti i podržati Crnogorce u sprovođenju svih neophodnih reformi. Sa druge strane, dobro je imati ambiciozan plan kako bi se, na kraju krajeva, zadržao evropski zamah i fokus na postizanju rezultata - kazao je Lopatka.
Kako je dodao, članstvo Crne Gore u EU potrebno je kako našoj zemlji, tako i Evropi.
- To bi svakako revitalizovalo zastoj u procesu proširenja EU i približilo region Zapadnog Balkana Evropi - kaže Lopatka.
Kao jedan od mnogih benefita članstva zemalja regiona evropskoj porodici, europarlamentarac vidi značajne trgovinske i ekonomske prilike, a osim toga, kako ističe, „osigurana bi bila stabilnost u našem neposrednom susjedstvu“.
Govoreći o dinamici napretka Crne Gore u eurointegracijama, Lopatka napominje da je izvještaj Evropske komisije potvrdio da su ostvareni dobri rezultati.
- Izvještaj Komisije potvrđuje suštinski dobar napredak Crne Gore u brojnim oblastima približavanja Evropskoj uniji. Naravno, on istovremeno ukazuje na nedostatke. Neki od njih naročito se primjećuju u prioritetnoj oblasti vladavine prava. Vjerujem da će Evropski parlament uzeti u obzir ovaj dokument prilikom izrade sopstvenog izvještaja, koji će biti razvijan u narednim mjesecima - ocijenio je Lopatka.
<h2>OPRAVDANA ZABRINUTOST</h2>
Odgovarajući na pitanje da li je ponovna kriza u vezi sa Ustavnim sudom signal da Crna Gora nije naučila lekciju iz vremena kada su sa evropskih adresa stizale čak i opomene prekidom pristupnih pregovora zbog problema sa ovom sudskom instancom, Lopatka kaže da je popunjavanje Ustavnog suda 2023. godine bio neophodan i značajan korak naprijed.
- Crna Gora je završila proces imenovanja sudija Ustavnog suda u periodu od februara do novembra 2023. godine. Koliko znam, u protekle dvije godine nije bilo izjava visokih zvaničnika Evropske unije koje opominju na moguću suspenziju pregovaračkog procesa - kazao je poslanik Evropskog parlamenta.
Kako dodaje, najnoviji događaj u vezi sa procesom penzionisanja jednog sudije Ustavnog suda, sa razlogom je izazvao zabrinutost.
- U decembru 2024. godine, Odbor crnogorskog parlamenta potvrdio je penzionisanje sudije, nakon što je predsjednik Ustavnog suda zatražio mišljenje. Nakon toga, Evropska komisija je sa pravom izrazila zabrinutost i izjavila da bi odluka o prekidu mandata sudije trebalo da bude u nadležnosti Ustavnog suda, a ne parlamenta - naveo je Lopatka.
Kako je dodao, uslijedila je inicijativa ambasadora EU, koji su predložili uključivanje Venecijanske komisije kao savjetodavnog tijela za ustavna pitanja.
- Ideja je bila da Venecijanska komisija posreduje i ponudi rješenja za ovo pitanje. Smatram da je ovo ispravan pristup. Brzo napredovanje ka pristupanju EU zahtijeva konstruktivan dijalog i poštovanje ustavnih principa - zaključio je sagovornik Pobjede.
<h2>Svi žele EU, ali je jedinstvo upitno</h2>
Lopatka napominje da istraživanja javnog mnjenja godinama ukazuju na činjenicu da veliki procenat crnogorskog stanovništva snažno želi da zemlja bude članica Evropske unije.
To, kako kaže, zagovaraju sve političke partije, zalažući se u svom djelovanju za integracije.
- Želja građana ukazuje na širok konsenzus. Dakle, utisak je da zaista postoji jedinstvo oko ove ideje. Ono što je veoma bitno jeste da svi politički akteri rade zajedno na ovom opštem i zajedničkom cilju - kazao je Lopatka.
Ipak, upozorava da u praksi često nije tako.
- Crna Gora se, nažalost, i dalje suočava sa ozbiljnim izazovima u postizanju političkog jedinstva koje bi zemlju povelo ka EU - navodi jedan od izvjestilaca EP za našu zemlju.
<h2>Pohvalne inicijative poput „Barometra 26“</h2>
Izvjestilac iz sjenke za Crnu Goru Rajnhold Lopatka smatra pohvalnim to što postoje inicijative koje za cilj imaju ujedinjenje političkih aktera.
- Vidjeli smo da je pokrenuta platforma „Barometar 26“. Riječ je, dakle, o inicijativi koja služi za jačanje jedinstva između vladajuće koalicije i opozicionih partija, a sve sa ciljem premošćavanja političkih podjela i promovisanja nacionalne kohezije. Platforma „Barometar 26“, objavljena je u novembru, a pozitivna stvar je to što naglašava posvećenost Crne Gore završetku pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine i ističe značaj nacionalnog jedinstva, saradnje i konstruktivne političke klime - kaže Lopatka.
On zaključuje da je, uprkos svemu, jedini način da se ostvari jedinstvo i prevaziđu podjele, da se kontinuirano radi na angažmanu i podsticanju političke kulture, koja, kako kaže, stavlja nacionalne interese u prvi plan.

Lopatka: Brzo napredovanje na putu ka EU zahtijeva poštovanje Ustava

Premijer Milojko Spajić je u odgovoru neformalnoj grupi studenata "Kamo śutra“ preskočio njihov prvi i glavni zahtjev (da smijeni ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksu Bečića). Studneti ne mogu biti zadovoljni i imaju pravo da se o svemu odrede onako kako smatraju za shodno – kazala je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E građanska aktivistkinja, Dina Bajramspahić.
Ona smatra da svi u društvu moraju dati doprinos da studenti sačuvaju svoju autonomiju i da sačuvaju, kako kaže, ono najbolje što su donijeli političkoj situaciji u Crnoj Gori.
- To su potpuno jasni, opravdani, izričiti zahtijevi koje, po mom sudu, premijer nije dovoljno jasno čuo, niti se o njima dovoljno jasno odredio. Svi znamo da je prvi i veoma važan zahtjev - odgovornost onih koji po funkciji koju obavljaju treba da snose. Dakle, imajući u vidu način na koji predsjednik Vlade Crne Gore komunicira, obično putem kratkih tweetova, nedovoljno ozbiljno shvatajući složenost crnogorske situacije, možemo reći da je, ipak, ovoga puta uputio malo duži dopis. Međutim, budući da je preskočio prvi i glavni zahtjev, ne vjerujem da će studenti biti zadovoljni. Imaju puno pravo da se o svemu odrede onako kako sami smatraju za shodno – kaže Bajramspahić.
<h2>Neporeciva i složena kriza</h2>
Neuspio je pokušaj predstavnika vlasti i opozicije da na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine prevaziđu političku i ustavnu krizu u Crnoj Gori, nastalu nakon odluke Ustavnog odbora da prekine mandat sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović. Kriza u Crnoj Gori je, kaže Bajramspahić, neporeciva i prilično složena. Smatra da donosioci odluka najmanje u vidu imaju građane, kada deklarativno govore o tome kako stvari treba rješavati.
- Da krenemo od Ustavnog suda. Rješenja koja su trenutno na stolu su potpuno neozbiljna. Mislim da vlast pokušava da dobije sve, a da opoziciju ne zadovolji ničim. Odnosno, vlast pokušava da kupi vrijeme tako što će prolongirati ocjenu koja je jasna i nedvosmislena - da je povrijeđen Ustav prilikom penzionisanja sutkinje (Dragane Đuranović), kako bi u međuvremenu dobila sve što joj je potrebno, prije svega, potpuni pristup budžetu. Da je Vlada imala u vidu građane i njihove potrebe, dala bi daleko bolju ponudu opoziciji na razmatranje. Nažalost, mislim da je jedini problem Vlade što pojedini njeni dijelovi, sa ovakvim pristupom budžetu, ne mogu zadovoljiti sve svoje apetite. Zato vrše pritisak da se budžet usvoji – kaže Bajramspahić.
<h2>Najavljenu izmjenu Ustava opozicija ne smije da dozvoli</h2>
Podsjeća da nije prvi put prekršen Ustav, a vjerovatno, kaže, neće biti ni poslednji.
- Bitna je jedna razlika koju nismo imali do sada, a to je da je ključni konstituent vlasti, (nekadašnji) Demokratski front, najavio neustvane izmjene Ustava. Ukoliko opozicija pređe preko ustavne povrede, biće saučesnik onoga što dolazi. Ne vjerujem da opozicija to sebi može da priušti, niti bi im građani, koji ih podržavaju, to oprostili - ističe Bajramspahić.
Nema dilemu da će Venecijanska komisija biti stava da jeste došlo do povrede Ustava, ali smatra da ta odluka, kada se za tri mjeseca desi, neće više imati značaj.
- Kao što nije imalo nikakav značaj kada se Ustavni sud odredio o tome da je bio neustavan Zakon o predsjedniku, što se znalo otpočetka i bilo očigledno i za laike. Niko za to nije snosio odgovornost. Imamo i sada istu situaciju. Nije izvjesno da će se Venecijanska komisija izjasniti o načinu na koji ta situacija treba da se riješi, jer mislim da neće imati utemeljenje za bilo koji model rješenja. Do tog modela moraju dogovorm do dođu vlast i opozicija. Podržavam dijalog o tome, podržavam traženje rješenja, jer je u javnom interesu, ali, mora doći do ozbiljne ponude - poručila je Bajramspahić.
<h2>Gušenje kontrolne funkcije Skupštine</h2>
Blokada Parlamenta znači blokadu suštinski važne institucije u državi, podsjeća Bajramspahić, i napominje da bi od vlasti bilo dobro čuti zašto taj isti zakonodavni dom ne radi svoj posao kvalitetno.
- Mi imamo izrazito nekvalitetnu legislativnu funkcija Parlamenta, usvajanje zakona bez javne rasprave i bez usaglašavanja sa Evropskom unijom, što je naša izričita obaveza. Imamo neprestano gušenje kontrolne funkcije parlamenta, odbijanje održavanja kontrolnih saslušanja, posebno onih koja bi trebalo po automatizmu da budu usvojena, imajući u vidu prohodnost opozicionih inicijativa. Na kraju, imamu potpuno kidnapovanje parlamentarne istrage od strane parlamentarne većine i korišćenje prava koja su ekskluzivno data svakoj parlamentarnoj manjini, a koja u ovom trenutku primjenjuje vladajuća većina. Time što blokiraju parlament, iako to nije dobro, blokiraju instituciju koja inače ne daje dobar doprinos i ne zadovoljava javni interes - naglasila je Bajramspahić.
<h2>Politizacija Ustavnog suda</h2>
Ključni problem je, smatra građanska aktivisktinja, što se ne ide ka profesionalizaciji Ustavnog suda, jer izbori vladajuće većine idu ka tome da ova institucija i dalje politizuje.
- Ustavni sud je uvijek bio politizovan, pretežno zadovoljavao političke interese vladajućih većina, umjesto javni interes. Najveći problem je kada se i danas nastavlja sa tim praksama i kada se ne pravi napor da se dođe do najboljih profesionalaca i najuglednijih pravnika u tom sudu, koji bi bili na braniku Ustava i političkog sistema Crne Gore. Nažalost, nemamo nikakvog razloga za nadu da će išta biti bolje sa narednim imenovanjima - istakla je Bajramspahić.
<h2>Put ka EU&nbsp;</h2>
Vjeruje da političko društvene krize nakon svakog uspjeha u procesu evropskih integracija nijesu slučajne već, kako kaže, plod svjesne namjere da se na nedemokratske načine zadovolje partijski apetiti vladajućih struktura.
- Kada govorimo o odnosnu Evropske unije prema Crnoj Gori važno je da razumijemo da on nije monolitan. Evropska unija ima više institucija, koje imaju više različitih pogleda na stvari. Dobro je što je Crna Gora imala uspjeha na evropskom putu, poslije godina zastoja. Dobro je što smo dobili IBAR, zatvorili tri poglavlja, ali niko nije imao odgovornost zato što nijesmo zatvorili i četvrto poglavlje. Trenutno implementiramo Reformsku agendu, što je veoma važno, i radimo na usvajanju akcionih planova za poglavlja 23 i 24 - kaže Bajramspahić.
Ističe da će naredni period, do zatvaranja svih poglavlja, biti turbulentan i trnovit.
- Nećemo moći da priuštimo sebi luksuz koji smo imali do sada, da pravimo kardinalne greške, kakve su se dešavale, naročito sa svim promjenama u geopolitičkoj situaciji, sa vrlo turbulentnim promjenama u Sjedinjenim Američkim Državama. Momentum koji smo imali se brzo topi i ukoliko ne budemo demonstrirali suštinske reforme i posvećenost demokratizaciji, evropeizaciji, mislim da više nećemo moći tako lako da prolazimo na etapama evropskog puta - zaključila je Bajramspahić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0r_C3Jtsjp4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bajramspahić: Vlast pokušava da kupi vrijeme, VK bi bez dileme utvrdila da je povrijeđen Ustav

GP URA Dritan Abazović kazao je da mu je jedan ambasador, čije ime nije otkrio, kazao da mu je premijer Milojko Spajić saopštio da bi volio da poslanici njegovog Pokreta Evropa sad ponište odluku Ustavnog odbora o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
- Čuo sam od jednog ambasadora u Crnoj Gori da mu je Spajić saopštio da bi on volio da njegovi poslanici to ponište, ali da nema nikakvog uticaja na njih. I to me ne čudi od čovjeka koji je, kao da je pao s Marsa, došao da vodi državu. Tamo postoji sedam ljudi iz vlasti, samo jedan treba da kaže da želi da promijeni odluku i blokada je završena i idemo na usvajanje budžeta - rekao je Abazović u svom podkastu.
Država je u blokadi i nije pošteno, navodi on, da se manjina optuži za nesposobnost koju demonstrira većina.
- Ne mogu da vjerujem da postoje ljudi koji su racionalni, a koji govore da nas je opozicija dovela u ovu situaciju. Zamislite vlast koja govori da nas je opozicija dovela u ovu situaciju. Pa zašto ste se borili za vlast, ako ne znate da rješavate probleme, na koji način manjina može da spriječi većinu da radi svoj posao i sprovodi odluke? Ako su nesposobni to da urade, treba da puste nekog drugog - istakao je Abazović.
<h2>"Rješenje za Budvu jednostavno"</h2>
Komentarišući situaciju u Budvi, Abazović je rekao da je Vlada, umjesto da interveniše promtno, izabrala taktiku da zakaže sjednicu lokalnog parlamenta za 11. februar jer je to posljednji zakonski dan za njeno održavanje.
- Ako sjednica bude neuspješna, ide se na izbore, izgubiće se još tri mjeseca i postavlja se pitanje ako se sad brani održavanje sjednice, zašto bi neko dozvolio da se ona održi za tro-četiri mjeseca - kazao je Abazović.
Ovakav vid razmišljanja o polisu, kaže on, nije postojalo ni prije 2020.
- Ovi ljudi koji upravljaju posljednjih godinu dana državom svakim danom guraju Crnu Goru i njene gradove u ponor i sa tim se ne može polemisati - naglasio je on.
Lider URE se nada da će se situacija u primorskoj opštini riješiti, tvrdeći da su solucije vrlo jednostavne.
- Treba pustiti da sastave vlast oni koji to mogu. Ni meni se ne sviđa vlast u mnogim gradopvima, ali ako je to bila volja građana što da radimo, borićemo se drugim sredstavima - zaključio je Abazović.

Tamara Klikovac

Abazović: Spajić jednom ambasadoru rekao da bi volio da poslanici PES-a ponište odluku Ustavnog odbora

Parlamentarna većina objavila je sporazum koji predlažu opoziciji za obezbijeđivanje nesmetanog rada Skupštine Crne Gore i prevazilaženja institucionalne blokade, a koji podrazumijeva da mišljenje Venecijanske komisije (VK) o smjeni razriješene sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović bude obavezujuće, te da se po potpisivanju ovog dokumenta odmah nastavi rad Skupštine.
U prvom članu sporazuma se navodi upravo da će podnijeti zahtjev za mišljenje Venecijanske komisije o smjeni Đuranović.
- Skupština Crne Gore će konsenzusom svih predsjednika poslaničkih klubova parlamentarne većine i parlamentarne opozicije podnijeti zvaničan zahtjev Venecijanskoj komisiji za mišljenje o odlukama Ustavnog odbora i konstataciji prestanka funkcije sutkinji Ustavnog suda Crne Gore, Dragani Đuranović - navodi se u sporazumu.
<h2>Sadržinu da usaglase po jedan član iz većine i opozicije</h2>
Dodaje se da će sadržinu zahtjeva koji se upućuje Venecijasnkoj komisiji usaglasiti po jedan predstavnik parlamentarne većine i opozicije.&nbsp;
U drugom članu se navodi da će mišljenje VK biti obavezujuće za Skupštinu Crne Gore, a u trećem da će se roku od najkasnije sedam dana od dostavljanja mišljenja Venecijanske komisije sprovesti sve neophodne korake za njegovu potpunu implementaciju.
<h2>Usvajanje budžeta nakon potpisa</h2>
Četvrtim članom je previđeno da Skupština odmah nakon potpisivanja ovog sporazuma nastavi sa radom i pristupi razmatranju i usvajanju budžeta Crne Gore, kao i svih drugih akata iz njene nadležnosti.
- Ovim sporazumom obje strane potvrđuju svoju posvećenost stabilnosti institucija i poštovanju demokratskih principa. Sporazum stupa na snagu odmah po njegovom potpisivanju od strane predsjednika Klubova parlamentarne većine i opozicije - zaključuje se u sporazumu.
Potpisnici ovog dokumenta iz parlamentarne većine su: Andrija Mandić, Zdenka Popović, Boris Pejović, Mirsad Nurković, Vasilije Čarapić, Dejan Đurović, Boris Bogdanović, Amer Smailović, Milan Knežević, Nikola Camaj, Bogdan Božović, Ilir Čapuni i Artan Cobi.
Danas je održan kolegijum većine i opozicije na kojem, kako je na pres konferenciji saopštio predsjednik Skupštine Andrija Mandić, nije postignut konsenzus.
Napravili su, kako je rekao, dogovor sa opozicijom da će ih obavijestiti kako oni misle da bi trebalo da se razriješi politička kriza, a oni su spremni za to da arbitrira Venecijanska komisija (VK) kad je posrijedi razrješenje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-nije-postignut-konsenzus-poslanika-vlasti-i-opozicije-spremni-smo-da-arbitrira-venecijanska-komisija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kolegijum većine i opozicije je počeo u 13 sati, a prekinut je nakon manje od sat.&nbsp;
Parlamentarna većina i opozicija je trebalo da razgovaraju o političkoj krizi pošto opozicija blokira sjednice Skupštine zbog činjenice da je bivša sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.
Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
Iz redova vlasti na sastanku su bili Boris Pejović i Vasilije Čarapić iz Pokreta Evropa sad (PES); predsjednik Skupštine Andrija Mandić, Milan Knežević i Dejan Đurović iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), Zdenka Popović i Boris Bogdanović iz Demokrata, Bogdan Božović iz Socijalističke narodne partije (SNP), Mirsad Nurković i Amer Smailović iz Bošnjačke stranke (BS), Nikola Camaj i Artan Cobi iz Albanskog foruma.
Na kolegijumu su bili i šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, Boris Mugoša iz Socijaldemokrata (SD), Miloš Konatar iz Građanskog pokreta URA, Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative (HGI), kao i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
<h2>Đuranović nije dostavljena odluka, kandidati već prijavljeni za njeno upražnjeno mjesto</h2>
Generalni sekretar Pokreta Evropa sad (PES) i potpredsjednik Skupštine Boris Pejović kazao je danas da bi dio sporazuma sa opozicijom mogla biti i konsultacija Venecijanske komisije, jer se bivša sutkinja Đuranović nije žalila nadležnim organima, međutim, ona je saopštila da to nije učinila jer joj Skupština još nije dostavila odluku o razrješenju. Za to danas ističe rok - nakon čega će se Đuranović i žaliti na neustavnu odluku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fduranovic-skupstina-mi-nije-dostavila-odluku-o-razrjesenju-sudski-postupak-cu-svakako-pokrenuti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ustavni odbor, na čijem je čelu Jelena Božović iz Nove srpske demokratije (NSD), 28. januara je utvrdio listu kandidata za izbor dvoje sudija Ustavnog suda - iako u parlamentarnoj većini tvrde da bi uvažili ocjenu Venecijanske komisije (VK) je li bivša sutkinja Dragana Đuranović neustavno i nezakonito smijenjena sa te pozicije - što bi, eventualno, značilo njen povratak u Ustavni sud, ali i da je konkurs koji je raspisan za dvoje sudija nevažeći.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.1123%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Futvrdili-listu-kandidata-za-dvoje-sudija-iako-tvrde-da-bi-uvazili-misljenje-vk-je-li-duranovic-neustavno-prekinuta-funkcija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Većina sporazumom predviđa da mišljenje VK bude obavezujuće i da Skupština odmah nakon potpisivanja nastavi sa radom

Nema nikakvih neustavnih radnji i ustavnog tuča, kako to opozicija pokušava da konstatuje dižući tenzije u javnosti, kazala je predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović na početku današnje sjednice tog skupštinskog tijela.
Božović je rekla da je zahtjev opozicije da se povuče odluka od 17. decembra, kada je konstatovan prestanak mandata sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović pravno nemoguć.
- To je nešto što se nikada nije desilo. Na odboru nije donešena politička odluka, na ovom Odboru je konstatovana činjenica da je sutkinja Đuranović stekla uslove za penziju. Nema nikakvih nesutavnih radnji i ustavnog tuča, kako to opozicija pokušava da konstatuje dižući tenzije, već poštovanje Zakona o PIO koji jasno propisuje koji su to uslovi za sticanje penzije koje je stekla sutkinja Đuranović - tvrdi Božović.
Božović kaže i da je pozvala poslanike opozicije da prisustvuju radu Odbora i predlože trećeg člana Komisije koja će utvrditi da li su prijave kandidata za sudije Ustavog suda podnijete u skladu sa Javnim pozivom.
Kako opozicija, koja bojkotuje rad Odbora, nije dostavila prijedlog jednoglasno je usvojeno da pored poslanika Darka Dragovića i Bogdana Božovića, treći član Komisije bude Nikola Rovčanin iz redova Demokratske Crne Gore.
- Kako se iz opozicije niko nije pojavio, niti smo dobili prijedlog za trećeg člana Komisije, mi ćemo iz redova parlamentarne većine izabrati trećeg člana. Mi smo iskazali dobru volju da imamo člana iz opozicije, što nas ne obavezuje nijedan pravilnik. Nažalost, niko se nije pojavio i ovaj odbor mora nastaviti sa radom - rekla je Božović.
Ona je rekla da oni koji danas brane Ustav bili su kreatori neustavnih zakona koji su, tvrdi, čitav sistem doveli u problem.
- Podsjetiću da je sutkinja Vrhovnog suda Vesna Medenica treći put izglasana za predsjednicu Vrhovnog suda i to neustavno. Da li to znači i da su sve odluke koje je sutkinja donosila izazvale pravni kolaps do dana današnjeg. Ona se danas tuži i sumnjiči da je učestvovala u švercu cigara i droge. To se zove ustavni puč, a ne konstatacija da je jedna sutkinja stekla uslove za penziju. To su sve problemi o kojima više treba da se priča i da se prijesjetimo radnji u kojima su današnji ustavobranitelji učestvovali i danas se pozivaju da su oni ti koji brane Ustav - kazala je Božović.
T.K.

Božović: Nema ustavnog puča, zahtjev opozicije pravno nemoguć

Ustavni odbor, na čijem je čelu Jelena Božović iz Nove srpske demokratije (NSD), juče je utvrdio listu kandidata za izbor dvoje sudija Ustavnog suda - iako u parlamentarnoj većini tvrde da bi uvažili ocjenu Venecijanske komisije (VK) je li bivša sutkinja Dragana Đuranović neustavno i nezakonito smijenjena sa te pozicije - što bi, eventualno, značilo njen povratak u Ustavni sud, ali i da je konkurs koji je raspisan za dvoje sudija nevažeći.
To je sinoć, gostujući na Televiziji Crne Gore (TVCG) jasno ustvrdio i premijer Milojko Spajić poručujući da će prihvatiti mišljenje Venecijanske komisije kakvo god ono bilo.
- Mi smo prihvatili prvi da prihvatimo svako rješenje koje iznese Venecijanska komisija. Ukoliko budemo u krivu, mi kao predstavnici vlasti potpuno smo spremni da anuliramo svaku odluku koja je otišla u krivom smjeru i da se vratimo korak nazad - naveo je Spajić.
<h2>PROIZVOLJNOST VEĆINE</h2>
Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.
Zbog toga opozicija blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka. U parlamentarnoj većni ih zbog toga optužuju da opstruišu evropski put države, ali i da se zbog njih neće usvojiti budžet za 2025. godinu.
To sve tvrde iako je opozicija svoje djelovanje kojim ometa sjednice započela upravo u noći kada je parlament usvojio zaključak kojim je Dragana Đuranović nezakonito poslata u penziju.
Tada za parlamentarnu opoziciju, uprkos negodovanju opozicije, nije bilo smetnji da usvoje ovu odluku - ali za sve ostale, poput usvajanja budžeta, im stajanje članova opozicije ispred Andrije Mandića, izgleda, predstavlja problem.
<h2>PRIJAVA ZA „NEPRIMJERENU REAKCIJU“ NA USTAVNI PUČ</h2>
I jučerašnja sjednica Ustavnog odbora, na kojoj su članovi parlamentarne većine usvojili listu kandidata koji pretenduju da budu u sudije Ustavnog suda, protekla je bez opozicije. Na samom početku Božović je saopštila je da je podnijela krivičnu prijavu protiv poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) zbog njihove reakcije na neustavno razrješenje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
- Podnijela sam krivičnu prijavu protiv poslanika DPS-a koji su me fizički napali u sali gdje se održavala sjednica, aktivirali su dimnu bombu i na sve načine pokušali da spriječe održavanje sjednice Ustavnog odbora, primijenili su silu, iščupali kablove iz mikrofona. To je jedno vrlo neprimjereno dešavanje koje je obilježilo sjednicu Ustavnog odbora - navela je ona.
Ustavni odbor je, kaže, od tužilaštva dobio dopis u vezi sa dostavljanjem zapisnika sa posljednje sjednice odbora, koji su članovi iz redova parlamentarne većine, njih osmoro, usvojili na današnjoj sjednici. Taj dokument će, kako je rekla Božović, proslijediti tužilaštvu.
Božović je juče predložila da dva od tri člana komisije, koja bi trebalo da utvrdi jesu li prijave kandidata za dvoje sudija Ustavnog suda u skladu sa Javnim pozivom, budu Bogdan Božović iz Socijalističke narodne partije (SNP) i Darko Dragović iz Pokreta Evropa sad (PES). Ona je pozvala opoziciju da ih ili obavijesti ko će biti treći član ili da za neki od narednih dana ponovo zakažu sjednicu i pridruže se radu odbora, a novu sjednicu zakazala za sjutra u 11 sati.
Za dva mjesta u Ustavnom sudu pretenduju Alija Beganović, Marko Blagojević, Goran Velimirović, Zoran Vukićević, Nerma Dobardžić, Muhamed Đokaj, Nenad Đorđević, Jovan Jovanović, Jovan Kojičić, Sanja Maslenjak, Medina Mušović, Milva Prelević i Mirjana Radović.

Utvrdili listu kandidata za dvoje sudija iako tvrde da bi uvažili mišljenje VK je li Đuranović neustavno prekinuta funkcija

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prvih šest mjeseci iznosio je 448,57 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 213,31 milion eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).
Neto priliv stranih direktnih investicija u prvih šest mjeseci je iznosio 235,26 miliona eura, što je 4,15 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.
- Ukupan priliv stranih direktnih investicija veći je 6,14 odsto u odnosu na uporedni period - navodi se u Biltenu CBCG.
Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 51,86 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 161,45 miliona.
Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 267,72 miliona eura, što čini 59,68 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 228,86 miliona eura, a u preduzeća i banke 38,86 miliona eura.
Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 162,9 miliona eura, što je 3,93 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu. Preostalih 4,01 odsto se odnosilo na ostala ulaganja, odnosno na priliv po osnovu povlačenja ulaganja iz inostranstva.

Odlilo se 213,31 milion eura

Komisija za procjenu štete, Službe za pomoć poljoprivredi i ruralnom razvoju Glavnog grada, danas je počela sa obilaskom poljoprivrednika na teritoriji Podgorice. Nadležne gradske službe obilaze poljoprivredna gazdinstva, a na terenu je i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković. Usljed aktuelnih požara, brojni građani i poljoprivrednici na teritoriji Glavnog grada pretrpjeli su materijalnu štetu. Posebno su pogođeni proizvođači i stočari kojima je uništen dio imovine. Ekipa Gradske RTV bila je na terenu i obišla imanje Rada Vukovića koji je pretrpio veliku poljoprivrednu štetu. Na njegovom imanju je bila i Komisija za procjenu štete, Služba za pomoć poljoprivredi i ruralnom razvoju Glavnog grada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818140816_40772cecdd4ee820b279326ff1099bc8339aedad8e1a8b33e0d345f06dbc228f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818140816_40772cecdd4ee820b279326ff1099bc8339aedad8e1a8b33e0d345f06dbc228f" data-rendition-name="original" width="1536" height="866" loading="lazy" alt="procjena š"> <figcaption>Gradski.me</figcaption> </figure>

Počela procjena štete na poljoprivrednim gazdinstvima u Podgorici

Hrvatski europoslanik Tomislav Sokol osvrnuo se na objavu Demokratske Crne Gore na Fejsbuku u kojoj se zahvaljuju svima na pomoći koju su pružili crnogorskim vatrogascima u višednevnoj borbi protiv požara, osim Hrvatskoj.
Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović su prije dva dana obišli domaće i međunarodne posade angažovane u gašenju požara, na aerodromu Avio–helikopterske jedinice MUP-a.
Nakon toga na zvaničnoj stranici Demokratske objavljene su fotografije sa tog događaja uz propratni tekst.
- Crna Gora će pamtiti ko joj je pružio ruku kad je bilo teško! Žrtva i hrabrost naših ljudi ostaju u pamćenju Crne Gore! Počast vojniku koji je položio život u izvršavanju zadatka - navedeno je, pored ostalog, u objavi.
Međutim, dok se konstatuje da se sa posadama iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Mađarske i Češke, pripadnici Avio-helikopterske jedinice Direktorata za zaštitu i spašavanje i Vojske Crne Gore u vatrenom okruženju izvode i po desetine letova dnevno, izostavlja se činjenica da je Hrvatska sa svojim kanaderom takođe pritekla u pomoć i bila velika podrška u prvim danima borbe sa vatrenom stihijom.
- Kao što sam prethodno napisao, Hrvatska će nastaviti pomagati Crnoj Gori, bez obzira na manipulacije i namjerna prećutkivanja od strane beogradskih poltrona u Crnoj Gori, poput Bečića - konstatovao je Sokol na mreži X, osvrnušvi se na ovaj (ne)namjerni propust Demokrata.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F1957396230461362651%2Fphoto%2F1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Bečić i Šaranović juče su posjetili Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova i tom prilikom su se dosjetili i Hrvatske.
Bečić je tom prilikom kazao da je naša zahvalnost Srbiji, Italiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Češkoj, Austriji, Švajcarskoj - i svima koji su nam pomogli ili će pomoći u narednim danima, iskrena i duboka.
- Ujedinjeni smo u ovoj borbi i to je naša najveća snaga. Crna Gora pamti i pamtiće svoju hrabrost, ali i prijatelje iz regiona i Evrope koji su nam pružili ruku kada je bilo najteže - poručio je Bečić.
Podsjećamo, Bečić je proglašen personom non grata u Hrvatskoj nakon što je njegova stranka, na inicijativu stranaka rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, u Skupštini podržala Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.

Demokrate "zaboravile" podršku Hrvatske; Sokol: Nastavićemo da pomažemo, bez obzira na namjerna prećutkivanja beogradskih poltrona

Dvije osobe su povrijeđene u udesu koji se dogodio oko 13 sati i 30 kod Mojkovca - potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
U ovoj saobraćajnoj nezgodi, koja se desila na magistralnom putu u mjestu Podbišće u Mojkovcu, učestvovala su četiri vozila.
Saobraćaj nije u prekidu, odnosno automobili su puštaju naizmjenično.
Uviđaj je u toku.
J. B.&nbsp;

Saobraćajna nezgoda kod Mojkovca: U sudaru četiri automobila dvije osobe povrijeđene

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: ustavni-odbor