Zahtjev neustavno smijenje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović za ostvarivanje naknade ne govori da je njena smjena bila u skladu sa Ustavom - poručio je advokat Veselin Radulović osvrnuvši se na jučerašnje spinovanje premijera Milojka Spajića koji je, nakon što je Administrativni odbor odobrio zahtjev Đuranović, poručio da je opozicija zbog toga dobila najbolju potvrdu ispravnosti odluke parlamenta.
Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije. Sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga parlamentarna opozicija blokira rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
Radulović je u izjavi za Antenu M podvukao da je naknada po prestanku funkcije njeno pravo.
- U ovom momentu mi imamo odluku kojom je konstatovan prestanak funkcije njoj kao sutkinji Ustavnog suda. Ta odluka je važeća i u skladu sa tom odlukom ja bih rekao da je i gospođa Đuranović predala ovaj zahtjev da pokuša da ostvari tu naknadu koja je po zakonu pripada. Da je pošla u penziju pravo na ovu naknadu ne bi imala. Mislim da to nema nikakvog uticaja na eventualno ukidanje ili poništenje ove odluke o prestanku funkcije njoj kao sutkinji Ustavnog suda - kazao je Radulović.
Podvlači da je Đuranović taj zahtjev predala u skladu sa zakonom. 
- Ona je podnijela taj zahtjev koji javnim funkcionerima pripada po zakonu da ostvare tu naknadu nakon prestanka funkcije, koja po meni jeste sporna, ali je važeća. Taj propis postoji, ja lično mislim da to pravo treba uskratiti svim javnim funkcionerima jer oni nisu na javnu funkciju došli tako što ih je neko prisilio. Došli su svojom voljom i negdje nije pošteno prema drugim građanima koji nemaju nikakva prava u situaciji kada im prestane radni odnos - istakao je Radulović u izjavi za Antenu M.
Članom 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru predviđeno da se naknada javnim funkcionerima ostvaruje po zahtjevu koji se podnosi u roku od 30 dana od dana prestanka funkcije. Na to je danas i ukazala sama Đuranović.
- U tom roku sam se obratila nadležnom Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore i dana 21. 01. 2025. dobila rešenje o naknadi po prestanku funkcije. Napominjem da bi propuštanje ovog roka značilo gubitak prava na naknadu po prestanku funkcije - istakla je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fduranovic-pravo-na-naknadu-mi-pripada-po-zakonu-a-zastitu-u-odnosu-na-neustavno-razrjesenje-cu-ostvariti-u-sudskom-postupku&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Poručila je da će zaštitu svojih prava tražiti u sudskom postupku - koji ne zavisi od ostvarenja prava na naknadu koje joj po zakonu pripada.
- Zaštitu svojih prava u odnosu na neustavno i nezakonito uklanjanje sa funkcije sudije Ustavnog suda Crne Gore, ostvarivaću u sudskom postupku čiji ishod ne zavisi niti može zavisiti od ostvarenog prava na naknadu koje mi je pripalo po zakonu - podvukla je Đuranović u današnjem reagovanju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Radulović: Zahtjev Đuranović za ostvarivanje naknade ne govori da je njena smjena bila u skladu sa Ustavom, to je njeno pravo

Potpredsjednica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković Kuč poručila je da predsjednik Skupštine Andrija Mandić neispunjavanjem zahtjeva opozicije, ali i odugovlačenjem da izrekne mjere poslanicima koji su blokrali raspravu o budžetu, namjerno opstruira rad parlamenta.
Poslanica DPS vjeruje da je Mandić svjestan da je upravo on glavni uzročnik bloklade parlamenta pa i zbog toga ne poduzima radikalne mjere kako bi omogućio nastavak rada.
- Kazna poslanicima opozicije nije stigla. Mandić parališe instituciju koju vodi na način što izvodi svoju 'demokratiju', odgađa da kaže kakva je mjera izrečena opoziciji da bi držao opozicionare i javnost u neizvjesnosti želeći da pokaže kako je veliki demokrata, a ustvari blokira usvajanje budžeta i evropske integracije Crne Gore - navela je Vuković-Kuč gostujući u Drugačijoj radio vezi na Anteni M.
Na opasku da poslovnik daje pravo predsjedniku Skupštine da udalji poslanike iz plenarne sale, ali ne i da im zabrani da glasaju, Vuković Kuč kaže da po cijenu svog života neće izaći iz skupštinske sale.
- Kako on misli da zabrani ulazak u salu poslanicima koji su odlučni da budu u sali? Mandić mora donijeti odluku, a mi nećemo dozvoliti da se odblokira rad Skupštine. Mi od zahtjeva nećemo odustati ni po koju cijenu. Andrija Mandić se prema nama ovako ponaša zato što zna da je kriv. On je odgovoran za to što crnogorski parlament ne radi - istakla je Vuković-Kuč.
Potpredsjednica DPS je saglasna da Mandić i poslanici koalicije ZBCG pokazuju više strpljenja nego dio poslanika PES, koji se ponašaju kao da su "više DF od DF-a" i jedva čekaju radikalne mjere prema poslanicima opozicije.
Vuković Kuč ne osporava da predsjednik Skupštine svojim demagoškim nastupom, mijenjajući teze i krivotvoreći činjenice, uspijeva da ostvari propagandni cilj i kod dijela domaće javnosti i kod pojedinih zapadnih adresa. Kao najsvježiji primjer navodi pokušaj Mandićeve podvale DPS-u i ostatku opozicije da su bili protiv poziva Venecijanskoj komisiji da se odredi prema "ustavnom puču" koji je, po mišljenju opozicije, počinio Ustavni odbor.
Vuković-Kuč pojašnjava da je jasno rečeno i više puta ponovljeno da opozicija nema ništa protiv poziva VK, i da je potpuno sigurna da će stav "venecijanaca" biti sasvim podudaran stavu opozicije, ali da ne dolazi u obzir prekid blokade parlamenta dok stigne odgovor sa te adrese.&nbsp;
No, dodaje gošća DRV, istina je da na važnim međunarodnim adresama često prolaze manipulacije čelnika ktuelne vlasti u Crnoj Gori.
- Mislim na partnere iz EU, iz Evropske komisije koji ili se nisu udubljivali u društveno-političku situaciju u Crnoj Gori ili su poneseni onim što se dešava u svijetlu svjetskog i evropskog poretka kojima svjedočimo - rekal je Vuković Kuč.
<h2>Nema tajne veze sa „Kamo śutra?“, niti problema sa kritikama DPS-u</h2>
Na pitanje postoji li neka "tajna veza" između studentskih protesta "Kamo śutra" i DPS, sagovornica Antene M ukazuje da jedan dio Pokreta Evropa sad razmišlja o protestima studenata kao o nekom plaćenom skupu, a neki kao o demokratskom činu.
- Ne znam ko su ljudi koji organizuju studentske proteste, ali sam srećna što se pojavila jedna avangardna struktura koja kritikuje i DPS i sve druge. Mi nemamo problem sa kritikama - kazala je Vuković Kuč.

Vuković Kuč: Mandić je taj koji blokira usvajanje budžeta, ni po cijenu života nas neće izbaciti iz sale

Redovnog političkog života u crnogorskom parlamentu neće biti dok god je na snazi ustavni puč koji je izveo dio parlamentarne većine - ponovili su Boris Mugoša, Branislav Nenezić i Nikola Zirojević iz poslaničkog kluba Socijaldemokrata,
Kako navode, šef parlamentarne većine i njegovi pioni u ulozi poslanika imaju dva načina kako da nastave sjednicu Skupštine.&nbsp;
- Prvi, koji je i poželjan, jeste da ponište neustavnu odluku Ustavnog odbora kojim je sproveden ustavni puč, nakon čega će opozicija, konstruktivno kao i do sad, učestvovati u radu Skupštine. U konačnom, i sami imamo brojne amandmane na Prijedlog zakona o budžetu sa ciljem da isti poboljšamo, što dovoljno govori o tome koliko ozbiljno smo pristupili ovoj temi - kazali su poslanici SD-a.&nbsp;
Drugi način bi, kako dodaju, podrazumijevao uvođenje službenika policije koji bi poslanike opozicije, primjenom fizičke sile, izbacivali iz plenarne sale.&nbsp;
- U ovom slučaju, Mandić mora biti svjestan da će poslanici opozicije pružiti otpor, a da bi njegov takav postupak za sobom povukao i druge posljedice na politički život u Crnoj Gori u narednom periodu - saopštili su iz SD-a.
Oni kao jedinog krivca za neusvajanje budžeta vide parlamentarnu većinu za koju tvrde da je pogazila Ustav i time ovu instituciju dovela u 
stanje blokade.
- Nakon toga i nakon pokušaja nasilnog sprječavanja konstituisanja legitimne vlasti u Opštini Budva, sada neko od nas očekuje da se pretvaramo da je sve u redu, a nije. Pozivamo parlamentarnu većinu da se vrati poštovanju Ustava, zakona izborne volje građana, i tamo gdje pobjeđuju, ali i tamo gdje gube. Ukoliko to učine, imaće konstruktivnu opoziciju. Ukoliko ne, neka budu spremni, mi smo tek počeli - poručili su iz kluba poslanika SD-a.

Poslanički klub SD-a: Nema redovnog političkog života dok je na snazi ustavni puč

Opozicija neće dozvoliti gaženje Ustava. Dogovor oko održavanja sjutrašnje sjednice Skupštine veoma je lak, ali se ne može praviti ustavni puč pod plaštom evropskih integracija, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter za Gradsku TV.
- Ne može se željeti da ono što urušimo na taj način opravdamo. Ustavni odbor treba da povuče svoju odluku koja je neustavna, ne može on da preuzima ulogu Ustavnog suda, i problem je riješen - poručio je Huter, prenosi Gradski portal.
On je podsjetio na čl. Ustava 154, kojim, kako kaže, nijesu ispoštovane procedure prlikom donošenja odluke o penzionisanju sudije, već se, kako ističe, radi o ustavnom puču. Smatra da taj slučaj neme veze sa penzionisanjem sudije iz prethodnog perioda.
- Sve i da se radilo o istim slučajevima, a nije, ne možemo na bazi pogrešnih odluka zasnivati dalje pogrešno djelovanje, za koje svi znamo da je neustavno - kazao je Huter.
Huter se osvrnuo i na prijedlog da Venecijanske komisija donese sud o toj situaciji.
- Nalazimo se u pat poziciji i vjerujem da će Venecijanska komisija očigledno donijeti pravedan sud o tome, ali je pretenciozno govoriti unaprijed kakav će on biti - kazao je Huter.
Pojašnjavajući odnos DPS-a prema prijedlogu da Venecijanska komisija uključi u proces donošenja odluke oko ustavne krize, Huter naglašava da to nije percipirano i predstavljeno na pravi način.
- Nema DPS nikakav problem sa učešćem Venecijanske komisije. Ono što ste vjerovatno permutovali je dio da nećemo dozvoliti ni po koju cijenu gaženje i čerečenje Ustava Crne Gore, bilo da je riječ o himni, zastavi ili svemu onome što radi Andrija Mandić naočigled i ćutnju svih konstituenata parlamentarne većine“, naglašava Huter.
Govoreći o brodu Jadran i sporu sa Republikom Hrvatskom, Huter ističe da se taj problem za vrijeme kad je DPS bio na vlasti nije potencirao ni sa jedne strane, jer su se, kako navodi, njegovali dobrosusjedski odnosi.
<h2>"Kada nijeste u stanju da se poklonite žrtvama, makar im dajte odgovor"</h2>
Govoreći o tzv. dirigovanju protestima neformalne grupa studenata “Kamo Śutra?“, Huter podsjeća na činjenice da se optužbe odnose na osobe koje se nalaze u zatoru u Spužu.
- Ako ne zbog moralne odgovornosti, da li ministar MUP-a treba biti smijenjen zbog toga što tvrdi da se protestima i procesima u državi diriguje iz zatvora - pita Huter.
Zaključuje da je ćutanje odgovornih uvreda za sve porodice i žrvte cetinjske tragedije, koje traže odgovor.
- Kada nijeste u stanju da se poklonite žrtvama, makar im dajte odgovor - poručuje Huter.

Huter: Ne može praviti ustavni puč pod plaštom evropskih integracija, vjerujem u pravedan sud VK

Parlament u kojem se dogodilo gaženje Ustava od strane većine i takva 
većina za nas nijesu i ne mogu biti partneri za razgovore o evropskom 
putu Crne Gore. Umjesto toga, mimo dirigentske palice Andrije Mandića, 
naš stav ćemo gospođi Marti Kos saopštiti na planiranom sastanku sa opozicijom - saopštio je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević uoči sjutrašnjeg obraćanja evropske komesarke u crnogorskom parlamentu.
Tako će Socijaldemokrate ostati pri stavu da neće prisustvovati sjednicama Skupštine dok traje ustavni puč koji je započet u decembru prošle godine kada je sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije. Sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. 
 
Zirojević je naglasio da za poslanike SD-a evropska orjentacija 
predstavlja suštinu, a nikako samo formu. 
 
- Suština je sljedeća - stanje u Crnoj Gori je neredovno jer je u 
Parlamentu pogažen Ustav, dok istovremeno veliki broj građanki i građana protestuje tražeći ostavke u bezbjednosnom sektoru. S druge strane, za nas evropska orjentacija predstavlja suštinu, a nikako samo formu - naveo je on. 
 
Prema njegovim riječima Mandić u aktuelnom političkom momentu ne može biti domaćin za razgovore na ovu temu. 
 
- Upravo zato, Andrija Mandić nije i ne može biti adekvatan domaćin za 
razgovore na ovu temu. Pogotovo ne u aktuelnom političkom trenutku. 
Simulaciju redovnosti i demokratije moraće, ipak, da obave bez nas. Na 
naše zadovoljstvo - zaključio je Zirojević.
Prethodno je lider ove partije Damir Šehović saopštio da će SD prisustvovati sastanku sa Kos, ali, zbog ustavnog puča, ne i sjednici Skupštine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsd-prisustvovacemo-sastanku-sa-kos-a-zbog-ustavnog-puca-necemo-sjednici-parlamenta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Jasno je da će šef parlamentarne većine Andrija Mandić pokušati da instrumentalizuje dolazak gospođe Kos kako bi sebe predstavio kao proevropskog političara i državnika. Međutim, stvarnost je potpuno drugačija: Parlament je blokiran jer je ta većina brutalno prekršila Ustav, a građanke i građani u Glavnom gradu jasno iskazuju nezadovoljstvo, tražeći ostavke čelnih ljudi bezbjednosnog sektora. Mi u toj simulaciji demokratije, režiranoj od strane Andrije Mandića, nećemo učestvovati - poručio je on.

Zirojević: Nemamo namjeru da učestvujemo u simulaciji redovnosti stanja koju Mandić planira u susret dolasku Marte Kos

Izlaz iz pravne i političke krize prouzrokovane penzionisanjem doskorašnje sutkinje Dragane Đuranović jedino je moguć ako bi se sudije Ustavnog suda elementarno uozbiljile i umjesto ličnih i partijskih interesa počele da štite Ustav - poručio je u intervjuu za Portal ETV advokat Veselin Radulović.
To, cijeni on, nažalost nije realno očekivati - jer su nas upravo te sudije, zajedno sa političarima, dovele do toga da sada očekujemo da li ćemo imati blokadu Ustavnog suda ili ćemo tolerisati njegov nezakoniti sastav.
- I jedno i drugo je loše. Kriza će trajati sve dok se Ustavni sud iz temelja ne reformiše i dok u njemu većinu ne budu činile sudije profesionalci sa integritetom - podvukao je Radulović odgovarajući na pitanja Portala ETV.
PORTAL ETV: Doskorašnja sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović razriješena je na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda, a čije je zaključke potom na sjednici parlamenta usvojio predsjednik Andrija Mandić. Dijelite li stav opozicije i građanske javnosti da su rukovoditeljke suda Snežana Armenko, odbora Jelena Božović i Andrija Mandić sproveli ustavni puč? Je li ovo presedan u sudskoj praksi?
RADULOVIĆ: Ne mislim da se u konkretnom slučaju desio „ustavni puč“ ili do sada nezabilježen presedan. Sličnu situaciju imali smo i prije tri godine u slučaju prestanka funkcije sudiji Dragoljubu Draškoviću kada je skupštinski odbor na isti način, obavještenjem, informisan o godinama starosti i staža tog sudije. 
Problem je što u Ustavnom sudu konstantno imamo jedan broj neprincipijelnih sudija kojima su njihovi lični interesi i interesi njihovih političkih mentora važniji od poštovanja Ustava. 
Podsjećam da je u slučaju sudije Draškovića prije tri godine sudija (Milorad) Gogić smatrao da je Draškoviću prestala funkcija po sili Ustava jer je po Zakonu o PIO ispunio uslove za starosnu penziju. Par godina kasnije, kada je sudija Gogić došao u istu situaciju, on je promijenio stav i tvrdio da treba da se primjenjuje Zakon o radu - a sve kako bi ostao duže na funkciji. 
Zbog takvog zauzimanja stavova, godinama svjedočimo da Ustavni sud čine i sudije kojima je po sili Ustava prestala funkcija, a te sudije daju sebi za pravo da o tome glasaju i da sami odlučuju o njihovom prestanku mandata.
Tako skandalozna praksa koju su uspostavile pojedine sudije Ustavnog suda nepovratno je urušila njihov lični integritet, ali i integritet tog suda.
PORTAL ETV: Ustavni odbor se pri razrješenju Đuranović pozvao na odredbe Zakona o PIO, a sedam dana kasnije je Ustavni sud uradio potpuno suprotno - nastavio sa praksom primjene Zakona o radu i većinom glasova (3:2) ocijenio da sudiji Budimiru Šćepanovića ističe mandat 31. maja 2025. godine i o tome obavijestio predlagača predsjednika države Jakova Milatovića. Smatrate li da su time doslovice priznali da je u slučaju Đuranović postupljeno neustavno i nezakonito? Što nam govori situacija da se sudije Ustavnog suda nekad razrješavaju po odredbama jednog, a nekad po odredbama drugog zakona?
RADULOVIĆ: Slučaj sutkinje Đuranović je samo potvrdio da sjednice Ustavnog suda ne liče na sjednice sudija na kojima se raspravljaju pravna pitanja i vode stručne rasprave, već da više podsjećaju na sjednice poslaničkih klubova gdje se vodi borba za političku prevlast i dominaciju.
Zato i imamo situacije da se različito postupa i da nekome Skupština konstatuje prestanak funkcije kada ispuni uslove za starosnu penziju po Zakonu o PIO i to istoga dana kada se dobije obavještenje od Ustavnog suda, kao što je to bio slučaj sa sudijom Đuranović - dok je u drugim slučajevima, kao sa sudijom Gogićem, prestanak funkcije nastupao primjenom Zakona o radu i još se čekalo puna tri mjeseca da se to konstatuje u Skupštini.
Ta situacija nam potvrđuje da je neophodna temeljna reforma Ustavnog suda jer sa sudijama koji tamo štite lične i partijske interese poštovanje Ustava i osnovnih ljudskih prava i sloboda ostaće ideal o kome ćemo moći samo da maštamo.
PORTAL ETV: Sa druge strane, Tužilački savjet primjenjuje Zakon o PIO kada je u pitanju prestanak funkcija tužilaca. Treba li Ustavni sud da se ugleda na TS - u smislu uspostavljanja jedinstvene prakse? Svakako, još od ranije postoji odluka Ustavnog suda - da se prestanak funkcije njihovim sudijama utvrđuje po Zakonu o radu. Je li evidentno da Ustavni sud krši sopstvene odluke?
RADULOVIĆ: Sudijama Ustavnog suda funkcija prestaje u skladu s Ustavom, po istim pravilima koja važe i za sve druge sudije u državi. Ustav Crne Gore u članu 154. stav 3. propisuje da sudiji Ustavnog suda funkcija prestaje kad „ispuni uslove za starosnu penziju“.
Uslove za penziju propisuje isključivo Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju i oni trenutno podrazumijevaju 65 godina starosti ili 40 godina radnog staža.
Ustav ne propisuje da funkcija sudijama Ustavnog suda prestaje „kad im radni odnos prestane po sili zakona“ - odnosno sa 66 godina - kao što tvrde sudije tog suda da bi se što duže zadržali na funkciji.
<blockquote>Prognoze poslanika PES-a da ćemo za dva mjeseca imati popunjen Ustavni sud su neozbiljne, kao što su to uglavnom sve izjave političara</blockquote>
PORTAL ETV: Ustavni sud je pola godine, između septembra 2022. i februara 2023, bio u blokadi - pošto ga je činilo samo troje sudija. Tada su upravo Dragana Đuranović, Momirka Tešić i Snežana Armenko dobile podršku većine u parlamentu. Ta većina danas pravda neustavno razrješenje Đuranović tvrdnjama da DPS pokušava preko suda da utiče na odlučivanje u slučaju Milivoja Katnića i Zorana Lazovića. Mislite li da se parlamentarna većina, predvođena Andrijom Mandićem, „autovala“ ovakvim izjavama i da je upravo njihov cilj da uzmu Ustav u svoje ruke i odrede ishod glasanja na Ustavnom sudu u određenim slučajevima?
RADULOVIĆ: Sve političke partije pokušavaju da kontrolišu Ustavni sud i da utiču na donošenje odluka, kako u predmetima gdje se ocjenjuje ustavnost i zakonitost opštih akata koje su oni donijeli ili žele da donesu, tako i u odlukama o ustavnim žalbama.
To nam govori da postoje ozbiljne sumnje u povezanost političkih partija sa organizovanim kriminalom i korupcijom.
<blockquote>Slučaj sutkinje Đuranović je samo potvrdio da sjednice Ustavnog suda ne liče na sjednice sudija na kojima se raspravljaju pravna pitanja i vode stručne rasprave, već da više podsjećaju na sjednice poslaničkih klubova gdje se vodi borba za političku prevlast i dominaciju</blockquote>
PORTAL ETV: Parlamentarna opozicija zbog neustavnog razrješenja Dragane Đuranović blokira održavanje sjednica zakonodavnog doma. Koji je, po Vašem mišljenju, izlazak iz ove pravne i političke krize? Je li nužno da Ustavni sud na sjednici utvrdi da su Ustavni odbor i Skupština prekršili Ustav i ponište sopstveni zaključak da je Dragani Đuranović prestala sudijska funkcija ispunjavanjem uslova za starosnu penziju? Kako to uopšte izvesti - ako za odluku nema dovoljne većine? Oće li kriza trajati sve dok se sud ne popuni?
RADULOVIĆ: Izlaz iz ove situacije jedino je moguć kada bi se sudije Ustavnog suda elementarno uozbiljile i umjesto ličnih i partijskih interesa počeli da štite Ustav.
Nažalost, to nije realno očekivati jer su nas te sudije sa političarima dovele do toga da sada očekujemo da li ćemo imati blokadu Ustavnog suda ili ćemo tolerisati njegov nezakonit sastav.
I jedno i drugo je loše. Kriza će trajati sve dok se Ustavni sud iz temelja ne reformiše i dok u njemu većinu ne budu činile sudije profesionalci sa integritetom.
PORTAL ETV: Koliko su utemeljene prognoze poslanika PES-a Vasilija Čarapića da ćemo za dva mjeseca imati popunjen Ustavni sud - s obzirom na činjenicu da nadležni odbor, uključujući jedan propali konkurs - duže od deset mjeseci nije bio u stanju da izabere sedmog sudiju koji bi zamijenio Milorada Gogića - čiju je funkciju, uzgred, parlamentarna većina pravnim vratolomijama pokušavala da produži do njegove 67. godine?
RADULOVIĆ: Prognoze poslanika PES-a da ćemo za dva mjeseca imati popunjen Ustavni sud su neozbiljne, kao što su to uglavnom sve izjave političara.
Iz prethodne blokade Ustavnog suda izašli smo samo zbog pritiska međunarodne zajednice, ali su političari birali i izabrali sudije koji će štitili njihove interese, a ne Ustav.
<blockquote>Skandalozna praksa koju su uspostavile pojedine sudije Ustavnog suda nepovratno je urušila njihov lični integritet, ali i integritet tog suda</blockquote>
PORTAL ETV: Ova najviša sudska instanca bi, između ostalog, trebalo da prati rad političkih partija i ocjenjuje da li narušavaju ustavni poredak. Je li to slučaj? Kako uopšte Ustavni sud o tome da donosi odluke u situaciji kad za mnoge važne odluke, nakon razjrešenja Đuranović, za to nema većinu? Tako npr. nijesu mogli ni da donesu odluku je li njeno razrješenje na Ustavnom odboru neustavno. Koji je izlaz iz ove situacije?
RADULOVIĆ: Ustavni sud u aktuelnom sastavu nije u stanju da objektivno ocjenjuje da li političke partije krše Ustav i to se u praksi pokazalo više puta. 
Političarima je postala navika da se sa Ustavom svakodnevno igraju i da ga gaze. 
To mogu da rade jer su u Ustavnom sudu izabrali svoje partijske vojnike, a ne sudije.
Kao što sam i rekao, izlaz je jedino u temeljnoj reformi Ustavnog suda čiju većinu će činiti sudije profesionalci sa integritetom pred kojima će biti težak zadatak da povrate potpuno urušen ugled i kredibilitet te institucije.

Anja Ivanović

Izlaz iz krize moguć jedino ako sudije Ustavnog suda počnu da štite Ustav - ali to nažalost nije realno očekivati

Mantra „samo da se DPS ne vrati“ i „nikad sa DPS-om“ je najveći mogući pokazatelj neposjedovanja ama baš nikakvog programa niti bilo kojih rezultata kojima bi se naša politička konkurencija mogla preporučiti građanima - ocijenio je u intervjuu za Portal ETV poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza (ES) Nikola Zirojević.
On je ukazao da aktuelna vlast i dalje nije svjesna da su upravo oni ti koji bi trebalo da se reformišu i odviknu od loših praksi.
- I dok oni govore da neće sa DPS-om, neki od njih i da neće sa Evropskim savezom - recimo Demokrate u Budvi, nakon što smo u državnom Parlamentu počeli da do kraja razobličavamo njihov kriminal i nezajažljivost za foteljama, hranom, pićem i gorivom, nijesu svjesni da mi zapravo nećemo sa njima ni po koju cijenu i da su sada oni ti koji moraju da se reformišu i ograde od nekih ljudi ogrezlih u kriminalu - da bismo uopšte i prihvatili da sa njima razgovaramo - podvukao je Zirojević u intervjuu za Portal ETV.
Izričit je da će njihovi politički protivnici to shvatiti na teži način.
- U onom trenutku kada oni budu na našim pozicijama, a mi u prilici da formiramo novu vlast. Procjenjujem da taj trenutak nije tako daleko kao što misle - dodao je Zirojević.
Sa njim smo razgovarali o kontroverznom formiranju vlasti u Podgorici, (ne)poštovanju „izborne volje“, političkim priscima i ucjenama, ustavnom puču, ali i o tome koliko blagi pristup Evrope prema unutrašnjim problemima u Crnoj Gori može biti poguban.
PORTAL ETV: Iako su odbornici Pokreta „Za bolju Podgoricu“, na čelu sa predsjednikom države Jakovom Milatovićem, isprva napustili vladajući Pokret „Evropa sad“ i oburdali lokalnu vlast u Podgorici, ukazivali da vlast krši Ustav i zloupotrebljava poziciju moći – sa njima su, tek nakon dva sastanka, ponovo sastavili koaliciju i formirali novu-staru upravu. Smatrate li da je ovim potezom PzPG napravljem politički presedan, a izborni proces u potpunosti obesmišljen? Mislite li da je ovo rezultat ucjene ili političke korupcije?
ZIROJEVIĆ: Jedina mogućnost kako se ovaj potez PzPG može opisati jeste - vrhunac političke gluposti. Imali smo zaista jednu tragikomičnu situaciju u kojoj predstavnici PzPG, na čelu sa predsjednikom države Milatovićem, prvo fazno napuštaju Pokret Evropa sad insistirajući da partije tadašnje koalicije „Za budućnost Crne Gore“ trebaju da budu dio državne vlasti u punom kapacitetu.
Sjećamo se tada brojnih opstrukcija koje su postojale kada se pokušavala formirati državna vlast u kojoj ne bi bili ni ZBCG, niti DPS, u sadejstvu sa Demokratama. Nakon toga, poslije nekog vremena, PES napušta i jedan od „lidera“ ovog pokreta, tada već izabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Počinje sukob u Podgorici koji je, sada je već sasvim jasno, bio zasnovan isključivo na želji za foteljama, dok je interes građana Podgorice bio na posljednjem mjestu.
Sa pozicija vlasti na lokalnom nivou, PzPG, zajedno sa Građanskim pokretom URA i opozicionim političkim subjektima, ruši podgoričku vlast i bivaju raspisani vanredni lokalni izbori. Mislim da je suvišno govoriti u kakvom stanju je Podgorica ostavljena i kako su se, u tom periodu, ponašali lokalni funkcioneri, počev od gradonačelnice Injac, pa dalje. I kako su, u toku kampanje, sijevale najžešće uvrede i najoštrije optužbe među dojučerašnjim partijskim drugovima i saborcima, Jakov Milatović se, zajedno sa svojim pokretom, na lokalnom i na državnom nivou, približavao opoziciji.
Epizodu u kojoj su nekad koaliciji ZBCG bili bliskiji i od samog premijera Spajića, te činjenicu da su podržali izbor Andrije Mandića za predsjednika Parlamenta, nijesmo zaboravili.&nbsp;
Podsjetiću da su se dvije Milatoviću bliske nezavisne poslanice zajedno sa nama suprostavljale ustavnom puču u Parlamentu, da je poslanici Pejović nepravedno oduzeta riječ na sjednici, da su joj upućivane najgore psovke u plenarnoj sali - do dana nakon potpisivanja koalicionog sporazuma u Podgorici.
Nakon toga, kabinet predsjednika Skupštine se poslanici Pejović izvinio, a ona se nije pojavila na sjednici Skupštine niti je učestvovala na zajedničkoj pres konferenciji opozicije. Narod bi rekao: izgubismo je ka' na karte.
U Podgorici, u međuvremenu, opozicioni politički subjekti osvajaju 60 odsto glasova, dok partije lokalne vlasti ostaju u manjini, sa osvojenih oko 40 procenata.
Da li je konačan rezultat pregovora za lokalnu vlast u Glavnom gradu rezultat ucjene ili političke korupcije, pokazaće vrijeme (a sklon sam da vjerujem da je rezultat i jednog i drugog), ali jedno je sigurno - konačan ishod pregovora i ponašanje PzPG jedna je od najvećih prevara birača u ovoj državi.
Uvjeren sam da će građani ovakvo obesmišljavanje izbora i ovakvu prevaru adekvatno kazniti i da Jakov Milatović, zajedno sa svojim saradnicima, u političkom smislu počinje da broji svoje posljednje dane.
PORTAL ETV: Je li izvjesno da se ovakvim postupcima stvara još jedna „generacija“ apstinenata u Crnoj Gori u kojoj izlaznost na izborima svakako nije na zavidno nivou? Zašto bi građani izlazili na izbore - glasali za promjene, postigli rezultat - ako do promjena uporno ne dolazi... Imaju li Socijaldemokrate i Evropski savez odgovor na ovu malignu pojavu - kako stati na kraj samovolji političkih frakcija?
ZIROJEVIĆ: Ne nužno. Upravo ovakvi postupci mogu dodatno motivisati jedan dio glasača u Crnoj Gori da se, uprkos tome što su generalno nezadovoljni političkom ponudom, suprotstave onima koji na ovaj način, klasičnom prevarom birača, obesmišljavaju izborni proces. Mislim i da je pitanje trenutka kada će se to dogoditi.
Ono što, nažalost, jeste trend kojem svjedočimo u posljednje nešto više od četiri godine jeste značajan pad izlaznosti na svim izborima - što je najbolji pokazatelj činjenice da velika većina građana nije zadovoljna učincima vlasti nakon 30. avgusta 2020. godine. Pa ipak, jedan dio njih još nije spreman da pređe preko zamjerki koje su imali kada su u pitanju partije bivše vlasti (prije 30. avgusta), ili je jednostavno ideološki toliko daleko od nas da, uprkos nagomilanom nezadovoljstvu, prije bira da ostane kući.
Iz moje perspektive, rješenje je vrlo jednostavno: građani koji žele promjene u Crnoj Gori trebaju da glasaju provjerene opozicione, građanski opredijeljene, političke subjekte - kakav je upravo Evropski savez. Jer, svaki put do sad kada smo se uzdali u tzv. „tridesetoavgustovce“, pokazalo se, prije ili kasnije, da je riječ o nekoj velikoj prevari i da na kraju ceh plaćaju građani i država Crna Gora.
PORTAL ETV: Upravo su partije koje su nastavile vladavinu u Podgorici godinama unazad docirale o poštovanju „izborne volje“ - a sad ponovo uspostavile vlast - i to uprkos gorem izbornom rezultatu od opozicije. Kako tumačite to pozivanje na „izbornu volju“ - ako svoj pojedinačni učinak uporno zbrajaju, i i dalje se - poslije četiri godine od pada Demokratske partije socijalista - pozivaju na dobro poznatu mantru „samo da se DPS ne vrati“?
ZIROJEVIĆ: To je ironija njihove vlasti i politike koju sprovode. U vremenu kada su oni bili opozicija, konstantno su se pozivali na nekakvo poštovanje „izborne volje“.
Sjetimo se samo scena u Budvi kada je jedan odbornik vlasti promijenio mišljenje i podržao tamošnju opoziciju - taj čovjek je na najgori mogući način čak i fizički napadan, vrijeđan, svaku noć uznemiravan ispred kuće u kojoj stanuju on i njegova porodica i tome slično. Zašto? Jer je neko iz tadašnje opozicije na državnom nivou procijenio da nije ispoštovana „izborna volja“.
Danas, kada se dešavaju ovakve stvari kakve se dešavaju, kada se pojedini odbornici privode u kabinet predsjednika Skupštine, gdje se na njih vrši neprimjeren pritisak, i ko zna šta još, nemamo neku značajniju reakciju javnosti, osim opozicionih političkih subjekata.
Svi oni kojima su do 2020. godine bila puna usta demokratije, sada ćute. Čak se, izuzev rijetkih izuzetaka, ne čuje ni nevladin sektor - koji bi svojevremeno figurativno rečeno „zapalio Crnu Goru“ u ovakvim situacijama. Neko je upao u neko državno tijelo, neko je član nekog borda, neko je zaposlio nekog iz porodice i sada svi oni koji su bili najglasniji funkcionišu po principu - ćuti, dobro je to.
Rezultat ovog privođenja i raznih „ponuda koje se ne odbijaju“ je jasan - PzPG je, nakon svega izrečenog, formirao vlast sa partijama vlasti u Glavnom gradu.
Mantra „samo da se DPS ne vrati“ i „nikad sa DPS-om“ je najveći mogući pokazatelj neposjedovanja ama baš nikakvog programa niti bilo kojih rezultata kojima bi se naša politička konkurencija mogla preporučiti građanima. I dok oni govore da neće sa DPS-om, neki od njih i da neće sa ES-om (recimo Demokrate u Budvi, nakon što smo u državnom Parlamentu počeli da do kraja razobličavamo njihov kriminal i nezajažljivost za foteljama, hranom, pićem i gorivom), nijesu svjesni da mi zapravo nećemo sa njima ni po koju cijenu i da su sada oni ti koji moraju da se reformišu, odviknu od nekih loših praksi, ograde od nekih ljudi ogrezlih u kriminalu, da bismo uopšte i prihvatili da sa njima razgovaramo.
Shvatiće to na teži način, u onom trenutku kada oni budu na našim pozicijama, a mi u prilici da formiramo novu vlast. Procjenjujem da taj trenutak nije tako daleko kao što misle.
PORTAL ETV: Koliko su pritisci i ucjene „ko s kim može i smije“ uopšte utemeljeni na postulatima izborne demokratije? Treba li to da privuče pažnju nadležnih organa - a pogotovo uzevši u obzir linč, upozorenja i prijetnje pojedincima na društvenim mrežama - na primjer u slučaju predsjednika Jakova Milatovića kojem su prijetili litijama - za slučaj da se usudi da formira koaliciju sa opozicijom? Jesu li nadležni uopšte vispreni da reaguju u ovakvim slučajevima?
ZIROJEVIĆ: Nema to nikakve veze sa demokratijom. Radi se o primitivnom načinu funkcionisanja jednog režima koji, pokušajem totalne izolacije jednog političkog subjekta, pokušava da se održi uprkos sve češćim i sve intenzivnijim porukama građana da žele promjene. No, sve to nije dugog vijeka, imajući u vidu da što više oni govorili da se sa opozicijom „ne smije“, opozicija je sve jača.
Dakle, bliži se dan kada opoziciji neće trebati ama baš niko sa te strane za formiranje vlasti i kada će Crna Gora dobiti odgovornu, demokratsku, proevropsku Vladu.
Da je sreće, sva ova dešavanja kojima svjedočimo i te kako bi trebalo da upale alarm kod nadležnih organa, jer smo u više navrata imali čak i otvorene prijetnje onome ko bi eventualno sa opozicijom pomislio da formira vlast.
No, kako imamo politički poslušno tužilaštvo, to se ne dešava. Naprotiv, VDT se javi samo kada se nađe pod kritikama opozicije, da nam tada objasni da neće dozvoliti uticaj politike na rad institucije kojom rukovodi. To što je izabran u kabinetu predsjednika Vlade i to što mu se optužnice nerijetko pišu u plenarnoj sali Parlamenta, od strane poslanika i lidera parlamentarne većine, to nema veze.
PORTAL ETV: Kako tumačite činjenicu da se predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, i ujedno predvodnik PzPG, danima ne oglašava povodom formiranja vlasti u Podgorici? Što nam to govori o njegovom političkoj zrelosti? Mislite li da je ovim potezom afirmisao agendu neformalnog vođe parlamentarne većine (predsjednika Skupštine) Andrije Mandića koji istrajava u samovolji, ponižavanju Crne Gore i obesmišljavanju svega što ne ide na ruku napretku naše države u demokratskom pogledu?
ZIROJEVIĆ: Mi smo danas u potpunosti svjesni da imamo posla sa potpuno politički nezrelom ličnošću, sa političarom bez stava, hrabrosti i bez kičme da sve ono što je javno govorio i obećavao sprovede u djelo. Dakle, predsjednik Crne Gore je, nažalost, jedna najobičnija politička marioneta i igračka u rukama Andrije Mandića i Milojka Spajića koji ga, u svakom trenutku kada procijene da se previše otrgao iz njihovih ruku, mogu vratiti tamo gdje mu je mjesto. Ili, kako to reče premijer Spajić, „otrgnuti iz zagrljaja opozicije“.
Dakle, i ako jeste postojao plan u određenoj situaciji da se u Parlamentu pokrene smjena predsjednika države ukoliko ne bude poslušan, Jakov Milatović nam je svima pokazao da bi tako nešto bilo u potpunosti nepotrebno. U suštini, potpuno je svejedno da li u fotelji predsjednika Crne Gore sjedi Jakov Milatović, ili tu funkciju, nakon njegove smjene obavlja Andrija Mandić - razlika ne postoji.
<blockquote>Da je sreće, sva ova dešavanja kojima svjedočimo i te kako bi trebalo da upale alarm kod nadležnih organa, jer smo u više navrata imali čak i otvorene prijetnje onome ko bi eventualno sa opozicijom pomislio da formira vlast. No, kako imamo politički poslušno tužilaštvo, to se ne dešava. Naprotiv, VDT se javi samo kada se nađe pod kritikama opozicije, da nam tada objasni da neće dozvoliti uticaj politike na rad institucije kojom rukovodi. To što je izabran u kabinetu predsjednika Vlade i to što mu se optužnice nerijetko pišu u plenarnoj sali Parlamenta, od strane poslanika i lidera parlamentarne većine, to nema veze</blockquote>
PORTAL ETV: Zajedno sa kolegama iz opozicije ne dozvoljavate održavanje sjednica parlamenta zbog ustavnog puča - kada je sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović nezakonito i neustavno razriješena na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda, a čije je zaključke usvojio predsjednik parlamenta Andrija Mandić. Saopštili ste što konkretno tražite kako bi se zakonodavni dom vratio u redovno stanje. Ispunjenje Vaših zahtjeva se ne nazire. Imate li plan na duže staze?
ZIROJEVIĆ: Činjenice su jasne i neumoljive, a potvrdio ih je upravo Ustavni sud na posljednjoj sjednici poslavši, shodno jasno propisanoj proceduri, obavještenje da sudija Šćepanović ispunjava uslove za odlazak u penziju.
Time je ova institucija jasno stavila do znanja svima koja je jedino moguća procedura za penzionisanje sudija, kao i da na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore jeste, kako smo i kazali mi u opoziciji, sproveden klasičan ustavni puč.
Naši zahtjevi su sasvim jasno saopšteni, a na parlamentarnoj većini je, ako želi pozitivan ishod ove situacije, da se vrati k poznaniju prava i te uslove, koji ne podrazumijevaju ništa do poštovanje Ustava i zakona Crne Gore, ispuni.
Ukoliko to ne urade, neka ne brinu - mi plan na duže staze imamo. Pravo pitanje je - što će onda oni?
<blockquote>Kabinet predsjednika Skupštine se poslanici (Jevrosimi) Pejović izvinio, a ona se nije pojavila na sjednici Skupštine niti je učestvovala na zajedničkoj pres konferenciji opozicije. Narod bi rekao: izgubismo je ka' na karte</blockquote>
PORTAL ETV: Mislite li da je Evropa previše blaga prema Crnoj Gori u kojoj sami Ustavni sud krši Ustav - u kojoj se demonstrira sprega izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, u kojoj izborni rezultat ne znači ništa; u kojoj vlast udaljava državu od susjeda i koja u savezu sa klerikalnim snagama i crkvom mijenja politički pejzaž zemlje, namjerava da izmijeni Zakon o državljanstvu i čiji je kranji cilj izmjene identiteta Crne Gore, i čiji funkcioneri ne baštine antifašističke vrijednosti - već podržavaju režime poput Vučićevog i Putinovog? Je li dovoljno da samo usmjeravaju određene procese i poručuju da samo od nas zavisi kako ćemo iznutra definisati stanje u društvu?
ZIROJEVIĆ: Mislim da jeste i mislim da se odnos zvanične EU prema Crnoj Gori, čast izuzecima, sveo na formalno ispunjavanje nekih uslova i, kako to kolokvijalno kažemo, dobijanje štrikova. Međutim, djeluje kao da se odavno niko ne bavi suštinom.
Dakle, mi imamo sasvim jasnu situaciju u državi - parlamentarna većina vrši neviđene i krajnje neprimjerene pritiske na bilo koga ko bi se potencijalno otrgao i prešao na stranu opozicije, u međuvremenu se u izvršnoj vlasti i državnim preduzećima sprovodi brutalan kriminal, jasno je vidljiva sprega izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, namjerno se narušavaju odnosi sa susjedima, među kojima i našim jedinim EU susjedom (Hrvatskom) itd, dok crnogorske političke elite (vladajuće) izvještaj podnose Vučićevom režimu u Beogradu.
Mi danas imamo državne funkcionere koji u Brisel, Berlin, Pariz i na druge evropske destinacije odlaze da prodaju šarene laže dok neko sve to tamo oduševljeno sluša i sačini pozitivan izvještaj, a oni se nakon toga vrate u Podgoricu gdje negiraju genocid, ne priznaju nezavisnost susjednih država, veličaju ratne zločince, razaraju institucije, uništavaju bezbjednosni sektor i sprovode u potpunosti antievropsku politiku.&nbsp;
Analizirajući ono što se u istoriji dešavalo na ovim prostorima, ne bi bio prvi put da međunarodna zajednica gleda kroz prste nekim retrogradnim političkim snagama, zanemarujući brojne aspekte njihove vladavine.
Posljednji put kad smo imali takvu situaciju, kada su se osvijestili, Balkan je gorio u plamenu rata i bilo je kasno.&nbsp;
Ne želim da vjerujem da danas, u 21. vijeku možemo da doživimo takvu sudbinu, ali se plašim da prećutno odobravanje onoga što danas u Crnoj Gori, ali i u regionu, rade nasljednici tih mračnih ideologija, može da izazove ozbiljne probleme, kako u Crnoj Gori, tako i na cijelom Balkanu.

Zirojević: Aktuelna vlast nije svjesna da zapravo mi sa njima nećemo ni po koju cijenu i da oni moraju da se reformišu

Kršenje Ustava je crvena linija i ako ne dođe do ispunjenja naših zahtjeva opozicija neće dati legitimitet Skupštini - poručila je poslanica Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fprvo-ponistavanje-razrjesenja-duranovic-pa-garancija-da-izmjene-ustava-i-zakona-o-drzavljanstvu-nije-moguce-izglasati-bez-sveobuhvatnog-drustvenog-dijaloga-i-opsteg-politickog-konsenzusa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U opoziciji, kaže, imaju dijametralno suprotne stavove - ali su jedinstveni u odbrani Ustava.
- Naš uslov da se vratimo u poslaničke klupe je poništavanje odluke Ustavnog odbora - ponovila je Novaković Đurović gostujući na A plus televiziji.
Ukoliko ne dođe do neispunjenja zahtjeva opozicije, poslanica URA je kazala da će nastaviti svoje djelovanje kao prvog dana- neće davati legitimitet Skupštini.
- Kršenje Ustava je crvena linija preko koje ne prelazimo - kategorična je Novaković Đurović.
Prema njenim riječima, problem je izazvao dio parlamentarne većine.
- Manjinske partije su saglasne da je ova odluka neustavna. A mi realno ozbiljniju aktivnost od običnog tvitovanja premijera Milojko Spajić do sada nijesmo vidjeli. Jasno je da je imao mehanizme da ostvari kompromis. Sve je bio unaprijed dogovoren scenario - smatra ona.
Novaković Đurović takođe tvrdi da je za sada Specijalno državno tužilaštvo (SDT) jedino pokazalo integritet.
- Ostale institucije čekaju suštinsku reformu, a trenutno parlamentarna većina nije pokazala volju da to uradi, Suština demokratskog društva je graditi nezavisne institucije koje su očišćene od političkog društva -zaključila je ona.

Novaković Đurović: Kršenje Ustava je crvena linija, bez ispunjenja zahtjeva nećemo dati legitimitet Skupštini

Podrška za moju dragu i hrabru koleginicu Jevrosimu Pejović - poručio je poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar nakon što je predsjednik Skupštine Andrija Mandić danas oduzeo riječ poslanicima opozicije, a nezavisna poslanica Jevrosima Pejović reagovala jer joj nije dozvolio da govori.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilosKonatar%2Fstatus%2F1871216494694318524%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1871216494694318524%7Ctwgr%5E3123a2aa818f4ae4b6b584e13cab0674f4cbf8c5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Konatar je u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter) ocijenio da ovako govori i radi iskrena, slobodna i pravedna žena.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.4297%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-jos-nije-obavijestio-opoziciju-o-mjerama-koje-planira-protiv-njih&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Konatar podržao Jevrosimu Pejović: Ovako govori i radi iskrena, slobodna i pravedna žena

Presjednik Skupštine Andrija Mandić nakon što je zajedno sa (Milojkom) Spajićem izvršio ustavni puč počinje da pokazuje nepoznavanje elementarnih procedura - ocijenio je lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer Dritan Abazović nakon što je Mandić, poslije oduzimanja riječi opoziciji, zaključio današnju sjednicu parlamenta.
Oni, ističe Abazović, degradiraju institucije.
- Ne znam što ovi ljudi imaju u glavi. Možda sebi izgledaju zanimljivi ali oni degradiraju institucije. Što se kazni tiče ne postoji kazna koja će nas spriječiti da branimo Ustav. Kazna ne postoji. Gde je kukavica i prevarant premijer. Gdje su ljudi iz vlade? Mi smo ovdje u Skupštini gdje branimo Ustav - rekao je Abazović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.4297%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-jos-nije-obavijestio-opoziciju-o-mjerama-koje-planira-protiv-njih&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Građani, podvlači Abazović, imaju pravo na tranparentnost.
- Niko ne smije da digne ruku na medije. Rekli smo da nema sjednica dok se ne povuče odluka Ustavnog odbora i ponovo apelujemo na većinu da se to uradi. Svako ko krši Ustav nepoželjan je u Skupštini. Ovo tvitovanje i nevaspitana komunikacija i stvaranje rijalitija, to je samo uvertira da se degradira Crna Gora. Da se napravi Zadruga i Hepi - ocijenio je on.
Sljedeće je, kaže, da naprave zajednički dogovor i da izađu sa konkretnim zahtjevima.
Istakao je da je najveća prevara priča da će biti problem sa isplatama penzija i plata ako se ne usvoji budžet.
- Nije naš cilj da se ne usvjajaju zakoni, samo da Ustavni odbor poništi odluku - ustvrdio je Abazović.
<h2>Nema razgovora sa onima koji krše Ustav</h2>
Govoreći o formiranju vlasti u Podgorici Abazović je rekao da ima još pet dana, da je optimista, i da se nada jednom pozitivnom ishodu.
- Ne učestvujem u pregovorima, podržavam stav da moje kolege neće razgovarati sa ljudima koji krše Ustav - dodao je lider Građanskog pokreta URA.

Abazović: Ne postoji kazna koja će nas spriječiti da branimo Ustav

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da je Grenland od presudne važnosti za odbranu SAD-a i svijeta od potencijalnih ruskih ili kineskih raketnih napada, oštro kritikujući Evropu i Dansku jer „nijesu dobro obavile posao“ u obezbjeđivanju tog strateškog područja. Njegovi komentari dolaze u trenutku kada je Bijela kuća potvrdila da „aktivno“ razmatra opciju kupovine Grenlanda, poluautonomne teritorije Danske, piše BBC.
U intervjuu za Fox News, Vens je upitan koliko je daleko SAD spreman da ide kada je riječ o Grenlandu.
- Konačnu odluku donijeće predsjednik, ali iz Evrope dolazi mnogo negodovanja, pri čemu se Evropa nije suočila sa temeljnim argumentom koji iznose predsjednik i čitava administracija. Grenland je ključan – ne samo za našu nacionalnu bezbjednost, već i za bezbjednost cijelog svijeta. Ljudi toga nijesu svjesni - rekao je Vens.
On je dodao da cjelokupna infrastruktura protivraketne odbrane djelimično zavisi od Grenlanda.&nbsp;
- Ako, ne daj Bože, Rusi ili Kinezi – ne tvrdim da hoće – ali ako bi u budućnosti neko ispalio nuklearnu raketu prema našem kontinentu ili prema Evropi, Grenland je ključni dio tog odbrambenog sistema - istakao je Vens.
Postavlja se pitanje, navodi on, jesu li Evropljani, jesu li Danci, uradili dobar posao u obezbjeđivanju Grenlanda i osigurali da on i dalje može služiti kao oslonac svjetske bezbjednosti i protivraketne odbrane?&nbsp;
- Odgovor je, očigledno, da nijesu. Premalo su ulagali u bezbjednost. Nijesu adekvatno zaštitili to područje. Ono što stalno čujem od njih svodi se na prošlost. Kažu: borili smo se zajedno u Drugom svjetskom ratu ili u ratu protiv terorizma. Na tome smo zahvalni. Volimo imati takve saveznike. Ali to što si prije 25 godina uradio nešto pametno ne znači da danas ne možeš napraviti nešto glupo - naveo je Vens.
On je naglasio da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država veoma jasno poručuje: "Ne radite dobar posao kada je Grenland u pitanju".&nbsp;
- Mi ćemo se pobrinuti da zaštitimo američke interese i smatram da je predsjednik spreman da ide onoliko daleko koliko je potrebno da to i učini - rekao je Vens.
Strateška važnost Grenlanda leži u njegovom položaju između Sjeverne Amerike i Arktika, što ga čini idealnim za sisteme ranog upozoravanja. SAD već decenijama ima vojnu bazu Pitufik, sa više od 100 stalno stacioniranih vojnika. Posljednjih godina raste interesovanje i za ogromne prirodne resurse ostrva, uključujući rijetke metale, uranijum i gvožđe, koji postaju dostupniji usljed topljenja leda.
<h2>Evropa stala uz Dansku</h2>
I Grenland i Danska, koja je članica NATO-a, više puta su jasno poručili da ostrvo nije na prodaju. Tramp je sličnu ponudu iznio i 2019. godine, tokom svog prvog mandata, ali je ona glatko odbijena. Danska je upozorila da bi bilo kakav pokušaj prisilnog preuzimanja značio kraj NATO saveza.
Evropski lideri stali su u odbranu Danske.&nbsp;
- Grenland pripada svom narodu i samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa - navodi se u zajedničkoj izjavi lidera Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije, Poljske, Španije i Danske.
Oni su pozvali na poštovanje Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet i teritorijalni integritet, naglasivši da se bezbjednost na Arktiku mora ostvarivati „kolektivno“ unutar NATO-a.
<h2>Glas s Grenlanda: „Jasna prijetnja“</h2>
Aja Kemnic, jedna od dvije poslanice koje predstavljaju Grenland u danskom parlamentu, izjave Trampove administracije nazvala je „jasnom prijetnjom“.
- Potpuno je nepoštovanje sa strane SAD-a to što ne isključuju pripajanje naše zemlje i pripajanje druge NATO saveznice - kazala je za BBC.
Ipak, smatra da je aneksija malo vjerovatna, ali očekuje da će SAD „vršiti pritisak na nas kako bi s vremenom preuzeli Grenland“.

Vens napao Evropu: Nijesu obavili posao, premalo su ulagali u bezbjednost

Grad Oujda, na istoku Maroka, jutros se probudio prekriven snijegom, prizorom koji stanovnici nisu vidjeli gotovo 25 godina.
Ulice i trgovi ovog grada osvanuli su prekriveni bijelim pokrivačem, izazivajući iznenađenje i brojna pitanja o uzrocima ovako rijetke zimske pojave u ovom dijelu zemlje.
Meteorološki stručnjaci navode da su sniježne padavine izazvali snažan ciklon koji je zahvatio Maroko, praćen prodorom veoma hladne zračne mase. Prema objašnjenju stručnjaka iz Arab Weathera, temperature su se spustile gotovo do nule čak i u nižim predjelima, što je omogućilo da snježne pahulje ostanu na tlu bez topljenja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBGatesIsaPyscho%2Fstatus%2F2009037103842079083%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009037103842079083%7Ctwgr%5E837815070552763a6461befbf49fbc39af7a0bba%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dodatni faktor bila je geografska pozicija Oujde, otvorena prema hladnim sjevernim i istočnim vjetrovima, zbog čega su padavine umjesto kiše prešle u snijeg. Snijeg je počeo padati u utorak uveče, a u samom centru grada formirao se sloj debljine oko dva centimetra.
U okolnim područjima, uključujući sela Tinisan i Touissit, zabilježene su znatno obilnije sniježne padavine, s visinom snijega između sedam i deset centimetara.
Iako je hladni talas donio niske temperature, stanovnici su s oduševljenjem dočekali ovu rijetku pojavu.
- Snijeg nam je, uprkos hladnoći, donio posebnu radost. Ove padavine su dobra vijest za vodne rezerve i oživljavanje poljoprivredne sezone u regiji - ističu građani.

(VIDEO) Prvi put nakon 25 godina: Palo 10 cm snijega u Maroku

Vlada Španije i katolička crkva te zemje složile su se danas oko zajedničkog plana za nadoknadu štete žrtvama seksualnog zlostavljanja koje su počinili sveštenici koji su preminuli.
Španska episkopska konferencija saopštila je da će novi sporazum omogućiti žrtvama koje ne žele da traže pomoć direktno od crkve da se obrate vladi i državnom ombudsmanu, koji je preuzeo vodeću ulogu u rasvjetljavanju zlostavljanja.
Ministar pravde Feliks Bolanjos rekao je na konferenciji za novinare u Madridu da bi žrtve čiji su agresori preminuli ili su sada veoma stari konačno mogle da dobiju priznanje za zlostavljanje i ekonomsku reparaciju koju isplaćuje crkva.
- Danas smo platili dug žrtvama. Tačno je da je država reagovala kasno, ali mi sada djelujemo. Juče žrtve nisu mogle ništa da urade jer su ovi zločini bili isključeni - rekao je on.
Španski ombudsman objavio je 2023. godine izvještaj od 800 stranica koji je istražio 487 poznatih slučajeva seksualnog zlostavljanja i uključivao anketu koja je izračunala da bi broj mogućih žrtava mogao da dostigne stotine hiljada.
Biskupi su snažno osporili tu procenu i utvrdili da je njihova sopstvena istraga otkrila 728 seksualnih zlostavljača unutar crkve od 1945. godine.
Navodi se da se većina zločina dogodila prije 1990. godine i da je 60 odsto agresora sada mrtvo.
Vlada je 2024. godine objavila namjeru da primora crkvu da nadoknadi štetu žrtvama, a biskupi su nekoliko mjeseci kasnije rekli da formiraju poseban odbor koji će saslušati žrtve, procijeniti njihove zahtjeve i osigurati njihovu "ekonomsku, duhovnu i psihološku" reparaciju.
Nadbiskup Luis Argueljo priznao je danas da se neke žrtve nisu osjećale prijatno kada su prilazile crkvenim kancelarijama, a one sada mogu da se obrate ministarstvu pravde.
Ministarstvo će predlog proslijediti ombudsmanu, koji će ga proučiti i predložiti paket nadoknade koji će potom procijeniti crkveni odbor.
Ukoliko se ne postigne dogovor sa crkvom i žrtvom, slučaj će biti razmatran pred zajedničkim odborom sa predstavnicima crkve, kancelarije ombudsmana i udruženja žrtava.
Bolanjos je zahvalio pokojnom papi Franji i aktuelnom papi Lavu XIV na otkrivanju zlostavljanja u crkvi.
Argueljo je rekao da je crkva već isplatila dva miliona eura odštete nakon što je prihvatila peticije više od stotinu žrtava od kada je njen poseban odbor osnovan 2024. godine.
Vatikanski savjetodavni odbor za zaštitu djece je u svom izvještaju prošle godine saopštio da Katolička crkva ima moralnu obavezu da pomogne žrtvama da se oporave i da su finansijske reparacije za zlostavljane i strože sankcije za zlostavljače i njihove pomagače neophodna rješenja.

Španija i Katolička crkva postigle sporazum o odšteti žrtvama seksualnog zlostavljanja

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je da je zarobljavanje venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura u akciji SAD povezano sa izdajom.
- Želim da shvatite da je tu svega bilo. I sporazum i novac koji je plaćen, uključujući ljude u Venecueli i vojne i civilne ličnosti. Bilo je dosluha i bilo je izdaje. Svega je tu bilo - rekao je Lukašenko.
Ako SAD nastave sa kopnenim upadom u Venecuelu, Lukašenko je ocijenio da se to neće završiti u njihovu korist i rezultovaće hiljadama žrtava, uključujući američke građane. 
- Mislim da to ne želi ni Donald Tramp ni drugi - dodao je Lukašenko.
On je rekao da je Tramp morao da dozvoli vojsci da pokaže da je "sposobna za nešto" nakon, kako je naveo, bježanja iz Avganistana dok su se držali za stajne trapove aviona, prenosi Srna.

Tag: ustavni-puc