Student druge godine Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Nedim Nokić, osvojio je prvo mjesto na konkursu Ustavnog suda za najbolji studentski esej povodom 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, saopšteno je iz ove sudske instance.
- Drugo mjesto osvojila je studentkinja treće godine prava Univerziteta Donja Gorica Vasilisa Batrićević, a treće studentkinja treće godine prava Univerziteta Mediteran Ksenija Marinović. Studenti su pisali eseje na temu &nbsp;„Od slobode do ustavnosti – žive li još ideali Nikoljdanskog ustava u savremenoj Crnoj Gori?- navodi se u saopštenju.
Predsjednica žirija i predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko kazala je da je Ustav za Knjaževinu Crnu Goru u sebi sabrao hrabrost, umnost i odlučnost svake generacije da ga razumije u vremenu koje mu pripada.
&nbsp;- Ova tri nagrađena rada čini mi se da upravo reprezentuju najbolje što danas dolazi iz studentske zajednice koja se sprema da se sjutra prihvati nimalo jednostavnih dužnosti. Nijanse su odlučivale koji radovi predstavljaju tri najbolja i nagrađena rada, ali ono što nas je opredijelilo da upravo student Nedim Nekić osvoji nagradu za prvo mjesto nije samo činjenica da je elaborirao odnos ustavne prošlosti i sadašnjosti, već što se upustio i u ozbiljnu kritiku društvene realnosti na koju Ustavni sud nikada neće ostati nijem- kazala je Armenko.
Svečanosti su prisustvovale i državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Tatjana Ćalasan i Martina Raguž iz AIRE centra, koji su partneri na ovom projektu.
Ćalasan je navela da ovaj jubilej nije samo podsjećanje na važan istorijski trenutak, već i poziv da preispitamo koliko danas živimo ideje slobode, ustavnosti i odgovorne državnosti koje su tada postavljene.
- Nagrade koje su najbolji među vama ponijeli predstavljaju priznanje, ali i podsticaj da nastavite da istražujete, pitate, analizirate i gradite svoj profesionalni put na temeljima znanja i integriteta. Vaše ideje, vaš glas i vaša posvećenost najbolji su pokazatelj da se ideali Nikoljdanskog ustava i dalje mogu živjeti – ako ih mladi naraštaji nose u svom profesionalnom i ličnom opredjeljenju- poručila je Ćalasan.
Raguž je kazala da radovi ovih mladih ljudi potvrđuju da Crna Gora ima generacije koje duboko razumiju odgovornost i snagu pravne države.
- Upravo na njima počiva evropska perspektiva zemlje, koja je snažna koliko su oni spremni da je nose, unapređuju i čuvaju. U ime AIRE centra, čestitam svim učesnicima konkursa i zahvaljujem Ustavnom sudu na povjerenju i dugogodišnjem partnerstvu- navodi se u saopštenju.
Za studente je, pored uručenih plaketa, obezbijeđen i novčani dio nagrade, za prvo mjesto 500 eura, za drugo 300 i za treće 200 eura.
&nbsp;Nagrađeni radovi biće objavljeni na sajtu i u Biltenu Ustavnog suda Crne Gore.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ustavni sud uručio nagrade studentima za najbolji studentski esej

Skupština Crne Gore konstatovala je danas na početku sjednice prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda Budimiru Šćepanoviću zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju.
Ustavni sud je na sjednici 30. maja jednoglasno je odlučio da obavijesti predsjednika Skupštine da su se 31. maja stekli uslovi za prestanak funkcije sudiji &nbsp;Šćepanoviću.&nbsp;
Šćepanović je 31. maja stekao uslove za penziju shodno Zakonu o radu.
Izabran je 2013. na predlog tadašnjeg predsjednika države, Filipa Vujanovića.
Predsjednik države Jakov Milatović, sedmicu ranije, uputio je prijedlog da se za Šćepanovićevog nasljednika izabere pravnica Mirjana Vučinić.

Skupština konstatovala prestanak funkcije sudiji Šćepanoviću

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) u potpunosti će poštovati odluke Ustavnog suda u vezi sa postupcima koji se vode pred njim i postupiti u skladu sa smjernicama suda, poručio je resorni ministar Damjan Ćulafić.
Ćulafić je to kazao odgovarajući na upit agencije MINA o informaciji da je kompanija Sonuba Montengro podnijela Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti Odluke o proglašenju zaštićenog područja parka prirode Katič.
- Razumijevajući, u punom smislu, investitore raspoložene da grade u Crnoj Gori poštujući njene zakone, kao i nepovoljan položaj u koji su neke od njih, moguće je, dovodili raznorazni domaći neodgovorni spekulanti, kao ministar ekologije dužan sam da čuvam prirodu, u okviru mojih ovlašćenja, jer je to, shodno Zakonu, ali i Ustavu, javni interes - naveo je Ćulafić.
On je rekao da je tu informaciju primio uz racionalnu dozu satisfakcije zbog činjenice da se koriste Ustavom i Zakonom dozvoljena sredstva kako bi se ocijenila zakonitost, dakle i ustavnost nekog akta, koji je, u ovom konkretnom slučaju, donijela jedna od prethodnih Vlada.
- I to upravo zbog činjenice da se već duže vrijeme u javnosti Crne Gore mogu pročitati stavovi kompanije Sonuba Montengro da ne može da gradi luksuzni turistički kompleks “Maljevik” u barskoj opštini, na zemlji koju su kupili od Opštne Bar, jer je dio zemljišta predviđen za investiciju uvršten u zaštićeno područje - kazao je Ćulafić.
On je ponovio da se radi o Odluci koju je donijela jedna od prethodnih Vlada, na predlog tadašnjeg Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma, a ne trenutne administracije.
- Razumijem zabrinutost investitora koji se našao u, pretpostavljam, nepovoljnoj situaciji (u odnosu na njegove namjere za investiranje i gradnju, sa kojima su me u neposrednom razgovoru upoznali), a to je da je dio zemljišta, koje je uredno kupio, predviđen za njegovu investiciju, proglašen zaštićenim područjem, a time je i njegova ideja za gradnju limitirana i usmjerena na propise koji se odnose na zaštitu prirode - rekao je Ćulafić.
On je kazao da, nažalost, ovo nije jedina inicijativa za ocjenu ustavnosti, koja je u odnosu na odluke ranijih Vlada podnijeta Ustavnom sudu.
Pred Ustavnim sudom je, kako je naveo Ćulafić, i predmet vezan za Park prirode Zeta.
- Odluka Ustavnog neće biti samo pokazatelj zakonitosti, odnosno ustavnosti odluke, već i indikator savjesnosti rada prethodnih kreatora nacionalnih politika i donosilaca odluka, ali i mnogih drugih uključenih u cjelokupne procese, a posebno njihove savjesnosti u radu i iskrenosti njihovih javno saopštenih briga - dodao je Ćulafić.
On je istakao da će MERS u potpunosti poštovati odluke Ustavnog suda, u vezi sa postupcima koji se vode pred njim.
- MERS će, svakako, poštovati odluke Ustavnog suda i postupiti u skladu sa njihovim sadržajima i smjernicama - kazao je Ćulafić.
On je naglasio da je njegova obaveza da štiti prirodnu baštinu, ali i da uvažava sve zakonske i ustavne okvire koji regulišu ovu materiju.
- MERS, kojim rukovodim, će i dalje biti posvećen transparentnom rješavanju svih izazova i usklađivanju interesa zaštite prirode i drugih sektora, u skladu sa zakonodavstvom i najboljim praksama zaštite životne sredine - poručio je Ćulafić.

Ćulafić: MERS će u potpunosti poštovati odluke Ustavnog suda

Rumunski Ustavni sud je danas potvrdio rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora nakon ponovnog brojanja glasova. Kalin Đorđesku, malo poznati krajnje desničarski populista, za dlaku je pobijedio u prvom krugu, pobijedivši sadašnjeg premijera Marsela Čolakua.
Đorđesku će se u drugom krugu 8. decembra suočiti sa reformistom Elenom Laskoni, liderkom partije Spasimo Rumuniju. Laskoni je pobijedila Čolakua za samo 2.740 glasova.
Ponovno brojanje je podstaknuto žalbom Kristijana Terhesa, predsjedničkog kandidata koji je osvojio samo jedan odsto glasačkih listića. Terhes je saopšto je da je sud naložio ponovno brojanje „zbog sumnji na izbornu prevaru“, navodeći da su važeći glasovi dati za Ludovika Orbana koji je ispao iz trke, ali je ostao na glasačkom listiću, prebačeni na Laskonijevu.
On je takođe tvrdio da je Laskonijina stranka pozvala ljude da glasaju prije nego što su neka birališta u dijaspori zatvorena, rekavši da je prekršila izborne zakone protiv aktivnosti kampanje na dan izbora.
Mnogi posmatrači su upozorili da bi poništavanje glasanja moglo dodatno rasplamsati krizu koja je zahvatila rumunski politički establišment nakon prvog kruga.
Đorđeskuov neočekivani uspjeh izazvao je niz protesta ljudi zabrinutih da on predstavlja prijetnju demokratiji.
Bez imenovanja Đorđeskua, kabinet rumunskog predsjednika Klausa Johanisa saopštio je poslije sastanka Vrhovnog savjeta nacionalne odbrane prošlog četvrtka da je analiza dokumenata otkrila da je „predsjednički kandidat imao koristi zbog preferencijalnog tretmana koji je dala platforma TikTok“.
Rumunski nacionalni audio-vizuelni savet zatražio je od Evropske komisije da istraži ulogu TikToka na glasanju 24. novembra. Potpredsednik rumunskog regulatora za medije Ancom Pavel Popesku rekao je da će zatražiti suspenziju TikToka u Rumuniji ako istrage pronađu dokaze o „manipulisanju izbornim procesom“.
U nedjelju su u Rumuniji održani i parlamentarni izbori na kojima su prozapadne stranke osvojile najviše glasova i nastojaće da formiraju koalicionu vladu. Međutim, takođe je došlo do porasta podrške za krajnje desničarske nacionaliste koji su ostvarili ogroman uspjeh na izborima.

Rumunski Ustavni sud potvrdio rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora

Ustavni sud Rumunije naložio je ponovno brojanje glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora, zbog navoda da je društvena mreža TikTok promovisala neočekivanog pobjednika Kalina Đorđeskua.
Ustavni sud je, takođe, odbacio tužbe dvojice poraženih kandidata koji su optužili Đorđeskua za nezakonito finansiranje kampanje, prenosi BiBiSi (BBC).
Đorđesku je vodio kampanju uglavnom na TikToku, a kineska kompanija je kategorički negirala da je favorizovala krajnje desničarskog kandidata.
Đorđesku prema anketama nije bio među favoritima, ali je osvojio 23 odsto glasova, četiri odsto više od Elene Laskoni, pristalicu evroatlantskih integracija.
Treći je bio premijer Marsel Čolaku iz vladajućih socijaldemokrata.
Centralna izborna komisija sada mora da odluči kako će izvršiti ponovno brojanje, sa kojim kadrovima i u kom roku.
Vrhovni savjet za nacionalnu odbranu saopštio je nakon sudske presude da je pronašao dokaze koji ukazuju na to da su „sajber napadi“ korišćeni da bi se uticalo na ishod izbora.
Đorđesku je odbacio sve optužbe da je nezakonito koristio platformu društvenih medija da bi stekao prednost na izborima.
On sada ima više od 330.000 pratilaca, u odnosu na 30.000 prije nešto više od dvije nedjelje i više od četiri miliona lajkova.

U Rumuniji naloženo ponovno brojanje glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora

Lider i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović tužio je direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića jer je, kako navodi, neistinama i uvredljivim tvrdnjama, iznijetim krajem jula u parlamentu, povrijedio njegov ugled, čast i dostojanstvo.
U tužbi za naknadu nematerijalne štete, bivši premijer precizirao je da ga je Šćepanović, u svojstvu direktora policije, vrijeđao i klevetao 28. jula tokom zasjedanja Skupštine i televizijskog prenosa uživo na Javnom servisu RTCG.
- Tuženi Lazar Šćepanović, u svojstvu direktora Uprave policije, iznio je neistinite i uvredljive tvrdnje na račun tužioca, izjavivši: ‘Rade Milošević je švercovao duvan i Vi sa njim... a i brzo ćete sa njim’. Ove riječi bile su jasno upućene tužiocu, izrečene bez ikakvog povoda, dokaza, ni pravnog, niti činjeničnog osnova. Cjelokupan događaj je bio direktno prenošen na Javnom servisu, te je navedena izjava postala dostupna široj javnosti. Osim toga, istu su prenijeli i brojni online mediji, uključujući i portal dnevnog lista Pobjeda, gdje se i danas nalazi objavljen predmetni članak - piše u tužbi u koju “Vijesti” imaju uvid.

Abazović tužio Šćepanovića, tvrdi da su mu povrijeđeni ugled i čast

Principi međunarodnog prava važe za sve, uključujući i Sjedinjene Američke Države (SAD).
To je danas izjavio njemački ministar finansija i vicekancelar Lars Klingbajl osvrnuvši se na prijetnje predsjednika Donalda Trampa da bi mogao da preuzme Grenland.
- Isključivo je na Danskoj i Grenlandu da odluče o budućnosti Grenlanda. Teritorijalni suverenitet i integritet moraju se poštovati - rekao je Klingbajl uoči odlaska u Vašington, gdje će učestvovati na sastanku ministara finansija Grupe sedam najrazvijenijih ekonomija (G7).
Eventualno američko vojno preuzimanje ovog arktičkog ostrva bogatog mineralima, koje bi bilo oduzeto Danskoj, dugogodišnjem savezniku, izazvalo bi snažne potrese unutar NATO-a i dodatno produbilo jaz između Trampa i evropskih lidera.
- Bezbjednost na Arktiku jačamo zajedno, kao saveznici u NATO-u, a ne jedni protiv drugih - poručio je Klingbajl.
Sastanak G7 zakazan za ponedjeljak biće fokusiran na pristup ključnim mineralima, u trenutku kada zapadne zemlje nastoje da smanje zavisnost od Kine, imajući u vidu poteze Pekinga da uvede stroge kontrole izvoza rijetkih zemnih elemenata.
Klingbajl je rekao da Njemačka ima snažan interes da proširi međunarodnu saradnju u ovoj oblasti, kako bi ojačala sigurnost snabdijevanja, smanjila zavisnosti i obezbijedila pouzdane ekonomske okvirne uslove.
- Zato je važno da se konsultujemo sa međunarodnim partnerima i - gdje god je to moguće - djelujemo zajednički - rekao je on.
Kina dominira lancem snabdijevanja ključnim mineralima, prerađujući između 47 i 87 odsto bakra, litijuma, kobalta, grafita i rijetkih zemnih elemenata, navodi Međunarodna agencija za energiju.

Njemački ministar finansija: Međunarodno pravo važi za sve, uključujući i SAD

U akcijama ulcinjske policije ovog vikenda su prekršajno procesuirane 94 osobe koje su vozile pod dejstvom alkohola, sankcionisano je pet operativno interesantnih osoba, oduzeto jedno vozilo, a identifikovano je i pet stranaca bez prijavljenog boravka.
- U akcijama „Alkohol“, „PAS“ i „Brzina“ kontrolisano je 126 vozila i vozača, od čega su 94 prekršajno sankcionisana. Podnijeto je osam prekršajnih prijava, izdato 86 prekršajnih naloga, a kontrolisano je i osam operativno interesantnih lica, od kojih je pet sankcionisano - saopšteno je iz Uprave policije.
Zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, policijski službenici su sankcionisali pet operativno interesantnih lica: H.R. (54) iz Bijelog Polja, C.A. (34), D.R. (26), M.E. (37) i D.N. (32) iz Ulcinja.
- Od OIL - D.N. oduzeto je putničko motorno vozilo marke BMW, radi sprovođenja daljih provjera, u skladu sa zakonom - naglasili su oni.
U okviru ovih akcija su uhapšeni B.G. (38) iz Ulcinja, kod kojeg je testiranjem utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,60 g/kg u organizmu, kao i A.Z. (37) iz Bara, kod kojeg je utvrđeno prisustvo alkohola u koncentraciji od 1,47 g/kg.
I Ulcinjanin K.S. (41) uhapšen je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom marihuane, a Baranin H.J. (22) zbog prekoračenja maksimalne dozvoljene brzine.
- Prilikom sprovođenja lokalne akcije „Pojas“ policijski službenici su sankcionisali 45 od kontrolisanih 62 vozača, zbog nekorišćenja sigurnosnog pojasa - naveli su u policiji.
Tokom pojačanih aktivnosti sprovedena je i akcija „Mladost“, sa ciljem kontrole, otkrivanja i sprečavanja točenja alkohola maloljetnim licima, kao i nadzora nad poštovanjem zabrane učestvovanja maloljetnih lica u igrama na sreću. Tom prilikom je izvršen obilazak devet ugostiteljskih objekata i automat klubova.
- U navedenoj akciji kontrolisano je i pet lica, stranih državljana, za koja je utvrđeno da su na teritoriji opštine Ulcinj boravila bez prijavljenog boravka, zbog čega su protiv istih preduzete zakonom propisane mjere i radnje, te su lica proslijeđena inspektorima za strance u cilju preduzimanja daljih mjera i radnji - kazali su u policiji.

Ulcinj: Zbog vožnje u alkoholisanom stanju sankcionisane 94 osobe, identifikovano pet stranaca bez prijavljenog boravka, oduzeto jedno auto...

Na najvećim svjetskim berzama cijene dionica su u prvim sedmicama nove godine snažno porasle, pa su mnogi berzanski indeksi, kao S&amp;P 500 i STOXX 600, dostigli nove rekorde.&nbsp;
Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 2,3 odsto na 49.504 boda, dok je S&amp;P 500 porastao 1,6 odsto na 6.966 bodova, a Nasdaq indeks 1,9 odsto na 23.671 bod, prenosi SEEbiz.
Rekordi Dow Jonesa i S&amp;P 500 zahvaljuju se rastu cijena dionica u rudarskom, energetskom, industrijskom i drugim sektorima koji su zaostajali za rastom tehnološkog sektora posljednjih godina.
Snažno su porasle i cijene dionica proizvođača oružja, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp kazao da bi vojni budžet za narednu godinu trebalo da iznosi 1,5 biliona dolara, dok u ovoj godini iznosi oko 900 milijardi.
Posljednjih mjeseci cijene dionica u tehnološkom sektoru znatno osciliraju jer se ulagači plaše da je taj sektor precijenjen nakon višegodišnjeg rasta podstaknutog razvojem vještačke inteligencije.
I dok dio analitičara smatra da će i ove godine tehnološki sektor predvoditi po rastu, drugi smatraju da mu predstoji nestabilnost jer ulagače zabrinjavaju velike investicije i dugovi.
U prvoj sedmici ove godine nije bilo puno vijesti, a ulagači su najviše pažnje posvetili izvještaju o zapošljavanju.
U SAD-u je u decembru broj zaposlenih porastao 50 hiljada, manje nego u prethodnom mjesecu i manje nego što se očekivalo. Međutim, stopa nezaposlenosti pala je na 4,4 odsto, što pokazuje da situacija na tržištu rada nije tako loša.
Zbog toga ti podaci nijesu značajnije utjecali na očekivanja u vezi kamatnih stopa američke centralne banke.
I na evropskim berzama cijene dionica su porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,7 odsto na 10.124 boda, dok je frankfurtski DAX skočio 2,9 odsto na 25.261 bod, a pariski CAC dva odsto, na 8.362 boda.
Mnogi evropski berzanski indeksi dostigli su rekordne nivoe, pa tako i STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica.
Zahvaljujući rastu najvećih svjetskih berzi, MSCI indeks svih svjetskih berzi dostigao je rekordnih 1.034 boda.

Tag: ustavni-sud-rumunije