Akcija za ljudska prava (HRA) je podnijela <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/11/Predstavka.pdf" target="_blank">predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije</a> u cilju ocjene postupanja policije na javnim okupljanjima održanim u podgoričkim naseljima Zabjelo i Siti kvart 27. oktobra, na antimigrantskom skupu ispred Vlade Crne Gore u Podgorici 28. oktobra, kao i na fudbalskoj utakmici Crna Gora-Hrvatska 17. novembra 2025. na Gradskom stadionu u Podgorici.
HRA smatra da je policija, koja je obezbjeđivala proteste 27. i 28. oktobra, bila dužna da reaguje na skandiranja „Ubij, ubij Turčina“, „Turci napolje“ i „Nećemo migrante“, koja su predstavljala govor mržnje, koji je zabranjen, i koja su stvarala prijeteću atmosferu u gradu, posebno u kvartovima u kojima živi najviše turskih državljana.&nbsp;
- Prema našem razumijevanju važećih zakona (Zakona o javnom redu i miru, Zakona o javnim okupljanjima, Zakona o unutrašnjim poslovima, Zakona o zabrani diskriminacije i Krivičnog zakonika) policija je bila dužna da upozori učesnike okupljanja da je govor mržnje zabranjen i da prekine okupljanje na kome su učesnici istrajavali u upotrebi takvog govora - navedeno je u saopštenju HRA.
Takođe, u toj NVO smatraju da neposredno prije i za vrijeme utakmice Crna Gora – Hrvatska, policija nije postupila u skladu sa svojim obavezama i ovlašćenjima propisanim Zakonom o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama.
- Za vrijeme utakmice, hrvatski navijači su uzvikivali parole „Ubij Srbina“, „Za dom spremni“ i „Ustaški se barjak vije“, i istakli su transparent velikih dimenzija: „Iz Dubrovnika čuju se vici, pu* nam k* četnici. Oprosta nema!“. Sve parole, usmene i pismene predstavljaju nesporan govor mržnje koji je policija najavila da će naknadno procesuirati, pošto su navijači napustili zemlju - kazali su u HRA.
Apostrofiraju da se u takvom slučaju, u kome se radilo o “priredbi povećanog rizika”, od policije zahtijeva da u saradnji sa organizatorom priredbe preduzme posebne preventivne mjere, konkretno, da spriječi unošenje i isticanje transparenata sa porukama mržnje, da zadrži gledaoce koji se nasilno ponašaju ili remete javni red i mir govorom mržnje, da unaprijed zatraži prisustvo sudije za prekršaje i državnog tužioca na utakmici radi efikasnog procesuiranja počinilaca prekršaja i krivičnih djela na sportskoj priredbi.&nbsp;
- Ipak, policija u saradnji sa organizatorom priredbe, nije spriječila unošenje na stadion ogromnog transparenta hrvatskih navijača sa porukom mržnje, što predstavlja očigledan propust u obezbjeđenju i primjeni zakonskih ovlašćenja. Policija je bila dužna da izvrši pregled, oduzme sporni transparent, identifikuje i sankcioniše odgovorne, udalji ih sa terena ili i prekine priredbu ako se nedopušteno ponašanje nastavi. Izostanak upozorenja ili druge neposredne mjere u takvoj situaciji počinilaca je propust, koji se ponavlja na sportskim utakmicama - ocijenili su u HRA.
HRA je predstavkom zatražila od Savjeta za građansku kontrolu rada policije da ispita postupanje policije na ovim skupovima, da bi se ubuduće obezbijedilo adekvatno reagovanje protiv govora mržnje na sličnim događajima.&nbsp;
- Konkretno smo od Savjeta zatražili da: pokrene postupak ocjene primjene policijskih ovlašćenja na predmetnim skupovima; zatraži od Uprave policije izvještaj o prisustvu i postupanju službenika, uz obrazloženje zašto okupljanja i utakmica nijesu prekinuti niti su učesnici upozoreni na govor mržnje; utvrdi da li su policijski službenici prepoznali i adekvatno reagovali na govor mržnje i podsticanje nacionalne netrpeljivosti; ispita odgovornost starješina i policijskih službenika zaduženih za obezbjeđenje skupa, ako se utvrdi da su propustili da postupe po zakonu – a posebno da utvrdi kako je omogućeno hrvatskim navijačima da na stadion unesu ogroman transparent sa porukom mržnje, iako je takav materijal zakonom zabranjen - kazali su u HRA.
Očekujeju da Savjet u razumnom roku nezavisno i temeljno provjeri postupanje policije i objavi svoje mišljenje.&nbsp;
- Svjedoci smo sve češćeg govora mržnje i nacionalističkih parola na javnim i sportskim događajima, na koje policija ne reaguje. Vrijeme je da se ovo zaustavi i da nadležni konačno počnu da dosljedno sprovode zakone - poručili su u HRA.
U toj organizaciji podsjećaju i da Evropska unija u pregovaračkom poglavlju 23 od Crne Gore zahtijeva da efikasno suzbija ksenofobiju i obezbijedi efikasno procesuiranje krivičnih djela iz mržnje, uključujući govor mržnje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

HRA: Ispitati postupanje policije na antimigrantskim skupovima i utakmici sa Hrvatskom

Crnogorsko pravosuđe ne sankcioniše nacionalističke ispade po stadionima, mi nemamo iz sudske prakse nijedan primjer kažnjavanja i možemo reći da je država učestvovala u normalizaciji mržnje u sportu - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Elizabeta Mrnjačević iz Akcije za ljudska prava( Human Right Watch).
Jučerašnja utakmica između Crne Gore i Hrvatske je održana pod pojačanim mjerama bezbjednosti nakon napada na hrvatske navijače na Brajićima. Ovaj događaj je ponovo otvorio i pitanje sigurnosti i organizacije sportskih, ali i kulturnih dešavanja u Crnoj Gori.&nbsp;
Napad na hrvatske navijače, kaže Mrnjačević, je skandalozan i pokazuje nedostatak institucija čiji je zadatak da predvide i spriječe nasilje.&nbsp;
- &nbsp;Sve je više slučajeva gdje strani državljani bivaju napadnuti od naših građana i to pokazuje nedavni primjer sa maloljetnikom iz Sarajeva. Bezbjednost nije reakcija nakon incidenta, već rezultat konkretnih i preventivnih mjera, dok nasilje motivisano mržnjom mora biti adekvatno i prepoznato i sankcionisano- rekla je Mrnjačević.
Ukazuje na pozitivne primjere poput Ultra Crne Gore koji su u Zagrebu na tribini istakli transparent ,,Sa Lovćena vila kliče oprosti nam Dubrovniče”.
Dodaje i da pojedinačni pozitivni primjeri ne mogu prikriti rastući nacionalizam i etničku netrpeljivost na sportskim događajima.
- Sinoć smo bili svjedoci šovinističkih skandiranja hrvatskih navijača, ali bih pozdravila naše navijače koji nijesu uzvratili na sličan način. Takvi nacionalistički ispadi postaju pravilo, a ne izuzetak, jer često zbog tih ispada, nacionalističkih, šovinističkih govora mržnje i nereda često su i utakmice prekinute, dok počinioci nikada ne snose odgovornost. Istovremeno crnogorsko pravosuđe ne sankcioniše nacionalističke ispade po stadionima, mi nemamo iz sudske prakse nijedan primjer kažnjavanja- istakla je Mrnjačević.
Podsjeća na prekinuti film Roda, na Džada filmskom festivalu što je alarmantan znak širenja govora mržnje i netrpeljivosti u javnom prostoru koje se prelilo na sve društvene sfere.&nbsp;
- Taj primjer nam najbolje oslikava stanje u društvu, tu nesposobnost institucija da zaštite osnovne društvene vrijednosti. Projekcija je premještena unutra, iako je sama ideja festivala da se filmovi prikazuju na džadi - ulici i to se isto dešava u sportu. Sve češće imamo nacionalističke transparente i govor mržnje koji se pojavljuje na tribinama- zaključila je Mrnjačević.

Mrnjačević: Država učestvuje u normalizaciji mržnje u sportu jer ne sankcioniše nacionalističke ispade

Hrvatski fudbaler Luka Modrić imao je samo riječi hvale za crnogorske navijače.
Modrić je tokom sinoćnjeg poraza Crne Gore od Hrvatske u Podgorici, ušao u 77. minutu.
Pritom, dobio je ovacije cijelog stadiona.
- Da se naježiš, doživio sam to na dosta stadiona, uvijek je lijepo, ali kada te publika u susjednoj državi ovako dočeka, to je još posebnije. Hvala im od sveg srca- rekao je Modrić i dodao da je na stadionu bio odličan ambijent.
On je i poželio sreću našoj reprezentaciji u daljim takmičenjima.

Modrić nakon ovacija u Podgorici: Da se naježiš, kada te publika u susjednoj državi ovako dočeka to je još posebnije

Fudbalska reprezentacija Crne Gore odigrala je protiv Hrvatske dobru utakmicu i pokazala da može da igra sa svima, kazao je selektor Mirko Vučinić.
On je, uprkos porazu od 3:2, istakao da je zadovoljan onim što je vidio.
- Mislim da smo odigrali veoma dobru utakmicu, dobru za naše samopouzdanje i da se vidjelo da možemo da igramo i sa najboljima- rekao je Vučinić za TVCG.
Crnogorski selektor kazao je da je pristup crnogorskih fudbalera bio fenomenalan.
- Jedini problem je što nam se dešavaju prekidi u igri, to sebi ne smijemo da dozvolimo. Čim ne dajemo 100 odsto, čim neko ne trči - ne valja rabota- rekao je Vučinić.
On je naglasio da je ipak mnogo toga bilo dobro.
- Primili smo jeftine golove. Mora mnogo da se radi i rekao sam momcima da mali detalji prave razliku- rekao je Vučinić.
Govoreći o o tome kako i šta uraditi da Crna Gora napreduje, on je kazao samo radom i pognute glave.
- Sve je bilo fenomenalno, ali izgubili smo i Hrvatska slavi. Moramo da budemo konkretni i da postižemo golove. Momci prate moje ideje, to je važno i vidjelo se da daju sve. Ponavljam, detalji su bitni i oni prave razliku, na tome moramo da radimo- zaključio je Vučinić.

Vučinić: Crna Gora odigrala dobro protiv Hrvatske

Večerašnji poraz od Hrvatske teško je pao kapitenu naše fudbalske reprezenatcije Stevanu Jovetiću, koji je nakon meča kazao da su morali da sačuvaju makar remi.
- Teško je, utakmica je bila veoma bitna da se ostvari rezultat, makar remi, ali možemo biti zadovolji igrom i zalaganjem svih igrača na terenu- ocijenio je Jovetić.&nbsp;
Imala je naša selekcija 2:0 u 20. minutu, ali je Hrvatska ipak uspjela da se vrati. -&nbsp;
- Nijesmo smjeli da dozvolimo preokret, ali smo i dosta nekih situacija poklonili, oni su kvalitetni, igraju svoju igru, ali mislim da smo im i mi dosta pomogli da preokrenu i dođu do pobjede- kazao je Jovetić.
Imao je i riječi podrške za saigrače.&nbsp;
- Na kraju moramo biti zadovoljni, bilo je dobrih stvari, moram da pohvalim momke, bili su na nivou i ovo je put kojim treba da se ide. Sigurno da ima još dosta da se radi i uči, ali idemo korak po korak- poručio je Jovetić.

Jovetić: Morali smo da sačuvamo makar remi, pohvala za momke, ovo je put kojim treba da se ide

Ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić osudio je skandiranje dijela hrvatskih navijača tokom fudbalske utakmice Crne Gore i Hrvatske, ističući da se radi o ponašanju koje je suprotno svim vrijednostima sporta.
- Najoštrije osuđujem neprimjereno, uvredljivo i, prije svega, fašističko skandiranje koje se čulo sa tribina dijela hrvatskih navijača. Takvo ponašanje neprihvatljivo je u svakom smislu- naveo je on.
&nbsp;Kako je dodao, povici koji su se čuli, uključujući i otvorene fašističke parole, u potpunoj su suprotnosti sa vrijednostima koje sport mora da promoviše.
&nbsp;- Za fašizam i bilo kakvu podršku fašističkoj ideologiji nema mjesta nigdje, a posebno ne na sportskim terenima, koji treba da ostanu prostor uvažavanja, fer pleja i zajedništva- naglasio je ministar sporta.

Šćekić: Fašističkim parolama nema mjesta na sportskim terenima

Tokom večerašnjeg fudbalskog duela reprezentacija Crne Gore i Hrvatske grupa gostujućih navijača skandirala je u jednom trenutku pokliče "Ubij, ubij Srbina" i ustaški pozdrav "Za dom spremni", zbog čega su ih domaći navijači izviždali.&nbsp;
To je prenio i hrvatski potral Index, a komentator Nove.hr rekao da je zgrožen, a ponašanje gostiju nazvao skandaloznim i sramotnim.
Sa tribina gdje su crnogorski poklonici fudbala poručeno im je na to: Ustaše i četnici zajedno ste bježali.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilosPrelevic%2Fstatus%2F1990530805526114465%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1990530805526114465%7Ctwgr%5E32496a625a30f1b4bd87d61f3a4b39c579ccea3b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Na šovinističko skandiranje hrvatskih navijača domaći odgovorili: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali

Nevjerovatno je da čak i prije poluvremena na fudbalskoj utakmici između reprezentacija Crne Gore i Hrvatske, par stotina „gostiju“, ako se tako mogu nazvati, u sred našeg glavnog grada ponovo skandiraju „Ubij Srbina“, saopšteno je iz Nove srpske demokratije.
- Biće da je ovo nastavak izliva „dobrosusjedske ljubavi“, koje smo u prethodnom periodu imali da vidimo nakon Tompsonovog koncerta u Zagrebu i brojnih neo-ustaških i neo-nacističkih skupova u drugim gradovima te zemlje, a nemamo sumnje da će dežurni branitelji povampirene srbofobije pronaći način i dokaze da objasne kako je ovo skandiranje zapravo „ljubi Srbina“ i želi da, na najljepši mogući način, evocira uspomene iz četrdesetih godina prošloga vijeka - navodi se u saopštenju NSD.
Napominju da „trećinu Crne Gore čine pripadnici srpskog naroda, gotovo 45 posto govori srpskim jezikom, a više od 60 posto su vjernici Srpske pravoslavne crkve“. Ističu da ovo skandiranje nije ništa drugo nego pozivanje na njihovo ubistvo.
Pozvali su sve nadležne organe, kako u Crnoj Gori, tako i u FIFI, da najoštrije sankcionišu ovo divljaštvo, i &nbsp;da je večerašnje skandiranje samo &nbsp;„nastavak ekspanzije neo-ustaštva i srbofobije na prostoru Zapadnog Balkana“.
- Zahvaljujemo se navijačima reprezentacije Crne Gore koji su negodovali na ovakve povike i dokazali da Crna Gora nikada više neće biti anti-srpska, te da ovi mračni pokliči nisu dobrodošli u našoj hrabroj i ponosnoj zemlji - poručuju iz NSD-a. 
&nbsp;

NSD: Večerašnje skandiranje nastavak ekspanzije neo-ustaštva i srbofobije na prostoru Zapadnog Balkana

Navijači Hrvatske na stadionu pod Goricom skandirali su: „Ubij Srbina“.
Tokom njihovog skandiranja ostali gledaoci su im zviždali.
Hrvatski navijači zatim su pjevali: „Ko ne skače pravoslavac“.
Nakon toga spiker ih je opomenuo da se moli publika za korektno i fer navijanje.

Hrvatski navijači skandirali „ubij Srbina“, publika ih izviždala

Utakmica između Crne Gore i Hrvatske je završena rezultatom 2:3 za goste. Ostaje žal zbog ovog rezultata, jer Crna Gora odavno nije pokazala ovako dobru igru.&nbsp;
Hrabri sokoli imali su još jednu šansu, u 92. minutu, kada je šutirao Vukotić sa četiri metra, ali Livaković je odbranio.
Hrvatska je preokrenula pod Goricom, 2:3 u finišu utakmice. Vlašić je postigao gol u 87.minutu.
Reprezetivac Hrvatske Jakić iskoristio je gužvu ispred gola i zabio loptu u mrežu, tako da je Hrvatska izjednačila u Podgorici na 2:2.
Hrvatska je iz penala dala gol šutom Perišića.
Penal dolazi nakon starta Rubežića zbog kojeg je tek naknadno, ponovnim pregledima u VAR sobi odlučeno da naš reprezentativac dobije žuti karton, a Hrvatska pravo na šut sa 11 metara.
Fantastičan početak utakmice za našu reprezentaciju! Utakmica tek što je počela i Crna Gora vodi protiv reprezentacije Hrvatske!
Milutin Osmajić dao je gol u trećem minutu meča.
Krstović je dao gol za 2:0 već u 17. minutu!
Prvi međusobni duel Hrvatska dobila je 4:0, &nbsp;a uoči posljendjeg kola ima skor od šest pobjeda i remi i direktno se plasirala na Mundijal. Crnogorska selekcija upisala je tri pobjede i četiri poraza.

Kraj utakmice: Hrvatska slavila pod Goricom, odlična partija 'hrabrih sokola'

Iranska vlada radi na obnavljanju internet usluga u zemlji, a odluku o ograničavanju komunikacija donijele su bezbjednosne agencije nakon protesta koji su izbili posljednjih dana, saopštilo je danas iransko Ministarstvo informacionih i komunikacionih tehnologija.
U saopštenju objavljenom na Telegram kanalu iranske vlade navodi se da ministarstvo radi na uspostavljanju komunikacije i obnavljanju internet usluga, prenose mediji.
U Iranu su 8. januara održani protesti nakon poziva Reze Pahlavija, sina šaha Irana koji je svrgnut 1979. godine, prenose agencije.
Video snimci na društvenim mrežama prikazivali su proteste velikih razmjera, a internet usluge u Iranu su odmah bile prekinute.
Protesti u Iranu počeli su krajem decembra 2025. godine zbog iranskog rijala.
Protesti u nekoliko iranskih gradova kasnije su se pretvorili u sukobe sa policijom, a ima žrtava i među snagama bezbjednosti i među demonstrantima.
Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost Irana optužio je Sjedinjene Američke Države i Izrael za orkestriranje nemira u Islamskoj Republici.

Iranska vlada radi na obnavljanju internet usluga u zemlji

Vlade SAD i Venecuele saopštile su danas da istražuju mogućnost obnavljanja diplomatskih odnosa i da je delegacija američke administracije stigla u južnoameričku državu.
Američki Stejt department je saopštio da je mali tim američkih diplomata i bezbjhednosnih zvaničnika otputovao u Venecuelu radi preliminarne procjene potencijalnog ponovnog otvaranja ambasade SAD u Karakasu.
Vlada Venecuele je danas potvrdila da su američke diplomate doputovale u tu zemlju i najavila da će poslati delegaciju u SAD, ne navodeći kada.
Venecuelanska vlada, na čijem je čelu privremena predsjednica države Delsi Rodriges, navela je da je “odlučila da pokrene istraživački proces diplomatske prirode sa vladom SAD, u cilju ponovnog uspostavljanja diplomatskih misija u obje zemlje”.
Višegodišnje napetosti u odnosima dvije zemlje kuliminirale su 3. januara, kada je američka vojska izvela vojnu operaciju u Karakasu, tokom koje je zarobila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i prebacila ga u SAD radi suđenja za narko-terorizam.

Američki tim stigao u Karakas, SAD i Venecuela rade na obnovi diplomatskih odnosa

U oblastima koje CDT prati Crna Gora praktično nije ostvarila nikakav napredak na evropskom putu, ali je 2026. godina godina u kojoj će morati da dođe do suštinskih promjena u društvu – rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Crna Gora je dobila, kaže Koprivica, prilično nezasluženu priliku kao dio geopolitičkih okolnosti, a šansa za pristupanje Evropskoj uniji je, kako navodi, velika.
- U oblastima koje CDT prati tog napretka praktično i da nema, a 2026. jeste važna godina da konačno pređemo sa onih formalnopravnih ili ‘štikl’ varijanti na suštinske promjene u društvu. I sad se tu postavlja dilema treba li prvo da uđemo pa da se reformišemo. To me pomalo podsjeća na predreferendumski period i dilemu da li prvo demokratija pa država ili obratno, što je potpuno glupa dilema, kao što je i ova da mi treba da popravljamo sebe i budemo bolji prvo radi nas, pa onda i radi Evropske unije. Nadam se da naše vlasti znaju ovo i znaju da je ta ’26. važna. Mada nijesam baš 100 odsto siguran da je ta ’26. finalna i zakucana. Ako bude i ’27, bilo bi jako dobro za Crnu Goru, tako da otprilike smo tu negdje i vjerujem da će nam trebati više vremena nego što je to jedna godina, ali svakako, ako budu i dvije, ne mislim da je to neki veliki problem - rekao je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT u analizi „Prvih 25 godina reforme pravosuđa“ kao glavnu borbu označio „otimanje“ pravosuđa od, kako kaže, partitokratije i partijskog uticaja.
- To je ta demokratizacija i to je taj korak koji Crna Gora treba da uradi, a ne može da ga uradi 20 godina unazad. Ako se to na neki način suzbije ili uspije uraditi nešto, biće jako važno i to je jedna strana priče. Ne bih ni da aboliram pravosuđe, sudije i tužioce, naročito dio njih, koji su prosto navikli da žive i rade u takvom okruženju, koji se, nažalost, plaše moćnika, dodvoravaju se moćnima, često zaboravljaju one nemoćne, često zaboravljaju prava ‘običnih građana’. To su dvije glavne kočnice pravosudne reforme i na jednoj i na drugoj strani postoje ozbiljni problemi. Ono što su tehničke stvari, na primjer izmjena Ustava, koja takođe kasni i to treba reći, te stvari se mogu uraditi ukoliko ima političke volje, ali ta politička volja je uslovljena time koliko će reforma ići daleko i koliko će moći uzeti političkim partijama. Mislim da je u tome suština našeg problema sa pravosudnom reformom - istakao je Koprivica.
Smatra da je veting postao parola koja bi trebalo da pokrene neki proces, a sa druge strane, kako dodaje, alat u rukama partitokratije.
Kaže da postoje indicije da veting u bezbjednosnom sektoru može preći granicu apsolutne zloupotrebe takvog mehanizma.
- Bilo bi jako važno krenuti u ozbiljnu raspravu o tome – kad, po kojim uslovima, na koji način, da li bi to bilo vremenski ograničeno ili konstantno, šta su te tačke koje bi bile provjeravane, kako bi se obezbijedila objektivnost tog procesa. Ministar je obećao takvu raspravu i to su pitanja koja mi postavljamo. Svakako da neka vrsta kontrole čitavog sistema jeste potrebna, jer su se organizovani kriminal i partitokratija uvukli u te strukture i to je jasno svakome dobronamjernom, ali postoji ozbiljna opasnost da te partitokratske strukture pokušavaju da u tome ‘ulove u mutnom’ svoj budući, vječni uticaj. Kao što su ranije mislili da nikad neće sići s vlasti i tako postavljali sistem, sada neki misle da će vječno ostati na vlasti i žele da zakucaju svoje kadrove na svakom mogućem ćošku. U tome je problem našeg društva – što nijesmo sposobni da vodimo ozbiljnu debatu, da se na jednom mjestu okupe ljudi različitih mišljenja i da vidimo kako bi taj proces mogao da izgleda i, što je najvažnije, kako bi ljudi mogli biti zaštićeni - naglasio je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT bio gotovo proglašen domaćim izdajnikom kada je ukazivao da reforma izbornog procesa mora biti transparentna i da se za rješenja treba tražiti mišljenje Venecijanske komisije, ODIHR-a i građana Crne Gore, što, kako ističe, nije učinjeno, pa je i sam proces bio netransparentan.
- Neke bitne stvari su urađene, ali daleko od toga da je urađeno sve. Sada je taj proces koncipiran da ide u neka ‘dva kolosijeka’, što meni miriše na to da se neke suštinske stvari neće desiti. Jedan kolosijek su tehnička rješenja, zaštita biračkog prava i neke druge važne stvari, a u drugom bismo paralelno trebalo da se dogovaramo oko otvorenih lista, individualnih kandidatura i drugih važnih pitanja. Kao što smo u ovih pola godine, od jula do sada, protraćili vrijeme i nijesmo uradili ništa – imali smo tek poneki sastanak radnih grupa. Ono što je CDT tražio jeste da se produži za pola godine rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ali da sve mora biti završeno do početka aprila kako bismo mogli da zatražimo mišljenja međunarodnih institucija, čujemo stavove domaće stručne javnosti i da se sve usvoji oko 15. juna, što bi značilo da godinu prije izbora nećemo mijenjati izborno zakonodavstvo - rekao je Koprivica.
Kaže da vlast ima veliku odgovornost za neprocesuiranje slučajeva ekstremizma i radikalizma, čime se, kako navodi, građani različitih uvjerenja, nacionalnosti i vjeroispovijesti dovode u potencijalne konflikte.
Poručuje da je Crnoj Gori hitno potrebna ozbiljna građanska struktura koja ne vidi i ne brani samo svoju naciju, već sve građane.
- Ja i dalje vjerujem da postoji jedna tiha većina koja drugačije razmišlja, da neće smjeti da odu toliko daleko jer postoji velika baza normalnih ljudi koji još nijesu otrovani. Dosta ljudi je otišlo udesno, čak ni mi koji se osjećamo građanski često ne shvatamo da smo se pomjerili udesno, jer je pritisak tih tema toliko jak da je teško razumjeti šta je danas lijevo, a šta desno, naročito u našim političkim okolnostima. Ali ono što vidimo kroz istraživanja jeste da građani ne uzimaju baš tako lako mamce koji im se nude. To možda izgleda da prolazi, ali ipak nije prošla revizija istorije, nije prošlo da je Đurišić heroj - istakao je Koprivica.
Smatra da se građanske vrijednosti i sama država moraju braniti protestima, a veliki broj procesuiranih građana koji su protestovali protiv dodjele Trinaestojulske nagrade vidi kao represivnu poruku.
- Govorim o potrebi artikulacije tog bijesa i neslaganja u nešto što trenutno ne postoji u našem parlamentu – u nešto što će podići nivo razumijevanja građanske države. Ja sam za ovu državu glasao ne zato što sam nacionalni romantik, daleko sam od toga, već zato što sam vjerovao da će ova država biti inkluzivna. A ona to danas nije - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Prilika za ulazak u EU je velika i prilično nezaslužena, neophodno je krenuti sa suštinskim promjenama

Rusija je oštetila dva strana trgovačka broda u Crnom moru, u blizini ukrajinske obale, a u napadima je poginuo sirijski član posade, saopštio je danas Kijev.
Potpredsjednik Vlade Ukrajine Oleksij Kuleba je naveo da je na brod koji plovi pod zastavom Sent Kitsa i Nevisa trebalo da u Črnomorsku bude ukrcano žito.
Drugi brod, natovaren sojom, plovio je pod zastavom Komora i pogođen je u blizini Odese.
To je još jedan primjer ruskih napada na civilne objekte i strane brodove, poručio je Kuleba.
Pogođeni su brod za rasuti teret „Ladona“ i teretni brod „Vil K“, javlja Rojters.

Tag: utakmica-crna-gora-hrvatska