Utakmice posljednjeg kola Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige biće odigrane sjutra.
Budućnost, koja je ranije osigurala titulu, ugostiće na DG areni ekipu Dečića, na stadionu "Mitar Mićo Goliš" sastaće se Petrovac i Mornar, dok će u Kotoru rivali biti Bokelj i Otrant Olimpik.
Za bodove u Tivtu boriće se Arsenal i Jezero, dok će u Nikšiću igrati Sutjeska i Jedinstvo Franca.
Sve utakmice počeće u 17 sati i 30 minuta.
Budućnost, nakon 35. kola, ima 84 boda, 24 više od drugoplasiranog Petrovca.
Sutjeska je treća sa 50, na četvrtom mjestu je Dečić sa 47, dok je peti Bokelj sa 44 boda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sjutra mečevi posljednjeg kola Prve crnogorske fudbalske lige

U Ligi nacija večeras je okončano takmičenje u četiri grupe. Vijest večeri tiče se definitivno fudbalera San Marina, koji su napravili podvig kakav niko nije očekivao.
Iz grupe A1, Hrvatska i Portugal idu u četvrtinale.
Upravo su te dvije selekcije večeras remizirale na Poljudu - 1:1 (0:1). Žoao Feliks je u prvom dijelu doveo goste u vođstvo, a bod Hrvatskoj donio je Gvardiol.
Poljska ispada u diviziju "B", a Škotska će pokušati da ostane u "A" kroz baraž.
Rezultati: Hrvatska - Portugal 1:1, Poljska - Škotska 1:2.
Tabela: Portugal 14, Hrvatska 8, Škotska 7, Poljska 4.
Srbija nije uspjela da se plasira u četvrtfinale, tako da ih očekuje baraž za opstanak u diviziji "A".
Izabranici Dragana Stojkovića večeras su u Leskovcu remizirali sa Danskom (0:0).&nbsp;
Pored Danaca, u četvrtfinale iz grupe A4 ide i Španija, koja je na Kanarskim ostrvima slavila nad Švajcarskom - 3:2 (1:0). Gol vrijedan tri boda u 94. minutu postigao je Saragosa iz penala.
Švajcarci su ispali u diviziju "B".
Rezultati: Srbija - Danska 0:0, Španija - Švajcarska 3:2.
Tabela: Španija 16, Danska 8, Srbija 6, Švajcarska 2.
Kosovo će igrati u baražu za plasman u diviziju "B".
Oni su večeras u okviru grupe C2 u Prištini savladali Litvaniju (1:0), koja će najvjerovatnije direktno ispasti u najnižu diviziju.
Rezultati: Kosovo - Litvanija 1:0, Rumunija - Kipar 4:1.
Tabela: Rumunija 15, Kosovo 12, Kipar 6, Litvanija 0.
Bugarska nije uspjela direktno da se domogne divizije "B", u koju iz grupe C3 ide Sjeverna Irska.
Iz te grupe u niži rang ide Luksemburg.
Rezultati: Bugarska - Bjelorusija 1:1, Luksemburg - Sjeverna Irska 2:2.
Tabela: Sjeverna Irska 11, Bugarska 9, Bjelorusija 7, Luksemburg 3.
Selekcija San Marina ispisala je istoriju.
Večeras su dali čak tri gola na gostovanju Lihtenštajnu. Trijumfovali su 1:3.
Na taj način, 'titani' su osvojili prvo mjesto u grupi D1 i plasirali su se u diviziju "C". Ako postoji evropsko fudbalsko čudo godine - onda je to definitivno San Marino.
Tabela: San Marino 7, Gibraltar 6, Lihtenštajn 2.

San Marino napravio čudo godine, Hrvatska ide u četvrtfinale, Srbiju čeka baraž za opstanak, a Kosovo za viši rang

Fudbaleri Rudara pobijedili su danas u Pljevljima ekipu Igala 1:0, u utakmici 17. kola Druge crnogorske lige.
Pljevaljski tim je četvrtim uzastopnim, ukupno devetim, trijumfom ove sezone zaostatak za vodećom ekipom Mladosti sveo na bod.
Odlučujući pogodak postigao je Vanja Vučićević u 83. minutu.
U derbiju začelja, Grbalj je na Zlatici savladao Kom 1:0.
Pitanje pobjednika riješio je Adama Jarju u 89. minutu.
Pobjednika nije bilo u duelu Ibra i Lovćena, koji je na Cetinju završen 1:1.
Gosti su poveli golom Bojana Pavićevića u 26. minutu.
Konačan rezultat postavio je Muslija Juković u 81. minutu iz jedanaesterca.
Mladost je juče na DG areni, u gradskom derbiju, savladala Podgoricu 2:0, golovima Igora Vukčevića u 29. i 63. minutu.
Slobodni su bili fudbaleri Iskre.

Rudar nastavio seriju pobjeda

Fudbaleri Petrovca, Dečića i Arsenala ostvarili su pobjede u 16. kolu Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige (MPCFL). 
 
Petrovac je pred svojim navijačima savladao Bokelj 1:0 i devetim trijumfom zaostatak za liderom šampionata, ekipom Budućnosti, veo na tri boda. 
 
Odlučujući pogodak postigao je Adnan Bašić u devetom minutu. 
 
Dečić je u Tuzima savladao Jedinstvo 4:0 i prekinuo seriju od sedam mečeva bez pobjede. 
 
Ekipu iz Tuzi do pete pobjede vodili su Draško Božović u 2, Matija Božanović u 52, Alen Mašović u 63 i Kaike Augusto Korea Čagas u 84. minutu. 
 
Ubjedljiv je bio i Arsenal, koji je u Tivtu savladao barski Mornar 4:0 i upisao drugi uzastopni, ukupno peti, trijumf ove sezone. 
 
Strijelci za tivatski tim bili su Hulijan Montenegro golovima u 1. i 72. iz jedanaesterca, Marko Merdović u 44. i Abdulsamed Abdulahi u 57. minutu. 
 
Mornar je prekinuo seriju od šest mečeva bez poraza. 
 
Pobjednika i golova nije bilo u Nikšiću u duelu Sutjeske i Otrant-Olimpika. 
 
Bez pobjendika završen je i jučerašnji duel 
Budućnosti Jezera u Podgorici 1:1. 
 
Budućnost je, sa utakmicom manje, vodeća na tabeli MPCFL sa 33 boda. 
 
Drugoplasirani Petrovac ima 30 bodova i odgođeni duel protiv Budućnosti, Bokelj i Dečić osvojili su po 23, a po dva boda manje Arsenal i Mornar.

Pobjede Petrovca i Dečića, Arsenal ubjedljiv protiv Mornara

Sedam osoba je uhapšeno nakon upada i blokiranja kancelarije predsjednika Majkrosofta Breda Smita. Riječ je o nastavku protesta koji se odnosi na negodovanje održavanja veza između kompanija i izraelske vojske.
Među uhapšenima su sadašnji i bivši zaposlenici Majkrosofta, navodi protestna grupa "No Azure for Apartheid".
Majkrosoft je saopštio da preispituje izvještaj britanskih novina The Guardian ovog mjeseca u kojem se navodi da je IDF koristio tu platformu za pothranjivanje podataka o telefonskim pozivima dobijenih masovnim nadzorom Palestinaca u Gazi i na Zapadnoj obali.
Tokom brifinga za medije, Smit je rekao da su dvojica uhapšenih radnici Majkrosofta.
Osamnaest ljudi je uhapšeno na sličnom protestu na trgu ispred sjedišta kompanije prošle sedmice.
Grupa protestuje protiv kompanije već mjesecima. Majkrosoft je u maju otpustio radnika koji je prekinuo govor izvršnog direktora Satje Nadel.
Zahtjevi grupe uključuju da kompanija prekine veze s Izraelom i plati odštetu Palestincima.

Uhapšeni bivši i sadašnji radnici Majkrosofta, blokirali kancelarije zbog saradnje kompanije sa Izraelom

Broj poginulih osoba u Vijetnamu povećao se na sedam, povrijeđene su najmanje 34, u poplavama i klizištima koje su izazvale jake kiše, a jedna osoba poginula je na Tajlandu, objavile su vlasti te dvije zemlje.
Na sjeveru i u centralnom dijelu Vijetnama je zbog poplava poginulo sedam osoba, povrijeđene su 34, a jedna osoba se vodi kao nestala, prenijeli su tamošnji mediji.
Na Tajlandu je jedna osoba poginula, a jedna se vodi kao nestala u klizištu u gradu Čang Maj na sjeveru zemlje.
Služba za sprečavanje i ublažavanje katastrofa Tajlanda saopštila je da je nevremenom pogođen veliki broj kuća, a državni meteorološki zavod je upozorio na jake kiše na sjeveru zemlje.
Kiša je posljedica tropske oluje Kadžiki, koja je u ponedjeljak pogodila centralne djelove Vijetnama, koji su hitno evakuisani.

Broj poginulih u poplavama u Vijetnamu povećao se na sedam, jedna osoba poginula na Tajlandu

Šest sirijskih vojnika poginulo je u izraelskim napadima dronovima na području oko Damaska, obavijestila je državna televizija El Ekbarija.
Sirija i Izrael vode pregovore uz posredovanje SAD-a o smanjenju napetosti na jugu Sirije, pri čemu Damask traži sigurnosni dogovor koji bi mogao otvoriti put širim političkim pregovorima.
Damask je u ponedjeljak optužio Izrael da je poslao 60 vojnika na njegovo područje u blizini planine Hermon, čime je prekršio sirijski suverenitet. Izraelska vojska odgovorila je da su njene snage sprovele rutinsku operaciju na jugu Sirije, ali ne u Beit Jinu, području blizu libanonske granice i planine Hermon.
Sirijsko Ministarstvo vanjskih poslova u utorak je osudilo najnovije izraelske napade, ocijenivši ih direktnom prijetnjom miru i sigurnosti u regiji.
Izrael je više puta pravdao svoje vojne intervencije u Siriji sigurnosnim razlozima, posebno nakon pada predsjednika Bašara al-Asada u decembru prošle godine, uključujući i obavezu zaštite pripadnika druze manjine na jugu zemlje.
U januaru je izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio da će izraelske trupe ostati na vrhu planine Hermon na neodređeno vrijeme.

Novi izraelski napad na Siriju: Kod Damaska poginulo šest sirijskih vojnika

Od početka ruskog rata protiv Ukrajine u februaru 2022. godine, u izvještajima se sve češće pojavljuje i njen mali susjed na jugu - Republika Moldavija. U proljeće 2022. činilo se da bi Rusija uskoro mogla izvršiti invaziju i na Moldaviju. Zauzimanjem vojnog gotovo potpuno nezaštićene teritorije, Ukrajina bi bila primorana da vodi rat na dva fronta, a Rusija bi stajala na jugoistočnoj granici NATO-a i Evropske unije, piše Dojče vele.
Zbog toga evropski političari, među njima i njemački, posvećuju Republici Moldaviji više pažnje nego ikada ranije.&nbsp;
Moldavija je zajedno s Ukrajinom u junu 2022. godine, što je bio gest solidarnosti, dobila status kandidata za članstvo u EU. Neke evropske zemlje, posebno Njemačka, pružaju Moldaviji i vojnu pomoć.&nbsp;
Na Dan nezavisnosti 27. avgusta u tu zemlju putuju njemački kancelar Fridrih Merc, francuski predsjednik Emanuel Makron i poljski premijer Donald Tusk - što je istorijski gest.
Za neupućene, međutim, mnogo toga je zbunjujuće: Zašto je službeni jezik Moldavije rumunski? Šta je pozadina sukoba u Pridnjestrovlju? I ko su Gagauzi? Evo odgovora na najvažnija pitanja.
<h2>Kako je Moldavija postala samostalna država?</h2>
Najveći dio današnje teritorije Moldavije, prostor između rijeka Dnjestar i Prut, istorijski je pripadao Kneževini Moldaviji, čiji se zapadni dio danas nalazi u Rumuniji.&nbsp;
Istorijski naziv za područje između Dnjestra i Pruta, Besarabija, potiče od srednjovjekovne vladarske dinastije Basarab. Rusija je 1812. anektirala ovo područje, a do 1917. bilo je dio Ruskog Carstva. Krajem 1917. proglašena je nezavisna moldavska republika.
Godinu kasnije izjasnila se za pripajanje Rumuniji. Staljin je, nakon sklapanja pakta sa Hitlerom, 1940. godine ponovo anektirao Besarabiju i od nje, zajedno s djelovima već postojeće moldavske autonomne sovjetske republike na istočnoj obali Dnjestra, stvorio posebnu sovjetsku republiku. Ona je 27. avgusta 1991, nekoliko dana nakon moskovskog puča, proglasila nezavisnost.
<h2>Moldavija ili Moldova?</h2>
Naziv Moldova potiče od latinskog imena srednjovjekovne kneževine, ali je kao naziv za državu u modernom kontekstu povezan s ruskim &nbsp;i sovjetskim fonetskim prevodom „Moldavija", što podsjeća na staljinistički period masovnih ubistava, deportacija i brutalne politike rusifikacije.
Država se u zvaničnim dokumentima i natpisima naziva Republika Moldova, a njeni zvaničnici insistiraju da se taj naziv poštuje.
<h2>Koje etničke grupe žive u Moldaviji?</h2>
Moldavci danas čine oko tri četvrtine od približno 3,4 miliona stanovnika. Govore dijalektom koji se fonetski blago razlikuje od rumunskog jezika, ali gramatički i leksički gotovo ne odstupa od standardnog rumunskog, osim što sadrži nekoliko regionalizama.&nbsp;
Najveća nacionalna manjina su Ukrajinci, zatim slijede Gagauzi, Rusi, Bugari i Romi, a postoji i mali broj Poljaka i Njemaca.
<h2>Rumunski ili moldavski jezik?</h2>
Pošto je gotovo identičan rumunskom, moldavski nije priznat kao poseban jezik. Više od tri decenije, međutim, postojala je politički motivisana rasprava o nazivu službenog jezika - do 2023. godine u Ustavu je taj jezik bio naveden kao moldavski.&nbsp;
Neki bivši predsjednici su, na primjer, insistirali na tome da govore moldavski, a ne rumunski. Još 2013. Ustavni sud je presudio da je naziv jezika rumunski. U pisanom obliku se u zemlji isključivo koristi standardni rumunski, slično kao što se u Austriji koristi standardni njemački.
<h2>Diskriminacija onih koji govore ruski?</h2>
Iako nije bio službeni jezik, ruski je nakon nezavisnosti 1991. dugi niz godina u gradovima i pojedinim regijama bio dominantan jezik za komunikaciju, dok je rumunski imao reputaciju „kuhinjskog" i „seljačkog" jezika.&nbsp;
Diskriminacija stanovništva koji su govorili ruski nikada nije postojala, a ne postoji ni danas. Iako je znanje rumunskog propisano za državne službenike i određene profesije u javnom sektoru, neki to još ne ispunjavaju.&nbsp;
Moldavija, međutim, ne uvodi sankcije nego nudi besplatne kurseve rumunskog jezika.
<h2>Šta je suština sukoba u Pridnjestrovlju?</h2>
Kada je u periodu od 1989. do 1991. u moldavskoj socijalističkoj sovjetskoj republici sve više jačao pokret nacionalnog rumunskog preporoda, u Komunističkoj partiji izbili su sukobi između reformista, koji su se priklonili novom nacionalnom pokretu i tvrdolinijaša, odanih Moskvi. &nbsp;
Ovi posljednji su u Pridnjestrovlju (Transnistriji), na istočnoj obali Dnjestra, &nbsp;još prije nezavisnosti Moldavije, proglasili separatistički režim.
Kao razlog su naveli navodnu diskriminaciju onih koji govore ruski jezik i otpor mogućem ujedinjenju s Rumunijom. Kada su moldavska vojska i bezbjednosne snage u proleće 1992. pokušale da uklone separatiste, umiješala se ruska vojska, koja je tu bila stacionirana još iz sovjetskog vremena. Tako je Rusija počela svoj prvi postsovjetski rat protiv jedne nezavisne države.
Nakon završetka borbi u ljeto 1992. uspostavljeno je do danas važeće primirje, a u Pridnjestrovlju se konsolidovao režim sličan diktaturi, koji nije međunarodno priznat, a nije ga priznala čak ni Rusija.&nbsp;
Režim vode bivši i djelimično još aktivni ruski obavještajci, a finansirao se uglavnom ruskim isporukama gasa koje je plaćala Moldavija. Nakon gotovo potpunog prestanka isporuka gasa početkom 2025, budućnost regije je neizvesna.&nbsp;
Iako Moldavci u Pridnjestrovlju čine relativnu većinu stanovništva, ruski jezik je faktički jedini jezik, na kojem se odvija komunikacija. Pisanje rumunskog (moldavskog) latinicom u Pridnjestrovlju (Transnistriji) je zabranjeno.
<h2>Gagauzija i Gagauzi</h2>
Gagauzi su pravoslavna, hrišćanska etnička grupa, koja govori turski i broji oko 200.000 pripadnika. Oko 150.000 njih živi na jugu Moldavije. U 18. i 19. vijeku doselili su se sa područja današnje Bugarske.&nbsp;
Nakon sticanja nezavisnosti Moldavije 1991. među političkim predstavnicima Gagauza pojavile su se težnje ka nezavisnosti, koje su 1994. okončane donošenjem Statuta autonomije Gagauzije.&nbsp;
Riječ je o jednom od statuta sa najvećom autonomijom u Evropi, samo u oblasti spoljne, bezbjednosne i monetarne politike Gagauzija je podređena centralnoj vlasti u Kišinjevu.
Iako su i sami bili žrtve ruske i sovjetske politike asimilacije i represije, Gagauzi danas uglavnom govore ruski i većinski su proruski orijentisani, što dovodi do povremenih sukoba sa centralnom vlašću.
<h2>Duga ruka Moskve</h2>
Decenijama su ruske isporuke gasa, kao i proizvoljne zabrane uvoza moldavskih poljoprivrednih proizvoda u Rusiju, bili glavni instrumenti kojima je Kremlj primoravao Moldaviju na prorusku politiku. To je u međuvremenu prestalo, jer se Moldavija ekonomski odvojila od Moskve.
Umjesto toga, Rusija je posljednjih godina intenzivirala svoju hibridnu i propagandnu borbu preko proruskih stranaka i političara poput Ilana Šora. Koliko je ta strategija bila uspješna pokazao je rezultat referenduma u jesen 2024, na koiem se tijesna većina stanovnika opredijelila za EU.
<h2>Ponovno ujedinjenje s Rumunijom?</h2>
Oko 860.000 građana Moldavije ima i rumunsko državljanstvo - otprilike četvrtina svih državljana. Među njima i aktuelna predsjednica Maia Sandu.&nbsp;
Razlog kod većine su sloboda kretanja i putovanja i mogućnosti zapošljavanja u EU, jer mnogi Moldavci rade u inostranstvu. Ponovno ujedinjenje Moldavije i Rumunije, međutim, nije realno ni kratkoročno ni srednjoročno - prema anketama iz sredine 2025. oko 60 odsto Moldavaca bilo bi protiv toga, uključujući i mnoge građane koji su lojalni Rusiji i koji govore ruski.
U Rumuniji je rasprostranjen osjećaj kulturne nadmoći u odnosu na Moldavce, dok u Moldaviji postoji sjećanje na vrijeme Velike Rumunije, kada je Besarabija smatrana zaostalom provincijom u koju su državni činovnici odlazili po kazni.&nbsp;
Ipak, zbog zajedničke istorije, kulture i jezika putevi dve države će se ubuduće sve više približavati - hoće li to dugoročno dovesti i do ujedinjenja, ostaje otvoreno.

Moldavija između moskovskog nasljeđa i težnje ka EU

Da su u izbornoj noći 30. avgusta 2020. godine pripadnici kriminalnih grupa intenzivno komunicirali preko nekadašnje zaštićene SKY ECC aplikacije o mogućem ishodu parlamentarnih izbora, pokazuje čitav niz dešifrovanih razgovora koji su dostavljeni crnogorskim istražiteljima iz Europola. Dio tih razgovora objavili su crnogorski mediji, među kojima je i M portal, a možete ih pročitati u rubrici SKY ECC. Jedan od takvih razgovora kroz SKY ECC aplikaciju 30. avgusta 2020. godine vodili su navodni pripadnici barske kriminalne grupe, ogranka OKG „Škaljari“, Ilija Pesović i Marko Peruničić. Između 17 sati i 26 minuta i 21 sat i 52 minuta 30. avgusta 2020. i narednog dana ujutru Pesović i Peruničić razmjenjuju poruke o tekućem izbornom danu, ali glavnu ulogu u razgovoru nemaju političke partije već – Marko Ljubiša Kan, nedavno ranjeni vođa OKG „Budvanska“, takođe ogranak OKG „Škaljari“. Naime, analitičari su utvrdili da komunikacije između Ilije Pesovića (SKY ECC šifra Q7ABGI) i Marka Peruničića (SKY ECC šifra CTIRK3) ukazuju na dešavanja u Budvi neposredno nakon zatvaranja birališta, a odnose se Marka Ljubišu Kana. Analizom je zaključeno da je Pesović na direktnoj vezi sa Markom Ljubišom, te da Peruničića obavještava o sadržaju komunikacija sa njim.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826110840_eea03a975e307fd9ccee25558fc45856dceabe36e41a752b05fef2854eb1598f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250826110840_eea03a975e307fd9ccee25558fc45856dceabe36e41a752b05fef2854eb1598f" data-rendition-name="original" width="428" height="556" loading="lazy" alt="sky prepiske "> </figure>  Pesović u prepisci navodi da je “napravljen najjači sistem krađe do sad”, a potom prosljeđuje prepisku sa Ljubišom, odnosno fotografiju ekrana na kojoj se vidi prepiska sa Ljubišom i fotografiju koju je dobio od njega. Na fotografiji koju je Ljubiša poslao Pesoviću vidi se on sa podignuta tri prsta, dok u nastavku piše da “sad ide u štab na šmrkanje do zore”, proslavljajući izbornu pobjedu. Na fotografiji prepiske između Pesovića i Ljubiše se vidi da Ljubiša oko 21 sat i 38 minuta šalje svoju fotografiju sa podignuta tri prsta i u nastavku piše „Sad idem u štab šmrkanje do zore“ i „Pištolj za pas murija gleda okreće glavu“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826110840_065e35b3eb4d309422856be95f3f12dc408404d922d3143dd6ed04db6c87134b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250826110840_065e35b3eb4d309422856be95f3f12dc408404d922d3143dd6ed04db6c87134b" data-rendition-name="original" width="349" height="531" loading="lazy" alt="Sky prepiske "> </figure>  Pesović Peruničiću prosljeđuje i audio poruku koju je dobio od Ljubiše, iz koje se može zaključiti da je Ljubiša proslavljao izbornu pobjedu sa predsjednikom opštine, uz kako navodi “pištolje i kalašnjikove”. - Javi se čovječe, da vidiš pištolje i kalašnjikove sa predsjednikom opštine, čovječe - kaže Ljubiša u glasovnoj poruci koju je poslao Pesoviću, a Pesović preko SKY ECC aplikacije proslijedio Peruničiću.&nbsp; Pripadnike OKG „Budvanska“ još od 2016. godine moguće je povezati sa političkim uticajem, prije svega na Demokratsku Crnu Goru Alekse Bečića, a kasnije do danas, i na Novu srpsku demokratiju Andrije Mandića. <a href="https://mportal.me/politika/kazanegra--bato-brate--ovo-moras-odma-stopirat--carevic--a-kako-necu--uvezao-sam-deja-i-bubanju-da-to-eliminisu-pod-hitno--audio-" target="_blank">To se može zaključiti i iz telefonskih razgovora nekih pripadnika OKG „Budvanska“ koje je M portal ranije objavio.</a> Nezvanična ali pouzdana saznanja M portala govore da su pripadnici OKG „Budvanska“ jedini otvoreni sukob za nekim predstavnikom novih vlasti imali sa bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem, nekoliko mjeseci prije Božovićevog hapšenja. Navodno, Božović je iz svog kabineta izbacio neke od Ljubišinih ljudi nakon sukoba koji je izbio zbog zahtjeva koje je Ljubiša imao prema Opštini Budva, a Božović nije želio da ih ispunjava na način kako je to od njega traženo. Milo Božović je uhapšen nekoliko mjeseci kasnije pod optužbama za šverc više tona kokaina, a danas je u Istražnom zatvoru u Spužu. <a href="https://etv.me/politika/hoce-li-aleksa-becic-odrzati-rijec" target="_blank">Televizija E je nedavno objavila SKY ECC prepiske u koje je imala uvid, a koje otkrivaju da su članovi kriminalne ekipe iz Bara, avgusta 2020. godine organizovali kupovinu glasova - baš za Demokrate Alekse Bečića.</a> Dvojica koja razmjenjuju poruke u nekada zaštićenoj Skaj komunikaciji su Stevan Đurišić i Vladimir Ulama. Obojica su upisani u SOCTA dokument kao operativno interesantna lica. U prepisci Đurišić kaže da mu izvjesni Fedor tvrdi da su Demokrate dobre i da treba da glasačima daje po 100 eura. „To je onaj Bečić. Mora da je naš čim upiru oni“, odgovara Ulama, nakon čega Đurišić govori da ne zna kako da izvede kupovinu ličnih karata, da li treba da uzima lične karte i slično. „Demokrate, imam i ja člansku kartu, onaj Đuro i Kan su nas učlanili. Mene, Mila i Joku. I oni se bore, isto to… Tu je Bečić, Onaj Lekić iz Seoca i Zdenka Popović“, piše Đurišić Ulami u SKY ECC prepiskama. Iz tih razgovora se može zaključiti da je Đurišić član Demokratske Crne Gore, kao i da je toj partiji pristupio preko Marka Ljubiše Kana, vođe OKG „Budvanska“, dijela škaljarskog klana. Prema informacijama Televizije E, osoba sa nadimkom Fedor, koja inicira kupovinu glasova za Demokrate je visokopozicionirani član škaljarskog klana Stefan Milić, osumnjičen za više ubistava na području Crne Gore. Prema komunikacijama lične karte su je trebalo kupovati za 100 eura po komadu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826110844_1caa16b6f2db9f30665d441458e810c26c39c81739b6f7b3544a49f048706f4c.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250826110844_1caa16b6f2db9f30665d441458e810c26c39c81739b6f7b3544a49f048706f4c" data-rendition-name="original" width="890" height="707" loading="lazy" alt="skaj prepiske "> </figure>

SKY poruke iz izborne noći: Šmrkanje do zore u štabu, pištolji i kalašnjikovi s predsjednikom Opštine

Advokat Veselin Radulović, koji zastupa više suspendovanih policajaca, danas je dostavio Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv političke partije - Demokrate Demokratska Crna Gora, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, vršioca dužnosti Lazara Šćepanovića, potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića, poslanika i poslanice Demokrata Borisa Bogdanovića i Anđele Vojinović, članova Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji i više NN osoba – službenika Uprave policije koji su bili zaduženi za unošenje operativnih podataka u sistem Uprave policije.
U spisima, u koju je Portal ETV imao uvid, na 13 strana advokat Radulović detaljno je obrazložio da prijavu podnosi zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja, krivično djelo falsifikovanje službene isprave u produženom trajanju i ugrožavanje sigurnosti u produženom trajanju.
<h2>FORMIRANJE I UTICAJ</h2>
- Oni su od kraja oktobra 2023. godine do dana podnošenja ove krivične prijave, svjesni svojih djela i čije su izvršenje htjeli, postali pripadnici kriminalne organizacije koju je organizovalo za sada NN lice (moguće neko od prijavljenih članova političke partije Demokrate). Organizacija je imala za cilj vršenje krivičnih djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od četiri godine ili teža kazna, radi sticanja nezakonite moći i dobiti u korist političke partije Demokrate i u korist drugih prijavljenih, a na štetu podnosilaca krivične prijave i drugih policijskih službenika, a u krajnjem na štetu države Crne Gore. Svaki član organizacije imao je unaprijed određeni ili odredivi zadatak a djelovanje je planirano na duže vrijeme ili na neograničen period. Djelovanje organizacije se zasniva na primjeni pravila unutrašnje kontrole i discipline članova, u djelovanju organizacije primjenjuje se zastrašivanje, postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja i na zakonodavnu i izvršnu vlast - navodi u prijavi advokata Radulovića.
Detaljno je obrazložio kakve su uloge i zadatke, prema njegovomom mišljenju, imale osobe koje su obuhvaćene krivičnom prijavom.
Radulović smatra da je u kriminalnoj organizaciji - politička partija Demokrate imala ulogu i zadatak da nakon podjele resora u Vladi Crne Gore, u bezbjednosnom sektoru imenuje osobe koje će zlouptrebom službenog položaja i prekoračenjem službenih ovlašćenja sticati nezakonitu političku i ekonomsku dobit u korist te partije, ali i u korist osoba koje su obuhvaćene prijavom, pričinjavajući štetu budžetu, podnosiocima prijave i drugim osobama kojima su kršena osnovna ljudska prava i slobode.
<h2>ULOGE I ZADACI</h2>
Šaranović je, prema navodima iz prijave, imao zadatak da nakon formiranja Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji, članovima te komisije da nalog da za određene policijske službenike, konstatuju postojanje bezbjednosnih smetnji suprotno proceduri propisanoj Zakonom u unutrašnjim poslovima. Ministar je, kako navodi advokat Radulović, koristio službeni položaj kako bi svakog kritičara
i svaku osobu koja ukazuje na nezakonit rad, otkriva krivična djela ili sprječava i otežava njihovo izvršenje optužio i predstavio kao člana kriminalnih klanova.
Uloga Šćepanovića, prema spisima koji su dostavljeni SDT -u, bila je da daje naloge NN prijavljenim osobama – policijskim službenicima da za kolege koje „odredi kriminalna organizacija za bezbjednosne provjere“ u aplikaciji „InfostreamV2“ sa naznakom obavještajni projekat „Značka“ kontinuirano unose neprovjerene, ničim potvrđene i neistinite operativne podatke. Sve je to rađeno da bi konstatovali bezbjednosne smetnje za njihov dalji rad u Upravi policije.
- Prijavljeni članovi Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji prihvatili su takve zadatke protivpravno - suprotno odredbama Zakona o unutrašnjim poslovima „vršili su bezbjednosne provjere“. U više desetina slučajeva nijesu tražili mišljenje od Agencije za nacionalnu bezbjednost shodno članu 162. stav 1. tačka 2. Zakona o unutrašnjim poslovima, već su prekoračenjem službenih ovlašćenja sami konstatovali bezbjednosne smetnje na osnovu neistinitih, ,,operativnih podataka" iz aplikaciju ,.InfostreamV2“ po prethodnom dogovoru sa ostalim prijavljenima – piše u prijavi.
Advokat Radulović objasnio je i zadatak potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečić koji je, kako je obrazložio, protivpravno koristo službeni položaj i lažno se predstavlja kao zamjenik premijera, pa je tako neistinito prezentovao javnosti da vodi borbu protiv kriiminala kroz takozvani veting u policiji, istovremeno je lažno označavao policijske službenike koji su nezakonito suspendovani kao članove kriminalnih klanova i tako im ugrozio bezbjednost i kršio osnovna ljudska prava i slobode.
- Preko uticaja na izvršnu i zakonodavnu vlast preduzimao je radnje kako bi kriminalna organizacija i njeni članovi izbjegli otkrivanje i dokazivanje krivičnih djela koja su izvršili i javnosti lažno predstavljao da se bore protiv kriminala - navodi advokat Radulović.
Boris Bogdanović je imao pristup podacima označenim stepenom tajnosti, a njegova uloga, prema navodima prijave, bila je da u saopštenjima koja je on pisao za sebe i ostale u javnosti kako advokata Radulovića, tako i službenik policije lažno predstavlja kao članove kriminalnih klanova, ugrožavajući im bezbjednost. Uloga Bogdanovića se ne završava samo tu, advokat Radulović ukazuje da je podstrekavao i pomagao ostalim koji su obuhvaćeni prijavom da izvršavaju krivična djela.
- I prijavljena Anđela Vojinović, u svojstvu poslanice Skupštine Crne Gore takođe je imala zadatak da čita i prenosi saopštenja koja joj je pisao Bogdanović i da u javnost lažno predstavlja podnosioce prijave i njihovog punomoćnika, kao i ostale suspendovane policijske službenike, kao pripadnike kriminalnih klanova, kao i da upućujuje direktne prijetnje i na taj način im ugrožava bezbjednost i sigurnost i krši osnovna ljudske prava - ističe se u prijavi.
Advokat Radulović smatra da svi protiv kojih je podnio prijavu imali su i uloge da se preko političkih pozicija u izvršnoj i zakonodavnooj vlasti lažno predstavljaju kao borci protiv kriminala.
<h2>OBRAZLOŽENJE</h2>
U detaljnom obrazloženju advokat Radulović navodi da su čelnici bezbjednosnog sektora čim su izabrani na funkcije počeli da realizuju plan i aktivnosti usmjerili na preuzimanje potpune kontrole nad Upravom policije. Njihova matrica bila je da svakoga ko ih „ometa u realizaciji kriminalnog plana“ targetira ga i predstavi kao kriminalca.
Radulović podsjeća da je Šćepanović u decembru 2024. godine izabran za vršioca dužnosti direktora prave policije, a krajem maja 2025. godine mandat mu je produžen za još šest mjeseci.
- Odmah po izboru Šćepanovića za vršioca dužnosti direktora Uprave policije intenzivira se rad na daljoj realizaciji kriminalnog plana, pa tako intenziviraju selektivne bezbjednosne provjere koje vrše na nezakonit način, a po nalozima Bečića i Šaranovića - piše u prijavi SDT-u.
Advokat Radulović podsjeća da je Šaranović protivpravno označio tajnim izvještaje komisije koji su osnov za suspenzije i za pokretanje postupaka protiv policijskih službenika, uskraćujući im pravo da se o tom dokumentu i o proizvoljnim i neistinitim optužbama uopšte izjasne.
On je u prijavi ukazao i na način kako je vođena prljava kampanja protiv njega a kasnije nastavljena i sa targetiranjem izvršne direktorice Akcije za ljudska prava Tee Gorjanc Prelević. U prilog tim tvrdnjama advokat je naveo sva saopštenja Demokrata i linkove na kojim portalima se mogu naći.
Advokat Radulović apostrofirao je i djelove iz njihovih saopštenja gdje mu prijete uz riječi da mu predstoji „čeranija“ i da će „plakati“.
- Prijetnje su ozbiljne jer dolaze od osoba koje rukovode represivnim aparatom, a posebno su ozbiljne jer dolaze od političke parije i funkcionera za koje u ovom tužilaštvu postoje dokazi u formi SKY prepiski da su članovi kriminalnih klanova u njihovo ime i za njihov račun kupovali glasove - navodi advokat.
On je u prilog ovoj tvrdnji predloži prepiske sa skaj aplikacije koje se nalaze u Tužilaštvu.
Radulović ponavlja da su osobe koje su obuhvaćene prijavom koristile svoje funkcije i pozicije u bezbjednosnom sektoru kako bi izbjegli otkrivanje i dokazivanje krivičnih djela koja su izvršili, pa su javnosti predstavljali da se upravo oni bore protiv kriminala istovremeno sa pozicija moći su prijetili i pokušavali da zastraše svakog ko bi ukazao na kršenje zakona i ko bi ih pozivao na odgovornost.

Radulović: Šaranović, Bečić, Bogdanović, njihova partija - ali i Šćepanović - imali jasne uloge i zadatke u kriminalnoj organizaciji

,,Danas, 13. januara 1944. godine, osuđen sam na smrt vješanjem. Vješanje će se izvršiti u 3 sata poslije podne na Balšića pazaru“. &nbsp; Tako je, na zidu ćelije zatvora u Bogdanovom kraju, ispisao dvadesetdvogodišnji Gojko Kruška. Bio je to njegov posljednji zapis u životu. &nbsp; Ali ne i posljednje riječi koje su ostale u istorijskom pamćenju crnogorske revolucije. &nbsp; Tog 13. januara, Njemci su očistili od snijega dio trga gdje su namještena vješala, a građane Cetinja silom su kamionima doveli da gledaju samrtne ropce dvojice momaka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825180856_7f0e4229321ff1d3dcb8aed4f73a6a90757a1a4fd818c272bca7c8d13d653163.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250825180856_7f0e4229321ff1d3dcb8aed4f73a6a90757a1a4fd818c272bca7c8d13d653163" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="NJEMAČKA KLOPKA: Cetinje 1944. godine "> <figcaption>NJEMAČKA KLOPKA: Cetinje 1944. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvojice crvenih bandita, kako su govorili Njemci: Gojka Kruške i njegovog druga i saborca, partizanskog kurira iz Skadra - Muse Buta Hodžića, kojeg je četnička milicija zaskočila kada je donosio šifrovane poruke do obavještajca Kruške. &nbsp; Dva mjeseca nakon kapitulacije Italije, novembra 1943, Gojko Kruška je tražio da sa mjesta obavještajca na Cetinju, što je radio tri godine, pređe na teren, među svoje partizane, u otvorenu borbu protiv njemačkih fašista, četnika i drugih izdajnika. Molili su ga da sačeka koji mjesec. Sačekao je, na žalost: četničku policiju koja je 24. decembra te godine provalila Gojka Krušku i još dvojicu skojevaca. Odmah su predati Njemcima. &nbsp; Iako je žestoko mučen, Kruška nikoga nije odao... JUNACI I IZDAJNICI &nbsp; Na Balšića pazaru, pod granama brijesta, njemački narednik, Oto Majnhofer mu je bilo ime, prije nego što će navući omču na vrat Gojka Kruške, zajedljivo ga je upitao: ,,Je li ti je žao što ideš u smrt?" I odmah je crnokošuljaš dobio dobio prkosan odgovor: ,,Ne, jer ginem kao čovjek, a vi ćete svi ginuti kao izdajnici!". Dok mu je omča bila oko vrata, spazio je majku u masi prisilno dovedenog naroda: ,,Zar plačeš pred ovim bijednim razbojnicima?!" Prestala je da plače, a Gojko je počeo da pjeva: ,,Oj svijetla, zoro majska mila/ sa Lovćena kliče vila/ Crna Goro majko mila...“ . To je sve što je mogao da ispjeva. Odmah su i njemu i Musi Hodžiću izmakli postament ispod nogu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825180856_dcb120c3a3ed18fde0f1029bc422b27b0e629da210b0dcba559b9291c98107e1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250825180856_dcb120c3a3ed18fde0f1029bc422b27b0e629da210b0dcba559b9291c98107e1" data-rendition-name="original" width="451" height="541" loading="lazy" alt="NESALOMIVI ČOVJEK: Gojko Kruška, slika iz gimnazije "> <figcaption>NESALOMIVI ČOVJEK: Gojko Kruška, slika iz gimnazije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  TRI JANUARSKA DANA Tri januarska dana, dok je sipila susnježica, tijela dvojice mladića visila su na brijestu. Okupacioni komandant Cetinja nije dozvolio da se sahrane, da bi i mrtvi bili opomena živima koji podignu glavu. &nbsp; Tek treću noć Njemci su dozvolili majci Gojka Kruške da ga sahrani, baš tokom noći. &nbsp; A već narednih dana, domaćim kvislinzima su gestapovci odali priznanje. U "Crnogorskom vjesniku”, okupacionom listu, objavljeno je da se onima koji su učestvovali u hvatanju, kako je napisano, crvenih bandita, po naredbi feldkomandanta Vilhelma Kajpera dodjeli specijalni dodatak u životnim namirnicama. Vreća žita za izdaju! Ali, uzalud nagrade, kažu da je onaj grleni glas, da su riječi pjesme o Crnoj Gori i Lovćenu, dugo još brujale ulicama drevnog grada, crnogorskog sjedišta i ishodišta. &nbsp; Mnogo decenija kasnije, kada je Crna Gora već kretala ka referendumu i nezavisnosti, Olga Kruška, udata Jovićević - koja je imala deset godina kada joj je brat Gojko obješen - govorila je o toj posljednjoj pjesmi koju je pjevao njen brat-heroj, kao budućoj himni nezavisne Crne Gore. &nbsp; "Otkad znam za sebe, znam i za svijetlu majsku zoru, za Lovćen, slobodu... Dok god budem živa biću vezana za one stihove i bratova vješala. Zato - danas kad je čujem kao himnu - srce mi drhti, a suze iskre...“ , govorila je Olga reporteru dnevnog ista Pobjeda. &nbsp; REVIZIONISTI &nbsp; Zašto danas podsjećamo na herojski primjer Gojka Kruške, skojevca, srednjoškolca? &nbsp; Strijeljan je januara 1944, prije 81 godinu. Nije, dakle, neki okrugli datum kada je heroju ugašen život, nije ni dan njegovog rođenja, a odavno nema ni onog starog brijesta na Balšića pazaru, da podsjeća na vrijeme heroja i izdajnika. &nbsp; Ali, i u današnjoj Crnoj Gori ima onih, i vrlo su brojni, koji, sramotnom revizijom istorije, žele zaborav heroja i pravljenje od izdajnika i zločinaca – novih heroja. &nbsp; I nijesu ti ljudi koji bi da kroje novu istoriju margina društva, već čelnici države Crne Gore ili vjerni sljedbenici ratobornih sveštenika Crkve Srbije u Crnoj Gori. Na čelu Skupštine je četnički vojvoda koji ne priznaje četničku izdaju Crne Gore, niti genocid u Srebrenici. Na čelu crkve su dva mitropolita: Joanikije Mićović- ponavljač i Metodije Ostojić -padobranac. &nbsp; Obojica ne znaju, i neće da znaju, za istoriju Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825190844_d8a4827569556436d42be1ad6aef54e265963290dbf5fa1364db411765faec43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250825190844_d8a4827569556436d42be1ad6aef54e265963290dbf5fa1364db411765faec43" data-rendition-name="original" width="1000" height="612" loading="lazy" alt="DOKAZ O KOLABORACIJI: Đurišić i Biroli u Kolašinu"> <figcaption>DOKAZ O KOLABORACIJI: Đurišić i Biroli u Kolašinu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KOVAČI ČETNIČKE BUDUĆNOSTI &nbsp; I nije ih stid. &nbsp; Mitropolita Joanikija koji je, više puta, za Pavla Đurišića, koji je rukovodio masovnim klanjem više od 10.000 muslimanskih staraca, žena i đece - kazao da je bio "junak nepobjedivog karaktera”. &nbsp; Ili, mitropolita Metodija, koji komanduje da se kip četničkog koljača Đurišića unese u crkvu, potom u Manastir Đurđevi Stupovi, i stavi baš pored ikona Isusa Hrista ili Marije Bogorodice – i na taj način počini primarni grijeh idolopoklonstva i bogohuljenja. &nbsp; Propagiranje istorijskih laži nije tek neki hir ili ispad - već planski pokušaj zatiranja antifašizma, kao temelja moderne Crne Gore. Otuda i veličanje četništva i kraljevine Aleksandra Karađorđevića, kao želja za ponavljanjem one najgore istorije - kada Crna Gora nije postojala na političkoj mapi Evrope. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825190848_389f104367e1c26fcbb5e41d75a684d3e27845b2bdc4288461998f01111a9c08.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250825190848_389f104367e1c26fcbb5e41d75a684d3e27845b2bdc4288461998f01111a9c08" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="VJEČNA INSPIRACIJA: Stisnuta pesnica"> <figcaption>VJEČNA INSPIRACIJA: Stisnuta pesnica(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Takvima je potreban zaborav heroja Ljuba Čupića, Joke Baletić ili Gojka Kruške, da bi se pisala – ne samo neka nova istorija – nego nova budućnost Crne Gore. &nbsp; SRAMOTA ŠUTNJE &nbsp; I zato je neshvatljivo i neprihvatljivo za moderno društvo, uporno ćutanje parlamentarnih partija građanske Crne Gore. Nema reakcija ni čelnika Demokratske partije socijalista, tek usputno ljudi iz vrha Evropskog saveza... &nbsp; A nema reagovanja institucija koje bi morale da brane istorijske istine; uporna je šutnja Crnogorske akademije nauka, ali i brojnih crnogorskih intelektualaca, sem časnih izuzetaka. &nbsp; Tišina je znak ravnodušja, a ravnodušnost nije zalog za bolju budućnost. Naprotiv: ovakva Crna Gora ovako juri, ne ka Evropskoj uniji, već ka Evropi tridesetih godina, obamrloj u smradu minhenskih pivnica i Hitlerovog nacizma ili talijanskih marševa i Dučeovog fašizma. &nbsp; &nbsp;

CRNA GORA DANAS: Zaborav heroja i laži o izdajnicima

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović tvrdi da &nbsp;politički intimus Andrije Mandića (i jedan od osnivača NSD-a), Vojislav Vojo Pićan, zove pojedine funkcionere DPS-a kako bi ih nagovorio da zajedno formiraju vlast i da oni izaberu ko će biti predsjednik Opštine.
Sve to iznio je Jovanović u budvanskom parlamentu, obraćajući se odbornici NSD-a Bojani Pićan, koja je ćerka Voja Pićana.
<h2>PIĆAN I MILOŠ MAROVIĆ</h2>
Jovanović je tada pitao odbornicu Bojanu Pićan: šta je radio njen otac Vojislav Vojo Pićan u jeku kampanje prije izbora u Budvi, na sastanku sa Milošem Marovićem?
„Šta će vaš otac, intimus Andrije Mandića, u jeku izborne kampanje u hotelu Tornik na Zlatiboru na sastanku sa Milošem Marovićem? Taj sastanak se desio više puta. Kako to da vaš otac, politički intimus Andrije Mandića, nagovara Demokratsku partiju socijalista da zajednički formiraju vlast i zašto zove pojedine funkcionere DPS-a, kada vi tvrdite da ‘sa DPS-om nikad nećete’, pa im objašnjava da ja ne treba da budem predsjednik opštine, već da oni ‘izaberu nekog momka odavde’, pa da on bude predsjednik opštine, a da ćete ga vi podržati?“
<h2>ČIJA JE KUĆA?&nbsp;</h2>
Ime Vojislava Voja Pićana aktuelizovano je uoči lokalnih izbora, a to je učinio nosilac liste „Budva naš grad“ Nikola Jovanović. On je optužio predsjednika Skupštine Andriju Mandića da je stvarni, odnosno vanknjižni vlasnik objekta sagrađenog na državnoj zemlji u neposrednom zaleđu plaže Zagorski pijesak u budvanskoj opštini, koji se – kako je rekao – samo formalno vodi na Pićana.
Jovanović je tada pokazao i list nepokretnosti u kojem se navodi da je vlasnik zemljišta država, a da se objekat vodi na ime Vojislava Pićana, za kojeg tvrdi da je Mandićev prijatelj.
„Andrija Mandić i njegova porodica su vanknjižni vlasnici ovog objekta koji se nalazi u neposrednoj zaštićenoj zoni Parka prirode“, dodao je Jovanović.
Predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić odbacio je tvrdnje Jovanovića, najavio da će ga tužiti i poručio da je jedina imovina koju posjeduje ona koju je naslijedio od predaka.
Potvrdio je da je prijatelj sa Vojislavom Pićanom, jednim od osnivača Nove srpske demokratije, ali i da sa suprugom ljetuje u Pićanovoj vili u Lastvi Grbaljskoj.
Mandić je pokazao fotografiju takozvane „ničije kuće“, nedovršenog prizemnog objekta izgrađenog 2018. godine, i naveo da se taj objekat ne nalazi u parku prirode.
Oglasio se i Pićan, koji je takođe najavio tužbu protiv Jovanovića, tvrdeći da je to njegova kuća.
<h2>ZATVORSKA KAZNA ZBOG NASILNIČKOG PONAŠANJA&nbsp;</h2>
Osnovni sud u Kotoru osudio je Vojislava Voja Pićana, njegovog sina Ratka, kao i Miloša i Đorđija Vučićevića, na kaznu zatvora od dva mjeseca zbog nasilničkog ponašanja i nanošenja tjelesnih povreda svojim saplemenicima Aleksandru i Stevanu Midoroviću, tokom opšte tuče koja se dogodila sredinom maja 2]23. godine na Jazu.
“Vojislav Pićan, Ratko Pićan, Miloš Vučićević i Đorđije Vučićević krivi su jer su 15. maja 2023. godine oko 19 časova na prostoru u okviru kompleksa sportskih terena, u mjestu Jaz, svjesni svog djela čije su izvršenje htjeli i znajući da su te radnje zabranjene, djelujući kao grupa, vršenjem nasilja prema drugom, izazivanjem tuče i drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrozili spokojstvo građana i remetili javni red i mir, te oštećenim Aleksandru i Stevanu Midoroviću nanijeli lake tjelesne povrede”, navodi se u presudi.

Tag: utakmice