Bilo bi elementarno korektno i veoma važno kada bi predsjednik države, kao član Vijeća za nacionalnu bezbjednost i Savjeta za odbranu i bezbjednost, rekao na koju ambasadu misli, ocijenio je za Antenu M poslanik SD-a i član Odbora za bezbjednost i odbranu Nikola Zirojević.
Podsjetimo, predsjednik države Jakov Milatović je juče tokom skupštinskog zasijedanja kazao da je direktor ANB-a, Ivica Janović, na tu funkciju naimenovan zato što je brat poslanika PES-a, i to uz pomoć ambasade jedne strane države.
- Jer je kontekst jedan ako se radi o nekoj ambasadi nama partnerske NATO države, pa to možemo razumjeti kao dobronamjeran savjet ili sugestiju da bi bilo dobro da se neki kadar nađe na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost, koja je žila kucavica bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori, koja je NATO članica, ili se radi o ambasadi neke države koja potencijalno sprovodi maligni uticaj u Crnoj Gori - poručuje Zirojević.
Poslanik SD-a podsjeća i kako je aktuelni savjetnik predsjednika države, a nekadašnji direktor ANB-a, Dejan Vukšić, izabran za nosioca liste Za budućnost Kotora na lokalnim izborima 2020. godine.
- Pod pokroviteljstvom nekih ambasada za koje smo sigurni da sprovode maligni uticaj u Crnoj Gori. Ja ću podsjetiti da je on imao čak i fotografije iz kampanje sa licem koja se nalazi na Crnoj listi SAD-a, tako da mislim kada govorimo o ovoj temi, a jedan sam od poslanika koji nije glasao za izbor direktora ANB-a i koji je to obrazložio na tadašnjoj sjednici, ipak da je predsjednik države najmanje pozvan da govori o načinu izbora direktora ANB-a - poručuje Zirojević.
Podsjetimo, Milatović je juče pozvao nadležne organe da ispitaju ovaj slučaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Zirojević: Milatović da kaže koja ambasada je uticala na izbor Janovića

Evropska komisija je danas predstavila plan da do kraja decenije značajno unaprijedi odbranu od ruske prijetnje kroz četiri velika projekta naoružavanja.
Fokus je prije svega na odbrani od napada iz vazduha i istočne granice Evropske unije, prenosi DPA.
Plan uključuje hitan razvoj sistema za zaštitu od dronova, koji će dijelom biti funkcionalan krajem iduće godine, a potpuno na mjestu krajem 2027.
Agencija DPA je prethodno javila da države-članice inicijativu za zaštitu od dronova treba da odobre već ove godine.
Time pokreću zajedničku nabavku sistema za nadzor i tehnologije za neutralisanje prijetnje dronovima kakve su učestale u posljednje vrijeme.
- Nedavne prijetnje pokazuju da je Evropa u opasnosti - rekla je šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na predstavljanju plana.
Prema njenim riječima, plan jačanja odbrane sadrži jasne faze i zajedničke ciljeve do kraja decenije.
Evropske službe bezbjednosti procjenjuju da će Rusija najkansije do tada biti u stanju da počne još jedan rat.
Osim sistema protiv dronova, plan predviđa pojačanje kapaciteta odbrane na istočnoj granici EU, kao i formiranje svemirskog štita za evropske satelite.
Projekat će finansirati članice kroz već postojeće programe.
Ministar odbrane Boris Pistorijus je ponudio vodeću ulogu Njemačke u projektu Evropskog vazdušnog štita.
To, prema navodima DPA, podrazumijeva višeslojni sistem zaštite od svih tipova vazdušnih udara koji će se glatko umrežiti sa komandom i komunikacijom u NATO.

EU pokreće sistem za zaštitu od ruskih dronova i drugih prijetnji

Predsjednik države Jakov Milatović učestvovao je danas na okruglom stolu organizacije Friends of Europe u Briselu, posvećenoj budućnosti Evropske unije i njenom razvoju u narednim decenijama, gdje je predstavio cilj Crne Gore kao 28. članice Evropske unije do 2028. godine, naglašavajući da je ta ambicija realna i dostižna ukoliko se nastavi dosljedno sprovođenje reformi i jačanje institucija.
- Uvjeren sam da Crna Gora može postati punopravna članica Evropske unije do 2028. godine. To bi bio signal i za druge zemlje kandidate da se reforme isplate i da je politika proširenja živa - poručio Milatović.
On je istakao da proces proširenja nije samo tehničko pitanje, već strateška odluka o investiranju u stabilnost, sigurnost i prosperitet cijele Evrope.
- Naša evropska priča prevazilazi granice Crne Gore – to bi bio dobar signal i ostalim državama kandidatima da je proširenje moguće i da se reforme isplate - kazao je Milatović.
Podsjetio je da je svaki talas proširenja Evropske unije donio novu energiju, stabilnost i razvoj kontinenta, kao i ekonomske i društvene benefite za sve države članice.
- Proširenje je najuspješnija evropska politika. Zato vjerujem da će i integracija Crne Gore donijeti novu snagu cijeloj Uniji - poručio je Milatović.
On je ocijenio da danas postoji novi momentum unutar Evropske unije i među državama članicama, koje sve više prepoznaju da je politika proširenja najbolja investicija u evropsku budućnost.
Govoreći o napretku Crne Gore, predsjednik je podsjetio da je naša zemlja najnapredniji kandidat u procesu pristupanja - sa svim otvorenim pregovaračkim oblastima i sedam privremeno zatvorenih poglavlja. Kao članica NATO-a, koja koristi euro kao zvaničnu valutu, zemlja koja je u potpunosti usklađena sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, Crna Gora bi bila primjer uspješne integracije.
Poseban akcenat predsjednik je stavio na Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana, koji će po prvi put biti održan u Crnoj Gori naredne godine.
- Samit će biti kulminacija naših evropskih napora i jasan pokazatelj da Crna Gora nije samo kandidat, već istinski evropski partner spreman za članstvo - zaključio je Milatović.

Milatović na Friends of Europe: Crna Gora može biti 28. članica EU do 2028. godine

Crna Gora želi pomoć Evropske unije u borbi protiv ruske dezinformacije dok se zemlja kreće ka članstvu u bloku.
Ova mala država, koja je postavila ambiciozan cilj da postane članica EU do 2028. godine, sve više je meta dezinformacija onih koji žele da ometaju njen put ka članstvu, kazao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović u ekskluzivnom intervjuu za POLITICO u Briselu. 
- Veoma se nadam da ćemo u budućnosti dobijati veću podršku od EU da bismo zaista mogli da se borimo protiv dezinformacija i lažnih informacija - rekao je Milatović, dodajući da je ovu ideju predstavio kreatorima politika EU i državama članicama.
Moldova, druga kandidatkinja za EU, već je bila česta meta ruske manipulacije, uključujući kupovinu glasova i širenje dezinformacija. To je prošlog mjeseca dovelo do toga da EU pošalje svoj novi sajber rezervni tim – tim stručnjaka iz privatnog sektora za sajber bezbjednost – u Kišinjev i da izdvoji milione za centar za borbu protiv dezinformacija.
Milatović, koji se u Briselu sastao sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, rekao je da „zlonamjern uticaj trećih zemalja“ može predstavljati rizik za crnogorsko pristupanje EU i pozvao Brisel da bude proaktivan u suzbijanju takvih prijetnji.
- Ponekad imam osjećaj da su proevropski političari u regionu Zapadnog Balkana pomalo prepušteni sami sebi od strane partnera u EU - rekao je, dodajući da se dezinformacijama susreće „na dnevnoj bazi“.
Crna Gora je 2008. godine podnijela zahtjev za članstvo u EU i dobila status kandidata 2010. godine. Od tada je zatvorila sedam od 33 pregovaračka poglavlja i na dobrom je putu da zatvori još pet do decembra, potvrdio je visoki crnogorski diplomata POLITICO-u.
Sa populacijom od 600.000, ova mala jadranska država nastoji da se pozicionira kao očigledni naredni član 27-članog bloka. Međutim, suočava se sa potencijalnim preprekama, uključujući pro-srpske partije u parlamentu, tenzije sa susjednom Hrvatskom i skepticizam u nekim dijelovima EU u vezi sa širenjem. Zanimljivo je da ovo pitanje nije ni na dnevnom redu narednog samita Evropskog savjeta.
Francuski predsjednik Emanuel Makron 2023. pozvao je EU da se reformiše prije nego primi nove članice. Milatović je rekao da je, međutim, iza zatvorenih vrata Makron prihvatio ideju crnogorskog članstva.
- Vjerujem da je prije dvije godine, prije nego što je predsjednik Makron počeo da razgovara sa mnom, imao … jedno mišljenje. Nakon toliko razgovora koje sam imao sa njim, sada je optimističan u vezi sa pozicijom Crne Gore u EU. I vjerujem da je slično i sa svim ostalim liderima EU. Crna Gora se sada doživljava kao lider u trci, ali želim da vidim kraj te trke, na neki način - rekao je Milatović.
Još jedna potencijalna prepreka je oslanjanje zemlje na ruske turiste i investitore. Crna Gora još nije uvela vizni režim za Ruse, koji mogu ući bez vize na 30 dana, a Rusi i dalje ostaju najveći strani investitori.
- Trudimo se da to [vizni režim] odložimo koliko god možemo, kako bismo održali turizam“, rekao je Milatović, dodajući da je „apsolutno“ zabrinut zbog priliva ruskog novca. „Trenutno smo pomalo u vakuumu jer … nemamo potpuni pristup EU fondovima.“ Ipak, Crna Gora će uskoro uskladiti vizni režim sa EU - rekao je.
Na kraju, dok je mnogo odgovornosti na Podgorici da ujedini političke snage i sprovede obećane reforme, EU takođe mora da pokaže da „širenje postoji“ i da „reforme daju rezultate“, upozorio je Milatović.
- Zadnja zemlja koja je ušla bila je Hrvatska prije više od deset godina. A između toga je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo EU. Zato vjerujem da je sada vrijeme da se proces oživi, i da se ponovo osnaži ideja EU kao kluba koji i dalje ima svoju privlačnost - zaključio je Milatović.

Crna Gora traži pomoć EU u borbi protiv ruske manipulacije informacijama

Loši uslovi rada, nedovoljni prostorni kapaciteti, neadekvatni bezbjednosni uslovi – konstanta su već godinama kada je riječ o pravosudnim institucijama, naročito na teritoriji Podgorice. Izgradnja pravosudnog kompleksa, odnosno zgrade zvane Palata pravde najavljuje se već tri godine.
Za to vrijeme nijesu počeli da se rade ni temelji objekta, koji će biti najveća investicija u ovoj oblasti posljednjih decenija, a već je treći put preseljen. Kako se formira nova vlada, odnosno kako dođe novi ministar, tako Palata pravde dobije drugu adresu.
Dok je ministar pravde bio Marko Kovač, donesena je odluka da pravosudni kompleks bude izgrađen na Starom aerodromu. Njegov nasljednik na funkciji Andrej Milović donio je rješenje kojim je povukao tu odluku uz obrazloženje da takav objekat treba da bude izgrađen u "urbanom jezgru grada". Tada je za lokaciju predviđena parcela u naselju Zabjelo. Međutim, Vlada u kojoj je ministar pravde Bojan Božović prošle sedmice je usvojila odluku kojom je objekat vraćen na Stari aerodrom. Kada se očekuje početak izgradnje Palate pravde, još je nepoznato, kao i kada je planirano useljenje pravosudnih institucija, odnosno zaposlenih u njima. Redakcija "Dana" uputila je Ministarstvu pravde dopis s tim pitanjima, ali su oni nastavili višemjesečnu praksu ignorisanja naših novina i nijesu nam odgovorili na pitanja.
U informaciji o prostornim kapacitetima pravosudnih organa u Podgorici sa predlogom lokacije za izgradnju "Pravosudnog kompleksa" navedeno je da je planirano da objekat bude organizovan u tri zasebne, ali funkcionalno povezane cjeline. Prva cjelina bili bi Osnovni i Viši sud u Podgorici – najveći pravosudni entitet, sa značajnim brojem zaposlenih i velikim brojem predmeta. Drugu cjelinu činili bi Privredni i Upravni sud Crne Gore koji su okarakterisani kao manje prostorne jedinice, ali sa visokim standardima pristupačnosti i sudnicama specifične konfiguracije. Treća cjelina su Vrhovno, Više, Osnovno i Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje, koji usko sarađuju i dijele bezbjednosne zahtjeve.
– Stanje infrastrukture u kojoj funkcionišu pravosudni organi u Podgorici i širom Crne Gore ocijenjeno je kao sistemski nezadovoljavajuće, na osnovu brojnih domaćih i međunarodnih analiza koje su sprovođene u prethodnim godinama. Takvi nalazi ukazuju na to da infrastruktura predstavlja jednu od najosjetljivijih tačaka ukupnog pravosudnog sistema, sa direktnim uticajem na efikasnost, dostupnost i bezbjednost pravde, navedeno je u informaciji koju je Vlada usvojila.
<h2>ASP: Projektna dokumentacija završena još 2009</h2>
Opština Podgorica imala je još 2009. godine izrađenu projektnu dokumentaciju za izgradnju Palate pravde, koja bi objedinila institucije pravosuđa, saopšteno je juče iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
– Međutim, ni punih 16 godina kasnije nema realizacije projekta pominjanog još te 2009. godine. Tokom 2009. godine Opština Podgorica je izradila plansku dokumentaciju. Rebalansom budžeta odložen je početak izgradnje, navodi se u finansijskim dokumentima u vezi sa projektom Palate pravde.
Kako ističu u ASP-u, još tada se navodilo da se realizacijom ovog projekta planira da se objedine institucije pravosuđa, te je u planiranom objektu bio predviđen smještaj Sudskog savjeta, Vrhovnog suda, Apelacionog, Višeg, Osnovnog i Privrednog, te vrhovni državni tužilac sa odjeljenjem za organizovani kriminal, viši državni tužilac i osnovni državni tužilac.
Sredinom ove godine objavljeno je da Ministarstvo pravde sa zvaničnicima Glavnog grada usaglašava lokaciju za izgradnju pravosudnog kvarta, za šta se planira oko 20.000 kvadrata.
Pojašnjeno je da je analizom postojećeg prostora ukazano da sudovi i državno tužilaštvo trenutno raspolažu sa oko 13.765 metara kvadratnih bruto prostora, dok je samo za četiri suda obuhvaćena ovim projektom (Osnovni, Viši, Privredni i Upravni sud) potrebno više od 29.000 kvadrata.
– U svim analiziranim objektima uočava se kritičan manjak radnog prostora, nedostatak posebnih sudnica, kancelarija za sudije i tužioce, kao i funkcionalnih prostora za stranke, svjedoke, advokate i pisarnice. Arhivska građa se često skladišti u hodnicima, pomoćnim prostorijama, pa čak i u neuređenim tavanskim prostorima, dok u pojedinim gradovima nedostatni kapacitet centralnog arhiva remeti redovno izlučivanje arhivskog materijala što dodatno opterećuje kapacitete pravosudnih institucija. U nekim slučajevima, institucije ne posjeduju ni osnovnu arhivsku prostoriju, navedeno je u dokumentu.
<h2>Ozbiljan rizik po bezbjednost zaposlenih, svjedoka, dokumenata...</h2>
U dokumentu Vlade navedeno je da je bezbjednost objekata u kojima funkcionišu ključne institucije pravosuđa, naročito one koje se bave borbom protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije, na zabrinjavajuće niskom nivou. U većini objekata ne postoji elektronska kontrola pristupa ni evidentiranje ulazaka/izlazaka; fizičko obezbjeđenje je sistemski neregulisano: još ne postoje propisi koji predviđaju pravosudnu policiju, dok Uprava policije nema kapacitete da pruži kontinuirano fizičko obezbjeđenje pravosudnim institucijama. Zbog toga su neke institucije prinuđene da angažuju privatne agencije za fizičko obezbjeđenje, što predstavlja dodatni bezbjednosni rizik, naročito u objektima gdje se vode osjetljivi predmeti i gdje se skladište povjerljivi dokazi. Video-nadzor je pod kontrolom privatnih lica, posebno u objektima u zakupu, a planovi evakuacije ili ne postoje ili nijesu ažurirani.
– Uslovi u kojima funkcionišu Specijalno državno tužilaštvo, Viši sud i Specijalno policijsko odjeljenje u Podgorici predstavljaju ozbiljan rizik po bezbjednost zaposlenih, svjedoka, podataka i ukupnog integriteta postupaka, navedeno je u informaciji.

Palatu pravde sele treći put, a nisu ni počeli da je grade

U Osnovnom sudu na Cetinju nastavlja se suđenje protiv bivše načelnice Filijale MUP-a, Olivere Krivokapić, optužene za nesavjestan rad u službi zbog sumnje da nije pokrenula postupak za oduzimanje oružja Vuku Boriloviću, koji je u avgustu 2022. počinio masakr u naselju Medovina, usmrtivši deset osoba. Na današnjem ročištu pažnju su privukle oštre izjave advokata porodica žrtava Zdravka Đukanovića, koji je optuženu direktno povezao sa teškim institucionalnim propustima, kao i potresno svjedočenje Vesne Pejović, majke i bake žrtava, koja je kroz suze poručila da traži istinu i pravdu prije nego što ode “kod svojih”. S druge strane, optužena Krivokapić tvrdila je da je za oduzimanje oružja bila nadležna policija, negirajući ličnu odgovornost i ukazujući na propuste drugih institucija. Borilović je 12. avgusta 2022. godine u naselju Medovina na Cetinju ubio deset osoba, uključujući i dvoje djece, a potom je i sam stradao. Optužni predlog protiv Krivokapić podnijet je 6. marta 2025. godine. <h2>IZJAVA ADVOKATA PORODICA ŽRTAVA: Policija nije oduzela oruzje, iako je akt o tome donesen jula 2021</h2> Nakon današnjeg ročišta, izjavu je dao Zdravko Đukanović, advokat porodica stradalih: „Danas je saslušan svjedok Miroslav Zeković, koji je do maja 2022. bio na čelu Direktorata za upravne poslove. On se izjašnjavao o ključnim okolnostima u vezi sa postupkom koji nikada nije sproveden. Još 9. jula 2021. godine policija je sačinila akt kojim je trebalo pokrenuti postupak oduzimanja oružja Vuku Boriloviću – to nije učinjeno. To jasno ukazuje na nesavjestan rad u službi.“ „Optužena Krivokapić je za to odgovorna. Kao zastupnik porodica žrtava, nastavićemo da preduzimamo sve pravne korake kako bi svi koji su doprinijeli ovoj tragediji odgovarali u skladu sa zakonom. Nećemo dozvoliti da neko samoinicijativno stavi tačku bez pune odgovornosti.“ On kaže da odbrana pokušava prebaciti odgovornost na policiju, tvrdeći da oružje nije pronađeno prilikom pretresa, pa čak izražavajući sumnju da je pretres uopšte izvršen. Međutim, suština je u tome da je postupak oduzimanja morao biti pokrenut – bez obzira na to gdje se oružje fizički nalazilo.“ „Zakon o oružju jasno propisuje obaveze nadležnih. Postupak je formalno započet 9. jula 2021, ali nikada nije sproveden do kraja – što čini srž krivičnog djela.“ „Zeković je iznio stav da se oružje oduzima tek po pravosnažnoj sudskoj odluci, što nije tačno. Po zakonu, može se oduzeti i po službenoj dužnosti. Takve izjave unose konfuziju i ne doprinose rasvjetljavanju slučaja.“ „Nakon prikupljanja svih dokaza, podnijećemo inicijative i protiv drugih odgovornih – jer ova tragedija nije rezultat propusta samo jednog pojedinca“, kazao je advokat Đukanović. <h2>TUŽITELJKA: POSTOJAO ZAKONSKI OSNOV ZA ODUZIMANJE ORUŽJA</h2> Tužiteljka Aleksandra Adžić Živković izjavila je da je Filijala bila obaviještena da je protiv Borilovića podnijeta krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja. Po zakonu o oružju, to je dovoljan osnov za privremeno oduzimanje oružja. Bilo je poznato da je i ranije ispoljavao agresivno ponašanje. To oružje mu je moralo biti privremeno oduzeto – a nije.“ <h2>SVJEDOK ZEKOVIĆ: Krivičnu prijavu procjenjuje tužilaštvo</h2> Miroslav Zeković, bivši rukovodilac Direktorata za upravne poslove, izjavio je da krivična prijava mora biti procijenjena od strane tužilaštva. Oduzimanje oružja je u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova. On je iznio lični stav da nije bilo osnova da se pokrene postupak za oduzimanje oružja Boriloviću na osnovu krivične prijave.&nbsp; Na pitanje da li mu je poznato da postupak koji je pokrenut nije sproveden do kraja se odnosi na pušku kojom je izvršeno krivično djelo kazao da mu to nije poznato. Advokat Đukanović je na ovo izlaganje kazao da je ono sračunato kako bi se izbjegla materijalna istina i krivična odgovornost lica koja su bila uključena i odgovorna za nesavjesan rad u službi. <h2>Krivokapić: Policija je odgovorna</h2> Privremeno oduzimanje oružja je u nadležnosti policije. Ko će u tri sata poslije ponoći da dođe i oduzme oružje? Onaj ko je o tome obaviješten. Policija j e znala da Borilović posjeduje oružje, a u zapisnik su unijeli da ga nema. Nisu čak ni ispitali gdje se oružje nalazi ona je izrazila sumnju da je pretres uopšte i izvršen. Kazala je da krivične prijave se ne podnose filijali nego tužilaštvu. Zakon je precizirao u kojim situacijama se pokreće postupak za oduzimanje oružja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015171044_49c6013aea272ba41f3a667c67356ca64addb2a529edd00b286f70412c71d8b1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251015171044_49c6013aea272ba41f3a667c67356ca64addb2a529edd00b286f70412c71d8b1" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Slučaj Medovina"> </figure>  <h2>EMOTIVNA IZJAVA MAJKE I BAKE ŽRTAVA</h2> Vesna Pejović, koja je u masakru izgubila kćerku i dvoje unučadi, u suzama je poručila: "Želim istinu prije nego što odem kod njih. Dobila sam krvave dokaze. Toliko propusta i boli je napravljeno. Najviše me boli što su tužiteljke Lepa Medenica i Andrijana Nastić pokušale da sve zataškaju. Neću dozvoliti da se ovdje stavi tačka dok sve činjenice ne budu iznijete! Samo da su rekli da je učinjena greška, i da to bude nauk za budućnost… Ali ne – umjesto toga, svjedoci manipulišu istinom. Kada sam upozoravala da će se desiti masakr na Cetinju, gledali su me kao da sam luda…" Suđenje će biti nastavljeno sjutra. Porodice žrtava traže pravdu, istinu i odgovornost.

Advokat Đukanović: Boriloviću je moralo biti oduzeto oružje, Olivera Krivokapić negirala odgovornost

Osnovno državno tužilaštvo dopunilo je optužni prijedlog protiv Danila Mandića koji se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija – navodi se u odgovorima Nađe Pešić savjetnice za odnose sa javnošću u Osnovnom sudu na upit Portala ETV.
-Postupak se nalazi u fazi ispitavnja optužnog prijedloga. Ovaj predmet protiv Danila Mandića spojen je sa predmetom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila. Sprovešće se jedinstveni postupak i donijeti jedna presuda - saopštili su nam iz Osnovnog suda.
Danilo Mandić je bratanić Andrije Mandića, predsjednika Skupštine, i bio je njegovo privatno - nelegalnog obezbjeđenje.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako je tada saopšteno iz policije, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene svih dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo, jer kako su obrazložili optuženi nije „imao namjeru da ubije Perovića i Turkovića“.
U međuvremnu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zbog moguće zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Tužilaštvo dopunilo optužni prijedlog protiv Danila Mandića, biće vođen jedan postupak - zbog krađe skupštinskog vozila i nanošenja povreda Peroviću

Službenici policije sinoć su uhapsili Petra Ivanovića (60) bivšeg ministra poljoprivrede, zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru, na štetu dva policijska službenika koja je ometao i omalovažavao tokom vršenja službene dužnosti, saopšteno je iz Uprave policije,
- Naime, &nbsp;Ivanović se sumnjiči da je 15.oktobra, oko 15 časova, upravljajući vozilom marke Toyota, podgoričkih registarskih oznaka, ometao kretanje službene kolone Uprave policije, tokom realizacije zadatka obezbjeđenja i pratnje predsjednika Vlade Crne Gore- navodi se u saopštenju.
On je tokom vožnje bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, presjekao kolonu vozila iz pratnje, a nije postupio po jasno istaknutim svjetlosnim i zvučnim signalima službenih vozila, čime je ugrozio bezbjedno kretanje štićene ličnosti i službenih lica u pratnji.
Ivanović je, ističu iz policije, odbio da pruži dokumenta na uvid policijskim službenicima i u dva navrata uputio niz uvredljivih i prijetećih riječi policijskim službenicima iz pratnje premijera.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su nakon prikupljenog obavještenja od P.I. sa događajem upoznali državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da u navedenom događaju nema elemenata bića krivičnog djela.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su cijeneći postojanje prekršaja, lišili slobode P.I. zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru – ometanje i omalovažavanje službenog lica.
- Osumnjičeni P.I. će u zakonskom roku biti sproveden na dalju nadležnost Sudu za prekršaje u Podgorici- zaključuje se u saopštenju.

Uhapšen Petar Ivanović

Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi, ukoliko bi naredne sedmice bili održani parlamentarni izbori, glasalo 25,8 odsto birača, a Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 23,5 odsto, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Istraživanje, koje je CEDEM realizovao od 25. septembra do 6. oktobra, pokazuje da Pokret Evropa sad (PES) ima podršku 20,3 odsto ispitanika, Demokrate 8,2 odsto, Bošnjačka stranka i Evropski savez po pet odsto.&nbsp;
Prema istraživanju, Građanski pokret URA podržava 3,6 odsto birača, Pokret narodnog povjerenja 2,1 odsto, Albanski forum 1,8 odsto, Socijalističku narodnu partiju 1,4 odsto, Preokret 0,9 odsto, DUA 0,8 odsto, dok FORCA i Hrvatska građanska inicijativa imaju po 0,7 odsto podrške.
&nbsp;Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je, na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata istraživanja „Političko javno mnjenje u Crnoj Gori“, kazala da je DPS u blagom padu u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, a ZBCG u znatno većem porastu, dok pad bilježi i PES.&nbsp;
Ona je navela da je u istraživanju učestvovalo 1.006 ispitanika.&nbsp;
&nbsp;Vuksanović je rekla da 36 odsto građana smatra da se Crna Gora kreće pravim putem, 38 odsto da se kreće pogrešnim, dok je njih 25,9 odsto odgovorilo da ne zna ili ne može da procijeni. &nbsp;
&nbsp;Ona je kazala da je 9,2 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 29,7 odsto uglavnom zadovoljno, 23,1 odsto uglavnom nezadovoljno, 21,3 odsto veoma nezadovoljno, a 16 7 odsto nema stav.
&nbsp;Vuksanović je navela da su najveći stepen povjerenja zavrijedile institucije zdravstvenog i sistema obrazovanja, pri čemu su brojne druge institucije doživjele pad povjerenja.
Porast povjerenja u odnosu na prošlo mjerenje, kako je dodala, ima &nbsp;i &nbsp;Vojska Crne Gore, dok Srpska pravoslavna crkva (SPC) bilježi pad.
&nbsp;- Vidimo veliki pad povjerenja u sudstvo, tužilaštvo, nevladin sektor i nešto manji pad povjerenja u političke partije- navela je Vuksanović.
&nbsp;Govoreći o rejtingu ministarstava, ona je kazala da je najbolje ocijenjeno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok je na drugom mjestu resor poljoprivrede.
&nbsp;Vuksanović je kazala da, od političara, najveću prosječnu ocjenu ima Milojko Spajić - 2,56, Jakov Milatović 2,49, Milan Knežević 2,39, Milo Đukanović 2,37, Danijel Živković 2,26, Andrija Mandić 2,18.

Tag: uticaj-ambasade

Zirojević: Milatović da kaže koja ambasada je uticala na izbor Janovića

EU pokreće sistem za zaštitu od ruskih dronova i drugih prijetnji

Milatović na Friends of Europe: Crna Gora može biti 28. članica EU do 2028. godine

Crna Gora traži pomoć EU u borbi protiv ruske manipulacije informacijama

Palatu pravde sele treći put, a nisu ni počeli da je grade

PRATITE TVe UŽIVO