Srpska pravoslavna crkva (SPC) i veliki dio intelektualne elite glavni su tvorci i širitelji velikosrpske ideologije. Najbolje se to vidi u Crnoj Gori u kojoj se pokušava uništiti crnogorski identitet i ponovo svesti ovu zemlju na privjezak Beograda, kazao je zastupnik Hrvatske u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol, na današnjem zasijedanju.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Srbija pod vlašću Vučića je autokratska država.&nbsp;
- To je režim koji je preuzeo medije, ugušio slobodu izražavanja, pretvorio javnu sferu u instrument vlastite propagande - istakao je Sokol.&nbsp;
On je naglasio i da se evropska politika udovoljavanja Beogradu pokazala potpunim promašajem.
- Srbija godinama vodi politiku sjedjenja na dvije stolice, deklarativno teži članstvu u EU, a istovremeno održava posebne odnose s Rusijom i provodi hegemonistički projekat srpskog sveta - dodao je Sokol.&nbsp;
Međutim, problemi Srbije dublji su, kako kaže, od Vučića.
- Ako opozicija u Srbiji zaista želi evropsku podršku, mora se jasno i nedvosmisleno ograditi od takve politike. Vidovdanski protest pokazao je da je velikosrpska ideja i te kako prisutna i u redovima opozicije, a to je ono što Evropa ne može prihvatiti. Ovakvoj Srbiji nije mjesto u Evropskoj uniji. Sve dok se Beograd konačno ne odrekne velikosrpske politike prema susjedima, vrata EU za Srbiju moraju ostati zatvorena - zaključio je Sokol.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Sokol: SPC pokušava uništiti crnogorski identitet i ponovo svesti Crnu Goru na privjezak Beograda

Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu, Tomislav Sokol, gostujući u emisiji „24 sata“ &nbsp;Televizije E, osudio je veličanje četničkog ratnog zločinca Pavla Đurišića i ukazao na opasne posljedice prelivanja velikosrpskih ideologija iz Srbije u Crnu Goru. On je istakao ulogu Srpske pravoslavne crkve kao političkog faktora koji destabilizuje Crnu Goru i upozorio na zabrinjavajuće djelovanje prosrpskih snaga unutar crnogorske vlasti, posebno Demokrata.&nbsp;
Govoreći o bilateralnim odnosima Hrvatske i Crne Gore, osvrnuo se i na aktuelna sporenja oko vojne imovine i sigurnosnih pitanja, ističući da Crna Gora mora jasno izabrati svoj evropski put i odmaknuti se od destruktivnih ideologija koje ugrožavaju stabilnost i regionalnu saradnju.
TVE: Gospodine Sokol, reagovali ste kada je u berasnkom selu postavljen spomenik četničkom zločincu Pavlu Đurišiću porukom da - "Vrijeme prodavanja magle od prosrpskih stranaka i SPC lagano prolazi" i da za one koji podržavaju četničke zločine nema mjesta u Evropskoj uniji. Da li to znači da će Brisel reagovati i ima li mjesta u Uniji za državu koja ne može ili neće da se izbori sa ideologijama koje promiču fašizam?
Sokol: Dakle, radi se o kolaboracionistima koji su odgovorni za niz zločina prema prvenstveno hrvatskom i muslimanskom narodu. Konkretno, kada govorimo o Pavlu Đurišiću, on je najviše operirao upravo u području istočnog dijela Bosne i Hercegovine, gdje je na području Foče, Goražda i tako dalje počinio niz zločina, odgovoran je za niz zločina u kojima su pobijene hiljade civila.
Dakle, neosporno se radi o zločincu, a isto tako je neosporno da je četnički pokret bio kolaboracionistički pokret koji je surađivao sa Njemcima, a pogotovo Italijanima na području bivše Jugoslavije. Tako da nema dvojbe da se radi o pokretu čije bilo kakvo priznavanje, rehabilitiranje ili bilo što slično je neprihvatljivo u normalnoj evropskoj državi.
Ja bih samo podsjetio na nedavnu rezoluciju Evropskog parlamenta gdje se osuđuju svi totalitarni režimi i tu se svakako spadaju i fašisti, ali i svi njihovi kolaboracionisti. I naravno da se to odnosi i na černički pokret. Dakle, veličanje takvih ljudi, takvih zločinaca je apsolutno neprihvatljivo.
Ono što je međutim činjenica je da taj pokret i taj trend opet nije došao iz same Crne Gore, nego dolazi prvenstveno iz Srbije. Dakle, opet vidimo preljevanje zločinačkih ideologija i kojekakvih hegemonističkih politika iz Beograda, nažalost preko prosrpskih, velikosrpskih stranaka u Crnoj Gori, priljevanje na samu Crnu Goru. I to je ono što je glavni problem i to je ono protiv čega se treba boriti.
Međutim, ako stavimo stvari u kontekst, ono što bih ja rekao je da je tu država svakako trebala prije reagovati. Dakle, država je reagovala post festum, državne institucije su reagovale post festum, što mislim da je svakako prekasno, ali isto tako je i činjenica da je ovaj događaj koji je za svaku osudu pokazao vrlo negativnu ologu Srpske pravoslavne crkve o kojoj smo više puta govorili, koju je na kraju kraja u jednoj od nedavnih rezolucija osudio i Evropski parlament, ali isto tako se radi i o tome da se s ovime skreće pažnja sa mnogih negativnih stvari koje su se dogodile u zadnjim danima, a koje su isto tako inscenirane, odnosno uzrokovane od strane prosrpskih snaga u vladajućoj koaliciji, mislim najviše na Demokrate i njihovog ministra Krapovića, koji je opet učinio sve kako bi narušio odnose Hrvatske i Crne Gore. I svakako ne bi bilo dobro da ovaj događaj, koji je za svaku osudu, na neki način baci u drugi plan, ono što rade Demokrate kao još jedan izdanak te velikosrpske politike i kao neko ko se danas predstavlja kao možda i najveći problem u samom funkcionisanju crnogorske vlasti, jer mi sad vidimo da su Demokrate, Bečić, Krapović i cijela ta ekipa, trenutno više na braniku velikosrpske ideje, velikosrpske politike od samih Mandića i Kneževića, koji su se nekako povukli u drugi plan.
Tako da generalno sve što se događalo u zadnjih nekoliko nedjelja u ovim ljetnim vremenima u Crnoj Gori nije dobro. Mi imamo opet situaciju da vidimo da Crna Gora sve više i više klizi prema nejakom srpskom svetu, prema uticaju iz Beograda, da se to vidi i kroz veličanje četnika i kroz jačanje uloge Srpske pravoslavne crkve koja tome apsolutno daje podršku, ali isto tako i kroz to da pojedine političke stranke u vladajućoj koaliciji, sada konkretno Demokrate, čine sve kako bi Crnu Goru što više maknule od Zapada, od pozitivnih veza s Hrvatskom i približile više srpskom i ruskom svetu i to je ono što je najviše zabrnjavajuće u ovoj cijeloj situaciji, dakle trend nikako nije dobar.
TVE: Bronzanu statuu ratnog zločinca sada čuvaju popovi. Crkva Srbije u Crnoj Gori je Temeljnim ugovorom postala praktično država u državi, za nju ne važe zakoni Crne Gore. Tako se i ponaša i ima svoje sljedbenike, koji jedino crkvu doživaljavaju kao autoritet. Što ova situacija govori o državi Crnoj Gori, o društvu, vlastima?
Sokol: Srpska pravoslavna crkva je očito glavni temelj velikosrpske hegemonističke politike, to smo vidjeli i devedesetih, a to nažalost vidimo i danas, vidjeli smo to i za vrijeme litija, a nažalost vidimo i upravo u ovom vremenu. To je definitivno nešto što je veliki problem. Dokle god Srpska pravoslavna crkva igra ulogu koju igra, jako teško će se Crna Gora moći potpuno odvojiti iz kandža velikosrpstva u koje nažalost sve više i više ulaze. Svakako, ja sam rekao više puta, Evropski parlament je u nedavnim rezolucijama, spomenuo upravo to negativno djelovanje Srpske pravoslavne crkve i svakao sve više i više sazrijeva misao, sazrijeva svijest u europskim institucijama.
Dakle, govorimo o Srpskoj pravoslavnoj crkvi da je ona puno više od obične vjerske, religijske organizacije, da je ona praktički parapolitička struktura, parapolitička sila, koja je zapravo glavni čimbenik širenja velikorpskog uticaja i destabiliziranja okolnih zemalja, pa tako i Crne Gore.
Dakle, Srpsku pravoslavnu crkvu ne treba gledati na način kao što se gledaju druge vjerske zajednice, druge religijske organizacije, nego kao organizaciju koja je sve samo ne vjerska, odnosno ne religijska i koja ima vrlo jasne političke ciljeve.
Ja bih samo podsjetio na nedavne izbore u Nikšiću gdje znamo da je SPC praktično odradila kompletnu kompaniju za velikosrpske hegemonističke stranke gdje oni praktično na terenu nijesu morali ni izlaziti kada im je crkva odradila teren kompletno. I vidjeli smo kakvi su bili rezultati. Tako da, to je izuzetno veliki problem. Poseban status koji SPC uživa u Crnoj Gori je isto tako ono što je problem. I dok je njeno djelovanje takvo i dok ono ima moć koju ima, teško će se Crna Gora moći stabilizovali i potpuno odmaknuti od tog negativnog srpskog uticaja. Ali ono što je važno je da i te kako sazrijeva svijest o tome i u evropskim institucijama i da se shvaća da se tu mogu povlačiti neke vrlo jasne paralele.
Dakle, kao što je Ruska pravoslavna crkva gleda na Ukrajinu, slično Srpska pravoslavna crkva gleda na Crnu Goru na način da je potpunosti zapravo negira temelje crnogorskog identiteta i samobitnosti, da se Crnu Goru gleda kao nekakvo drugo oko u glavi, kao nekakvu drugu srpsku državu. I to je ono što je izvor, ja bih rekao, svih problema od Crnoj Gori, a Bećić, Mandić, Knežević i tako dalje, oni su samo provoditelji, odnosno izvršioci takve politike.
TVE: Kome na političkoj sceni, u Crnoj Gori, u regionu, odgovara veličanje zločinačkih ideologija? Zbog čega?
Sokol: Pa svakako odgovara ovom prosrpskom dijelu vladajuće koalicije, to je jasno svakome. Hrvatska vrlo dobro zna o kome se radi i nijesu slučajno upravo Mandić, Knežević i Bećić bili proglašeni personama non grata. Dakle, jasno je i vidimo o kome se radi, koje su to osobe koje su glavni problemi, koji su to glavni, kao što sam rekao, izvršioci te velikosrpske politike koja dolazi iz Beograda.
Nažalost, situacija u vladajućoj koliciji je takva da je očito i Pokret Evropa Sad u velikoj mjeri podijeljen. Tamo postoje i ljudi koji su procrnogorski, proevropski orientisani, ali postoji i veliki dio koji je prosrpski orijentisan, koji sa Evropom, osim u toj deklaratornoj razini, na taj deklaratorni način zapravo nema puno veze. I to je ono što je glavni problem, jer PES, ovakav kakav je, služi kao smokvin list upravo za te velikosrpske snage i dok je to tako, Crna Gora teško da se može stabilizovati i teško da može napraviti onaj ključni iskorak prema samoj Evropskoj uniji. A pogotovo u situaciji gdje te i takve srpske snage, odnosno stranke, u vladajućoj koaliciji kontolišu praktički kompletan sigurnosni i vojni sektor, dakle opet mislim na Demokrate, i dok je takva situacija da imamo praktički prosrpske i proruske političke snage koje drže ono što je ključ za nacionalnu sigurnost u zemlji koja je članica NATO-a, naravno da tu neće moći biti nekakve stabilnosti i naravno da će teško Crna Gora moći napraviti taj ključan iskorak prema samoj Evropskoj uniji.
TVE: Vidite li prostor u kojem se premijer Crne Gore Milojko Spajić može i mora otrgnuti od destruktivnih ideologija koje mogu državu koštati prije svega puta ka EU, može li se to uraditi rekonstrukcijom postojeće Vlade ili vanrednim parlamentarnim izborima koje pominju neki poslanici iz partija manje brojnih naroda?
Sokol: Ja bih rekao, da će PES ako ostane u koaliciji sa ovom prosrpskom ekipom nestati. Shvatam kako je PES nastao, shvatam da postoji određeni zazor od strane PES-a i dijela njegovih birača prema crnogorskim suverenističkim snagama i postoji ideja da ako bi PES promijenio koalicijske partnere, da bi to dovelo do toga da izgube velik dio svojih birača, ali mi vidimo da se taj scenarij događa ovako i onako.
Dakle, mi vidimo što se dogodilo u Nikšiću, vidjeli smo što se dogodilo i na drugim lokalnim izborima, da dok je PES u koaliciji sa velikosrpskim snagama, velikosrpske stranke jačaju, pogotovo Mandić koji se mudro izmaknuo sad iz prvog plana, ali oni radi na terenu, imaju podršku SPC i svakako jačaju, dok PES lagano kopni. Iako bi se u ovoj situaciji dogodili izvanredni izbori, mislim da bi PES prošao jako loše, a da bi velikostrpske stranke samo jačale. Tako da ne vidim da je to nekakva solucija, mislim da se treba razmišljati o drugim rješenjima, ali kažem, ja naravno neću sada tu suflirati i govoriti ko s kim treba i sl. Ali sigurno je da u ovom trenutku, ako se ovi trendovi ne okrenu, ako ovako nastane ili čak i dođe do nekakvih prijevremenih parlamentarnih izbora, bez da se dogodi radikalna promjena u odnosima unutar vladajuće koalicije, da će PES proći jako loše i da će velikosrpske stranke biti jače nego što su sada u Skupštini i to je nešto što nikako ne bi bilo dobro.
Dakle, rekao bih da se PES mora jako dobro zabrinuti o svojoj dugoročnoj sudbini, o svojoj dugoročnoj orijentaciji. Ja sam više puta rekao da vrijeme prodavanja magle, kao što sam spomenuo i u ovom tweetu, lagano prolazi. I da zbog toga oni naprosto se moraju odlučiti gdje su, s kim su i shvatiti da će njihova odluka imati posljedice. Dakle, pokušaj sjedinja na dvije stolice jednostavno očito ne funkcionira. Dakle, morat će se predijeliti jesu li za crnogorsku suverenističku prozapadnu proevropsku orijentaciju ili su za prosrpsku, prorusku sa svim posljedicima koje to nose. U svakom slučaju je ova ideja da oni mogu biti catch-all stranka koja će obugačati i jedno i drugo, mislim da to jednostavno ne funkcionira, da to jednostavno neće tako ići. I ako PES nastavi sa pokušajima da sjedi na taj način na više stolica, da će to dovesti do nesnaka, odnosno potpune marginalizacije samog PES-a i da će onda taj prostor između crnogorskih suverenističkih jasnih snaga i s druge strane prosrpskih snaga da će onda popuniti netko drugi. Tako da mislim da PES nema puno vremena. Ne vidim, kao što sam rekao, da su iznenredni izbori sada neakvo rješenje, ali doista PES se treba jasno odrediti kamo pripada, u koju smjeru ide, a naravno tome onda ovisi izbor s kim će ići u tom smjeru.
TVE: Hrvatska je nedavno Crnoj Gori poslala još jednu protestnu notu, nakon što je Ministarstvo odbrane izradilo značke na kojima je školski brod Jadran. Taj brod Hrvatka smatra svojom vojnom imovinom. Nije jedini. Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske tvrdi da joj Crna Gora, po osnovu sukcesije vojne imovine iz jugoslovenskog perioda, duguje dvije milijarde dolara. Hoće li to postati nova tačka u sporenjima Hrvatske i Crne Gore?
Sokol: Prvo što bih svakako istaknuo, i to je ključno, Hrvatskoj je u geopolitičkom, geostrateškom, svakom drugom interesu da Crna Gora uđe u Europsku uniju da se jasno odredi prozapadno. Ali ne Crna Gora koja će biti ispostava ruske ili srpske politike na Mediteranu, nego Crna Gora koja je suverenistička, koja je nezavisna, koja je samostalna i koja doista gleda prema Zapadu u punom smislu riječi. Dakle, naravno da u takvoj Crnoj Gori za one koje veličaju četničke ratne zločince ne može biti mjesta. To je nešto što je potpuno jasno, a isto tako i za političke stranke koje se ponašaju na način da uporno destabilizuju odnose između Hrvatske kao zemlje članice EU i Crne Gore.
Mi smo imali situaciju da je Krapović odbio poslati izaslanstvo na vojni mimohod u čast Oluje sa nekakvim obrazloženjem da je to osjetljivo pitanje unutar Crne Gore. Sad, ne znam kako Oluja, koja je bila ključna vojna akcija koja označila slom velikosrpske politike, može biti osjetljiva u Crnoj Gori. Ja ne znam kome je to osjetljivo. To jedino može biti osjetljivo onima koji su zagovornici velikosrpske politike, očito. Jer oni koji nisu zagovornici velikosrpske politike mogu samo slaviti Oluju, čestitati joj i biti sretni što se ona dogodila. Dakle, imamo to. Imamo opet novu provokaciju vezanu za ove značke i brod Jadran. Imamo rezoluciju o Jasenovcu. Dakle, imamo niz situacija koja su pokazale da je ovakva situacija u kojoj Demokrate zapravo drže vojnosigurnosni aparat u Crnoj Gori, nešto što i za Hrvatsku, ali i širem smisom, ja bih rekao i za NATO, predstavlja ozbiljan sigurnosni problem. Dakle, to je nešto što definitivno se mora riješiti.
Postoji, naravno, i niz bilateralnih pitanja koje su u procesu rješavanja. Pitanje sukcesije je samo jedno od njih, o tome se svakako treba razgovarati, ali ono što je ključno pitanje tu je da dok imamo ovakvu strukturu vlasti, dok imamo jednu stranku koja je navezana na prosrpsku i prorusku politiku, koja drži vojnosigurnosni aparat u Crne Gori, teško da možemo govoriti o Crnoj Gori kao nekakvoj pozdanoj članici NATO-a i zemlji koja bi ispunjavala uvjete za ulazak u EU.
Demokrate predstavljaju sigurnosni problem koji je širi od Hrvatske i Crne Gore. To je nešto što se mora riješiti. A naravno Hrvatska će učiniti sve da pomogne Crnoj Gori, ali naravno onim zapadnim političkim snagama u Crnoj Gori, da Crnoj Gori ispuni sve uvjetne i da postane nova članica EU. Ali kao što sam rekao, ruka koja je ispružena s hrvatske strane, mora dobiti odgovor i sa crnogorske strane. Dakle, mi ne možemo s jedne strane pogušavati rješavati bilateralne probleme, činiti sve da pomognemo s jedne strane Crnoj Gori koliko možemo, a s druge strane uporno dobivati pljuske, dobivati nove provokacije, dobivati nove pogušaje destabiliziranja, gledati nove poteze gdje zapravo dijelovi crnogorske vlasti se jasno stavljaju na stranu Beograda i velikosrpske mitomanije i velikosrpskog narativa kao što recimo o Oluji. Dakle, to je nešto što apsolutno nije prihvatljivo. Dakle, one kojome je Oluja osjetljiva, Oluja koja označila kraj velikosrpske hegemonije 90. očito nije netko s kime se može na ozbiljan način razgovarati i ko može biti dio vlasti koja Crnu Goru želi uvesti u Evropsku uniju.

Portal ETV

500x500

Sokol: Demokrate čine sve kako bi Crnu Goru što više maknule od Zapada, PES će nestati ako ostane u koaliciji sa prosrpskom ekipom

Nije zvučni, ali su poput topa odzvonile riječi partijarha Porfirija, izrečene u Moskvi, a u prisustvu ruskog predsjednika Vladimira Putina. Da nije na strani studenata u blokadi - jasno je iz njegovih prethodnih izjava, a sada je aktuelnu situaciju u Srbiji i on prvi put nazvao obojenom revolucijom. Spreman da mu se svo nebo sruči na glavu da bi 9. maja video ovakvo nebo nad Rusijom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042323044_9cdba65c686679038a0e059f6060b55ef5906e2e3dda4db33dda2a530c245db1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042323044_9cdba65c686679038a0e059f6060b55ef5906e2e3dda4db33dda2a530c245db1" data-rendition-name="original" width="1536" height="1024" loading="lazy" alt="Nebo u bojama trobojke "> </figure>  Predsjednik Srbije za sada ostaje pri odluci da Dan pobede nad fašizmom provede u društvu Vladimira Putina. U društvu predsjednika Rusije, to je potvrdio i srpski patrijarh. - Imamo veoma dobre odnose sa predsjednikom, i on vam je poslao pozdrav i rekao mi je da će 9. maja biti ovdje nezavisno od okolnosti u Evropi i tako dalje - izjavio je patrijarh Porfirije. Na momente djelujući više kao Vučićev, nego božji izaslanik, poglavar Srpske pravoslavne crkve prvi put se jasno i bez uvijanja odredio prema studentskim protestima koji traju skoro pola godine. - I kod nas ovih dana imamo revoluciju. Kako se zove? - upitao je patrijarh. - Obojena - odgovorio je mitropolit Irinej. - Obojena revolucija, Vi to znate. Nadam se da ćemo to iskušenje pobijediti, kao što bi rekli. Jer znamo i osjećamo da centri moći žele da sa Zapada razbijaju identitet srpskog naroda i kulturu - nadovezao se Porfirije. - Ono što se danas dešava sa ljudskim moralom, sa moralnošću na Zapadu – reći ću glasno, nema šta da se stidim, to je sve demonsko - izjavio je patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril. - Da - složio se Porfirije. Slušajući baš ovaj deo razgovora dvojice patrijarha, profesor FDU Janko Baljak bio je, kaže posramljen. - Gdje se poglavar SPC obračunava s mladošću ove zemlje, gdje govori o demonima, a sjedi sa jednim od najvećih demona u čovječanstvu. Zaista jedan „slugeranski“ nastup poglavara SPC u inostranstvu - navodi Janko Baljak, profesor FDU. I ne jedini takav, jer u 18 minuta razgovora, srpski patrijarh prepričao je Vladimiru Putinu šta su on i jerusalimski patrijarh, razgovarajući o pravoslavlju globalno, nedavno zaključili. - Rekao mi je: mi pravoslavni imamo jedan adut. Pitao sam: koji? Vladimir Putin, rekao mi je. Te reči govore sve - rekao je Patrijarh Porfirije, poglavar SPC. Ovo je očajna manifestacija provincijelnog autokolonijalizma, kaže teolog Vukašin Milićević. Nedopustivo poniženje za svakog ko SPC osjeća svojom, ali i uvredljivo za srpsku nacionalnu čast koju su nam, ističe, studenti povratili. - Ako je do sada možda i bilo nekog prostora za sumnju da li je partijarh član ovg kartela koji je uzurpirao Srbiju ili je njegov talac. Mislim da od juče nema nikakvog prostora za sumnju. I jasno je da on tamo nije otišao kao izaslanik SPC i srpskog naroda, već kao član, izaslanik i emisar ovog režima“, objasnio je Vukašin Milićević, teolog. U crkvenoj diplomatiji, ova posjeta, dodaje Milićević, totalni je fijasko. Ali to s crkvom nije ni imalo veze, zaključuje. Jer govoreći o mogućem novom geopolitičkom razgraničenju, srpski poglavar rekao je da je njegova i želja crkve da u tom razgraničenju Srbija ostane u ruskom okruženju, na šta je mitropilit Irinej precizirao „u ruskom svetu“.

1084x550

Porfirije s Putinom više kao Vučićev, nego božiji izaslanik: „Nedopustivo poniženje za svakog ko SPC osjeća svojom“

Ovaj narod vrlo dobro znade
da je stvoren samo Knjaza radi,
da Mu daje poreze i hvale,
da Ga dvori i ponizno kadi.
J.J.ZMAJ
Srpska pravoslavna crkva (SPC) u poslednjim decenijama često zauzima ulogu moralnog i političkog autoriteta, koja ide daleko izvan tradicionalnih okvira duhovne institucije. Ponašanje SPC, naročito u kontekstu njenog odnosa prema društvenim i političkim pitanjima, sve više podseća na nešto što se može opisati kao „duhovna jugoslovenska narodna armija“. Naime, crkva se stavlja u poziciju koja premašuje njene duhovne dužnosti, neprestano „sudeći“ i kritikujući sve od državnih institucija do građanskih vrednosti, dok istovremeno od sebe stvara neupitnu instituciju, bez prostora za dijalog ili samo-kritiku.&nbsp;
Kritika koju SPC upućuje društvu često nije samo duhovne ili moralne prirode, već se sve više koristi kao sredstvo političkog pritiska. Bilo da je reč o njenom stavu prema pravima manjina, ili o njenoj vezi sa vlastima, često se čini da crkva igra ulogu subjekta koji umesto da se drži religijskih vrednosti, aktivno utiče na političku agendu, a sve u ime navodnog moralnog autoriteta. U tom kontekstu, sve što se usudi kritikovati SPC, često biva prikazano kao napad na crkvu i njenu „neprikosnovenu misiju“, dok se vlastiti postupci često opravdavaju kao neupitni i ne samo duhovni, već i politički imperativi.
Ovakav pristup ne samo da podstiče polarizaciju, već često ugrožava slobodu govora i prava pojedinaca. Crkva, umesto da bude smiren i objektivan duhovni vodič, često postaje politički entitet koji se ponaša kao da je nedodirljiv. Kritike prema crkvi su, u tom smislu, prikazivane kao napadi na temelje države i društva, što otvara pitanje koliko je zaista moguće održati dijalog sa institucijom koja se poziva na religioznu nadmoćnost i koristi svoje duhovne autoritete za ostvarivanje političkih ciljeva.
Ponašanje SPC tokom posete predsednika Srbije manastiru Hilandaru za Božić dodatno je osvetlilo duboku povezanost crkve i vlasti, te izazvalo opravdane kritike. Naime, u trenutku kada je zemlja pogođena tragičnom pogibijom 15 ljudi, izazvanom nesrećom koja je izazvala proteste širom Srbije, poseta predsednika ovom značajnom manastiru, zapravo je postala politička poruka koja je snažno odjeknula u društvu.&nbsp;
U tom trenutku, kada je društvo pod velikim emotivnim i političkim pritiskom, crkva je, umesto da se postavi kao objektivni moralni autoritet koji poziva na solidarnost i zajedništvo, izgledala kao partner u političkom diskursu, koji podržava i legitimizuje vlast. Poruka koju je poseta nosila bila je jasna – „niko nam ništa ne može“. Ovo nije bila samo religijska poruka, već politički signal da su crkva i vlast čvrsto povezani, a svaki kritički glas, koji dolazi iz društva ili sa strane naroda, doslovno ignorisan i marginalizovan.
U tom trenutku, kada narod izlazi na ulice tražeći odgovornost i pravdu za poginule, poseta &nbsp;predsednika bila je jasan znak da se vlast i crkva smatraju nepovredivim i iznad društvene kritike. Na ovaj način, crkva je, umesto da stane na stranu naroda i pruži duhovnu utehu i podršku u teškim vremenima, deluje kao institucija koja doprinosi perpetuiranju postojećeg političkog sistema, koji se ne povinuje ni vlastitoj odgovornosti prema narodu.&nbsp;
Ovakim postupkom, koji se svodi na političku simbiozu između crkve i predsednika, crkva ne samo da se stavlja u poziciju duhovnog autoriteta, već postaje i politički faktor koji ima značajan uticaj na društvene i državne tokove. Ovo je još jedan primer kako SPC, umesto da bude apolitična institucija koja bi trebalo da pruža duhovnu utehu, postaje aktivni akter u političkoj igri, pružajući podršku vlasti dok ignoriše duboke društvene tenzije i potrebe naroda za pravdom i odgovornošću.

Simbioza crkve i predsjednika

„Slobodna Bosna“ ekskluzivno je objavila <a href="https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/388593/ekskluzivno_novi_non_paper_za_zapadni_balkan_zeleno_svjetlo_iz_washingtona_za_konachni_rasplet.html">novi non-paper za Zapadni Balkan</a> u kojem se, između ostalog, navodi da je potrebno da Crna Gora i Srbija trajno suspenduju zakon o dvojnom državljanstvu potpisivanjem sporazuma na „Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu“ u periodu između aprila i oktobra 2025. godine u Briselu/Ženevi/Londonu ili Vašingtonu.
Izvor „Slobodne Bosne“ blizak novom šefu američke diplomatije kaže da je ovaj dokument, koji stiže iz Vašingtona, već bio na stolu &nbsp;Marka Rubia - kojeg je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp imenovao za novog američkog državnog sekretara.&nbsp;
„Slobodna Bosna“ takođe saznaje kako je dokument bio pripremljen i usuglašen nakon okončanja predsjedničkih izbora u Sjedinjenjim Američkim Državama, te da je za ovaj dokument zeleno svjetlo već stiglo iz Vašingtona i Londona.
<h2>Okončanje teritorijalnih pretenzija i sukoba</h2>
Cilj inicijative je, piše „Slobodna Bosna“, konačno okončanje teritorijalnih pretenzija i sukoba na Zapadnom Balkanu, ali i zaokret ka evroatlantskim integracijama cijelog regiona, kao i odmak od ruskog uticaja i potencijalnih ratova, koji svako malo prijete destabilizaciji u regionu.
Naime, potpisnici non-papera za Zapadni Balkan (imena poznata redakciji „Slobodne Bosne“), predstavnici su evroatlanske i vanparlamentarne opozicije, akademske zajednice, grupe građana i ugledni pojedinci, koji podnose i upućuju zajedničku inicijativu Evropskoj Uniji (EU): predsjednici Evropske komisije – Ursuli fon der Lajen, visokoj predstavnici za vanjsku politiku Kaji Kalas, povjerenici za proširenje Marti Kos, predsjednici Evropskog parlamenta Roberti Mezoli, izvjestiocu Evropskog parlamenta za Srbiju Toninu Piculi, predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, premijeru Srbije Milošu Vučeviću, Skupštini Srbije i svim poslaničkim klubovima, premijeru Kosova Aljbinu Kurtiju, predsjednici Kosova Vjosi Osmani, Skupštini Kosovo i svim poslaničkim klubovima, premijeru Crne Gore Milojku Spajiću, Skupštini Crne Gore i svim poslaničkim klubovima, Predsjedništvu BiH, kao i predstavnicima NATO saveza: generalnom sekretaru NATO-a Marku Ruteu, predsjedniku SAD Donaldu Trampu i državnom sekretaru SAD-a Marku Rubiju, premijeru Velike Britanije Starmeru - za održavanje konferencije za mir i saradnju na zapadnom Balkanu u Briselu/Ženevi/Londonu/Vašingtonu.&nbsp;
Inicijativa države Zapadnog Balkana, Republika Srbija, Republika Kosovo, Republika Crna Gora i Bosna i Hercehovina (BiH), će na poziv i u organizaciji EU, NATO, SAD i Velike Britanije učestvovati na Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu (u periodu između aprila i oktobra) 2025. godine u Briselu/Ženevi/Londonu ili Vašingtonu na kome će se potpisati niz sporazuma i memoranduma u kojima će se države učesnice samita, međusobno obavezati na: Potpisivanje sporazuma između Republike Srbije i Republike Kosovo o punoj normalizaciji odnosa prema francusko-njemačkom-EU planu, koji podrazumijeva faktičko priznanje Republike Kosovo od strane Republike Srbije i formiranje Zajednice opština sa većinskim srpskim stanovništvom na sjeveru Kosova, od strane Republike Kosovo; sporazum između Republike Srbije i BiH o stavljanju van snage „Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda“ uz puno poštovanje Dejtonskog sporazuma i političkog suvereniteta BiH; sporazum između Republike Srbije i Crne Gore o trajnoj suspenziji Zakona o dvojnom državljanstvu Crne Gore; zajednički sporazum o čuvanju i poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta (Srbija, BiH, Kosovo i Crna Gora) i sporazum o podnošenju zajedničke kandidature za članstvo u NATO (Srbija, BiH i Kosovo) uz preduzimanje svih neophodnih koraka i mjera ka ubrzanom procesu prijema u EU.
Kako piše „Slobodna Bosna“, u obrazloženju dokumenta autori navode kako se padom Berlinskog zida hladnoratovski geopolitički poredak Evrope drastično izmijenio.
- Sudbina i budućnost Jugoslavije, u tim turbulentnim vremenima, određena je krvavim sukobima i ratovima u periodu 1991-1999. Dvije i po godine traje vojna agresija Rusije na Ukrajinu, bliskoistočni Gordijev čvor se čini zamršeniji nego ikad, region je pod snažnim uticajem ruske propagandno-medijske agresivne kampanje koja se prije svega sprovodi preko Srbije, jedine države (pored Bjelorusije) u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji. Kineski ekonomski uticaj koji ima za cilj slabljene evropske ekonomije i zavisnost Evrope od strateških sirovina, je još jedna sjenka koja se nadvija nad regionom Zapadnog Balkana uz obilatu pomoć Srbije. Pored ovih vanjskih uticaja, region Zapadnog Balkana danas opterećuju neriješena pitanja granica, državnosti i nacionalnosti. Odnos između Republike Srbije i Republike Kosovo i dalje je opterećen nepriznavanjem državnosti Republike Kosovo od strane Republike Srbije - piše u non-paperu.
<h2>„Klero-nacionalistička doktrina srpski svet“</h2>
Dodaje se da je teroristički napad u Banjskoj od 24.09.2023. godine, kao i najnoviji teroristički napadi i diverzija na kanal Ibar-Lepenac od 29.11.2024. godine, pokazao da su pregovori pod okriljem EU i njihovih posrednika u dubokoj političkoj hibernaciji.&nbsp;
- Bez konkretnih dogovora i sporazuma, imamo samo usmene dogovore bez potpisa koji se tumače različito na različitim adresama pregovarača i ne doprinose rješenju koje će značiti uspostavljanje mira i saradnje. Potrebna je jasna, djelotvorna, konkretna i obavezujuća odluka kroz Sporazum dvije suverene države. Odnosi unutar BiH se i dalje temelje na komplikovanom odnosu između dva entiteta, njihovog nerazumijevanja i nepriznavanja činjenica iz rata, kao što je genocid u Srebrenici. Posljednja u nizu provokacija i otvoreno dovođenje u pitanje samog karaktera Dejtonskog sporazuma je junska zajednička deklaracija Republike Srbije i BiH entiteta Republika Srpska pod naslovom „Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda“. Deklaracija konstatuje da srpski narod predstavlja jedinstvenu cjelinu što je politička doktrina „Velike Srbije“, odnosno klero-nacionalističke doktrine „Srpski svet“. Takve konstatacije, istorija je pokazala, veoma lako mogu dovesti do novih podjela, sukoba i ratova - navode autori dokumenta, a prenosi „Slobodna Bosna“.
<h2>Negiranje crnogorske državnosti i uticaj SPC</h2>
U Crnoj Gori je, kako se ističe, prisutan višedecenijski proces negacije državnosti kroz pojam nacionalne pripadnosti i nacionalnog određenja.
- Ideolozi „srpskog sveta“ pritisak na Crnu Goru vrše kroz nekoliko kanala, ali je najuticajniji i najdjelotvorniji onaj preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) - piše u non paperu koji prenosi „Slobodna Bosna“.&nbsp;
Konstatuje se da prosrpske partije inkorporiraju ideologiju SPC u svoje političke aktivnosti i političko djelovanje.
- Nedavni rezultati popisa pokazuju da je propaganda „Srpskog sveta“ dodatno polarizovala crnogorsko društvo, u kome se 41 odsto građana izjasnilo kao Crnogorci a skoro 33 odsto kao Srbi. Iako je formalno region Zapadnog Balkana okrenut procesu evropskih integracija, a Crna Gora je (kao i Sjeverna Makedonija) članica NATO, navedeni problemi umnogome usporavaju i zaustavljaju pregovarački proces i suštinsko približavanje EU. Ideje „srpskog sveta“ opterećuju region i otvaraju pitanja da li takva politička proklamacija znači nastavak politike „svih Srba u jednoj državi“ kako je tokom devedesetih antidemokratski i diktatorski režim Slobodana Miloševića artikulirao politiku nikad zvanično usvojenog Memoranduma SANU - piše u non paperu, a prenosi „Slobodna Bosna“.&nbsp;
<h2>Dijalog Srbije i Kosova - jedan korak naprijed, dva unazad</h2>
Dodaje se da dijalog Srbije i Kosova, koji podržavaju EU i SAD, već dugo vremena ide jedan korak naprijed, dva unazad.&nbsp;
- Rezultati popisa u Crnoj Gori pokazuju podijeljenost društva na crnogorski i srpski nacionalni korpus a rukovodstvo Republike Srpske previše često i učestalo istupa sa stavom o potrebi revizije Dejtona i odvajanja Republike Srpske iz BiH. Pregovori sa EU idu sporo, iz više razloga ali jedan od najvažnijih je nedostatak spremnosti administracija država Zapadnog Balkana da implementiraju europske standarde. Rješenje svih ovih višegodišnjih i višedecenijskih problema vidimo u članstvu svih država Zapadnog Balkana u NATO i EU. U skladu sa rješenjem, predlažemo nekoliko koraka - dodaje se u non-paperu.&nbsp;
Zajednički okvirni sporazum podrazumijeva da bi prvi korak bio dokument koji bi bio formulisan na Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu, a koji bi pored međusobnog priznanja država potpisnica sadržao i njihovu obavezu da sarađuju po svim pitanjima i akutnim problemima, kao i da rješenje traže u okviru Evropske unije i mehanizama koje EU pruža za rješavanje problema i konflikata.
- Ulazak u Šengenski sporazum prije članstva u EU: U dokumentu bi se države potpisnice obavezale da će učiniti sve što je potrebno u administrativnom, tehničkom i političkom smislu da osposobe svoje države za pristupanje Šengenskom sporazumu, što bi nakon toga trebalo da bude politička odluka EU da dozvoli državama Zapadnog Balkana „šengenski status“ kakav uživaju Švajcarska, Norveška i Island - ističe se u non paperu.
<h2>BiH, Srbija i Kosovo da traže zajednički prijem u NATO</h2>
Zajednička aplikacija za članstvo u NATO podrazumijeva da bi sljedeći korak bio da BiH, Srbija i Kosovo zatraže zajednički prijem u Sjevernoatlantsku alijansu.
- Mapa puta sa datumom prijema u EU: na Konferenciji za mir i suradnju na Zapadnom Balkanu dogovoriti Mapu puta sa datumom prijema svih zemalja Zapadnog Balkana u uvjetno EU članstvo, što podrazumijeva punu primjenu demokratskih izbora, slobodnih medija, nezavisnog sudstva i policije, kao i potpuno usaglašavanje vanjske i sigurnosne politike EU do punog, bezuvjetnog članstva - piše u non paperu koji je publikovala „Slobodna Bosna“.&nbsp;
Punu primjenu bi, kako se dodaje, umjesto pregovaračkog procesa i zatvaranja poglavlja, vodila Ad-hoc Komisija EU u saradnji sa državnim administracijama država Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Kako bi se svi ovi koraci realizovali, EU, NATO, SAD i Velika Britanija bi pripremili paket poticajnih ekonomskih mjera konkretne pomoći za realizaciju navedenih ciljeva i privrednog razvoja, koji bi bio prezentovan i prihvaćen na Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu. Odbijanje učešća zemalja Zapadnog Balkana na Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu i pristupanja svim navedenim inicijativama, memorandumima i sporazumima bi jasno ukazivalo na nedobronamjernost prema susjednim državama, evropskom mirovnom poretku i sigurnost i široj evropskoj zajednici država, vodilo ka prekidu pregovora o članstvu u EU, nepristupanju Šengenskom sporazumu, povlačenju stranih investicija, ekonomskim sankcijama i političkoj i ekonomskoj izolaciji - navodi se u dokumentu koji objavljuje „Slobodna Bosna“.

1250x600

Novi non-paper za Zapadni Balkan: Crna Gora i Srbija da trajno suspenduju zakon o dvojnom državljanstvu

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno i kišovito, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Kako su kazali iz Zavoda, u južnim predjelima povremeno se očekuju pljuskovi i grmljavina, a na sjeveru u planinama susnježica i snijeg.
Vjetar će biti umjeren do pojačan južnih smjerova, tokom noći ponegdje sjeverni.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do 12, najviša dnevna od dva do 15 stepeni.

Danas oblačno i kišovito, na planinama snijeg

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović. 
Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.
Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…
Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: uticaj-spc