Srpska pravoslavna crkva (SPC) i veliki dio intelektualne elite glavni su tvorci i širitelji velikosrpske ideologije. Najbolje se to vidi u Crnoj Gori u kojoj se pokušava uništiti crnogorski identitet i ponovo svesti ovu zemlju na privjezak Beograda, kazao je zastupnik Hrvatske u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol, na današnjem zasijedanju.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Srbija pod vlašću Vučića je autokratska država.&nbsp;
- To je režim koji je preuzeo medije, ugušio slobodu izražavanja, pretvorio javnu sferu u instrument vlastite propagande - istakao je Sokol.&nbsp;
On je naglasio i da se evropska politika udovoljavanja Beogradu pokazala potpunim promašajem.
- Srbija godinama vodi politiku sjedjenja na dvije stolice, deklarativno teži članstvu u EU, a istovremeno održava posebne odnose s Rusijom i provodi hegemonistički projekat srpskog sveta - dodao je Sokol.&nbsp;
Međutim, problemi Srbije dublji su, kako kaže, od Vučića.
- Ako opozicija u Srbiji zaista želi evropsku podršku, mora se jasno i nedvosmisleno ograditi od takve politike. Vidovdanski protest pokazao je da je velikosrpska ideja i te kako prisutna i u redovima opozicije, a to je ono što Evropa ne može prihvatiti. Ovakvoj Srbiji nije mjesto u Evropskoj uniji. Sve dok se Beograd konačno ne odrekne velikosrpske politike prema susjedima, vrata EU za Srbiju moraju ostati zatvorena - zaključio je Sokol.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Sokol: SPC pokušava uništiti crnogorski identitet i ponovo svesti Crnu Goru na privjezak Beograda

Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu, Tomislav Sokol, gostujući u emisiji „24 sata“ &nbsp;Televizije E, osudio je veličanje četničkog ratnog zločinca Pavla Đurišića i ukazao na opasne posljedice prelivanja velikosrpskih ideologija iz Srbije u Crnu Goru. On je istakao ulogu Srpske pravoslavne crkve kao političkog faktora koji destabilizuje Crnu Goru i upozorio na zabrinjavajuće djelovanje prosrpskih snaga unutar crnogorske vlasti, posebno Demokrata.&nbsp;
Govoreći o bilateralnim odnosima Hrvatske i Crne Gore, osvrnuo se i na aktuelna sporenja oko vojne imovine i sigurnosnih pitanja, ističući da Crna Gora mora jasno izabrati svoj evropski put i odmaknuti se od destruktivnih ideologija koje ugrožavaju stabilnost i regionalnu saradnju.
TVE: Gospodine Sokol, reagovali ste kada je u berasnkom selu postavljen spomenik četničkom zločincu Pavlu Đurišiću porukom da - "Vrijeme prodavanja magle od prosrpskih stranaka i SPC lagano prolazi" i da za one koji podržavaju četničke zločine nema mjesta u Evropskoj uniji. Da li to znači da će Brisel reagovati i ima li mjesta u Uniji za državu koja ne može ili neće da se izbori sa ideologijama koje promiču fašizam?
Sokol: Dakle, radi se o kolaboracionistima koji su odgovorni za niz zločina prema prvenstveno hrvatskom i muslimanskom narodu. Konkretno, kada govorimo o Pavlu Đurišiću, on je najviše operirao upravo u području istočnog dijela Bosne i Hercegovine, gdje je na području Foče, Goražda i tako dalje počinio niz zločina, odgovoran je za niz zločina u kojima su pobijene hiljade civila.
Dakle, neosporno se radi o zločincu, a isto tako je neosporno da je četnički pokret bio kolaboracionistički pokret koji je surađivao sa Njemcima, a pogotovo Italijanima na području bivše Jugoslavije. Tako da nema dvojbe da se radi o pokretu čije bilo kakvo priznavanje, rehabilitiranje ili bilo što slično je neprihvatljivo u normalnoj evropskoj državi.
Ja bih samo podsjetio na nedavnu rezoluciju Evropskog parlamenta gdje se osuđuju svi totalitarni režimi i tu se svakako spadaju i fašisti, ali i svi njihovi kolaboracionisti. I naravno da se to odnosi i na černički pokret. Dakle, veličanje takvih ljudi, takvih zločinaca je apsolutno neprihvatljivo.
Ono što je međutim činjenica je da taj pokret i taj trend opet nije došao iz same Crne Gore, nego dolazi prvenstveno iz Srbije. Dakle, opet vidimo preljevanje zločinačkih ideologija i kojekakvih hegemonističkih politika iz Beograda, nažalost preko prosrpskih, velikosrpskih stranaka u Crnoj Gori, priljevanje na samu Crnu Goru. I to je ono što je glavni problem i to je ono protiv čega se treba boriti.
Međutim, ako stavimo stvari u kontekst, ono što bih ja rekao je da je tu država svakako trebala prije reagovati. Dakle, država je reagovala post festum, državne institucije su reagovale post festum, što mislim da je svakako prekasno, ali isto tako je i činjenica da je ovaj događaj koji je za svaku osudu pokazao vrlo negativnu ologu Srpske pravoslavne crkve o kojoj smo više puta govorili, koju je na kraju kraja u jednoj od nedavnih rezolucija osudio i Evropski parlament, ali isto tako se radi i o tome da se s ovime skreće pažnja sa mnogih negativnih stvari koje su se dogodile u zadnjim danima, a koje su isto tako inscenirane, odnosno uzrokovane od strane prosrpskih snaga u vladajućoj koaliciji, mislim najviše na Demokrate i njihovog ministra Krapovića, koji je opet učinio sve kako bi narušio odnose Hrvatske i Crne Gore. I svakako ne bi bilo dobro da ovaj događaj, koji je za svaku osudu, na neki način baci u drugi plan, ono što rade Demokrate kao još jedan izdanak te velikosrpske politike i kao neko ko se danas predstavlja kao možda i najveći problem u samom funkcionisanju crnogorske vlasti, jer mi sad vidimo da su Demokrate, Bečić, Krapović i cijela ta ekipa, trenutno više na braniku velikosrpske ideje, velikosrpske politike od samih Mandića i Kneževića, koji su se nekako povukli u drugi plan.
Tako da generalno sve što se događalo u zadnjih nekoliko nedjelja u ovim ljetnim vremenima u Crnoj Gori nije dobro. Mi imamo opet situaciju da vidimo da Crna Gora sve više i više klizi prema nejakom srpskom svetu, prema uticaju iz Beograda, da se to vidi i kroz veličanje četnika i kroz jačanje uloge Srpske pravoslavne crkve koja tome apsolutno daje podršku, ali isto tako i kroz to da pojedine političke stranke u vladajućoj koaliciji, sada konkretno Demokrate, čine sve kako bi Crnu Goru što više maknule od Zapada, od pozitivnih veza s Hrvatskom i približile više srpskom i ruskom svetu i to je ono što je najviše zabrnjavajuće u ovoj cijeloj situaciji, dakle trend nikako nije dobar.
TVE: Bronzanu statuu ratnog zločinca sada čuvaju popovi. Crkva Srbije u Crnoj Gori je Temeljnim ugovorom postala praktično država u državi, za nju ne važe zakoni Crne Gore. Tako se i ponaša i ima svoje sljedbenike, koji jedino crkvu doživaljavaju kao autoritet. Što ova situacija govori o državi Crnoj Gori, o društvu, vlastima?
Sokol: Srpska pravoslavna crkva je očito glavni temelj velikosrpske hegemonističke politike, to smo vidjeli i devedesetih, a to nažalost vidimo i danas, vidjeli smo to i za vrijeme litija, a nažalost vidimo i upravo u ovom vremenu. To je definitivno nešto što je veliki problem. Dokle god Srpska pravoslavna crkva igra ulogu koju igra, jako teško će se Crna Gora moći potpuno odvojiti iz kandža velikosrpstva u koje nažalost sve više i više ulaze. Svakako, ja sam rekao više puta, Evropski parlament je u nedavnim rezolucijama, spomenuo upravo to negativno djelovanje Srpske pravoslavne crkve i svakao sve više i više sazrijeva misao, sazrijeva svijest u europskim institucijama.
Dakle, govorimo o Srpskoj pravoslavnoj crkvi da je ona puno više od obične vjerske, religijske organizacije, da je ona praktički parapolitička struktura, parapolitička sila, koja je zapravo glavni čimbenik širenja velikorpskog uticaja i destabiliziranja okolnih zemalja, pa tako i Crne Gore.
Dakle, Srpsku pravoslavnu crkvu ne treba gledati na način kao što se gledaju druge vjerske zajednice, druge religijske organizacije, nego kao organizaciju koja je sve samo ne vjerska, odnosno ne religijska i koja ima vrlo jasne političke ciljeve.
Ja bih samo podsjetio na nedavne izbore u Nikšiću gdje znamo da je SPC praktično odradila kompletnu kompaniju za velikosrpske hegemonističke stranke gdje oni praktično na terenu nijesu morali ni izlaziti kada im je crkva odradila teren kompletno. I vidjeli smo kakvi su bili rezultati. Tako da, to je izuzetno veliki problem. Poseban status koji SPC uživa u Crnoj Gori je isto tako ono što je problem. I dok je njeno djelovanje takvo i dok ono ima moć koju ima, teško će se Crna Gora moći stabilizovali i potpuno odmaknuti od tog negativnog srpskog uticaja. Ali ono što je važno je da i te kako sazrijeva svijest o tome i u evropskim institucijama i da se shvaća da se tu mogu povlačiti neke vrlo jasne paralele.
Dakle, kao što je Ruska pravoslavna crkva gleda na Ukrajinu, slično Srpska pravoslavna crkva gleda na Crnu Goru na način da je potpunosti zapravo negira temelje crnogorskog identiteta i samobitnosti, da se Crnu Goru gleda kao nekakvo drugo oko u glavi, kao nekakvu drugu srpsku državu. I to je ono što je izvor, ja bih rekao, svih problema od Crnoj Gori, a Bećić, Mandić, Knežević i tako dalje, oni su samo provoditelji, odnosno izvršioci takve politike.
TVE: Kome na političkoj sceni, u Crnoj Gori, u regionu, odgovara veličanje zločinačkih ideologija? Zbog čega?
Sokol: Pa svakako odgovara ovom prosrpskom dijelu vladajuće koalicije, to je jasno svakome. Hrvatska vrlo dobro zna o kome se radi i nijesu slučajno upravo Mandić, Knežević i Bećić bili proglašeni personama non grata. Dakle, jasno je i vidimo o kome se radi, koje su to osobe koje su glavni problemi, koji su to glavni, kao što sam rekao, izvršioci te velikosrpske politike koja dolazi iz Beograda.
Nažalost, situacija u vladajućoj koliciji je takva da je očito i Pokret Evropa Sad u velikoj mjeri podijeljen. Tamo postoje i ljudi koji su procrnogorski, proevropski orientisani, ali postoji i veliki dio koji je prosrpski orijentisan, koji sa Evropom, osim u toj deklaratornoj razini, na taj deklaratorni način zapravo nema puno veze. I to je ono što je glavni problem, jer PES, ovakav kakav je, služi kao smokvin list upravo za te velikosrpske snage i dok je to tako, Crna Gora teško da se može stabilizovati i teško da može napraviti onaj ključni iskorak prema samoj Evropskoj uniji. A pogotovo u situaciji gdje te i takve srpske snage, odnosno stranke, u vladajućoj koaliciji kontolišu praktički kompletan sigurnosni i vojni sektor, dakle opet mislim na Demokrate, i dok je takva situacija da imamo praktički prosrpske i proruske političke snage koje drže ono što je ključ za nacionalnu sigurnost u zemlji koja je članica NATO-a, naravno da tu neće moći biti nekakve stabilnosti i naravno da će teško Crna Gora moći napraviti taj ključan iskorak prema samoj Evropskoj uniji.
TVE: Vidite li prostor u kojem se premijer Crne Gore Milojko Spajić može i mora otrgnuti od destruktivnih ideologija koje mogu državu koštati prije svega puta ka EU, može li se to uraditi rekonstrukcijom postojeće Vlade ili vanrednim parlamentarnim izborima koje pominju neki poslanici iz partija manje brojnih naroda?
Sokol: Ja bih rekao, da će PES ako ostane u koaliciji sa ovom prosrpskom ekipom nestati. Shvatam kako je PES nastao, shvatam da postoji određeni zazor od strane PES-a i dijela njegovih birača prema crnogorskim suverenističkim snagama i postoji ideja da ako bi PES promijenio koalicijske partnere, da bi to dovelo do toga da izgube velik dio svojih birača, ali mi vidimo da se taj scenarij događa ovako i onako.
Dakle, mi vidimo što se dogodilo u Nikšiću, vidjeli smo što se dogodilo i na drugim lokalnim izborima, da dok je PES u koaliciji sa velikosrpskim snagama, velikosrpske stranke jačaju, pogotovo Mandić koji se mudro izmaknuo sad iz prvog plana, ali oni radi na terenu, imaju podršku SPC i svakako jačaju, dok PES lagano kopni. Iako bi se u ovoj situaciji dogodili izvanredni izbori, mislim da bi PES prošao jako loše, a da bi velikostrpske stranke samo jačale. Tako da ne vidim da je to nekakva solucija, mislim da se treba razmišljati o drugim rješenjima, ali kažem, ja naravno neću sada tu suflirati i govoriti ko s kim treba i sl. Ali sigurno je da u ovom trenutku, ako se ovi trendovi ne okrenu, ako ovako nastane ili čak i dođe do nekakvih prijevremenih parlamentarnih izbora, bez da se dogodi radikalna promjena u odnosima unutar vladajuće koalicije, da će PES proći jako loše i da će velikosrpske stranke biti jače nego što su sada u Skupštini i to je nešto što nikako ne bi bilo dobro.
Dakle, rekao bih da se PES mora jako dobro zabrinuti o svojoj dugoročnoj sudbini, o svojoj dugoročnoj orijentaciji. Ja sam više puta rekao da vrijeme prodavanja magle, kao što sam spomenuo i u ovom tweetu, lagano prolazi. I da zbog toga oni naprosto se moraju odlučiti gdje su, s kim su i shvatiti da će njihova odluka imati posljedice. Dakle, pokušaj sjedinja na dvije stolice jednostavno očito ne funkcionira. Dakle, morat će se predijeliti jesu li za crnogorsku suverenističku prozapadnu proevropsku orijentaciju ili su za prosrpsku, prorusku sa svim posljedicima koje to nose. U svakom slučaju je ova ideja da oni mogu biti catch-all stranka koja će obugačati i jedno i drugo, mislim da to jednostavno ne funkcionira, da to jednostavno neće tako ići. I ako PES nastavi sa pokušajima da sjedi na taj način na više stolica, da će to dovesti do nesnaka, odnosno potpune marginalizacije samog PES-a i da će onda taj prostor između crnogorskih suverenističkih jasnih snaga i s druge strane prosrpskih snaga da će onda popuniti netko drugi. Tako da mislim da PES nema puno vremena. Ne vidim, kao što sam rekao, da su iznenredni izbori sada neakvo rješenje, ali doista PES se treba jasno odrediti kamo pripada, u koju smjeru ide, a naravno tome onda ovisi izbor s kim će ići u tom smjeru.
TVE: Hrvatska je nedavno Crnoj Gori poslala još jednu protestnu notu, nakon što je Ministarstvo odbrane izradilo značke na kojima je školski brod Jadran. Taj brod Hrvatka smatra svojom vojnom imovinom. Nije jedini. Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske tvrdi da joj Crna Gora, po osnovu sukcesije vojne imovine iz jugoslovenskog perioda, duguje dvije milijarde dolara. Hoće li to postati nova tačka u sporenjima Hrvatske i Crne Gore?
Sokol: Prvo što bih svakako istaknuo, i to je ključno, Hrvatskoj je u geopolitičkom, geostrateškom, svakom drugom interesu da Crna Gora uđe u Europsku uniju da se jasno odredi prozapadno. Ali ne Crna Gora koja će biti ispostava ruske ili srpske politike na Mediteranu, nego Crna Gora koja je suverenistička, koja je nezavisna, koja je samostalna i koja doista gleda prema Zapadu u punom smislu riječi. Dakle, naravno da u takvoj Crnoj Gori za one koje veličaju četničke ratne zločince ne može biti mjesta. To je nešto što je potpuno jasno, a isto tako i za političke stranke koje se ponašaju na način da uporno destabilizuju odnose između Hrvatske kao zemlje članice EU i Crne Gore.
Mi smo imali situaciju da je Krapović odbio poslati izaslanstvo na vojni mimohod u čast Oluje sa nekakvim obrazloženjem da je to osjetljivo pitanje unutar Crne Gore. Sad, ne znam kako Oluja, koja je bila ključna vojna akcija koja označila slom velikosrpske politike, može biti osjetljiva u Crnoj Gori. Ja ne znam kome je to osjetljivo. To jedino može biti osjetljivo onima koji su zagovornici velikosrpske politike, očito. Jer oni koji nisu zagovornici velikosrpske politike mogu samo slaviti Oluju, čestitati joj i biti sretni što se ona dogodila. Dakle, imamo to. Imamo opet novu provokaciju vezanu za ove značke i brod Jadran. Imamo rezoluciju o Jasenovcu. Dakle, imamo niz situacija koja su pokazale da je ovakva situacija u kojoj Demokrate zapravo drže vojnosigurnosni aparat u Crnoj Gori, nešto što i za Hrvatsku, ali i širem smisom, ja bih rekao i za NATO, predstavlja ozbiljan sigurnosni problem. Dakle, to je nešto što definitivno se mora riješiti.
Postoji, naravno, i niz bilateralnih pitanja koje su u procesu rješavanja. Pitanje sukcesije je samo jedno od njih, o tome se svakako treba razgovarati, ali ono što je ključno pitanje tu je da dok imamo ovakvu strukturu vlasti, dok imamo jednu stranku koja je navezana na prosrpsku i prorusku politiku, koja drži vojnosigurnosni aparat u Crne Gori, teško da možemo govoriti o Crnoj Gori kao nekakvoj pozdanoj članici NATO-a i zemlji koja bi ispunjavala uvjete za ulazak u EU.
Demokrate predstavljaju sigurnosni problem koji je širi od Hrvatske i Crne Gore. To je nešto što se mora riješiti. A naravno Hrvatska će učiniti sve da pomogne Crnoj Gori, ali naravno onim zapadnim političkim snagama u Crnoj Gori, da Crnoj Gori ispuni sve uvjetne i da postane nova članica EU. Ali kao što sam rekao, ruka koja je ispružena s hrvatske strane, mora dobiti odgovor i sa crnogorske strane. Dakle, mi ne možemo s jedne strane pogušavati rješavati bilateralne probleme, činiti sve da pomognemo s jedne strane Crnoj Gori koliko možemo, a s druge strane uporno dobivati pljuske, dobivati nove provokacije, dobivati nove pogušaje destabiliziranja, gledati nove poteze gdje zapravo dijelovi crnogorske vlasti se jasno stavljaju na stranu Beograda i velikosrpske mitomanije i velikosrpskog narativa kao što recimo o Oluji. Dakle, to je nešto što apsolutno nije prihvatljivo. Dakle, one kojome je Oluja osjetljiva, Oluja koja označila kraj velikosrpske hegemonije 90. očito nije netko s kime se može na ozbiljan način razgovarati i ko može biti dio vlasti koja Crnu Goru želi uvesti u Evropsku uniju.

Portal ETV

500x500

Sokol: Demokrate čine sve kako bi Crnu Goru što više maknule od Zapada, PES će nestati ako ostane u koaliciji sa prosrpskom ekipom

Nije zvučni, ali su poput topa odzvonile riječi partijarha Porfirija, izrečene u Moskvi, a u prisustvu ruskog predsjednika Vladimira Putina. Da nije na strani studenata u blokadi - jasno je iz njegovih prethodnih izjava, a sada je aktuelnu situaciju u Srbiji i on prvi put nazvao obojenom revolucijom. Spreman da mu se svo nebo sruči na glavu da bi 9. maja video ovakvo nebo nad Rusijom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042323044_9cdba65c686679038a0e059f6060b55ef5906e2e3dda4db33dda2a530c245db1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042323044_9cdba65c686679038a0e059f6060b55ef5906e2e3dda4db33dda2a530c245db1" data-rendition-name="original" width="1536" height="1024" loading="lazy" alt="Nebo u bojama trobojke "> </figure>  Predsjednik Srbije za sada ostaje pri odluci da Dan pobede nad fašizmom provede u društvu Vladimira Putina. U društvu predsjednika Rusije, to je potvrdio i srpski patrijarh. - Imamo veoma dobre odnose sa predsjednikom, i on vam je poslao pozdrav i rekao mi je da će 9. maja biti ovdje nezavisno od okolnosti u Evropi i tako dalje - izjavio je patrijarh Porfirije. Na momente djelujući više kao Vučićev, nego božji izaslanik, poglavar Srpske pravoslavne crkve prvi put se jasno i bez uvijanja odredio prema studentskim protestima koji traju skoro pola godine. - I kod nas ovih dana imamo revoluciju. Kako se zove? - upitao je patrijarh. - Obojena - odgovorio je mitropolit Irinej. - Obojena revolucija, Vi to znate. Nadam se da ćemo to iskušenje pobijediti, kao što bi rekli. Jer znamo i osjećamo da centri moći žele da sa Zapada razbijaju identitet srpskog naroda i kulturu - nadovezao se Porfirije. - Ono što se danas dešava sa ljudskim moralom, sa moralnošću na Zapadu – reći ću glasno, nema šta da se stidim, to je sve demonsko - izjavio je patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril. - Da - složio se Porfirije. Slušajući baš ovaj deo razgovora dvojice patrijarha, profesor FDU Janko Baljak bio je, kaže posramljen. - Gdje se poglavar SPC obračunava s mladošću ove zemlje, gdje govori o demonima, a sjedi sa jednim od najvećih demona u čovječanstvu. Zaista jedan „slugeranski“ nastup poglavara SPC u inostranstvu - navodi Janko Baljak, profesor FDU. I ne jedini takav, jer u 18 minuta razgovora, srpski patrijarh prepričao je Vladimiru Putinu šta su on i jerusalimski patrijarh, razgovarajući o pravoslavlju globalno, nedavno zaključili. - Rekao mi je: mi pravoslavni imamo jedan adut. Pitao sam: koji? Vladimir Putin, rekao mi je. Te reči govore sve - rekao je Patrijarh Porfirije, poglavar SPC. Ovo je očajna manifestacija provincijelnog autokolonijalizma, kaže teolog Vukašin Milićević. Nedopustivo poniženje za svakog ko SPC osjeća svojom, ali i uvredljivo za srpsku nacionalnu čast koju su nam, ističe, studenti povratili. - Ako je do sada možda i bilo nekog prostora za sumnju da li je partijarh član ovg kartela koji je uzurpirao Srbiju ili je njegov talac. Mislim da od juče nema nikakvog prostora za sumnju. I jasno je da on tamo nije otišao kao izaslanik SPC i srpskog naroda, već kao član, izaslanik i emisar ovog režima“, objasnio je Vukašin Milićević, teolog. U crkvenoj diplomatiji, ova posjeta, dodaje Milićević, totalni je fijasko. Ali to s crkvom nije ni imalo veze, zaključuje. Jer govoreći o mogućem novom geopolitičkom razgraničenju, srpski poglavar rekao je da je njegova i želja crkve da u tom razgraničenju Srbija ostane u ruskom okruženju, na šta je mitropilit Irinej precizirao „u ruskom svetu“.

1084x550

Porfirije s Putinom više kao Vučićev, nego božiji izaslanik: „Nedopustivo poniženje za svakog ko SPC osjeća svojom“

Ovaj narod vrlo dobro znade
da je stvoren samo Knjaza radi,
da Mu daje poreze i hvale,
da Ga dvori i ponizno kadi.
J.J.ZMAJ
Srpska pravoslavna crkva (SPC) u poslednjim decenijama često zauzima ulogu moralnog i političkog autoriteta, koja ide daleko izvan tradicionalnih okvira duhovne institucije. Ponašanje SPC, naročito u kontekstu njenog odnosa prema društvenim i političkim pitanjima, sve više podseća na nešto što se može opisati kao „duhovna jugoslovenska narodna armija“. Naime, crkva se stavlja u poziciju koja premašuje njene duhovne dužnosti, neprestano „sudeći“ i kritikujući sve od državnih institucija do građanskih vrednosti, dok istovremeno od sebe stvara neupitnu instituciju, bez prostora za dijalog ili samo-kritiku.&nbsp;
Kritika koju SPC upućuje društvu često nije samo duhovne ili moralne prirode, već se sve više koristi kao sredstvo političkog pritiska. Bilo da je reč o njenom stavu prema pravima manjina, ili o njenoj vezi sa vlastima, često se čini da crkva igra ulogu subjekta koji umesto da se drži religijskih vrednosti, aktivno utiče na političku agendu, a sve u ime navodnog moralnog autoriteta. U tom kontekstu, sve što se usudi kritikovati SPC, često biva prikazano kao napad na crkvu i njenu „neprikosnovenu misiju“, dok se vlastiti postupci često opravdavaju kao neupitni i ne samo duhovni, već i politički imperativi.
Ovakav pristup ne samo da podstiče polarizaciju, već često ugrožava slobodu govora i prava pojedinaca. Crkva, umesto da bude smiren i objektivan duhovni vodič, često postaje politički entitet koji se ponaša kao da je nedodirljiv. Kritike prema crkvi su, u tom smislu, prikazivane kao napadi na temelje države i društva, što otvara pitanje koliko je zaista moguće održati dijalog sa institucijom koja se poziva na religioznu nadmoćnost i koristi svoje duhovne autoritete za ostvarivanje političkih ciljeva.
Ponašanje SPC tokom posete predsednika Srbije manastiru Hilandaru za Božić dodatno je osvetlilo duboku povezanost crkve i vlasti, te izazvalo opravdane kritike. Naime, u trenutku kada je zemlja pogođena tragičnom pogibijom 15 ljudi, izazvanom nesrećom koja je izazvala proteste širom Srbije, poseta predsednika ovom značajnom manastiru, zapravo je postala politička poruka koja je snažno odjeknula u društvu.&nbsp;
U tom trenutku, kada je društvo pod velikim emotivnim i političkim pritiskom, crkva je, umesto da se postavi kao objektivni moralni autoritet koji poziva na solidarnost i zajedništvo, izgledala kao partner u političkom diskursu, koji podržava i legitimizuje vlast. Poruka koju je poseta nosila bila je jasna – „niko nam ništa ne može“. Ovo nije bila samo religijska poruka, već politički signal da su crkva i vlast čvrsto povezani, a svaki kritički glas, koji dolazi iz društva ili sa strane naroda, doslovno ignorisan i marginalizovan.
U tom trenutku, kada narod izlazi na ulice tražeći odgovornost i pravdu za poginule, poseta &nbsp;predsednika bila je jasan znak da se vlast i crkva smatraju nepovredivim i iznad društvene kritike. Na ovaj način, crkva je, umesto da stane na stranu naroda i pruži duhovnu utehu i podršku u teškim vremenima, deluje kao institucija koja doprinosi perpetuiranju postojećeg političkog sistema, koji se ne povinuje ni vlastitoj odgovornosti prema narodu.&nbsp;
Ovakim postupkom, koji se svodi na političku simbiozu između crkve i predsednika, crkva ne samo da se stavlja u poziciju duhovnog autoriteta, već postaje i politički faktor koji ima značajan uticaj na društvene i državne tokove. Ovo je još jedan primer kako SPC, umesto da bude apolitična institucija koja bi trebalo da pruža duhovnu utehu, postaje aktivni akter u političkoj igri, pružajući podršku vlasti dok ignoriše duboke društvene tenzije i potrebe naroda za pravdom i odgovornošću.

Simbioza crkve i predsjednika

„Slobodna Bosna“ ekskluzivno je objavila <a href="https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/388593/ekskluzivno_novi_non_paper_za_zapadni_balkan_zeleno_svjetlo_iz_washingtona_za_konachni_rasplet.html">novi non-paper za Zapadni Balkan</a> u kojem se, između ostalog, navodi da je potrebno da Crna Gora i Srbija trajno suspenduju zakon o dvojnom državljanstvu potpisivanjem sporazuma na „Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu“ u periodu između aprila i oktobra 2025. godine u Briselu/Ženevi/Londonu ili Vašingtonu.
Izvor „Slobodne Bosne“ blizak novom šefu američke diplomatije kaže da je ovaj dokument, koji stiže iz Vašingtona, već bio na stolu &nbsp;Marka Rubia - kojeg je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp imenovao za novog američkog državnog sekretara.&nbsp;
„Slobodna Bosna“ takođe saznaje kako je dokument bio pripremljen i usuglašen nakon okončanja predsjedničkih izbora u Sjedinjenjim Američkim Državama, te da je za ovaj dokument zeleno svjetlo već stiglo iz Vašingtona i Londona.
<h2>Okončanje teritorijalnih pretenzija i sukoba</h2>
Cilj inicijative je, piše „Slobodna Bosna“, konačno okončanje teritorijalnih pretenzija i sukoba na Zapadnom Balkanu, ali i zaokret ka evroatlantskim integracijama cijelog regiona, kao i odmak od ruskog uticaja i potencijalnih ratova, koji svako malo prijete destabilizaciji u regionu.
Naime, potpisnici non-papera za Zapadni Balkan (imena poznata redakciji „Slobodne Bosne“), predstavnici su evroatlanske i vanparlamentarne opozicije, akademske zajednice, grupe građana i ugledni pojedinci, koji podnose i upućuju zajedničku inicijativu Evropskoj Uniji (EU): predsjednici Evropske komisije – Ursuli fon der Lajen, visokoj predstavnici za vanjsku politiku Kaji Kalas, povjerenici za proširenje Marti Kos, predsjednici Evropskog parlamenta Roberti Mezoli, izvjestiocu Evropskog parlamenta za Srbiju Toninu Piculi, predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, premijeru Srbije Milošu Vučeviću, Skupštini Srbije i svim poslaničkim klubovima, premijeru Kosova Aljbinu Kurtiju, predsjednici Kosova Vjosi Osmani, Skupštini Kosovo i svim poslaničkim klubovima, premijeru Crne Gore Milojku Spajiću, Skupštini Crne Gore i svim poslaničkim klubovima, Predsjedništvu BiH, kao i predstavnicima NATO saveza: generalnom sekretaru NATO-a Marku Ruteu, predsjedniku SAD Donaldu Trampu i državnom sekretaru SAD-a Marku Rubiju, premijeru Velike Britanije Starmeru - za održavanje konferencije za mir i saradnju na zapadnom Balkanu u Briselu/Ženevi/Londonu/Vašingtonu.&nbsp;
Inicijativa države Zapadnog Balkana, Republika Srbija, Republika Kosovo, Republika Crna Gora i Bosna i Hercehovina (BiH), će na poziv i u organizaciji EU, NATO, SAD i Velike Britanije učestvovati na Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu (u periodu između aprila i oktobra) 2025. godine u Briselu/Ženevi/Londonu ili Vašingtonu na kome će se potpisati niz sporazuma i memoranduma u kojima će se države učesnice samita, međusobno obavezati na: Potpisivanje sporazuma između Republike Srbije i Republike Kosovo o punoj normalizaciji odnosa prema francusko-njemačkom-EU planu, koji podrazumijeva faktičko priznanje Republike Kosovo od strane Republike Srbije i formiranje Zajednice opština sa većinskim srpskim stanovništvom na sjeveru Kosova, od strane Republike Kosovo; sporazum između Republike Srbije i BiH o stavljanju van snage „Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda“ uz puno poštovanje Dejtonskog sporazuma i političkog suvereniteta BiH; sporazum između Republike Srbije i Crne Gore o trajnoj suspenziji Zakona o dvojnom državljanstvu Crne Gore; zajednički sporazum o čuvanju i poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta (Srbija, BiH, Kosovo i Crna Gora) i sporazum o podnošenju zajedničke kandidature za članstvo u NATO (Srbija, BiH i Kosovo) uz preduzimanje svih neophodnih koraka i mjera ka ubrzanom procesu prijema u EU.
Kako piše „Slobodna Bosna“, u obrazloženju dokumenta autori navode kako se padom Berlinskog zida hladnoratovski geopolitički poredak Evrope drastično izmijenio.
- Sudbina i budućnost Jugoslavije, u tim turbulentnim vremenima, određena je krvavim sukobima i ratovima u periodu 1991-1999. Dvije i po godine traje vojna agresija Rusije na Ukrajinu, bliskoistočni Gordijev čvor se čini zamršeniji nego ikad, region je pod snažnim uticajem ruske propagandno-medijske agresivne kampanje koja se prije svega sprovodi preko Srbije, jedine države (pored Bjelorusije) u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji. Kineski ekonomski uticaj koji ima za cilj slabljene evropske ekonomije i zavisnost Evrope od strateških sirovina, je još jedna sjenka koja se nadvija nad regionom Zapadnog Balkana uz obilatu pomoć Srbije. Pored ovih vanjskih uticaja, region Zapadnog Balkana danas opterećuju neriješena pitanja granica, državnosti i nacionalnosti. Odnos između Republike Srbije i Republike Kosovo i dalje je opterećen nepriznavanjem državnosti Republike Kosovo od strane Republike Srbije - piše u non-paperu.
<h2>„Klero-nacionalistička doktrina srpski svet“</h2>
Dodaje se da je teroristički napad u Banjskoj od 24.09.2023. godine, kao i najnoviji teroristički napadi i diverzija na kanal Ibar-Lepenac od 29.11.2024. godine, pokazao da su pregovori pod okriljem EU i njihovih posrednika u dubokoj političkoj hibernaciji.&nbsp;
- Bez konkretnih dogovora i sporazuma, imamo samo usmene dogovore bez potpisa koji se tumače različito na različitim adresama pregovarača i ne doprinose rješenju koje će značiti uspostavljanje mira i saradnje. Potrebna je jasna, djelotvorna, konkretna i obavezujuća odluka kroz Sporazum dvije suverene države. Odnosi unutar BiH se i dalje temelje na komplikovanom odnosu između dva entiteta, njihovog nerazumijevanja i nepriznavanja činjenica iz rata, kao što je genocid u Srebrenici. Posljednja u nizu provokacija i otvoreno dovođenje u pitanje samog karaktera Dejtonskog sporazuma je junska zajednička deklaracija Republike Srbije i BiH entiteta Republika Srpska pod naslovom „Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda“. Deklaracija konstatuje da srpski narod predstavlja jedinstvenu cjelinu što je politička doktrina „Velike Srbije“, odnosno klero-nacionalističke doktrine „Srpski svet“. Takve konstatacije, istorija je pokazala, veoma lako mogu dovesti do novih podjela, sukoba i ratova - navode autori dokumenta, a prenosi „Slobodna Bosna“.
<h2>Negiranje crnogorske državnosti i uticaj SPC</h2>
U Crnoj Gori je, kako se ističe, prisutan višedecenijski proces negacije državnosti kroz pojam nacionalne pripadnosti i nacionalnog određenja.
- Ideolozi „srpskog sveta“ pritisak na Crnu Goru vrše kroz nekoliko kanala, ali je najuticajniji i najdjelotvorniji onaj preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) - piše u non paperu koji prenosi „Slobodna Bosna“.&nbsp;
Konstatuje se da prosrpske partije inkorporiraju ideologiju SPC u svoje političke aktivnosti i političko djelovanje.
- Nedavni rezultati popisa pokazuju da je propaganda „Srpskog sveta“ dodatno polarizovala crnogorsko društvo, u kome se 41 odsto građana izjasnilo kao Crnogorci a skoro 33 odsto kao Srbi. Iako je formalno region Zapadnog Balkana okrenut procesu evropskih integracija, a Crna Gora je (kao i Sjeverna Makedonija) članica NATO, navedeni problemi umnogome usporavaju i zaustavljaju pregovarački proces i suštinsko približavanje EU. Ideje „srpskog sveta“ opterećuju region i otvaraju pitanja da li takva politička proklamacija znači nastavak politike „svih Srba u jednoj državi“ kako je tokom devedesetih antidemokratski i diktatorski režim Slobodana Miloševića artikulirao politiku nikad zvanično usvojenog Memoranduma SANU - piše u non paperu, a prenosi „Slobodna Bosna“.&nbsp;
<h2>Dijalog Srbije i Kosova - jedan korak naprijed, dva unazad</h2>
Dodaje se da dijalog Srbije i Kosova, koji podržavaju EU i SAD, već dugo vremena ide jedan korak naprijed, dva unazad.&nbsp;
- Rezultati popisa u Crnoj Gori pokazuju podijeljenost društva na crnogorski i srpski nacionalni korpus a rukovodstvo Republike Srpske previše često i učestalo istupa sa stavom o potrebi revizije Dejtona i odvajanja Republike Srpske iz BiH. Pregovori sa EU idu sporo, iz više razloga ali jedan od najvažnijih je nedostatak spremnosti administracija država Zapadnog Balkana da implementiraju europske standarde. Rješenje svih ovih višegodišnjih i višedecenijskih problema vidimo u članstvu svih država Zapadnog Balkana u NATO i EU. U skladu sa rješenjem, predlažemo nekoliko koraka - dodaje se u non-paperu.&nbsp;
Zajednički okvirni sporazum podrazumijeva da bi prvi korak bio dokument koji bi bio formulisan na Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu, a koji bi pored međusobnog priznanja država potpisnica sadržao i njihovu obavezu da sarađuju po svim pitanjima i akutnim problemima, kao i da rješenje traže u okviru Evropske unije i mehanizama koje EU pruža za rješavanje problema i konflikata.
- Ulazak u Šengenski sporazum prije članstva u EU: U dokumentu bi se države potpisnice obavezale da će učiniti sve što je potrebno u administrativnom, tehničkom i političkom smislu da osposobe svoje države za pristupanje Šengenskom sporazumu, što bi nakon toga trebalo da bude politička odluka EU da dozvoli državama Zapadnog Balkana „šengenski status“ kakav uživaju Švajcarska, Norveška i Island - ističe se u non paperu.
<h2>BiH, Srbija i Kosovo da traže zajednički prijem u NATO</h2>
Zajednička aplikacija za članstvo u NATO podrazumijeva da bi sljedeći korak bio da BiH, Srbija i Kosovo zatraže zajednički prijem u Sjevernoatlantsku alijansu.
- Mapa puta sa datumom prijema u EU: na Konferenciji za mir i suradnju na Zapadnom Balkanu dogovoriti Mapu puta sa datumom prijema svih zemalja Zapadnog Balkana u uvjetno EU članstvo, što podrazumijeva punu primjenu demokratskih izbora, slobodnih medija, nezavisnog sudstva i policije, kao i potpuno usaglašavanje vanjske i sigurnosne politike EU do punog, bezuvjetnog članstva - piše u non paperu koji je publikovala „Slobodna Bosna“.&nbsp;
Punu primjenu bi, kako se dodaje, umjesto pregovaračkog procesa i zatvaranja poglavlja, vodila Ad-hoc Komisija EU u saradnji sa državnim administracijama država Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Kako bi se svi ovi koraci realizovali, EU, NATO, SAD i Velika Britanija bi pripremili paket poticajnih ekonomskih mjera konkretne pomoći za realizaciju navedenih ciljeva i privrednog razvoja, koji bi bio prezentovan i prihvaćen na Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu. Odbijanje učešća zemalja Zapadnog Balkana na Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu i pristupanja svim navedenim inicijativama, memorandumima i sporazumima bi jasno ukazivalo na nedobronamjernost prema susjednim državama, evropskom mirovnom poretku i sigurnost i široj evropskoj zajednici država, vodilo ka prekidu pregovora o članstvu u EU, nepristupanju Šengenskom sporazumu, povlačenju stranih investicija, ekonomskim sankcijama i političkoj i ekonomskoj izolaciji - navodi se u dokumentu koji objavljuje „Slobodna Bosna“.

1250x600

Novi non-paper za Zapadni Balkan: Crna Gora i Srbija da trajno suspenduju zakon o dvojnom državljanstvu

Budvanska policija je u policijskoj potjeri sustigla i privela državljane Republike Turske – aktere događaja koji je Policiji prijavljen kao otmica, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp; Iz UP dodaju da su građani Odjeljenju bezbjednosti Budva, oko 12.30 časova, prijavili da je u Dositejevoj ulici u Budvi nekoliko lica nasilno ubacilo jedno lice u vozilo „Mercedes“ S klase, podgoričkih registarkih oznaka, te da se vozilo potom velikom brzinom udaljilo ka Kotoru. - Policijski službenici su odmah krenuli u potjeru za ovim vozilom, gdje ga je Interventna jedinica sustigla kod tunela Mogren, gdje je vozač vozila, kada je shvatio da će biti uhvaćeni, naglo dao gas i krenuo da pretiče kolonu vozila, kojom prilikom je izazvao saobraćajnu nezgodu ostvarivši kontakt sa tri vozila, nakon čega je ovo vozilo sletjelo sa puta u mjestu Poljice - navode iz UP.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008131036_62627434d7dcf08886be3c42a6b1d0ab26e4b98001f16e20ac4cb5c40c06ae41.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251008131036_62627434d7dcf08886be3c42a6b1d0ab26e4b98001f16e20ac4cb5c40c06ae41" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Otmica "> </figure>  Prema saopštenju, vozač je uspio da izađe iz vozila i da uđe u drugo vozilo i udalji se sa lica mjesta, dok su policijski službenici u vozilu „Mercedes“, koje je sletjelo sa puta, zatekla suvozača i lice koje je nasilno ubačeno u vozilo. - Građani su ponovo reagovali i Policiji dojavili da je vozač „Mercedesa“ ušao u vozilo „Peugeot“, te da se vozilo velikom brzinom udaljilo ka Budvi. Policija je sustigla i zaustavila navedeno vozilo, u kojem su se nalazila tri lica – navedeno lice i još dva lica, od kojih je jedno lice imalo dokumenta dok ih dva lica nisu posjedovala - dodaje se u saopštenju.&nbsp; Sve osobe su državljani Republike Turske.&nbsp; - Lica su dovedena u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Budva. O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru i Viši državni tužilac u Podgorici. Policijsko postupanje na utvrđivanju svih činjenica je u toku - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Budva: Policija privela državljane Turske zbog prijavljenog pokušaja otmice

Šefica francuske ekstremne desnice Marin le Pen upozorila je danas da će njena stranka Nacionalno okupljanje blokirati svaku novu vladu i ponovo predložila predsjedniku Emanuelu Makronu da raspusti Parlament ili da podnese ostavku.
- Sve ću cenzurisati. Sada prestanite. Šale su dovoljno trajale- rekla je Marin le Pen.
Ona je dodala da bi "veličina, čast i moral opravdali da Emanuel Makron razmisli vrlo ozbiljno o raspuštanju (Parlamenta) ili čak o svojoj ostavci".
Premijer Francuske Sebastijen Lekorni podnio je prije dva dana ostavku predsjedniku Emanuelu Makronu, dan pošto je objavio sastav svoje nove vlade i manje od mjesec dana od imenovanja na tu funkciju, ubacujući Francusku u period političke neizvjesnosti.
Lekorni, imenovan 9. septembra, bio je na meti kritika protivnika i stranaka desnice, nakon što je u nedjelju uveče predstavio dio svoje vlade, treće za godinu dana.
Poslije Lekornijeve ostavke na francuskom je predsjedniku da odluči da li da imenuje novog premijera, ili da raspusti parlament.

Francuska: Marin le Pen upozorila da će blokirati svaku novu vladu

U organizaciji Ministarstva turizma Crne Gore i Organizacije za industrijski razvoj Ujedinjenih nacija (UNIDO), danas je u Podgorici održana radionica u okviru projekta „Supporting the transition to Tourism Industry 4.0 in Montenegro driven by digital technologies“, posvećena primjeni digitalnih inovacija u oblasti kulturnog nasljeđa, s posebnim fokusom na 3D digitalizaciju i digitalno pripovijedanje.
Cilj projekta je jačanje tehnoloških kapaciteta i konkurentnosti Crne Gore kroz uvođenje savremenih digitalnih tehnologija u turizam i kulturu, uz podršku Vlade Republike Slovenije i realizaciju kroz UNIDO.
Ovaj događaj, kako je ocijenjeno, označava početak nove faze digitalne transformacije kulturnog turizma u Crnoj Gori.
Na početku radionice, prisutne je pozdravio državni sekretar u Ministarstvu turizma Petar Drašković, koji je ukazao na važnost digitalizacije u razvoju savremenog turizma.
“Pandemija COVID-19 promijenila je način na koji putujemo i doživljavamo destinacije. Tada se digitalizacija nametnula kao jedini logičan odgovor na izazove koje smo svi osjećali. Danas, nekoliko godina kasnije, digitalna transformacija više nije opcija – ona je neophodnost i ključ budućeg razvoja našeg turističkog sektora. Projekat ‘Podrška tranziciji ka turističkoj industriji 4.0’, koji realizujemo sa UNIDO-om i uz podršku Republike Slovenije, otvara vrata novim mogućnostima za digitalizaciju turizma i kulturne baštine – temelja našeg identiteta i autentičnosti naše ponude,” poručio je Drašković.
Podsjetio je da je projekat finansiran donacijom Republike Slovenije, te da omogućava primjenu savremenih tehnologija – poput 3D skeniranja, virtuelne stvarnosti i digitalnog pripovijedanja – u kreiranju jedinstvenih turističkih iskustava.
“Ovo nije samo projekat, već početak jedne nove faze – spajanja tehnologije i tradicije, inovacija i kulture, lokalnih zajednica i međunarodnih partnera. Kroz razvoj kulturnog turizma, želimo da stvorimo cjelogodišnji turistički proizvod, angažujemo nove generacije stručnjaka i omogućimo lokalnim zajednicama da kroz digitalne alate valorizuju i zaštite svoju baštinu,” dodao je Drašković.
U video poruci prisutnima se obratio Faruh Alimđanov, predstavnik UNIDO-a, koji je istakao značaj inovacija i partnerstva u oblasti turizma.
“Crna Gora je jedinstvena zemlja čija se populacija uveća gotovo sedam puta tokom sezone. Uvjereni smo da bismo, inspirisani primjerima iz Slovenije, mogli pomoći Crnoj Gori u primjeni alata proširene realnosti za održive turističke aktivnosti širom zemlje. Vjerujemo da AI i drugi digitalni alati mogu biti ključ za razvoj konkurentnih i pametnih biznisa koji će kreirati nova radna mjesta i prihode, ne samo u urbanim, već i u ruralnim sredinama,” naveo je Alimđanov.
Oliver Autrid, koordinator projekta iz UNIDO-a, kazao je da ovaj projekat ima višestruki značaj – ne samo za turizam i tehnologiju, već i za edukaciju mladih generacija i očuvanje kulturnog nasljeđa.
“Vidjeli smo mnogo lijepih mjesta u Crnoj Gori, i uvjeren sam da će ovaj projekat doprinijeti privlačenju novih turista i stvaranju otpornijeg, inovativnijeg i održivijeg turizma. Zadovoljstvo nam je što učestvujemo u stvaranju ekosistema znanja i tehnologije koji će trajno ostati među mladima,” rekao je Autrid.
Nakon zvaničnih obraćanja, održana je radionica slovenačke visokotehnološke kompanije Arctur, nosioca nagrađivane inicijative Turizam 4.0. Učesnici iz lokalnih turističkih organizacija, turističke privrede i akademske zajednice imali su priliku da se upoznaju s primjerima dobre prakse i ostvare konkretnu razmjenu iskustava.
Posebno je istaknut i panel o izgradnji ekosistema digitalnog kulturnog nasljeđa u Crnoj Gori, na kojem su razmatrani modeli integracije digitalnih alata u upravljanje kulturnim nasljeđem i turizmom, uloga lokalnih institucija, malih biznisa i kreativnog sektora, te saradnja javnog i privatnog sektora u stvaranju održivog i konkurentnog modela kulturnog turizma.

Drašković: Nova faza digitalne transformacije kulturnog turizma u Crnoj Gori

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je da je američki predsjednik Donald Tramp zatražio od Turske da pomogne u ubjeđivanju Hamasa da podrži njegov plan za okončanje rata u Gazi, te da Ankara već radi na objašnjavanju toj organizaciji šta bi trebalo da se uradi.
Ranije danas, Hamas je saopštio da je dostavio listu izraelskih talaca i palestinskih zatvorenika koji bi bili oslobođeni u okviru razmjene, uz ocjenu da je optimističan u vezi sa pregovorima u Egiptu o Trampovom planu.
Turska, koja podržava plan i učestvuje u pregovorima u Egiptu, istovremeno je jedan od najglasnijih kritičara izraelske ofanzive, koju naziva genocidom. Ankara je obustavila svu trgovinu s Izraelom, pozvala na međunarodne sankcije protiv izraelske vlade i ponovo istakla da rješenje mora biti zasnovano na dvije države.
Govoreći novinarima tokom leta iz Azerbejdžana, Erdogan je rekao da su turski zvaničnici danas učestvovali u pregovorima u Šarm el-Šeiku, te da je Tramp od njega lično tražio da ubijedi Hamas da prihvati predlog.
"U stalnom smo kontaktu s Hamasom tokom čitavog procesa. I sada smo u komunikaciji s njima - rekao je Erdogan, prema transkriptu izjave iz njegove kancelarije.
„Objašnjavamo im koji je najprikladniji put i šta je potrebno da bi Palestina sa odlučnošću krenula naprijed.“
„Tokom naše posjete Americi i u posljednjem telefonskom razgovoru objasnili smo gospodinu Trampu kako bi se moglo doći do rješenja u Palestini“, dodao je, podsjećajući na posjetu Bijeloj kući prošlog mjeseca.
„On je izričito tražio da razgovaramo s Hamasom i pokušamo ih ubijediti. Odmah smo se povezali sa našim sagovornicima po tom pitanju.“
Erdogan je naveo da je šef turske obavještajne službe Ibrahim Kalin, koji je učestvovao u prethodnoj rundi pregovora u Dohi, sada uključen u razgovore u Egiptu.
Na pitanje o mogućem slanju turskih trupa u Gazu nakon rata i o načinu obezbjeđivanja sigurnosti u toj enklavi, Erdogan je kazao da su pregovori u Šarm el-Šeiku ključni za detaljnu raspravu o tim temama, ali da je sada prioritet potpuno primirje, nesmetana dostava humanitarne pomoći i obnova Gaze.
Dodao je da je Ankara spremna da doprinese svim naporima u poslijeratnoj obnovi, naglasivši da Gaza mora biti dio palestinske države i da njom treba da upravljaju sami Palestinci.

Erdogan tvrdi da je Tramp tražio od Turske da ubijedi Hamas da prihvati plan za rješenje sukoba u Gazi

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: uticaj-spc