Šefovi klubova odbornika opozicije i vlasti podnijeli su Skupštini Glavnog grada zahtjev da im se odborničke naknade sa 250 povećaju na 400 eura. Odluka predata parlamentu ne sadrži finansijsku analizu, ali slobodnom procjenom radi se o godišnjoj cifri od 128.000 eura više u odnosu na ono što smo dosad davali za 59 odbornika.
O povećanju odborničkih naknada, na sopstveni predlog, izjasniće se na sjednici zakazanoj za 23. decembar pod uslovom da obezbijede kvorum za rad i odlučivanje što im takom ove godine često nije polazilo za rukom. Recimo u avgustu su jednu sjednicu tek iz četvrtog puta uspjeli da okončaju.
Koliko je opravdano povećanje odborničkih naknada za 60 odsto ako se uzme u obzir da sekretari u upravi Glavnog grada primaju između 1.200 i 1.300 eura, savjetnici u upravi između 850 i 1.000, a namještenici cirka 700 eura javnost će, očekuje se barem, čuti na samoj sjednici. Riječ je o zaposlenima koji ostvaruju puno radno vrijeme u Glavnom gradu, a odbornici su tokom ove godine održali 13 sjednica od čega, istina, neke u više pokušaja jer nije bilo kvoruma. Slično je i sa sjednicama odbora, često se čeka da pojedini odbornici dođu u zakazano vrijeme.
U ovom sazivu je inače i praksa zasijedanja paralamenta do duboko u noć pa često sjednice traju i po 14 sati što je za praćenje skoro nemoguće. Takav način rada se opravdava time što je većina zaposlenih, a nemaju pravo na slobodan dan.
U budžetu za 2026. godinu, koji se glasa na istoj sjednici, nijesu predviđena sredstva kojim bi se pokrilo ove povećanje. Tokom izrade nacrta odnosno predloga budžeta nije bilo takvog predloga. U budžetu za 2025. godinu za odbornike je dato 217.000, a za sledeću godinu predviđeno 288.000 eura. Ove cifre obuhvataju različite vidove davanja novca odbornicima - naknada za rad, pa rad u odborima, savjetima, prisustvo vjenčanjima...
Izmijenjenu odluku o naknadama odbornicima u Skupštini Glavnog grada, koju potpisuju šefovi klubova Mitar Šušić (NSD, SNP, UCG), Miloš Krstović (Pokret za Podgoricu), Vladimir Bulatović (DNP – SCG – PCG), Anđela Mićović (Pokret Evropa sad), Mitar Paunović (Demokrate), Andrija Klikovac (DPS) i Miloš Mašković (Evropski savez), prati o obrazloženje.
Predlagači se pozivaju da je od 2023. godine došlo do porasta minimalne zarade na 800 odnosno 600 eura, da je rast zarada progresivno pratio i rast cijena i troškova života.
– Odbornici u Skupštini Glavnog grada odlučuju o pitanjima čija ukupna vrijednost na godišnjem nivou prelazi 140.000.000 eura. Pored toga, nova politička realnog u Crnoj Gori i Podgorici za posledicu, pored ostalog, ima i izraženiju ulogu parlamenta, proaktivniju i produktivniju aktivnost odbornika kako vlasti, tako i opozicije, pa se često kao nosioci inicijativa javljaju upravo odbornici, što je praksa koja je djelotvorna po razvoj demokratskih navika u društvu. Stoga, aktuelna naknada nije relevantan odraz obima obaveza i odgovornosti koje odbornik danas u parlamentu Glavnog grada ima – piše u obrazloženju odluke šefova klubova odbornika. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<h3>Za predsjedavanje klubom 50 eura</h3>
Odborničke naknade prvi put su u oktobru 2023. godine uvećane sa 150 na 250 eura. Tada je predviđeno da šefovi klubova za predsjedavanje klubom mjesečno primaju 50 eura, predsjedniku skupštinskog radnog tijela takođe, mjesečno pripada naknada od 50 eura, dok će odbornik koji je član radnog tijela primati mjesečno 25 eura, po članstvu. Kada se sve ovo sabere sa ovim uvećanjem pojedini odbornici primaće i do 550 eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Odbornici sami sebi uvećavaju naknade sa 250 na 400 eura

Ministarka prosvjete nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović saopštila je da ne podržava da se sredstva koja su planirana budžetom za plate prosvjetnih radnika iskoriste u bilo koje druge svrhe, posebno imajući na umu reformu obrazovnog sistema koja je pred nama, a čiji će ključni nosioci biti upravo naši prosvjetni radnici.
Jakšić-Stojanović je kazala da je zato uputila premijeru Crne Gore, Milojku Spajiću, prijedlog da se, kroz izmjene granskog kolektivnog ugovora u prosvjeti, dodatak za razredno starješinstvo poveća sa 10 na 12 odsto, a dodaci za viša zvanja (nastavnik-mentor, nastavnik-savjetnik, nastavnik-viši savjetnik i nastavnik-istraživač) uvećaju za po 0,2 odsto.
- Vjerujem da će premijer prepoznati naše zajedničke napore da se bavimo reformom obrazovnog sistema na svim nivoima i postavimo temelje neke bolje i ljepše Crne Gore - navela je Jakšić-Stojanović.&nbsp;
Jakšić-Stojanović je podsjetila da u potpunosti podržava centralizovani obračun zarada koji se sprovodi od strane Ministarstva finansija i od prvog dana njegove implementacije ima, kako kaže, jasan stav- razgovora i pregovora oko primjene zakona nema i ne može biti.&nbsp;
- Taj stav sam u ime resornog Ministarstva više puta eksplicitno saopštila Sindikatu prosvjete i ostajem pri njemu - istakla je Jakšić-Stojanović.&nbsp;
Sigurna je, navodi, da, kao i u svakom sistemu, i u prosvjeti postoji određeni broj onih koji ne zaslužuju mjesto u učionici, ali sam još sigurnija u to da postoje i oni sjajni izuzetni prosvjetni radnici koji služe na čast i profesiji i cijelom društvu.&nbsp;
- I moja je kako ljudska, tako i profesionalna obaveza da stanem uz njih - poručuje Jakšić-Stojanović.&nbsp;
Prema njenim riječima, tim Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija na čijem je čelu ostaje dosljedan poštovanju zakona.
- Ali ne može i ne smije zaboraviti obećanje koje smo dali, a to je ne samo borba za bolji materijalni položaj prosvjetnih radnika, već i za status u društvu koji većina njih zaslužuje. To smo dužni ne Sindikatu prosvjete, već prosvjetnim radnicima sa kojima želimo da gradimo bolji obrazovni sistem za sve generacije koje dolaze - kazala je Jakšić-Stojanović.&nbsp;
Ona se zahvalila svim prosvjetnim radnicima i direktorima obrazovno-vaspitnih ustanova koji prepoznaju svakodnevne napore Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija da unaprijedimo kvalitet obrazovnog sistema na svim nivoima u svim segmentima.

Jakšić-Stojanović predložila povećanja dodatka za razredno starješinstvo sa 10 na 12 odsto

Strukovni odbor pravosuđa danas je uputio zvaničnu inicijativu predsjedniku Vlade Milojku Spajiću, ministru pravde Bojanu Božoviću i ministru finansija Novici Vukoviću, sa zahtjevom da se na dnevni red prve naredne sjednice Vlade uvrsti Prijedlog za uvećanje osnovne zarade državnim službenicima i namještenicima u sudovima i državnim tužilaštvima.
Podsjećaju da je Sindikat u više navrata dostavljao komentare, sugestije i prijedloge na zakonska rješenja koja se odnose na zarade svih zaposlenih u pravosuđu. Međutim, kako kažu u Strukovnom odboru pravosuđa, njihovi stavovi su najčešće ignorisani, a u procesima odlučivanja koji se direktno tiču materijalnog položaja naših članova. Nijesu, kako kažu, imali priliku ni da učestvuju.
- Izjava ministra pravde da će se pred Vladom uskoro naći predlog o uvećanju osnovne zarade isključivo sudijama i tužiocima, ukazuje na ozbiljnu nepravdu prema zaposlenima koji nijesu nosioci pravosudnih funkcija. Dok podržavamo napore da se unaprijedi materijalni status sudija i državnih tužilaca, ističemo da se ne smije zanemariti rad službenika i namještenika koji čine osnovu funkcionisanja pravosudnog sistema - saopšteno je iz Strukovnog odbora pravosuđa.
Napominju da se trenutne zarade ove kategorije zaposlenih kreću u rasponu od 600 do 650 eura za srednju stručnu spremu, odnosno od 800 do 850 eura za visoku stručnu spremu.
- Istovremeno su među najnižim u javnom sektoru i ni na koji način ne oslikavaju važnost i odgovornost njihovog angažmana, posebno u kontekstu evropskih integracija i jačanja borbe protiv kriminala - naglašeno je u saopštenju.
Selektivnim uvećanjem zarada, kako ističu, ruši se ideja jedinstvenog i funkcionalnog pravosuđa. Samo uz ravnopravan tretman svih zaposlenih – sudija, tužilaca, službenika i namještenika – moguće je, poručuju u Strukovnom odboru sindikata, graditi efikasan i pravedan sistem koji odgovara izazovima savremenog društva.
Zbog toga pozivaju Vladu da ovu inicijativu hitno razmotri na prvoj narednoj sjednici i omogući donošenje zakonskog rješenja kojim će se valorizovati rad svih zaposlenih u pravosuđu.
- Ukoliko se i dalje bude ignorisala uloga službenika i namještenika, Strukovni odbor će biti prinuđen da pokrene proces radikalizacije sindikalnih aktivnosti, uključujući i mogućnost obustave rada u svim pravosudnim institucijama - poruičeno je u saopštenju.
Skupštinu Strukovnog odbora pravosuđa čine: Sindikalna organizacija državnih tužilaštava Crne Gore (15 tužilaštava), Sindikalna organizacija Višeg suda u Bijelom Polju, Sindikalna organizacija Višeg suda u Podgorici 2, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Podgorici, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Bijelom Polju, Sindikalna organizacija Ustavnog suda Crne Gore, Sindikalna organizacija zaposlenih Osnovnog suda u Rožajama, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Danilovgradu, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Žabljaku, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Beranama, Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Kolašinu, Sindikalna organizacija Sudova za prekršaje Crne Gore (4 suda), Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Plavu i Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Baru.

1250x600

1084x550

Strukovni odbor pravosuđa: Moguća obustava rada ako Vlada hitno ne razmotri uvećanje zarada

Sudije Osnovnog suda u Podgorici zatražile su da se nađe prelazno rješenje za uvećanje zarada sudijama, do donošenja i stupanja na snagu posebnog zakona. 
 
Sudije su to zatražile na sastanku sa predsjednicom Vrhovnog suda Valentinom Pavličić i ministrom pravde Bojanom Božovićem, koji su danas bili u radnoj posjeti Osnovnom sudu u Podgorici. 
 
Iz Osnovnog suda u Podgorici je saopšteno da se na sastanku diskutovalo o funkcionisanju pravosuđa, uslovima rada, opterećenosti, kao i materijalnom položaju sudija. 
 
- Sudije su jasno izrazile nezadovljstvo što još nije došlo do obećanog povećanja zarada i zatražile da se nađe prelazno rješenje do donošenja posebnog zakona - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da su Božović i Pavličić iskazali punu spremnost da doprinesu procesu donošenja posebnog zakona o zaradama sudija. 
 
Božović je istakao da Osnovni sud u Podgorici, kao sud sa najširom lepezom nadležnosti u pogledu zaštite prava građana, prepoznaje kao srce pravosuđa, znajući koliki je obim posla i nivo odgovornosti sudija. 
 
On je naglasio da u potpunosti razumije nezadovoljstvo sudija trenutnim materijalnim statusom. 
 
Božović je poručio da će dati svoj maksimum i aktivno podržati donošenje posebnog zakona, kako bi se materijalni status sudija što prije regulisao, naglašavajući da za to generalno postoji i volja i namjera u izvršnoj vlasti. 
 
- Kao veoma bitnu ističe činjenicu da su Zakonom o budžetu već predviđena sredstva za obećano uvećanje od 30 odsto - kaže se u saopštenju. 
 
On je ukazao na namjeru izmene pojedinih zakonskih rješenja koja otežavaju rad sudijama i komplikuju sudski proces, u čemu očekuje aktivno učešće sudija ovog suda, kao praktičara, u radnim grupama. 
 
Pavličić je naglasila da je njen cilj da u svom mandatu u potpunosti vrati sudijsku funkciju na mjesto koje zaslužuje u savremenom demokratskom društvu. 
 
Ona smatra da je put do ozdravljenja sudijske funkcije, pored zakonitog i efikasnog postupanja i maksimalnog zalaganja svakog sudije, i poboljšanje materijanog statusa sudija i hitno donošenje posebnog zakona. 
 
Taj zakon, kako je kazala Pavličić, mora stupiti na snagu najkasnije do polovine tekuće godine. 
 
- To predstavlja i jedan od osnova za postizanje pune nezavisnosti ove grane vlasti, a svakako i rasta javnog povjerenja u rad sudova - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da su sudije Osnovnog suda iskazale visok nivo nezadovoljstva što zaključci sa pregovora održanih prije Nove godine o uvećanju zarada za 30 odsto od 1. januara nijesu ispoštovani. 
 
One smatraju da donošenje posebnog zakona iziskuje vrijeme tokom kojeg će sudije i dalje biti u nezavidnoj materijalnoj poziciji. 
 
- Zabrinutost je još veća s obzirom na to da Zakon o izmjenama zakona o zaradama u javnom sektoru još nije ušao u skupštinsku proceduru - kaže se u saopštenju. 
 
Na kraju sastanka, Pavličić je naglasila da visina zarade nije i ne može biti opravdanje za bilo koji vid neprofesionalnog pristupa obavljanju sudijske funkcije, ali da će svakako sa popravljanjem materijalnog statusa sudija na dnevnom redu sve više biti prisutno pitanje njihove odgovornosti i rezulata rada. 
 
Ona je navela da želi da sve sudije u Crnoj Gori budu zadovoljne, budući da se od njih očekuje puno na putu realizacije zacrtanog cilja, a to je efikasno i nezavisno pravosuđe. 
 
- Zaključeno je da je potrebno od izvršne vlasti zatražiti prelazno rješenje, u smislu obećanog uvećanja zarada od 30 odsto, do donošenja i stupanja na snagu posebnog zakona, što je Pavličić podržala - kaže se u saopštenju.

Osnovni sud traži prelazno rješenje za uvećanje zarada sudijama

Američka vojska saopštila je u petak da je izvela smrtonosni napad na plovilo osumnjičeno za krijumčarenje droge u istočnom Pacifiku, što je prvi poznati napad otkako je početkom mjeseca, tokom racije, uhapšen predsjednik Venecuele Nikolas Maduro.
Komanda Južnog krila američke vojske (U.S. Southern Command) objavila je na društvenim mrežama da je brod bio „uključen u operacije narko-trafikinga“ te da su u napadu ubijene dvije osobe, dok je jedna preživjela. Naveli su da je Obalnoj straži upućen poziv da pokrene akciju potrage i spašavanja za tom osobom.
Video-snimak koji prati objavu o najnovijem napadu prikazuje čamac kako plovi morem prije nego što biva pogođen i zahvaćen plamenom. Američka vojska se posljednjih sedmica fokusira na zapljenu sankcionisanih tankera s naftom povezanih s Venecuelom, otkako je administracija predsjednika Donalda Trampa pokrenula opsežnu operaciju s ciljem hapšenja Madura i njegovog dovođenja u Njujork, gdje se suočava s optužbama za krijumčarenje droge.
Ovim posljednjim vojnim djelovanjem broj poznatih napada na navodne brodove za šverc droge u vodama Južne Amerike od početka septembra porastao je na 36, pri čemu je ubijeno najmanje 117 ljudi, prema saopštenjima američke vojske i izjavama samog Trampa. Većina tih napada dogodila se u Karipskom moru.
Posljednji prijavljeni napadi na plovila zabilježeni su krajem decembra, kada je vojska saopštila da je u roku od dva dana gađala pet navodnih narko-brodova, pri čemu je ubijeno ukupno osam osoba, dok su se ostali bacili u more. Nekoliko dana kasnije, Obalna straža je obustavila potragu.
Sjedinjene Američke Države su 3. januara izvele veliku operaciju u Karakasu, glavnom gradu Venecuele, koja je dovela do hapšenja Madura i njegove supruge. Nakon toga su prebačeni u Njujork, gdje se suočavaju s federalnim optužbama za krijumčarenje droge.
Maduro je, prije hapšenja, tvrdio da su američke vojne operacije prikriveni pokušaj njegovog svrgavanja s vlasti.
Predsjednik Donald Tramp više puta je isticao da američki napadi na navodne švercere imaju značajan efekat na usporavanje ruta krijumčarenja droge u Karipskom moru i istočnom Pacifiku.
- Zaustavili smo – praktično blokirali gotovo 100 odsto svih droga koje dolaze morskim putem - rekao je Tramp u četvrtak na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

SAD izvele prvi napad na navodni narko-brod od Madurovog hapšenja

Članu organizovane kriminalne grupe (OKG) M.J. izrečeno je 20 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Barska policija je uhapsila još pet osoba I.S, E.Š, E.Č, M.Ć i D.A, od kojih su troje bili pozitivni na psihoaktivne supstance - jedna osoba odbila test a druga počinila prekršraj iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.&nbsp;
Akciju je policija sprovela tokom pojačane kontrole bezbjednosti saobraćaja, s akcentom na kontrolu članova OKG i operativno interesantnih lica.
- Policijski službenici su radi kontrole zaustavili M.J, člana OKG. Kontrolom je utvrđeno da M.J. kod sebe ne posjeduje vozačku i saobraćajnu dozvolu kao ni ličnu kartu, te da nije koristio sigurnosni pojas i da je izvršio nepropisno zaustavljanje.Testiranjem na psihoaktivne supstance utvrđeno je da je pozitivan na kokain, benzodijazepine i opijate. Sankcionisan je za prekršaj iz Zakona o ličnoj karti i pet prekršaja iz ZOBS-a (Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima). M.J. je lišen slobode zbog upravljanja vozilom pod dejstvom PAS (psihoaktivnih supstanci) i priveden je Sudu za prekršaje, gdje mu je sudija izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 dana - kazai su iz UP.&nbsp;
Policija će, kako ističu, nastaviti sa kontrolom, saonkcionisanjem, i lišenjem slobode članova OKG i OIL (operativno interesantnih lica), kao i sa preduzimanjem represivnih policijskih mjera i radnji koje se odnose na obezbjeđivanje poštovanja zakona u svim oblastima policijskog rada - zakključuje se u saopštenju.&nbsp;

Bar: Uhapšeno šest osoba, među njima član OKG kojem je izrečeno 20 dana zatvora

Poslovna aktivnost u eurozoni porasla je u januaru istim tempom kao i na kraju prošle godine, uz posustajanje u uslužnom sektoru i blaži pad fabričkih aktivnosti, pokazao je u petak izvještaj S&amp;P Globala.
Preliminarni indeks menadžera nabavke (PMI) u privatnom sektoru eurozone u januaru je iznosio 51,5 bodova, kao i u decembru, izračunala je Hamburška komercijalna banka (HCOB) koja sastavlja izvještaje za S&amp;P Global.
Vrijednost indeksa zadržala se tako 13. mjesec zaredom iznad vrijednosti od 50 bodova, koja označava rast aktivnosti, prenosi Hrportfolio.
Poslovna aktivnost porasla je tako ponovo na početku ove godine, ali najslabije od prošlogodišnjeg septembra.
Proizvodna aktivnosti stabilizovala se nakon što je krajem prošle godine smanjena prvi put u deset mjeseci, no tempo rasta bio je vrlo slab. Rast aktivnosti u sektoru usluga bio je pak u januaru stabilan, premda najslabiji u četiri mjeseca.
- Oporavak se i dalje čini prilično slabašnim. U proizvodnji, PMI indeks i dalje nagovještava slabost, dok je rast u uslužnim djelatnostima nešto umjereniji nego prije mjesec - saopštio je glavni ekonomista HCOB-a, Cyrus de la Rubia, u osvrtu na rezultate istraživanja.
- Tempo rasta gospodarske aktivnosti u cjelini ostaje nepromijenjen - zaključuje De la Rubia.
Dinamiku rasta zakočilo je slabljenje poslovnih aktivnosti u Francuskoj, prvi put u tri mjeseca. Njemačka je pak ponovo zabilježila solidan rast i to najsnažniji od prošlogodišnjeg oktobra.
Potražnja je na nivou eurozone tek neznatno ojačala, zakočena blagim padom novih izvoznih poslova.
Poslovni lideri ipak su optimistični u prognozama za ovu godinu i vrijednost indeksa koji mjeri njihova očekivanja dostigla je najvišu vrijednost u gotovo dvije godine.

Ravnomjeran rast poslovne aktivnosti u eurozoni na početku godine

Službenici Državnog arhiva Crne Gore zatražili su od ministarke kulture i medija Tamare Vujović da stane u zaštitu arhivske struke i integriteta institucije, nakon što je direktor Danilo Mrvaljević, bez konsultacija sa zapošljenima, angažovao sveštenike Srpske pravoslavne crkve (SPC) kao volontere.
Dovođenje popova u svojstvu volontera, kako podsjećaju službenici, Mrvaljević je obrazložio s potrebom njihovog obučavanja na poslovima iz arhivske djelatnosti, radi obavljanja dužnosti u arhivu Mitropolije Crnogorsko-primorske na Cetinju i polaganja stručnog ispita iz oblasti arhivistike.&nbsp;
Međutim, kako ističu, stav službenika Državnog arhiva, od kojih su mnogi sa višedecenijskim iskustvom, jeste da ovo obrazloženje je farsa i da se iza ovoga kriju drugi motivi.&nbsp;
- Ovo iz razloga što, obuka u arhivističkoj djelatnosti se mogla sprovesti i u arhivu Mitropolije, ukoliko je bilo neophodno, a volonterski ili drugi rad nije nužan uslov za polaganje stručnog ispita. U tom smislu, službenici Državnog arhiva obratili su se pismeno direktoru Mrvaljeviću, 31. 12. 2025. godine, ali još uvjek nijesmo dobili odgovor na naše zahtjeve - pojasnili su u saopštenju.&nbsp;
Oni navode da žele zaštititi integritet struke i dostojanstvo oove ustanove.&nbsp;
- Smatramo da se na ovaj način ugrožava i degradira položaj arhivskih radnika, čije mišljenje se ne uvažava u ovako važnim pitanjima za našu ustanovu - decidni su službenici ove crnogorske institucije.&nbsp;
Kako dodaju, u situaciji kada se Državni arhiv suočava sa brojnim problemima, od kojih je jedan od najvažnijih nedostatak kadra i velika starost zapošljenih, kada se zbog čestih odlazaka u starosnu penziju sve teže obavljaju i osnovne funkcije Arhiva, ovakav potez sa dovođenjem „volontera“ nema mnogo smisla.&nbsp;
- Takođe, uvidjeli smo, iz neposrednog razgovora sa budućim volonterima, da se radi o ljudima koji imaju više nego dovoljne kvalifikacije za obavljanje poslova u arhivi Mitropolije i da nikakva obuka po tom pitanju im nije potrebna. Isto tako, Državni arhiv nema nikakvu korist od ovog volonterskog angažmana, jer nama su potrebni pripravnici i ljudi koji će započeti karijeru arhiviste i biti trajno angažovani u Državnom arhivu. Stoga, tražimo od Vas da nas podržite u našim zahtjevima i stanete na put ovom štetnom djelovanju po našu ustanovu - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Službenici Državnog arhiva Crne Gore pisali ministarki Vujović: Dovođenje popova degradira arhivsku struku, stanite u zaštitu

Novi pokušaj čišćenja ANB-a od politički nepodobnih

Politika

Mirjana Pajković podnijela ostavku u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava

Hronika

Lazović, Jaredić i Đoković oslobođeni optužbi za zlostavljanje

Društvo

(FOTO) Asanović: Kod Mujovića postoji želja da otvorimo razgovore već sljedeće nedjelje; Spremni smo da učestvujemo u troškovima ako se gradnja kolektora obustavi

Tag: uvecanje-zarada