Savjet žena Stranke evropskog progresa (SEP) pozdravio je inicijativu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, koji je po službenoj dužnosti formirao predmet zbog uvredljivog komentara predsjednika Opštine Pljevlja Dario Vraneš na račun gospođe Milke Tadić Mijović. 
- Stranka evropskog progresa, a vjerujemo i cijela demokratska javnost, očekuje da ovaj postupak rezultira snažnim institucionalnim epilogom - saopšteno je iz te partije.
Smatraju da je važno da i premijer Milojko Spajić zauzme jasan stav i osudi ovaj čin, jer je, kažu u SEP-u, odgovornost najviših državnih funkcionera ključna za zaštitu integriteta svih građanki i građana.
- Diskreditacija, omalovažavanje i pogrdni rječnik kojim je gospodin Dario Vraneš istupio prema gospođi Tadić-Mijović predstavlja oblik primitivizma u javno prostoru, kojem nema mjesta ni u političkom kontekstu kojim se Vraneš opravdava. Osuđujemo svaki pokušaj da se žene ućutkaju, zastraše i potisnu iz javnog života, ma od koga dolazio - naglašeno je u saopštenju SEP-a.
Ukoliko se i ovaj slučaj pretvori u još jednu jednodnevnu senzaciju koja je glasno odjeknula kako među kritičarima tako i među onima koji je relativizuju, a bez ikakvog suštinskog epiloga, onda se, navode u SEP-u, moramo zapitati: kuda nas to vodi i šta će sljedeće biti tolerisano? 
- Ćutanje institucija i odsustvo odgovornosti stvaraju opasan presedan — da se uvrede, mizoginija i javno ponižavanje žena prihvate kao normalan dio političkog života. Upravo zato insistiramo da smo na prekretnici, i da upravo slučaj gospodina Vraneša ne smije ostati još jedan zaboravljeni incident, jer samo jasne reakcije i sankcije mogu pokazati da Crna Gora neće tolerisati napade na žene, na njihov profesionalni integritet i na osnovne vrijednosti koje čine temelje svakog demokratskog društva - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Savjet žena SEP: Očekujemo institucionalni epilog Vranešovih uvreda

Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori saopštio je da su reisu Rifatu Fejziću prethodnih dana putem društvenih mreža upućene brojne prijetnje po život, teške uvrede i poruke mržnje.
O tome je, kako su naglasili, obaviještena Uprava policije.
- Imajući u vidu podgrijanu atmosferu linča, ksenofobije i islamofobije koja se širi javnim prostorom, Islamska zajednica izražava duboku zabrinutost, jer upućene prijetnje smatramo stvarnim i ozbiljnim - naveli su oni.
Od nadležnih organa očekuju adekvatnu reakciju u pravcu identifikacije i procesuiranja počinilaca, te preduzimanja preventivnih mjera.
Islamska zajednica, kako su naglasili, nedvosmisleno osuđuje svaki čin nasilja, uz želje za oporavak povrijeđenog mladića u Podgorici.
- Pozivamo odgovorne društvene subjekte na dodatne napore kako bi se spriječila stigmatizacija bilo kog naroda ili religije zbog individualnih postupaka pojedinaca - zaključili su u saopštenju.

Islamska zajednica: Fejziću upućene brojne prijetnje po život, teške uvrede i poruke mržnje, očekujemo hitnu reakciju nadležnih

„Treba mu kičmu slomiti pa neka ostane beznačajan posle“. „Valjalo bi zbilja znati ko je ovaj pametnjaković, a i podatke o njemu. Valjalo bi mu se zahvaliti“ - samo su neke od prijetnji koje već duže od godinu na društvenim mrežama dobija novinar Televizije E Žarko Krivokapić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_ffc5ff7dded0c6f95eeb92c15b36d7ca6222848a7b224ad415a82608df55ea9f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250910190956_ffc5ff7dded0c6f95eeb92c15b36d7ca6222848a7b224ad415a82608df55ea9f" data-rendition-name="original" width="739" height="1328" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  &nbsp;„Ima li ovo ustaško komunističko kopile ime i prezime“, „Okoreli bolesnoumni autošovinista ustaške provijencije, obični kanalizacioni otpad“, „a kako mu treba jeb mater smećar ustaški“ - još su neke od riječi koje se ređaju u komentarima ispod snimaka Krivokapićeve emisije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_e9f93ad8f8a81b27e38c29a12438d66a3faec0fd07765bb10539df1ef01df477.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250910190956_e9f93ad8f8a81b27e38c29a12438d66a3faec0fd07765bb10539df1ef01df477" data-rendition-name="original" width="738" height="1227" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  On je o tome govorio u prilogu koji je emitovan na Televiziji E ističući da mu nije jasno zašto neko prijeti zbog emisije koja je u potpunosti u skladu sa novinarskim kodeksom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_f1acb3e24547ee7c5071860ed14337a6ed1676cbff3e94f3f4d5a9cb1cf0c8ea.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250910190956_f1acb3e24547ee7c5071860ed14337a6ed1676cbff3e94f3f4d5a9cb1cf0c8ea" data-rendition-name="original" width="1080" height="982" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  - Već više od godinu odbijam prijetnje na društvenim mrežama. Ne znam zašto neko prijeti zbog emisije koja se radi skladu sa etičkim kodeksom - rekao je Krivokapić dodajući da ga dodatno brinu prijetnje koje su upućene članovima porodice - što im izaziva osjećaj ugroženosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_b9a86d0e2fcdaab07da9567cde38850fc1900d007af3afb1824c1f08999d7e0a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250910190956_b9a86d0e2fcdaab07da9567cde38850fc1900d007af3afb1824c1f08999d7e0a" data-rendition-name="original" width="1073" height="577" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  Takve prijetnje, podvlači on, imaju cilj da zapuše usta onima koji profesionalno obavljaju svoj posao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091020090_fa54a7b263aeceab55cf840811869c8b84e4f35395aaf286fcdf6e195634b592.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025091020090_fa54a7b263aeceab55cf840811869c8b84e4f35395aaf286fcdf6e195634b592" data-rendition-name="original" width="1079" height="1512" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  <h2>Instrukcije iz Crne Gore</h2> Danas je, inače, tri godine od prve prijetnje koju je urednica M portala Danica Nikolić dobila od osobe koja se potpisuje kao "Bane LA", a ujedno i dan kad je zaprimila najnoviji uznemirujući mejl u kojem joj se prijeti smrću. - Znaj da te jurim dok te ne smaknem sa liste", "Blizu sam da ti odsviram kraj", "Pa druga ti ubiše onomad na Cetinju iz snajpera a ja da ne naručim i jedan za tebe"... - piše u mejlu koji je danas dobila Nikolić. Nakon više podnijetih prijava i svih policiji i tužilaštvu proslijeđenih mejlova koji sadrže prijetnje, ona je poslije posljednjeg davanja izjave u Osnovnom državnom tužilaštvu kazala da neće podnijeti više ni jednu prijavu jer nadležni imaju dovoljno materijala i znaju ko šalje prijetnje sa mejla slatkislatka@hotmail.com, te da su sva buduća dešavanja u vezi sa ovim slučajem odgovornost policije i tužilaštva.&nbsp; Prvu prijetnju je dobila 10. septembra 2022. godine, a od tada su se nizali mejlovi i nove prijetnje ne samo urednici M portala već i kolegama iz drugih medija. Sektor policije koji se bori protiv sajber kriminala je brzo otkrio identitet "Baneta LA" i mjesto odakle šalje prijetnje, ali bez obzira na uspostavljenu međunarodnu komunikaciju u ovom slučaju, do danas nema nikakvih konkretnih rezultata.&nbsp; U seriji mejlova koje je danas poslao "Bane LA" očigledno najavljuje i svoj dolazak u Crnu Goru. Nikolić je u izjavi za TV E ocijenila da osoba koja joj prijeti dobija instrukcije iz naše države, - Mislim da je čovjek instutiran iz Crne Gore jer u prvim prijetnjama se pominju ljudi za koje on ne može znati preko društvenih mreža i medijskih nastupa.. Dakle, pominjanje imena tih ljudi jednostavno govori u prilog tome da dobija insutrkcije od nekoga u Crnoj Gori. Ko je taj neko - to je stvar nadležnih - istakla je Nikolić.&nbsp; <h2>Kad zakaže država - ohrabre se svi koji napadaju novinare</h2> Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović podvukao je da je krajnje vrijeme da se nešto preduzme - prije nego li se desi nešto katastrofalno. - Ovo je kap koja je prelila čašu. Insittucije, pogotovo policija, moraju da zaštite novianre jer postaje nemoguće da obavljaju osnovne funkcije - istakao je on. Ustvrdio je da država ne reaguje efiksano. - Oni koji prijete se onda ohrabre. Država mora da garantuje siguran ambijent za rad novinara. Svaki put kad zakaže država ohrabre se svi koji napadju novinare - jasan je Vujović.

Novinar TV E duže od godinu dobija prijetnje na društvenim mrežama: „Treba mu kičmu slomiti“, „valjalo bi znati ko je ovaj pametnjaković, a i podatke o njemu“

Na društvenim mrežama osvanuo je još jedan primjer verbalnog nasrtaja i vrijeđanja novinara - ovog puta se na meti bota, odnosno profila Krstinja Silna, našla Biljana Jovićević koja je gostujući u Ukrštenim riječima na TV E konstatovala da Srpska pravoslavna crkva Crnom Gorom vlada preko svojih ekspozitura u obliku političkih stranaka.
Umjesto argumentovanog odgovora na njene stavove - tvorac anonimnog profila obrušio se na njen fizički izgled - pa je u <a href="https://www.facebook.com/watch/?v=1004930678321476">komentaru ispod isječka iz emisije i izjave Jovićević</a> ostavio seksističku poruku: „Da mi je da ufatim ovu gospođu da je očešljam.“
Ovo je još jedan u nizu napada koji oslikavaju način na koji se dio botovske mreže obračunava s kritičarima - targetiranjem ličnosti, a ne sadržaja, uz javno ponižavanje na osnovu izgleda.

1084x550

Jovićević meta botovskog i sekstističkog napada zbog kritikovanja SPC

Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima odredilo je zadržavanje do 72 sata D.J. sa Žabljaka zbog sumnje da je prijetio vjerenici, a onda je fizički povrijedio.
- Osumnjičenom D.J. stavlja se na teret da je 30. juna u Žabljaku, vjerenici S.Č. upućivao riječi prijeteće sadržine, nakon čega joj je primjenom fizičkog nasilja nanio tjelesne povrede - saopšteno je iz pljevaljskog ODT-a.
D.J. se sumnjiči za nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.

Žabljačaninu zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je prijetio, pa fizički povrijedio vjerenicu

Šef Poslaničkog kluba Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović, nakon što je optužio TV E, M portal i Portal Analitika da ih plaćaju organizovane kriminalne grupe, nastavlja sa targetiranjem i brutalnim optužbama.
Umjesto dokazima za izrečeno, Bogdanović na brojne kritike nevladinog sektora, političara, medijskih tijela odgovara uvredama i etiketiranjem. Ovog puta obrušio se na poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Oskara Hutera, ali se nije libio da poimenice prozove urednike M portala i Televizije E, predstavnike NVO sektora nazivajući ih dijelo "iste medijsko-političke klijentelističke mreže".
Podsjećamo, Huter je rekao da je u Skupštini pozvao ministra pravde, da, između ostalog, ispita sramnu tvrdnju Bogdanovića koju je opisao kao još jedan atak ideološki otrovanih na slobodnu misao.
- Novinare, njihovu bezbjednost i dostojanstvo moramo štititi kako dolikuje, a ovakve optužbe bez dokaza moramo početi i zakonski da sankcionišemo. Demokrate, izađite iz ormara konačno i neka bude s dokazima, makar jednom - poručio je Huter.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 74.3155%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhuter-o-bogdanovicevom-targetiranju-novinara-optuzbe-bez-dokaza-moramo-poceti-zakonski-da-sankcionisemo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nije jasno što je uvredljivo Bogdanović vidio u Huterovoj objavi na društvenim mrežama, ali je bilo dovoljno da nastavi u maniru koji je demonstrirao danas u parlamentu.
- Gospodin Huter je, nažalost, odlučio da nastavi praksu od koje se Crna Gora pokušava osloboditi, praksu DPS-a da ministri pravde pokreću političke istrage, da određuju pritvore, pišu optužnice, presude i prate mete. Nije mu prvi put da zaboravi na podjelu vlasti, ali neka zna, ta vremena su prošla. I neće se vratiti. Kao što mu nije ni prvi put da zaboravi da baš njegova partija ne teba da brani takozvane medije, jer su za njihovo vrijeme novinari, urednici i drugi medijski poslenici pravih medija ubijani i prebijani, a imovina paljena. I da se ne lažemo, svi znamo ko se prepoznao. Oni koji nijesu dio toga, nemaju razloga da se ljute. Oni koji jesu, neka objasne. Imaće priliku za to - naveo je Bogdanović u reagovanju. 
 
Drago mu je, kako kaže, što su se danas konačno ogolili svi "politički urednici tzv. medija".
- A svi oni, bez izuzetka, imaju partijsku knjižicu ili nalog iz Centrale DPS-a. Od bivših savjetnika Mila Đukanovića do direktnih privezaka Aca Mijajlovića. Od Danice Nikolić, Sonje Drobac, Ranka Vujovića, Darka Ivanovića i Draška Đuranovića do tzv. Medijskog savjeta za samoregulaciju, sve je to jedna ista medijsko-politička klijentelistička mreža čiji je jedini zadatak da brani šefa. A šef je uvijek isti. Bivši. I nervozan. Zato ne zamjeram ni gospodinu Huteru što je stavio potpis na zahtjev za puštanje Zorana Lazovića, morao je. Ne zamjeram ni što danas mora braniti vlasnike medija koji su objavljivali ogavne neistine, baš kao što su ranije branili optužene za šverc cigareta, drogu, utaju poreza i ubistva, morao je. Samo ga molim da nam odgovori na jedno jednostavno pitanje: kome ste iz svoje političke strukture, visokom partijskom funkcioneru, iz kase MUP-a, uplatili 459.000 eura? Jer to nije spin. To je novac građana. I ekskluziva koju ni 8.000 eura koje šef uzima po tekstu neće uspjeti da zakopa - dodao je Bogdanović. 
 
Bogdanović je Huteru poručio da „svako treba da radi svoj posao“ i kazao kako neće uzvraćati uvredama iako je njegovo reagovanje svojevrsna tirada puna ličnih diskvalifikacija.
- Neće me ućutkati ni prijetnje, ni spinovi, ni lažne etikete. Jer ono što sam rekao, nije bio ni napad, ni targetiranje, bilo kog novinara ili urednika, nego šefa i njegovog kurira, koji mora da objasni odakle 8.000 eura. I još jedna eksluziva, to je bio samo početak jednog velikog razotkrivanja. I na kraju, kada su u pitanju uvrede koje izgovarate, neću vam odgovoriti istom mjerom, nije to u mom maniru, a i bilo bi mnogo, jer ste takvim ponašanjem najviše uvrijedili samog sebe - zaključio je Bogdanović.
Podsjećamo, ovo nije prvi put da politički funkcioneri targetiraju medije i novinare, što je u više navrata osudila domaća i međunarodna javnost, upozoravajući da su takve izjave opasne i podstiču atmosferu linča prema medijima i novinara.
Bogdanović je na isti način targetirao i neformalnu grupu studenata „Kamo śutra“ koju je optužio da je instruisana od kriminalnih klanova zbog organizovanja protesta početkom godine sa kojih su tražene ostavke i smjene njegovih partijskih drugova, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranoivića i potpredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost Alekse Bečića, a zbog katastrofalnih propusta policije tokom tragedije na Cetinju 1. januara ove godine.

1250x600

Bez dokaza, ali uz salve uvreda: Bogdanović ponovo targetira, "udario" na Hutera, urednike, NVO...

Kardiolog Kliničkog centra Vladimir Peruničić uhapšen je nakon što ga je novinarka Gradske TV Magdalena Čelanović prijavila zbog uvreda, prijetnji i uznemiravanja. Čelanović je danas nakon davanja izjave u policiji navela da se ne osjeća bezbjedno i da joj je ugrožena sigurnost, prenosi Gradski portal.
Sve je počelo 6. aprila ove godine kada je kardioolog Kliničkog centra Vladimir Peruničić putem društvene mreže Instagram, uputio seksističke i uvredljive komentare novinarki Jutarnjeg programa Gradske TV Magdaleni Čelanović.
Poruke su se nastavile i u narednim danima zbog čega je Čelanović podnijela prijavu Ljekarskoj komori, na šta je Peruničić odgovorio prijetnjama. Iz straha za svoju bezbjednost Čelanović je danas podnijela krivičnu prijavu protiv Peruničića.
- Ono što moram istaći da ja tog čovjeka nikada u životu nisam vidjela, da nisam znala kako on izgleda. Nikada nismo imali kontakt ni profesionalni ni neformalno lični, nikakav. Ne znam kako je uopšte došao do mene ali pokazuje baš neko nenormalno ponašanje, počinje da prijeti preko poruka da će me naći, "misliš da te se bojim, ako ne povučeš prijavu radiću ti svašta", sad da ne navodim jer je izuzetno eksplicitno - kazala je Čelanović.
Pune dvije nedjelje trajalo je suočavanje sa neprestanim prijetnjama i uvredama, potpuno nesvojstvenim jednom zdravstvenom radniku, ističe Čelanović. Dodaje da se ne osjeća bezbjedno te da joj je sigurnost ugrožena.
- Gospodin očigledno ne vlada sobom, samim tim ne mogu da očekujem, ne mogu da se pripremim da li će doći ispred vrata moje medijske kuće – Gradske RTV, jer mi je on to i rekao, a vi ćete imati prilike da to vidite - navela je Čelanović.
Nakon višednevnog maltretiranja, prijetećih i neprimjerenih poruka, po prijavi novinarke, Peruničić je danas priveden i saslušan u Upravi policije, gdje će se u koordinaciji sa postupajućim tužiocem odlučiti o daljim procesnim radnjama osumnjičenog doktora Kliničkog centra, saopštio je advokat novinarke Dalibor Kavarić.
- To je prijava za krivično djelo koje će tužilaštvo kvalifikovati na način za koji procijeni da je adekvatan protivpravnom ponašanju a tu govorimo o mogućnosti za krivična djela prijetnja ugrožavanje sigurnosti, proganjanje ili neko drugo drugo krivično djelo iz toga korpusa - kazao je Kavarić.
Zabrinjavajuće je, naglašava Čelanović, to što nije jedina meta brutalnih uvreda i prijetnji. Peruničićevo neprimjereno ponašanje, dodaje ona, poznato je i od ranije.
- Ja ovdje štitim žene u zdravstvenom sisitemu Crne Gore, štitim novinarke i sve druge potencijalne mete na ulici. Gospodin svakoga dana objavljuje da je pod dejstvom alkohola, tako da zdravstveni radnik koji je 24 sata, najvjerovatnije pod dejstvom alkohola i šalje ovakve poruke, šta možemo očekivati - kazala je ona.
Čelanović kaže da se sada postavlja ključno pitanje, pitanje odgovornosti.
- Šta takva osoba radi u Kliničkom centru, ko štiti tu osobu, da li smo mi uopšte bezbjedni, zašto je on povlašćen, zašto bih ja odgovarala a on ne bi - pita Čelanović.
Uredništvo Gradske TV, u današnjem reagovanju je saopštilo da očekuje reakciju nadležnih tijela, javno izvinjenje i odgovornost za sramne postupke kardiologa.

Čelanović: Prijetnje su trajale pune dvije nedjelje, ne osjećam se bezbjedno

Bez obzira na sve kritike koje upućujem Gradskoj televiziji, smatram da nijedan novinar ili novinarka ne smije biti izložena uznemiravanju, prijetnjama ili uvredama, kazao je Miloš Mašković, predsjednik Kluba odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada.
- Svako prijavljivanje takvog ponašanja zaslužuje pažljivo i odgovorno postupanje nadležnih organa - ističe Mašković.&nbsp;
On je poručio da podržava pravo svakog novinara da svoj posao obavlja slobodno i bez straha za ličnu bezbjednost.&nbsp;
- Očekujem da institucije što prije utvrde sve okolnosti u slučaju novinarke Gradske RTV Magdalene Čelanović i preduzmu odgovarajuće mjere u skladu sa zakonom - zaključio je Mašković.&nbsp;

Mašković: Pravo je svakog novinara da svoj posao obavlja slobodno i bez straha

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) najoštrije osuđuje uvrede i seksističke komentare koje je doktor Kliničkog Centra Crne Gore danima upućivao voditeljki Gradske Televizije Magdaleni Čelanović, navedeno je u saopštenju SMCG.&nbsp;
- Ovako primitivno ponašanje posebno osuđujemo iz razloga što dolazi od zdravstvenog radnika, koji su i sami nerijetko izloženi verbalnim napadima zbog posla kojim se bave - ističu u saopštenju.&nbsp;
Podsjećaju, kako navode, da zdravstveni radnici, jednako kao i novinari, svojim djelovanjem imaju važnu ulogu u društvu i da je njihova odgovornost da budu primjer dostojanstvene i odgovorne komunikacije.
Iz SMCG-a smatraju da, iako ovakvi postupci, striktno govoreći, ne predstavljaju povredu radne obaveze izvršene na radu ili u vezi sa radom, svakako zaslužuju reakciju zdravstvene ustanove u kojoj je pomenuti doktor zaposlen, makar u vidu javne osude.
- Budući da je Čelanović kazala da se osjeća ugroženo, pozivamo nadležne da ispitaju da li ima osnova za pokretanje postupka u cilju njene zaštite, uključujući mehanizme zaštite od uznemiravanja i prijetnji - navode u saopštenju.&nbsp;
Krajnje je nedopustivo, naglašavaju, što se novinarke, koje inače čine većinu crnogorskih redakcija i koje su zbog svog posla vrlo često predmet onlajn nasilja, vrijeđaju i omalovažavaju na polnoj osnovi.&nbsp;
Oni ističu i da seksizam, mizoginija i prijetnje usmjerene prema ženama u medijima, dodatno otežavaju njihovu ionako izazovnu profesionalnu poziciju i predstavljaju direktan udar na slobodu izražavanja.
- Sindikat medija Crne Gore nastaviće da pomno prati razvoj situacije i da se zalaže za stvaranje bezbjednog i dostojanstvenog ambijenta za sve medijske radnike i radnice - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

SMCG: Zdravstveni radnici odgovorni da budu primjer dostojanstvene i odgovorne komunikacije

Nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore Jevrosima Pejović objavila je na svojoj Fejsbuk stranici da je sinoć dobila poruke uvredljive sadržine.
Poruke na aplikaciji „Messenger” na kojoj je izvjesni Dejan Radinović vrijeđa na najprizemniji način stigle su joj tokom sjednice Skupštine na kojoj su poslanici razmatrali zakone o potvrđivanju sporazuma Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) o ekonomskoj i saradnji u turizmu i razvoju nekretnina.
Tvrdi da je to bilo samo nekoliko minuta nakon što je kolega iz poslaničkih klupa aludirao da on može organizovati kampanju onlajn napada na nju.
- Sigurna sam da zbog mojih obraćanja u parlamentu ni jedan kolega ne čita slične poruke. Riječi imaju odgovornost i posljedice - napisala je Pejović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 216.6667%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F16MPgjNFcQ%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pejović dobila uvredljive poruke nakon aluzije kolege poslanika na onlajn napade

U jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E otvaramo važne i aktuelne teme koje se tiču društva, zdravlja i turizma. Razgovaramo o značaju činjenice da je Crna Gora uvrštena među najistaknutije destinacije na BBC Travel listi za 2026. godinu, kao i o tome kakav efekat to može imati na turističku ponudu i imidž zemlje.
Analiziramo i koliko su građani spremni da reaguju u kriznim situacijama, te na koji način projekat „Klik za prvu pomoć“ Crvenog krsta Cetinje doprinosi spasavanju života.
U fokusu emisije biće i zaštita životinja, uz osvrt na poruke javnog protesta „Zaštitimo životinje, zaštitimo društvo“, koji NVO Kuća životinja organizuje 20. decembra ispred Vlade Crne Gore.
Bavimo se i očuvanjem mentalnog zdravlja, a gledaoci će imati priliku da saznaju kako umjetnost i kreativni izraz pomažu u procesu oporavka pacijenata Dnevne bolnice Klinike za psihijatriju KCCG.
Budite uz "Budilnik" od 07 do 09 sati na Televiziji E.

Budilnik: Crna Gora na BBC Travel listi, građanska spremnost u krizama i teme od javnog značaja

U emisiji Srećan dan govorimo o tome kako slavimo praznike i važne trenutke – uz buku, sjaj i pirotehniku, ili uz mjeru i obzir?&nbsp;
Otvaramo temu upotrebe pirotehnike i njenog uticaja na djecu, životinje, komšije...Gdje je granica između slavlja i uznemiravanja i koliko smo spremni da preuzmemo odgovornost za zajednički prostor? &nbsp;
U nastavku emisije govorimo o moći intuicije i muzike. Gošća je Milena Radulović, pjevačica, koja će predstaviti novu pjesmu. Gastro dio donosi sofisticirane, ali lagane zalogaje.&nbsp;
Anđela Vujović, menadžerka gastronomije, priprema tartar od gambora u avokadu, kao i ceviche na podlozi od krastavca – svježe kombinacije koje spajaju estetiku, balans i ukus.&nbsp;
Gledajte Srećan dan, od devet do 11 sati na Televiziji E.

U "Srečnom danu" o: intuiciji, savremenom gastronomskom pristupu, muzici... u emisiji

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je večeras u Briselu da postoji stvarna volja Evropske unije da se, ako neka država bude spremna, do sredine 2029. ostvari proširenje.
On je novinarima pri ulasku na samit EU-Zapadni Balkan rekao da ne zna dovoljno o tome zašto prvi put na ovom samitu nema predstavnika Srbije.
- Gospodin Vučić i Srbija sami moraju objašnjavati - rekao je.
Današnji sastanak, naveo je, treba da bude dodatni podsticaj politici proširenja Evropske unije.
- Za nas su to strateški gledano izrazito važne zemlje, nama su to susjedne zemlje. Države koje dobro poznajemo, želimo da nastave sa reformama, da one budu za dobrobit i građana tih zemalja i ispune kriterijume - rekao je.
Istakao je da se Hrvatska posebno snažno zalaže za BiH.
- Prvi put osjećamo ne samo unutar Komisije, nego i u Evropskom parlamentu, a rekao bih i među bitnim članicama Evropskog savjeta da postoji stvarna volja ako je to moguće, ako se ispune kriterijumi, do kraja mandata ove Komisije i Parlamenta, znači sredine 2029. pokuša odlučiti, uz uslov da je neka od zemalja spremna, da se ostvari stvarno pristupanje nakon Hrvatske. Do ove godine nisam osjećao takvu promjenu, to je ohrabrujuće - dodao je Plenković.
Rekao je i da se sada pokušava na proces proširenja staviti "geopolitička optika", odnosno da bi se neki procesi mogli brže i dinamičnije završavati.
- Vjerujem da ćemo sjutrašnju raspravu iskoristiti da vidimo kakav je preovladavajući stvar danas država članica, kojom dinamikom i kojim pristupom naprijed jer je očito da se atmosfera izmijenila - rekao je.

Plenković: Proširenje moguće do 2029, Srbija mora sama da objasni zašto danas nije na samitu

Društvena polarizacija, nepovjerenje u institucije i izražena &nbsp;socijalna distanca mladih prema pojedinim društvenim kategorijama &nbsp;zahtijevaju koordinisan, dugoročan i sistemski odgovor svih relevantnih aktera.
To je poručeno je sa panel diskusije „Mladi u kontekstu društvene polarizacije – mogućnosti i izazovi za sistemski odgovor“, koju je organizovao Forum MNE.
Martina Markolović iz Akcije za ljudska prava ocijenila je rezultate istraživanja „Društvene vrijednosti i otpornost mladih na polarizaciju u društvu, ekstremna i radikalna ponašanja“, koje je sproveo Forum MNE, kao alarmantne i otrežnjujuće.
- Ovi podaci moraju biti signal za sve nas da se zapitamo gdje i kako kao društvo griješimo - poručila je Markolović, ističući posebno izraženu distancu mladih prema LGBTIQ osobama, nedostatak empatije i osjećaj mladih da su istovremeno žrtve.
Ona je naglasila da netrpeljivost i manjak tolerancije proizilaze iz predrasuda, stereotipa, nedovoljne informisanosti i nepoznavanja ljudskih prava, te da je neophodno o ovim temama početi razmišljati već u najranijem uzrastu.
- Moramo ranije i sistematičnije raditi na edukaciji djece o osnovnim ljudskim pravima u 21. vijeku - kazala je Markolović
Viša savjetnica u Kancelariji za mlade i saradnju sa civilnim društvom Glavnog grada Podgorica Ksenija Borilović istakla je da je tokom procesa kandidature Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih prepoznata potreba da svi akteri djeluju sinhronizovano.&nbsp;
&nbsp;- Istraživanja i kontinuirana komunikacija sa mladima pokazali su da je nepovjerenje ključni problem koji često nije vidljiv na površini. Aplikaciju smo zasnovali na pretpostavci da Podgorica kao prijestonica mladih nije grad bez izazova, već grad koji prepoznaje izazove i zajedno sa civilnim sektorom i mladima gradi kapacitete da ih prevaziđe - kazala je Borilović.
Ona je naglasila da su prvi koraci bili široki konsultativni procesi i dijalozi sa mladima, vođeni ne samo od strane institucija, već i samih mladih.&nbsp;
- Otvorili smo teme polarizacije, podjela i nepovjerenja u institucije, jer su kritički stavovi mladih ključni ako želimo da kreiramo politike koje će zaista odgovoriti na ove izazove. Ovi procesi nijesu riješili sve probleme, ali su dali snažan zamah njihovom rješavanju kroz neformalno obrazovanje, građansko obrazovanje, medijsku pismenost i otvaranje prostora namijenjenih mladima - poručila je Borilović.
Una Vukotić iz RYCO-a istakla je da istraživanja ukazuju na zabrinjavajuću nepripremljenost mladih za dijalog, ali i na duboko ukorijenjene predrasude koje su posljedica nasljeđa sukoba devedesetih godina i prenose se generacijama.
- Regionalna kancelarija je osnovana upravo da odgovori na ove izazove. Mladima pružamo priliku da kroz lična iskustva, putovanja i susrete sa vršnjacima iz regiona sami formiraju stavove - kazala je Vukotić.
Prema njenim riječima, lična iskustva i direktni kontakti predstavljaju „zdrav početak“ koji kasnije teško mogu poljuljati predrasude i negativni narativi.&nbsp;
Ona je upozorila i na izraženu skepsu mladih da su pozitivne promjene moguće, naglašavajući odgovornost svih društvenih aktera da njeguju demokratske vrijednosti, toleranciju i odgovoran pristup sadržajima koji se plasiraju putem društvenih mreža.
Omladinska aktivistkinja Andrijana Radović istakla je da pitanja mladih nijesu odgovornost jedne institucije, već cijelog društva, uključujući i medije.
- Teme mladih nijesu u fokusu, jer se često smatraju neatraktivnim, što je posljedica medijskog okruženja u kojem živimo - kazala je Radović, upozoravajući na negativne uzore koje mediji često promovišu.
Ona je naglasila da sistem snosi najveću odgovornost jer mladima nije pružio dovoljno alata za razvoj kritičkog mišljenja.
- Nijesmo ih naučili kako da se odnose prema štetnim sadržajima na društvenim mrežama i kako da ih učine nevažnim - zaključila je Radović.
Tokom diskusije „Mladi o društvenoj polarizaciji - Ko i na koji način oblikuje njihove stavove i vrijednosti?“ u kojoj su učestvovali mladi ljudi različitih profila, zaključeno je da se stavovi i vrijednosti mladih danas oblikuju u složenom okruženju u kojem porodica, obrazovni sistem, institucije i digitalni prostor imaju jednaku odgovornost, a volonterski rad i neformalno obrazovanje su odlični alati za snaženje mladih koji su sistemu nevidljivi i isključeni iz procesa odlučivanja.
Građanska aktivistkinja Jasmina Bigović ukazala je na snažan uticaj okruženja i digitalnih sadržaja na formiranje vrijednosti mladih.
- Mladi su danas stalno izloženi informacijama, ali kvalitet tog sadržaja često je problematičan, što zahtijeva ozbiljan razgovor i uključivanje odraslih - rekla je Bigović.
Ona je naglasila da se odgovornost ne može prebaciti isključivo na mlade, već da ključnu ulogu imaju porodica, škola i šira zajednica, posebno kroz građansko i neformalno obrazovanje.
Bigović je upozorila i na gubitak autoriteta obrazovnih institucija, kao i na rastući uticaj radikalnih sadržaja na društvenim mrežama, naročito među dječacima.
Ukazala je na važnost volontiranja i neformalnog obrazovanja, kao prostora u kojem mladi razvijaju osjećaj odgovornosti, pripadnosti i kritičkog mišljenja.
- Mladi ne smiju posmatrati kao neiskusni, već kao resurs društva - zaključila je Bigović.
Milena Šćepanović iz ADP ZID, posvećena razvoju politika za mlade, ocijenila je da izbor uzora mladih jasno pokazuje vrijednosti zajednice u kojoj odrastaju.&nbsp;
- Kultura, umjetnost i aktivizam imaju snažan potencijal da oblikuju pozitivne društvene obrasce, ali samo ako postoje realne aktivnosti, a ne samo formalne strategije - rekla je Šćepanović.
Ona je ukazala na jaz između kvalitetnih politika i njihove slabe realizacije, naglašavajući da se "mladi rijetko konsultuju u procesima donošenja odluka koje ih se direktno tiču".
Šćepanović je rekla " da volontiranje daje prostor tihim i povučenim mladima da razviju vještine, samopouzdanje i osjećaj pripadnosti".
Posebno je naglasila da su mladi danas gotovo potpuno izgubili povjerenje u političke aktere, koji ih se, kako je rekla, često sjete samo u predizbornim periodima, što dodatno doprinosi osjećaju nevidljivosti i pasivnosti mladih u javnom prostoru.
Nađa Stojanović iz NVO Master poručila je da mladi nijesu neiskreni niti nezainteresovani, već da često nemaju institucije koje ih zaista slušaju.&nbsp;
- Mladi imaju jasno formirane stavove i žele da se bave važnim društvenim pitanjima, ali im se rijetko pruža prilika da budu ravnopravni sagovornici - rekla je Stojanović.
Ona je naglasila da se povjerenje mladih u institucije može vratiti jedino kroz otvoren dijalog i izgradnju odnosa zasnovanog na poštovanju, posebno u obrazovnom sistemu.&nbsp;
- Snažan i povjerljiv odnos između mladih i obrazovnih institucija &nbsp;predstavlja jedan od ključnih temelja za aktivnije učešće mladih u društvu".
Ajša Đečević iz Foruma MNE ocijenila je da nalazi istraživanja ne donose iznenađenja, već potvrđuju dugogodišnju stagnaciju u odnosu društva prema mladima.
- Poražavajuće je to što se u posljednjih deset godina suštinski malo toga promijenilo kada je riječ o položaju mladih - rekla je Đečević.
Ipak, ona je istakla kao ohrabrujuće to što mladi i dalje najveći uticaj prepoznaju u porodici i bliskom okruženju, što predstavlja važan potencijal za prevenciju i zaštitu.&nbsp;
Đečević je kazala da " odgovornost leži i na odraslima, kao i na obrazovnom sistemu, koji mora pružiti prostor za građansko obrazovanje i aktivno učešće mladih".
Zaključila je da mladi moraju biti prepoznati kao nosioci promjena, uz jasnu poruku da je neophodan kontinuiran dijalog sa institucijama, veća valorizacija uspješnih mladih ljudi i jačanje neformalnog obrazovanja, naročito u manjim i lokalnim sredinama.
Događaj je organizovan u okviru projekta "(De)polarizovani mladi u Crnoj Gori" koji Forum MNE &nbsp;sprovodi uz finansijsku podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije.

Šćepanović: Kultura, umjetnost i aktivizam ključni za stvarne društvene promjene

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

Politika je javni moral. U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.
16.12.
18:18h
Dana 15.12. na ročištu po tužbi Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, Dritan Abazović je pred sudijom ulcinjskog suda saslušan u dokaznom postupku, kao stranka.
To je vrsta dokaza normirana Zakonom o parničnom postupku kada sud upozorava stranku da je dužna da govori istinu, uz posledice ako to ne uradi.
Nakon što je upozoren na posljedice laži - bivši premijer je slagao.
Masno.
 
I treba da uradi ono što bi uradili svi političari u Evropi - da se povuče iz politike - dobrovoljno ili pod pritiskom javnosti.
Što neće važiti za ovu besudnu zemlju.
Zato će svi i prećutati.
 
Da pođem redom.
Na moje pitanje da li prijavio javno iznešenu tvrdnju da hoće da ga likvidiraju, odgovorio je potvrdno. Da bi na moje insistiranje da sud unese u zapisnik kako je potvrdio moje pitanje i kazao da je prijavio SDT-u, ANB, UP, reagovao govoreći "Ne, ne, ne unosite u zapisnik, oni su meni kazali da mi prijeti likvidacija".
 
Na moj novi upit - da li su mu kazali ko su lica koja hoće da ga ubiju, odgovorio je da nijesu.
Pitao sam ga odmah - kako zna da su to Lazović i Ubović, odgovorio je - NIKADA NIJESAM REKAO DA SU ONI.
 
I sudija se zbunio i pitao me, zašto je sve to važno za ovu vrstu parnice.
 
Rekao sam sudiji da je moj interes da ga sudu predstavim kao lice koje nije prijatelj istine.
 
Pred sobom imam tekst sa portala Vijesti od 13.12.2022 .Naslov je "Abazović: Lazović i Ubović žele moju likvidaciju".
 
I u tekstu riječi "Rekao sam ili će oni doći po mene ili ću ja doći do njih".
 
I tekst sa istog portala od 14.12.2022. godine sa naslovom "Lazović i Ubović žele da me ubiju".
 
Dakle, lagao je sudiju da to nikada nije rekao.
 
Lagao je sud.
 
Živimo u državi u kojoj bivši premijer laže pred sudom.
 
I niko se oglasiti neće.
 
A trebali bi da se oglase iz civilnog sektora, političari, kolumnisti, javnost, ambasade Kvinte u Podgorici.
 
Neka i oni kažu nešto.
 
Ovo je tačka zbog koje Abazović više ne može da obnaša politiku.
 
Bivši premijer laže pred sudom, prethodno upozoren da je dužan da govori istinu.
 
Može li dalje?
 
Benefite ove laži i dalje koristi.
Štićena je ličnost samo zbog ove laži.
I to sam mu rekao juče u sudnici.
 
P.S: Politika je javni moral.
U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.

Bivši premijer lagao pred sudom, iako upozoren

Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider Andrije Mandić nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika. 
 
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti. 
 
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata. 
 
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli. 
 
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje. 
 
Da je vječna!

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u novembru je primio 4.222 eura proizilazi iz javno objavljenih podataka o prihodima državnih funkcionera.
Odmah iza Novovića u Specijalnom državnom tužilaštvu po primanjima u novembru je specijalna tužiteljka Sanja Jovićević i njena neto zarada bila je 4.202 eura, dok je njenog kolege Jovana Vukotića &nbsp;- osnovnog državnog tužioca koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo 3.712 eura, 32 eura manje primila je njegova koleginica Nataša Bošković.
U Specijalnom državnom tužilaštvu osim Novovića, Jovićević, Vukotića i Boškovića je još 14 tužilaca.
Poslije tužiteljke Bošković su specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić sa 3.598 eura, Ljiljana Lakić, predsjednica Upravnog odbora Centra za edukaciju u sudstu i državnom tužilaštvu, koja je zaradila 3.523 i Vukas Radonjić sa 3.486, dok je 30 eura manje - 3.456 primio njegov kolega Miroslav Turković. Poslije tužioca Turkovića slijede tužilac Miloš Šoškić sa neto zaradom od 3.381 euro, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu upućena u SDT Ivana Petrušić Vukašević primila je 3.373 - euro manje primila je Marija Raspović &nbsp;- 3.372 eura, dok je Zoranu Vučiniću novembarska zarada bila 3.342, nešto manje primili su tužioci - Živko Savović i Ana Perović po 3.247 eura. Prema podacima o prihodima državnih funkcionera - tužilac Ivan Medojević primio je 3.090, a tužiteljka iz osnovnog državnog tužilaštva upućena u SDT Maja Janković 3.030, dok je sa nešto manjom zaradom tužilac Siniša Milić upućen iz ODT u Specijalno tužilaštvo – njegova zarada u novembru je 2.253 eura.
Najmanju platu primo je tužilac Saša Čađenović 1.515 eura.

Tag: uvrede