<p>U poslednje vrijeme svjedočimo orkestriranoj kampanji čiji cilj nije istina, već diskreditacija. Cilj je jasan - prikazati kao problem ono što je zapravo pokušaj uvođenja reda, odgovornosti i profesionalizma - ocijenio je v.d. direktora Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE) <b>Mersudin Gredić </b>nakon što je zaposlena u ovom državnom preduzeću pokrenula postupak za zaštitu od mobinga zbog njegovog dugotrajnog neprimjerenog ponašanja, a pet žena Centru za ženska prava saopštilo tvrdnje da su u različitim vremenskim periodima i na različitim radnim mjestima bile izložene mobingu i drugim oblicima nasilničkog ponašanja.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fczp-javilo-nam-se-jos-pet-zena-koje-gredica-optuzuju-za-mobing-vlada-da-ispita-kadrovska-rjesenja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Povodom tekstova objavljivanih u proteklim mjesecima u dnevnom listu „Vijesti“, te drugim medijima, dužnost mu je, kaže, da javnosti dodatno pojasni "namjeru i svrhu naručilaca tekstova" koji se u kontinuitetu objavljuju. Cijeni da oni pokušavaju da diskredituju njegov lični i profesionalni integritet, te kaže da su tekstovi tempirani u vrijeme kada predstoji izbor za izvršnog direktora COTEE-a</p>
<p>- Ovim putem ne oglašavam se da bih se pravdao bilo kome, jer za to nemam nikakvog razloga. Ono što imam je odgovornost - prema porodici, prijateljima, kolegama i javnosti da ukažem na ozbiljnost manipulacija koje se plasiraju u javni prostor. Zato se i obraćam. Ne kao neko ko traži bilo čiju podršku, već kao neko ko vjeruje u obavezu da se javnosti ponudi puna slika, a ne montirana naracija. &nbsp;U nizu tekstova koji se plasiraju u medijima već mjesecima, svjesno se zanemaruje suština i javnosti se nudi iskrivljena verzija stvarnosti. Riječ je, zapravo, o pokušaju da se očuva stanje u COTEE-u kakvo sam zatekao - stanje izolovanosti i nevidljivosti od drugih institucija, bez jasnih ciljeva i bez odgovornosti. Moj "grijeh" je što sam to stanje prekinuo - naveo je Gredić u reagovanju.</p>
<p>Tvrdi da je, nakon što je preuzeo dužnost i stekao prvi uvid u stanje institucije u kojoj je imenovan za izvršnog direktora, zatekao situaciju koja nije bila baš zadovoljavajuća.</p>
<p>- Odmah su se mogli primijetiti narušeni međuljudski odnosi, funkcionisanje bez odgovarajućih internih pravilnika ili koje je trebalo ažurirati, bez donošenja podzakonskih akata koji su bili zakonska obaveza, radno vrijeme se uglavnom nije poštovalo, a službena putovanja česta, skupa i bez jasnog cilja, iako je budžet vrlo ograničen. Ovim ne želim da unizim bilo čiji rad, posebno ne mojih sadašnjih kolega, koji su pojedinačno stručni i savjesni u poslu kojim se bave, ali jasno je da je svakako nedostajalo organizacionih i upravljačkih sposobnosti onih koji su ovim trebali da se bave - naveo je Grebić.</p>
<p>Takođe, kaže, iako su bila odobrena sredstva od strane REGAGEN-a za kupovinu poslovnog prostora, nije došlo do realizacije u rješavanju ovog ključnog egzistencijalnog pitanja.</p>
<p>- Danas je to pitanje riješeno, ali se sada i ta kupovina napada, pod banalnim izgovorima da prostor “nema prozore” o čemu je već pisano i dato objašnjenje. Dovodi se u pitanje i sama lokacija, iako se isti nalazi pored ambasada Kine i Turske i u blizini bolnice Kodra, a pored svega, koštao je onoliko koliko je do sada potrošeno na zakup prostorija kako bi ovo Društvo moglo da obavlja svoju djelatnost. Neka javnost procijeni logiku tih kritika. Uvedeni su ili se uvode brojni softverski alati - za tržišne operacije, za garancije porijekla, za prognozu vjetra, za kvalitetnije upravljanje podacima. Pokrenuti su brojni procesi, uz transparentno planiranje i fokus na efikasnost. Sve to u cilјu da COTEE postane funkcionalan i poštovan partner u domaćem i regionalnom energetskom sistemu - istakao je on.</p>
<p>Cijeni da se mora znati druga strana priče.</p>
<p>- Povodom tekstova objavljivanih u „Vijestima“, a posebno u odnosu na tekst objavljen 28.06.2025.godine, dat od strane punomoćnice zamjenice izvršnog direktora COTEE-a Jelene Bošnjak, kao i tekst objavljen 1.07.2025.godine u drugim elektronskim medijima od strane CŽP, javnost mora znati i drugu stranu priče, onu koja se uporno i sistematski prećutkuje. Pozicija zamjenika izvršnog direktora COTEE-a od svog osnivanja imala je jasno stručnu, tehničku ulogu, sa kadrovima sa iskustvom u sektoru energetike - rekao je Gredić.</p>
<p>To, kaže on, nije bilo političko, već profesionalno radno mjesto - bez mandata, ali sa jasnim zahtjevima znanja i odgovornosti.</p>
<p>- Međutim, izmjenom akta o sistematizaciji, ta funkcija je preoblikovana: opis radnog mjesta sveden je na opšte formulacije, bez konkretnih zadataka, bez mjerljivih ciljeva, bez odgovornosti - upravo da bi bila dodijeljena osobi koja nema potrebna znanja, niti iskustvo u energetici. Znam da će neko postaviti legitimno pitanje - kako to da sam i ja, bez prethodnog iskustva u energetici, izabran za izvršnog direktora? Razlika je suštinska: mjesto izvršnog direktora je mandatna pozicija. Ukoliko ne obavljam svoj posao kvalitetno i odgovorno - moj mandat se može prekinuti ili jednostavno se ne produžava - navodi Gredić.</p>
<p>To je, smatra on, logično i pravedno.</p>
<p>- S druge strane, kada se nekome bez stručnih referenci omogući da sistematski, kroz ugovor o radu na neodređeno, zauzme poziciju sa velikim formalnim ovlašćenjima, ali bez stvarne odgovornosti - to postaje problem za svaku organizaciju. I upravo se to ovdje desilo. Konkretno, radi se o ekonomisti, bez ijednog dana rukovodećeg iskustva u energetici i uopšte rukovodećeg iskustva, koja je iz banke, sa mjesta referenta, došla na funkciju zamjenice direktora. Dakle, ostavljamo javnosti da procijeni da li je stručnost ili možda porodične i političke veze ono što je koleginicu Bošnjak, pa i članove njene porodice pozicioniralo u energetski sektor - istakao je Gredić.</p>
<p>Ona je, kaže, izabrala medijske napade da bi se borila za poziciju.</p>
<p>- U svjetlu borbe za očuvanje pozicije za koju smatra da joj cjeloživotno pripada, odabrala je taktiku medijskih napada, pozivanja na mobing, optužbi na ličnoj osnovi, pa čak i korišćenje retorike o "mizoginiji", čega se posebno zgražavam kao sin, suprug i otac. Dakle, suština je, kao što rekoh, borba za fotelju i poziciju, a ne za pravdu. Osobi koja me danas optužuje povjerene su finansije, kontrole isplata, komunikacija sa spoljnim institucijama. Takva se povjerenja ne daju slučajno - niti se daju osobi u koju nemate povjerenje. Više puta je pozvana da se aktivno i konkretno uključi u rad Društva. Rečeno joj je pred kolegama da ima ista ovlašćenja kao i ja, da ima odriješene ruke - poručio je Gredić.</p>
<p>Uprkos ukazanim ovlašćenjima i pruženoj podršci, Gredić tvrdi da je njen rad u praksi obilježen pasivnošću i nedostatkom inicijative u ključnim oblastima energetike i tržišnih mehanizama.</p>
<p>- Iako je proteklo više godina od njenog dolaska na mjesto zamjenice direktora, što je izazivalo poteškoće u radu. Vjerovao sam da će vrijeme i praksa donijeti profesionalno sazrijevanje, zbog čega sam odlučio da koleginici i dalje pružim šansu, iako su se obaveze u radu usložnjavale. Danas se upravo te slabosti pokušavaju predstaviti kao „žrtvovanje“, što smatram krajnje neiskrenim i manipulativnim pristupom koleginice prema javnosti - naveo je on.</p>
<p>U menadžmentu ovakve institucije moraju, dodaje on, biti ljudi koji imaju potrebna znanja i iskustva.</p>
<p>- Dakle neko ko zna, ko može i ko želi da doprinosi, a ne neko ko funkciju doživljava kao političku privilegiju. Ako je moj grijeh što sam pokušao da modernizujem sistem, uvedem red i vratim instituciji stručnost, onda neka mi se sudi po tome. Ako je problem što sam „glasno“ radio, a ne ćutao, onda je to možda najbolji pokazatelj zbog čega me zapravo napadaju. U sistemima u kojima je rad greška, a nerad zaštita - jasno je protiv čega se borimo. Ali neko mora da radi. I to je, izgleda, danas najveća prijetnja - naveo je Gredić u reagovanju.</p>
<p>Vjerovao je, kaže, i još vjeruje da institucije ne moraju biti samo građevine.</p>
<p>- Već mjesta gdje ljudi, znanje i odgovornost rastu zajedno; i ako je zbog toga što sam pokušao da budim sistem iz uspavanosti grijeh, neka ostane zabilježeno da sam griješio s vjerom, a ne sa namjerom. Imajući u vidu da je u toku procedura za izbor izvršnog direktora COTEE-a, za očekivati je da bude još ovakvih tekstova, kao i drugih inicijativa sa neosnovanim optužbama, a u cilju moje lične i profesionalne diskreditacije. Danas smo došli dotle da se po nečijem nalogu ili političkom interesu instruiraju čak i druge organizacije da bez ikakvog uvida, presude ili dokaza - sude, targetiraju i presuđuju - istakao je Gredić.&nbsp;</p>
<p>Cilj je, cijeni on, jasan.</p>
<p>- Eliminisati svakoga ko narušava prethodno komforno stanje i staje između fotelje i onih koji u nju nijesu spremni da sjednu znanjem već pritiskom. Ako je princip zamijenjen proračunom, a rad diskreditacijom, onda ovo nije borba za instituciju već za privilegiju. S tim u vezi, pozivam sve nadležne institucije da ispitaju sve navode koji se uporno plasiraju u javnosti ovih dana, a sigurno ću pokrenuti postupke pred nadležnim organima za zaštitu svog ličnog i profesionalnog integriteta - zaključio je Gredić.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Gredić nakon optužbi za mobing: Pokušaj diskreditacije i ličnog i profesionalnog integriteta u vrijeme kada predstoji izbor za izvršnog direktora COTEE-a

<p>Otac maloljetne djevojčice kojoj je trener Ženskog rukometnog kluba "2003“ Berane, <b>B.K. </b>upućivao neprimjerene poruke, uputio je pismo Rukometnom savezu Crne Gore (RSCG), Zajednici rukometnih sudija, Ministarstvu sporta i mladih Crne Gore i Opštini Berane, odnosno Sekretarijatu za sport, tražeći da mu odgovore zbog čega osoba protiv koje se vodi istraga zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje nije do okončanja postupka udaljena iz tok kluba.</p>
<p>On je zatražio i odgovore na niz drugih pitanja vezanih za taj slučaj i najavio da, kako je napisao, njegovu „roditeljsku istragu ništa ne može zaustaviti“.</p>
<p>- Obraćam vam se molbom za dostavu informacija vezano za slučaj „trenera“ Borisa Koraća koji je bio angažovan u rukometnom klubu ŽRK „Berane 2003“. On je kao trener tu pomenutom klubu, maloljetnoj ženskoj osobi staroj 15 godina, inače mojoj kćerki, koja je član tog kluba, preko društvenih mreža u verbalnoj i/ili neverbanoj komunikaciji upućivao poruke neprimjerene sadržine što je povrijedilo djevojčicino i moje roditeljsko dostojanstvo - navedeno je u pismu.</p>
<p>Protiv pomenutog lica podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo seksualno uznemiravanje“ – napisao je ovaj čovjek. On je naveo svoja roditeljska zapažanja.</p>
<p>- Ženski rukometni klub „Berane 2003“ je kao sportski kolektiv bio dužan da se oglasi povodom krivične prijave protiv lica koji je bio aktivan u njihovom klubu, ali do današnjeg dana (prijava je podnešena prije 15-tak dana) Upravni odbor (upitno je da li postoji, jer lica koja se nalaze na spisku negiraju njihovu uključenost) nije izašao u javnost. Ja sam se kao roditelj nekoliko puta obraćao licima koji „vode“ klub, da mi objasne na koji način su pomenuto lice angažovali i da javno iznesu svoje stavove, ali rukovodioci kluba su ignorisali moje upite, te su do današnjeg dana takođe ostali nijemi, što nam je kako smo već ranije izjavili potpuno neshvatljivo - piše otac djevojčice čije je ime poznato redakciji RTCG-a.</p>
<p>On tvrdi da „to lice i dalje predstavlja klub i pojavljuje se u beranskoj hali sportova, gdje je viđeno na tribinama (postoje dokazi) u sred maloljetne djece na utakmici koju organizuje rukometni klub „Komovi“ iz Andrijevice u sklopu organizacije takmičenja od strane Rukometnog saveza Crne Gore“.</p>
<p>- Poznato je da „Zakon o sportu“ izričito i nedvosmisleno definiše, da osoba protiv koje je pokrenut postupak zbog kaznenog djela počinjenog na štetu djeteta, odnosno maloljetnice/ka, treba biti udaljena od obavljanja poslova u sportu u kojem dolazi u kontakt sa djecom, odnosno maloljetnicima do pravosudne presude, odnosno obustave postupka - navodi otac djevočice.</p>
<p>On od RSCG, trenerskog udruženja, sudijsko-delegatskog udruženja, kao zabrinuti roditelj zahtijeva informacije na brojna pitanja.</p>
<p>- Na osnovu kojeg pravilnika, Zakona, odluke je pomenuto lice dobilo dozvolu (licencu/odobrenje) da obavlja poslove trenera u rukometu ili lica u organizaciji rukometnog kluba i koja je instanca izdala? Da li delegati/kontrolori ili sudije koji su angažovani u sklopu takmičenja koju organizuje RSCG provjeravaju ispravnost lica koja na zvaničnim utakmicama predstavljaju klub? Da li je i kada je pod čijim odobrenjem izdata dozvola za vođenjei predstavljanje kluba na zvaničnim utakmicama koje se tiču ženskih liga u rukometu?(Saznanja smo da je ovo lice bilo aktivno od početka sezone 2024/2025 na utakmicama i u organizaciji takmičenja djevojčica) - piše on u dopisu.</p>
<p>Otac djevojčice postavlja pitanje i da li su RSCG, trenerska ili sudijska organizacija imali saznanje da pomenuto lice prisustvuje i vodi ekipe u takmičenjima koja su predviđena za djevojčice iako su imali saznanja na koji način su reagovali?</p>
<p>- Što se tiče mene, ovo je tek početak moje roditeljske istrage koju neće zaustaviti ni smak svijeta. Kao zabrinuti roditelj, a u nadi da ćete mi odgovoriti u razumnom roku srdačno vas pozdravljam - zaključuje ovaj roditelju pismu koje je poslao putem mejla RSCG, Zajednici rukometnih sudija, Ministarstvu sporta i mladih Crne Gore, kao i Opštini Berane i njihovom resornom sekretarijatu.</p>
<p>Ovaj slučaj je najprije okvalifikovan prekršajno, da bi Osnovno državno tužilaštvo u Beranama naknadnao zatražilo da im se predmet vrati na ponovno odlučivanje i telefoni upućeni na forenzičko vještačenje u Danilovgrad. Iz tog tužilaštva su kazali da je protiv B.K. podnijeta krivična prijava zbog seksualnog uznemiravanja iz člana 211 Krivičnog zakona, stav 2, kojim je zaprijećena zatvorska kazna do dvije godine.</p>

Otac maloljetne rukometašice iz Berana: Institucije da reaguju zbog uznemiravanja

<p>Drugi profesor koji je prijavljen za uznemiravanje učenice suspendovan je do kraja disciplinskog postupka koji je protiv njega pokrenut - saznaje Portal RTCG.</p>
<p>Danas je iz <a href="https://etv.me/drustvo/ministarstvu-prosvjete-prijavljen-jos-jedan-slucaj-potencijalnog-uznemiravanja-kako-tema-nije-izolovan-slucaj-svi-koji-imaju-saznanja-da-se-jave">Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopšteno da su obaviješteni o još jednom slučaju potencijalnog uznemiravanja učenice od strane profesora</a>.</p>
<p>Prepiska je, kako su naveli u resoru <b>Anđele Jakšić-Stojanović</b>, upućena Gimnaziji „Slobodan Škerović“ na hitno postupanje, kao i Osnovnom državnom tužilaštvu.</p>
<p>- Kako tema koja je uznemirila javnost prethodnih dana očigledno nije izolovan slučaj, pozivamo sve koji imaju saznanja o ovom ili sličnim događajima u crnogorskim školama da iste prijave Ministarstvu kako bismo preduzeli dalje radnje i zajedno stali na kraj pojavama kojima u našem obrazovnom sistemu ne smije biti mjesta - istakli su u MPNI.</p>
<p>Drugi profesor je za uznemiravanje učenice prijavljen nakon što je javnost upoznata sa slučajem profesora Gimnazije „Slobodan Škerović“ Radomana Čečovića koji je lascivne porule slao učenici <b>Sari Vujisić</b> - tek što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi. Nakon što je obaviještena o slučaju direktorica te škole <a href="https://etv.me/drustvo/cecovic-na-bolovanju-vucurovic-tvrdi-da-se-njoj-crta-meta"><b>Biljana Vučurović</b></a> kaznila je Čečovića skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu.</p>
<p>Zbog toga će se u petak održati <a href="https://etv.me/drustvo/u-petak-visesatni-protest-zbog-seksualnog-uznemiravanja-bivse-ucenice-gimnazije">višečasovni protest</a> ispred podgoričke Gimnazije.</p>

Do okončanja disciplinskog postupka suspendovan drugi profesor koji je prijavljen za uznemiravanje učenice

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> poručio je da društvo ne može napredovati bez osnaživanja uloge žena u svim sferama odlučivanja, ističući da rodna ravnoteža nije pitanje političke korektnosti, već odgovornosti. On je govorio na konferenciji „Moć odlučivanja bez rodne ravnoteže“, koju je organizovala Građanska alijansa.</p>
<p>- Zahvaljujem Građanskoj alijansi na pozivu da otvorim ovu konferenciju, posvećenu jednoj od onih tema koje nikada ne bi smjele biti tretirane kao sporedne – a to je pitanje ravnopravnosti u odlučivanju. Jer kada govorimo o moći bez rodne ravnoteže, govorimo o sistemima koji još nisu dovršeni, o društvima koja još uvijek ne funkcionišu u punom kapacitetu i o institucijama koje još nijesu jednako dostupne svima - kazao je Milatović.</p>
<p>On je istakao da mu je posebno zadovoljstvo što se ovaj događaj nadovezuje na konferenciju koju je institucija Predsjednika nedavno organizovala sa ciljem osvrta na ekonomsko stanje u zemlji, gdje je analiza državnih preduzeća po više osnova bila jedna od centralnih tema.</p>
<p>- Zato bih se danas osvrnuo na ovu posebnu, rodnu, dimenziju rada državnih preduzeća kroz tri jasne poruke kako bismo imali sliku društva u kom živimo i radimo, a koje imamo zajednički zadatak da čuvamo i unapređujemo: Kao prvo, Institucije ne mogu služiti svima ako ne predstavljaju sve. Ova rečenica nije samo politička poruka – to je institucionalna istina. Institucije u državnom vlasništvu upravljaju resursima svih građanki i građana. Ali, ako u svojim rukovodećim strukturama ne prepoznaju pola tog društva, onda ni njihove odluke ne mogu imati puni legitimitet - rekao je Milatović.</p>
<p>Podsjetio je da prema analizi koju je Građanska alijansa pripremlila, u deset najvećih državnih preduzeća imamo 53 člana odbora direktora, ali samo osam žena.</p>
<p>- To je svega 15 odsto. U pet preduzeća – nijedna žena. U tim brojevima nije samo nepravda – već suštinski nedostatak institucionalnog balansa. Jer odlučivanje koje se temelji na isključivanju ne može dugoročno da proizvodi dobre rezultate, ni povjerenje. Kada javna preduzeća ne uključuju sve slojeve društva, ona zapravo prekidaju vezu sa realnošću koju su dužna da zastupaju. Zato je vrijeme da jasno kažemo: nema održivog odlučivanja bez reprezentativnosti. A nema reprezentativnosti bez ravnopravnosti - naveo je Milatović.</p>
<p>Predsjednik države je poručio da rodna ravnoteža nije politička korektnost – već politička odgovornost.</p>
<p>- Mnogo je puta do sada ravnopravnost bila tretirana kao sporedno pitanje – kao stvar bontona, imidža ili privremene kampanje. Ali to nije ono što rodna ravnoteža jeste. To je, prije svega, odgovornost nosilaca vlasti – da obezbijede sistem koji je pravedan, jednak i zasnovan na principima. U mom mandatu kao Ministra ekonomskog razvoja, upravo iz tog uvjerenja, pokrenuli smo izmjene Zakona o privrednim društvima, kako bi se stvorili uslovi za veću zastupljenost žena u upravljačkim strukturama i naše zakonodavstvo uskladilo sa evropskim i svjetskim standardima u toj oblasti - kazao je Milatović.</p>
<p>Takođe, ukazao je da je kao predsjednik aktivno podržao inicijative poput „Women on Boards“, jer vjeruje da profesionalne i obrazovane žene ne smiju stajati ispred zatvorenih vrata odlučivanja.</p>
<p>- Ta vrata se moraju otvarati ne simbolično, nego sistemski – kroz zakone, kriterijume i praksu. Zato sam posebno ponosan na to što većinu mog Kabineta čine žene na vrlo odgovornim pozicijama, što je moj predlog za čelnu poziciju Centralne banke bila žena koja je na tu poziciju i izabrana u Parlamentu - istakao je.</p>
<p>Takođe mu, kako je dodao, posebno zadovoljstvo pričinjava što je kandidat za sudiju Ustavnog suda koga predlaže predsjednik, takođe, žena.</p>
<p>- I to je, po mom mišljenju, upravo ono što danas čini razliku između političkog marketinga i stvarne političke odgovornosti, bilo da se radi o državnim preduzećima, sudstvu, školstvu, zdravstvu, izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti - rekao je Milatović.</p>
<p>Kao treću važnu poruku, naglasio je da ravnopravnost u odlučivanju nije zahtjev – već je standard razvijenih demokratija.</p>
<p>- Ova poruka je možda najvažnija za budućnost zemlje koja teži članstvu u Evropskoj uniji i ekonomskoj transformaciji. Jer demokratija se ne gradi samo kroz izbore – već i kroz uključivanje. A ekonomija ne raste ako ignoriše polovinu svog potencijala - &nbsp;jasan je on.</p>
<p>Prema njegovim riječima, podaci pokazuju da zemlje koje su osnažile ulogu žena u odlučivanju imaju i bolje rezultate – u efikasnosti upravljanja, u transparentnosti, u inovacijama.</p>
<p>- To nije pitanje ideologije, već pokazanih ekonomskih rezultata. Evropska unija je to pretočila u Direktivu kojom se traži da do 2026. godine javna preduzeća obezbijede minimum 33 odsto do 40 odsto zastupljenosti manje zastupljenog pola u upravljačkim strukturama. Kao što sam rekao, posebno mi je zadovoljstvo što sam kao ministar pokrenuo izmjene zakonskog okvira kako bi ovaj procenat našao mjesto i u našim preduzećima - ukazuje Milatović.</p>
<p>Crna Gora, poručuje, ne pristupa ovom cilju zato što to neko traži spolja – već zato što to želimo iznutra.</p>
<p>- Jer bez uključivanja manje zastupljenog pola, nijedna odluka ne može biti ni potpuna, ni legitimna, ni održiva - kazao je on.</p>
<p>Predsjednik države je istakao da mnogo puta u političkom životu čujemo izraze kao što su „važna tema“ ili „pitanje prioriteta“, dodajuću da vjeruje da su vrijednosti one koje razlikuju prolazne politike od istinskog puta naprijed.</p>
<p>- Za mene, ovo pitanje – pitanje ravnopravnosti odlučivanju – nije ni kampanja, ni trend. To je dio mog ličnog političkog i ličnog uvjerenja: da društvo u kojem svako ima jednaku šansu da doprinese – može jedino ići naprijed. Zato vas želim uvjeriti u jednu jednostavnu stvar – biću partner svim inicijativama koje ovu zemlju čine ravnopravnijom. Smatram da još nijesmo tamo gdje treba da budemo – ali ako postavimo stvari jasno i gradimo jednako društvo, a ne izgovore – onda ćemo tamo stići - zaključio je Milatović.</p>

Milatović: Nema održivog odlučivanja bez rodne ravnoteže

<p>Crna Gora ima veliki broj izuzetnih &nbsp;pravnika, međutim, da fizičar, prof. dr <b>Dragan Hajduković</b> nije skrenuo &nbsp;pažnju javnosti na ovogodišnje kršenje Zakona o državnim nagradama &nbsp;vjerovatno ne bismo ni ove, sedme godine zaredom, bili informisani o &nbsp;ponovnoj zloupotrebi državnih resursa.</p>
<p>Naime, dr Hajduković je u svom autorskom članku citirao stav 3 člana 17 Zakona o državnim nagradama, u kom &nbsp;nedvosmisleno piše: ,,U jednoj oblasti se može dodijeliti samo jedna &nbsp;godišnja Trinaestojulska nagrada”.</p>
<p>Šta smo imali svih prethodnih godina?</p>
<p>Zakon o državnim nagradama je stupio na &nbsp;snagu marta 2019. godine. U Izvještaju o sprovedenoj analizi procjene &nbsp;uticaja, koji je objavilo Ministarstvo kulture povodom Nacrta Zakona o &nbsp;državnim nagradama (godinu dana prije donošenja pomenutog zakona), &nbsp;navedeno je da se, cit. ,,Trinaestojulska nagrada pretvorila u nagradu &nbsp;iz oblasti kulture i umjetnosti, zanemarujući u &nbsp;potpunosti sve druge &nbsp;oblasti društvenog djelovanja’’. Gore pomenuti stav 3 iz člana 17 je &nbsp;stoga osmišljen kako bi se zakonski definisala diversifikacija ovog &nbsp;značajnog društvenog odlikovanja. Nažalost, otkako je Zakon donešen, &nbsp;nijedne godine u praksi nije sproveden.</p>
<p>&nbsp;Već iste godine, 2019e, &nbsp;Trinaestojulsku nagradu su dobili Dragan B. Perović, književni istoričar &nbsp;i &nbsp;publicista, prof. dr<b> Božidar Šekularac</b>, za knjigu „Crna Gora u doba Crnojevića“ i<b> Pavle Goranoviću</b>, &nbsp;književnik, za knjigu „Poezija“.</p>
<p>&nbsp;Dakle, dvije nagrade su bile, protivno &nbsp;čl. 17, iz iste oblasti. Sljedeće, 2020. godine, nagradu su dobili &nbsp;Institut za javno zdravlje, prof. dr <b>Ranko Lazović</b>, ljekar i prof. dr &nbsp;<b>Živko Andrijašević</b>, istoričar. U ovom slučaju su dodijeljene dvije &nbsp;Trinaestojulske nagrade iz iste oblasti – zdravstva.</p>
<p>&nbsp;Godinu kasnije, &nbsp;2021e, žiri se vratio na staru praksu i nagradu su dobili <b>Tomo Pavićević</b>, slikar, i gitarski duo <b>Srđan Bulatović</b> i <b>Darko Nikčević</b>. Isti običaj, dodjele nagrade isključivo u oblasti kulture i umjetnosti, ponovljen je i 2022. godine kada su mr <b>Jeleni Tomašević</b>, vizuelnoj umjetnici, prof. mr <b>Senadu Gačeviću</b>, kompozitoru i <b>Andreju Nikolaidisu</b>, &nbsp;književniku, dodijeljene nagrade.&nbsp;</p>
<p>Žiri je jednoglasno odlučio da se &nbsp;Trinaestojulska nagrada za 2023. godinu dodijeli <b>Romanu Simoviću</b>, &nbsp;violinisti, za koncertnu turneju tokom 2022. godine, <b>Naodu Zoriću</b>, slikaru, za likovnu izložbu <i>„Slike i crteži“</i> i <b>Predragu Uljareviću</b>, &nbsp;dipl. pravniku, za ukupnu godišnju aktivnost na razvoju kulture. &nbsp;</p>
<p>Prošlogodišnja dodjela Trinaestojulske nagrade nastavljena je po istom &nbsp;šablonu kršenja Zakona. Književnik <b>Andrija Radulović</b> dobio je nagradu za knjigu poezije „Otkup“, akademski slikar mr<b> Branislav Bane Sekulić</b>, redovni profesor u penziji, za izložbu u Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore praćenu monografijom i <b>Nikola Marojević</b>, &nbsp;doktor bogoslovskih nauka za ukupnu godišnju aktivnost na razvoju &nbsp;kulture. Da ironija bude veća, Ministarstvo kulture, objavljuje &nbsp;26.6.2024. Listu kandidata za Trinaestojulsku nagradu u kojoj piše: ,,U &nbsp;jednoj oblasti može se dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska &nbsp;nagrada’’.</p>
<p>I ove, 2025. godine, žiri je ponovo odlučio da sve tri &nbsp;nagrade budu iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva i za laurete &nbsp;su imenovani gitarista <b>Miloš Karadaglić</b>, za svjetsku turneju povodom promocije albuma ,<i>,Barok’</i>’, <b>Bećir Vuković</b>, za knjigu ,,Kuće beskućnika’’ i grafičar <b>Veljo Stanišić</b>, za autorsku izložbu ,<i>,Evolucija’’</i>.</p>
<p>Postavlja se pitanje: po kom kriterijumu se biraju članovi žirija, u čijem su sastavu prof. <b>Nikola Rakočević</b>, <b>Želidrag Nikčević</b>, prof. dr <b>David Kaljaj</b>, doc. dr<b> Radoslav T. Stanišić</b>, dipl. ing. el.<b> Miodrag Živković</b>, reditelj <b>Danilo Marunović</b> i prof. dr <b>Dragan Koprivica</b>, &nbsp;koji nijesu u stanju ni da pročitaju Zakon o dodjeli državnih nagrada? &nbsp;</p>
<p>Administrativni odbor Skupštine donosi odluku o imenovanju predsjednika i &nbsp;članova žirija u skladu sa željama poslanika. U prevodu, odlučujuću &nbsp;ulogu u izboru predsjednika i članova žirija igra podrška koju te osobe &nbsp;daju političkim partijama.</p>
<p>Dodjela ovogodišnje Trinaestojulske &nbsp;nagrade, međutim, biće drugačija od svih prethodnih godina jer je &nbsp;Ministarstvo kulture objavilo da dodjeljuje nagradu za knjigu ,,Kuće &nbsp;beskućnika’’ koja ne postoji u bazi podataka COBISS, ni u Crnoj Gori, ni &nbsp;u Srbiji i BiH. Redakcija Zrcala je pozvala Ministarstvo kulture da se &nbsp;raspita o pomenutoj knjizi, tražeći podatke o katalogizaciji u &nbsp;publikaciji, kako bi pronašli pomenutu knjigu. Sekretarka za dodjelu &nbsp;Trinaestojulske nagrade nam je rekla da se obratimo mejlom sa zahtjevom &nbsp;navodeći da će ona preispitati da li nam uopšte može dati te podatke. &nbsp;Pomenula je i mogućnost da ćemo morati možda i da predamo zahtjev za &nbsp;slobodni pristup informacijama.</p>
<p>Postavlja se pitanje: kako se uopšte može razmatrati knjiga koja se &nbsp;ne nalazi u bazi podataka, kamo li dodijeliti najveća državna nagrada za &nbsp;istu?</p>
<p>Takođe, ko će snositi odgovornost za &nbsp;dugogodišnje kontinuirano kršenje Zakona o dodjeli državnih nagrada? Da &nbsp;li će ministri/ke kulture od 2019e do danas i ostali nadležni biti &nbsp;pozvani na odgovornost? Da li će žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade &nbsp;dati ostavku nakon ove sramote ili će primiti naknadu kao da su uradili &nbsp;posao po zakonu? Da li je prirodno da samo jedna žena u sedam godina &nbsp;bude imenovana za Trinaestojulsku nagradu?</p>
<p>Na kraju i najvažnije: do kada će &nbsp;stanovnici Crne Gore dozvoljavati da političari i njihovi kadrovi vrše &nbsp;nekažnjeno bezakonje i pritom finansirati nagradu za možda nepostojeću &nbsp;knjigu?</p>

Nagrada za nepoznatu knjigu i dugogodišnje kršenje zakona

<p>U vremenu kada tehnologija nezaustavljivo napreduje, pitanje granice između bezbjednosti i nadzora postaje ključno za zaštitu osnovnih prava građana – posebno prava na privatnost, upozorava Centar za demokratsku tranziciju (CDT).</p>
<p>Kako navode iz CDT-a, često se čuje fraza „Neka snimaju, nemam šta da krijem“, ali upravo ona predstavlja jednu od najvećih zabluda savremenog društva. Privatnost nije privilegija niti znak skrivanja, već osnovno ljudsko pravo koje omogućava slobodu izražavanja i djelovanja.</p>
<p><b>Pravo na privatnost pod pritiskom</b></p>
<p>- Kada znamo da nas neko posmatra – bilo kamera na ulici ili algoritam na društvenoj mreži – naše ponašanje se mijenja. I već tada, nijesmo potpuno slobodni - poručuju iz CDT-a.</p>
<p>Iako se video nadzor u Crnoj Gori koristi kao sredstvo za jačanje javne bezbjednosti, njegova primjena, posebno u pravno neregulisanom okruženju, otvara ozbiljan prostor za zloupotrebe.</p>
<p><b>Zastarjeli propisi, ograničena zaštita</b></p>
<p>Crna Gora ima pravni okvir kroz Zakon o zaštiti podataka o ličnosti i Zakon o unutrašnjim poslovima, ali on, kako ocjenjuje CDT, ne odgovara tempu tehnološkog razvoja. Iako je planirano usklađivanje sa Opštom uredbom EU o zaštiti podataka (GDPR), ono još nije završeno.</p>
<p>Podsjećaju na slučaj iz 2017. godine kada je Evropski sud za ljudska prava presudio protiv Crne Gore zbog nezakonitog video nadzora na Univerzitetu Crne Gore, kao i na slučaj nezakonitog nadzora zaposlenih u lokalnom javnom servisu RTV Podgorica.</p>
<p><b>Nacrt novog zakona i izazovi</b></p>
<p>Prema nacrtu novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, video nadzor na javnim površinama biće moguć samo uz jasnu zakonsku osnovu i saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka. Biće zabranjena upotreba biometrijskih tehnologija i automatske identifikacije bez posebnog zakona.</p>
<p><b>Sporni primjeri i manipulacija snimcima</b></p>
<p>CDT upozorava i na sve češću upotrebu video nadzora kao sredstva manipulacije, uključujući slučajeve iz Crne Gore, Srbije i Irana, gdje su video snimci korišćeni za širenje dezinformacija ili politički pritisak.</p>
<p><b>Građani moraju znati – ko ih snima i zašto</b></p>
<p>Zaključuju da video nadzor neće nestati, ali bez jasnih zakonskih ograničenja, lako može postati alat represije. „Usvajanje novog zakona nije samo tehnički korak – to je pitanje slobode, dostojanstva i sigurnosti svih nas“, ističe Jovana Đurišić iz CDT-a.</p>

CDT: Gdje prestaje bezbjednost, a počinje nadzor?

<p>Evropski savez kao nadstranačka politička platforma postavljena od strane Socijaldemokrata (SD), Socijaldemokratske partije (SDP) i Liberalne partije (LP), uz podršku brojnih nestranačkih ličnosti, nezavisnih intelektualaca i društvenih aktivista danas obilježava prvu godinu djelovanja, podsjetili su iz ovog saveza.</p>
<p>&nbsp;- Naša prva godina nam daje za pravo da sa dodatnim entuzijazmom i još čvršćim uvjerenjem nastavimo ispunjavanje misije i put prema ostvarivanju ciljeva zbog kojih smo se okupili – izgradnju države znanja, pravde, slobode i razvoja- navodi se u saopštenju povodom prve godišnjice.</p>
<p>&nbsp;Iz ES ističu da njihov potencijal i spremnost da crnogorsko društvo mijenjaju na bolje su prepoznali oni kojima je to najvažnije – građani Crne Gore.</p>
<p>&nbsp;- Sa uspjehom smo prošli seriju veoma važnih i izazovnih lokalnih izbora, od Budve do Nikšića. U svim gradovima smo afirmisali nestranačke ličnosti, istaknute društvene aktiviste, mlade partijske kolege, istinske lokalpatriote, koji u sebi nose bezgraničnu i bezinteresnu ljubav prema svom gradu i državi- poručuju iz ES.</p>
<p>Najvažnije, &nbsp;posebno su istakli iz Evropskog saveza, dokazali smo da Crna Gora na političkoj sceni ima zdravu, emancipatorsku i progresivnu alternativu koja je spremna stati u odbranu onog najboljeg što je ova zemlja iznjedrila: slobodoumlje, solidarnost, jednakost i antifašizam.</p>
<p>&nbsp;- Značajna podrška koju smo dobili u sedam lokalnih sredina daje nam za pravo da se nadamo da će Evropski savez biti kičma nove građanske, slobodne i progresivne vlasti koju svi naši građani zaslužuju- kazali su iz ES.</p>
<p>&nbsp;Iz Evropskog saveza osvrnuli su se na poziciju u kojoj se Crna Gora trenutno nalazi.&nbsp;</p>
<p>- Umjesto potpunog fokusa na učlanjenje u EU, razvoja ekonomije i poboljšanje životnog standarda na bazi savremenih digitalnih tehnologija, izgradnju društva socijalne pravde i zdravog i konkurentnog preduzetništva, koje će prije svega mlade ljude motivisati za pokretanje biznisa i pripremiti ih za stalnu utakmicu na evropskom tržištu od 500 miliona potrošača, Crna Gora se u trećoj deceniji 21. vijeka ponovo suočava sa probuđenim avetima iz mračnih devedesetih godina prošlog vijeka i opasnom promocijom fašizma i šovinizma- upozoravaju iz ES.</p>
<p>&nbsp;Poručuju da se bore u vremenu u kojem državom rukovode oni koji za cilj imaju da je ugase ili učine ljušturom bez smisla, sadržaja i identiteta.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;- Zato Evropski savez nema pravo da stane. Za dan osnivanja smo izabrali upravo Dan borca, jer imamo obavezu da branimo antifašističku, građansku i evropsku Crnu Goru. Želimo Crnu Goru što prije kao članicu EU, sa svojim imenom i prezimenom i istinskim evropskim duhom. Nastavljamo našu borbu do pobjede, zbog svih nas koji znamo kakva Crna Gora može i mora da bude- poruka je Evropskog saveza.</p>

ES: Kičma smo građanske, slobodne i progresivne Crne Gore

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: uznemiravanje