Na valutnim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta pala je i ove sedmice, druge zaredom, pri čemu je kurs eura skočio više od 1,5 odsto jer bi uskoro mogao završiti rat između Rusije i Ukrajine.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 1,2 odsto na 106,80 bodova, prenosi Hrportfolio.
Kurs eura prema dolaru skočio je 1,6 odsto, na 1,0490 USD.
Američka valuta je ojačala prema japanskoj, 0,6 odsto, pa je njen kurs dostigao 152,30 JPY.
Snažan rast eura prema dolaru najviše se zahvaljuje nadi ulagača da bi uskoro mogao završiti rat između Rusije i Ukrajine, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp razgovarao s predsjednicima obje zemlje i najavio mirovne pregovore.
Smirivanju tržišta doprinijelo je i odlaganje uvođenja carina
Naime, nedavno je Tramp najavio uvođenje carina na uvoz iz svih zemalja koje naplaćuju carine na uvoz američkih proizvoda.
Očekivalo se da će to učiniti ove sedmice, ali Bijela kuća je poručila da se još analizira kojim bi zemljama trebalo uvesti ili povećati carine te da će zaključci biti poznati uskoro.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Euro prema dolaru skočio više od 1,5 odsto

Dolar je ove sedmice, druge zaredom, ojačao prema korpi valuta, dok je euro oslabio nakon što je Evropska centralna banka (ECB) ponovno smanjila ključne kamatne stope. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je 0,9 odsto na 106,94 boda. 
 
Pritom je kurs eura prema dolaru skliznuo 0,6 odsto na 1,0505 dolara (USD), prenosi Hina. 
 
Američka valuta ojačala je i prema japanskoj, 2,4 odsto, pa je njen kurs dostigao 153,65 jena (JPY). 
 
U fokusu ulagača bile su sjednice niza centralnih banaka u svijetu. Popuštanje inflacije omogućava im smanjenje kamatnih stopa, kako bi podstakle rast ekonomije. 
 
Švajcarska centralna banka smanjila je ključne kamatne stope 0,5 procentnih poena, a monetarnu politiku olabavila je i kanadska centralna bankka. 
 
ECB je smanjila kamate već četvrti put ove godine, za dodatnih 0,25 procentnih poena. 
 
No, kako je inflacija u eurozoni i dalje povišena, očekuje se usporavanje tempa smanjenja kamata ECB-a, pa je euro oslabio prema američkom dolaru. 
 
Doduše, inflacija je povišena i u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Izvještaj o potrošačkim cijenama pokazao je da je inflacija u novembru porasla na 2,7 odsto na godišnjem niovu, s 2,6 odsto mjesec ranije. 
 
Da je inflacija i dalje značajno iznad planiranih vrijednosti Federalnih rezervi (Fed), potvrdili su i podaci o proizvođačkim cijenama. 
 
Te su cijene u novemrbu porasle 0,4 odsto na mjesečnom, a tri odsto na godišnjem nivou, više nego što su analitičari očekivali. 
 
A povišena inflacija mogla bi navesti Fed da uspori, ili čak i prekine, ciklus smanjenja kamatnih stopa. 
 
Iako čelnici Fed-a već sedmicama ponavljaju da bi se mogao usporiti tempo povećanja kamata, na tržištu se očekuje da će na dvodnevnoj sjednici od 17. do 18. decembra Fed smanjiti kamate treći put ove godine, za dodatnih 0,25 procentnih poena. 
 
I dok većina centralnih banaka u svijetu smanjuje kamate i postupno popušta monetarnu politiku, japanske monetarne vlasti mogle bi uskoro da povećaju kamatne stope, jer inflacija u toj zemlji posljednjih mjeseci jača.

500x500

1250x600

1084x550

Dolar ojačao prema korpi valuta

Vrijednost dolara prema korpi valuta prošle sedmice oštro je pala, nakon tri sedmice rasta, dok je kurs eura porastao i tako se odmaknuo od najnižih nivoa u dvije godine. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošle sedmice 1,6 odsto, na 105,8 bodova, prenosi SEEbiz. 
 
Pritom je kurs eura prema dolaru porastao 1,5 odsto, na 1,0575 USD, pa se odmaknuo od najnižeg nivoa u dvije godine. Američka valuta je oslabila i prema japanskoj, 3,2 odsto, pa je njen kurs potonuo na 149,75 jena (JPY). Nakon tri sedmice rasta tokom kojih je dostigao najviše nivoe u dvije godine, dolarov indeks prošle sedmice je oštro pao. 
 
Američka valuta je najviše oslabila prema japanskoj, što je posljedica rasta inflacije u Japanu zbog čega su ojačale špekulacije da bi japanska centralna banka ovog mjeseca mogla povećati kamatne stope. 
 
S druge strane, euro je ojačao nakon poruke iz Evropske centralne banke da bi mogla usporiti tempo smanjenja kamatnih stopa. U fokusu ulagača bili su prošle sedmice i novi makroekonomski podaci iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) koji su pokazali da privreda i dalje stabilno raste, a da je tržište rada čvrsto. 
 
To znači da američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) ne treba žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa. Tim više što su i novi podaci pokazali da inflacija ne popušta tako brzo kako su se ulagači nadali, pa se i dalje kreće iznad ciljanih nivoa Feda od dva odsto.

Dolar oslabio nakon tri sedmice rasta

Vrijednost dolara prema korpi valuta porasla je prošle sedmice, druge zaredom, jer bi američka centralna banka Fed mogla usporiti tempo smanjenja kamatnih stopa. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 1,6 odsto na 106,67 bodova, prenosi SEEbiz. 
 
Pritom je kurs eura prema dolaru pao 1,7 odsto na 1,0540 USD, blizu najnižeg nivoa u godini. 
 
Američka valuta je ojačala i prema japanskom jenu, 1,1 odsto, pa je njen kurs dostigao 154,3 JPY. Tokom sedmice dolarov indeks probio se, prvi put nakon godinu, i iznad nivoa od 107 bodova. 
 
To je posljedica poruke da bi Fed mogao usporiti tempo popuštanja monetarne politike. 
 
Naime, predsjednik Feda Džeroum Pauel kazao je na jednom skupu da ekonomija i dalje stabilno raste, da je tržište rada solidno, a da je inflacija i dalje iznad ciljanih dva odsto, pa da centralna banka može pažljivo razmatrati smanjivanje kamatnih stopa. 
 
- Ekonomija ne šalje nikakve signale da bi trebalo žuriti sa smanjenjem kamata - poručio je Pauel.

Dolar nastavio trend rasta

Kurs dolara prema euru je ove sedmice pao, jer je američka centralna banka smanjila kamatne stope agresivnije nego što se očekivalo. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je 0,4 odsto na 100,74 boda, blizu najniže vrijednosti za period od godinu. 
 
Pritom je kurs dolara prema euru pao 0,8 odsto, pa je cijena eura dostigla 1,1160 USD, prenosi Hrportfolio. 
 
No, američka valuta je ojačala prema japanskom jenu, 2,1 odsto, pa je njen kurs kočio na 143,85 jena (JPY). 
 
Kurs dolara prema euru značajno je pao, jer su Federalne rezerve (Fed), u prvom popuštanju monetarne politike nakon četiri godine, smanjile kamate više nego što se očekivalo. 
 
Na tržištu se, naime, procjenjivalo da će centralna banka kamate smanjiti 0,25 procentnih poena, no njeni čelnici odlučili su cijenu novca srezati za agresivnih 0,5 procentnih poena, u rasponu od 4,75 do pet odsto. 
 
Čelnici Fed-a poručili su nakon redovne sjednice da se inflacija postupno spušta prema planiranoj vrijednosti od dva odsto i da su sada rizici po njihove ciljeve u vezi sa tržištom rada i inflacijom uravnoteženi. 
 
Nakon što su godinama povećavali kamatne stope kako bi suzbili inflaciju, čelnici Feda procjenjuju da će, nakon ovog agresivnog reza, do kraja godine dodatno smanjiti kamate 0,5 procentnih poena, a u narednoj godini za cijeli procentni poen. 
 
I dok je prema euru oslabio, dolar je prema japanskom jenu snažno porastao. 
 
Japanska valuta našla se pod pritiskom, jer je centralna banka te zemlje ostavila kamatne stope nepromijenjene, dok je dio ulagača očekivao dalje zaoštravanje monetarne politike, zbog jačanja inflacije.

Euro ojačao prema dolaru nakon smanjenja kamata

Policija je u Herceg Novom intervenisala nakon što je dio mještana prijavio da putnici iz autobusa kosovskog prevoznika "Spejtimi" na zgradama u naselju Meljine pišu parole podrške Oslobodilačkoj vojsci Kosova (OVK), piše portal Javnog servisa.
Revoltirani ovim postupcima, mještani su pokušali da dođu do autobusa, ali policija ga obezbjeđuje i u toku je preuzimanje svih napora na obezbjeđivanju javnog reda i mira i kažnjavanju izgrednika, saopšteno je RTCG-u nezvanično iz Uprave policije.
Kako javlja reporterka TVCG autobus je bio na putu prema Hrvatskoj, i trenutno je pod policijskom zaštitom u Igalu.
Više detalja zasad nije poznato.

Incidenti u Herceg Novom zbog grafita OVK, intervenisala policija

Rusija je u četvrtak predala Ukrajini 1.000 tijela, za koja tvrdi da su poginuli ukrajinski vojnici, saopštila je ukrajinska uprava zadužena za ratne zarobljenike.
- Danas su provedene operacije repatrijacije i odnose se na 1.000 tijela - saopštila je Uprava na Telegramu i pozdravila pomoć Međunarodnog komiteta crvenog krsta, javio je AFP.
Sada treba sudski patolozi i istražitelji da provedu identifikaciju posmrtnih ostataka, pod upravom ukrajinskih pravosudnih organa.
Ukrajina je sredinom septembra već objavila da je preuzela hiljadu tijela poginulih boraca, kao i u julu i u avgustu.
Pored toga su početkom oktobra Moskva i Kijev razmijenili po 185 ratnih zarobljenika sa svake strane.
Razmjena tijela poginulih vojnika i ratnih zarobljenika jedini su rezultati pregovora dvije zaraćene strane poslije više od tri i po godine od početka ruske invazije na Ukrajinu.
U februaru je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao za jednu američku televiziju da je njegova zemlja već izgubila 46.000 vojnika, dok se "desetine hiljada" drugih vode kao nestali ili da se drže u zatvorima neprijatelja.
BBC i nezavisni medij Meidazona, koji se oslanjaju na slobodno dostupne podatke, tvrde da su zabilježili više od 135.000 ruskih vojnika poginulih u tri i po godine rata, ocjenjujući da je pravi broj vjerovatno viši, podsjeća AFP.

Rusija predala hiljadu tijela ukrajinskih vojnika

Izraelski desničar i ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir oštro se usprotivio stavu američke administracije kada je riječ o aneksiji Zapadne obale.
Između ostalog, Ben-Gvir je rekao kako se ne slaže s konstatacijom američkog predsjednika Donalda Trampa da Izrael ne može anektirati Zapadnu obalu.
- Izrael je suverena i nezavisna država. Članovi parlamenta glasaju po vlastitom nahođenju - rekao je Ben-Gvir.
Osim toga, izraelski ministar je rekao kako ima veliko poštovanje prema Trampu.
On se takođe osvrnuo na Trampove komentare za časopis Time, objavljene danas, da bi SAD mogao izvršiti pritisak na Izrael da oslobodi istaknutog palestinskog vođu Marvana Bargutija.
- Barguti je gnusni nacistički ubica odgovoran za krv mnogih civila, žena i djece. Neće biti pušten i neće voditi Gazu - zaključio je Ben-Gvir.

Izraelski desničar prkosi Trampu, o aneksiji Zapadne obale: Izrael je suverena država

Ruski predsjednik Vladimir Putin oglasio se prvi put nakon što je američki predsjednik Donald Tramp rekao da je sastanak u Budimpešti odgođen te je dodatno pojasnio u kojoj se fazi nalaze pregovori s Amerikom.
Između ostalog, Putin je rekao kako je riječ "otkazivanje" sastanka mnogo bolje zamijeniti sa "odgađanje".
Ruski predsjednik je dodao da je tokom posljednjeg razgovora s Trampom, američki predsjednik sam predložio organiziranje samita u Budimpešti.
Rekao je da bi bilo pogrešno pristupiti događaju bez pripreme. Naglasio je da je Rusija oduvijek podržavala nastavak dijaloga.
Kada je riječ o novim američkim sankcijama, Putin je rekao kako je to način da se stvori pritisak na Rusiju.
- Ovo je, naravno, pokušaj vršenja pritiska. Ali nijedna zemlja ili narod koji poštuje sebe nikada ne odlučuje o nečemu sličnom. Rusija svakako ima privilegiju da se osjeća i smatra među ovom listom zemalja i naroda koji poštuju sebe - mišljenja je Putin.
Govoreći o odnosima s Vašingtonom, Putin je rekao kako države mogu ostvariti značajnu saradnju u brojnim poljima.
- Rusija i Sjedinjene Američke Države imaju mnogo područja za saradnju ako zemlje pređu sa pritiska na ozbiljan dijalog u budućnosti. Važno nam je da se osjećamo samouvjereno i stabilno - naveo je Putin.
Na kraju, Putin se osvrnuo i na moguću isporuku raketa Tomahavk Ukrajini te zaprijetio.
- Ovo je pokušaj eskalacije, ali ako se takvo oružje koristi za napad na rusku teritoriju, odgovor će biti vrlo snažan, ako ne i zapanjujući. Neka razmisle o tome - zaključio je ruski predsjednik.

Putin se oglasio o otkazivanju sastanka s Trampom, zaprijetio i zbog Tomahavka: Odgovor će biti zapanjujući

Vijest koja je odjeknula 21. avgusta, da je dobitnik najvećeg državnog priznanja Crne Gore – Trinaestojulske nagrade - književnik Bećir Vuković, dan ranije, ukrao mobilni telefon u jednom marketu u Mojkovcu, zapanjila je crnogorsku javnost, ali ono što je poraznije od samog čina „sitne“ krađe je činjenica da se budući nosilac nacionalne penzije, koju će mu isplaćivati građanke i građani ove zemlje, nije udostojio da se izvini.
I to je isključivi razlog zbog kojeg Portal ETV objavljuje video zapis sa sigurnosnih kamera iz marketa u kojem je Vuković ukrao mobilni telefon Mojkovčanki koja ga je ostavila na naplatnom pultu kod kase.
Sat pošto je žena prijavila krađu Vuković se vratio u prodavnicu i donio telefon koji je ukrao.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdzhZlD_k0gg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju pokrenulo je postupak zbog ove krađe, ali su nekoliko dana kasnije odustali od krivičnog gonjenja Bećerovića po službenoj dužnosti, jer je vještak ustanovio da je vrijednost telefona mala, zbog čega nije bilo osnova za nastavak istražnog postupka.
A Vuković, protagonista ovog nemoralnog čina, u žiži je bio i nakon odluke Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, da mu dodijeli ovo priznanje. Ispostavilo se da je pjesnik najveću državnu nagradu dobio za knjigu - koje nema.
U toj manipulaciji nije bio sam, i sve je ,,sređeno“: niti mu je nagrada oduzeta, niti je tužilaštvo iniciralo bilo kakav postupak za utvrđivanje činjenica o odvratnoj ,,štamparskoj obmani“ kojom je omogućeno da Vuković postane nosilac priznanja koje će mu omogućiti i ostvarivanje nacionalne penzije.
I to je ta „oslobođena“ Crna Gora kojom se diče nove crnogorske vlasti koje su preuzele institucije nakon izbora 2020. godine. Crna Gora, koja je i do tada imala ozbiljan problem sa vrijednostima i etičkim kodom, u posljednjih pet godina vrijednosno je razorena.
Brutalno se na svim nivoima urušavaju njeni antifašistički temelji, njena istorija, identitet, kultura, tradicija. A Vuković je jedan od protagonista te ideologije.
Čovjek koji ne priznaje Državu Crnu Goru, antifašističke vrijednosti na kojima se ona temelji, a iz kojih je izniklo najveće državno priznanje ove zemlje, licemjerno i drsko je konkurisao za tu nagradu i dobio je. Konkurisao je, ne zbog vrijednosti koje ona predstavlja, već – očigledno - zbog materijalne dobiti koju ona nosi.
Vuković je funkcioner Nove srpske demokratije, prosruske i prosrpske partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, četnički vojvoda.
Čin „sitne“ krađe laureata najznačajnijeg priznanja Države Crne Gore tužna je slika tragične inverzije vrijednosti koju naše društvo živi. Nove društveno-političke elite u živom blatu guše civilizacijske vrijednosti na kojima je bila utemeljena naša država, ali građanska, emancipovana Crna Gora nespremna je da pruži odgovor i snažno se odupre fašizaciji i klerikalizaciji društva.
Nažalost, i zapadni partneri nijemo posmatraju odumiranje Crne Gore koja je bila svjetionik otpora u porobljenoj Evropi, ne samo u Drugom svjetskom ratu, kada je iz naše zemlje, baš 13. jula, krenuo prvi organizovani ustanak protiv nacističkog okupatora, već i mnogo puta u svojoj dugoj, burnoj istoriji.

VIDEO: Kako je dobitnik najvećeg državnog priznanja Crne Gore – Trinaestojulske nagrade - ukrao mobilni telefon

Amfilohije nije došao u Crnu Goru iz ljubavi, nego po prljavom zadatku, pitajte Vaše saradnike po kom. Amfilohije je prezirao Crnu Goru i više puta je pokušao da ode iz nje. Njegov eshatološki cilj bilo je mjesto patrijarha, tako da je učestvovao više puta u pokušaju svrgavanja srpskog patrijarha. Inače, dugi niz godina je prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika po srpskim manastirima. Cetinjski manastir, Dajbabe…bila su mjesta pakla, ali i drugi manastiri gdje su djeca vrbovana za šta je Amfilohije znao – poručio je u otvorenom pismu bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću povodom njegove odluke da posthumno odlikuje pokojnog mitropolita Amfilohija Radovića. Podsjetio je Milatovića da za ove zločine „postoji iskaz svještenika SPC koji je iskaz dao pod punom krivičnom odgovornošću“.&nbsp; <h2>PRIKRIVANJE ZLOČINA</h2> - Svi iskazi i dokazi su kod mene i uvijek su Vam dostupni na uvid – napisao je Jovanović, uz podsjećanje da je „igrom slučaja veliki znalac mračnih tajni SPC“. Istakao je da je Interpol otvorio istragu o pedofiliji i ubistvu djeteta u manastiru SPC i da „mnogi putevi i putići vode u Crnu Goru“. - ... kao što rekoh veliki sam poznavalac tajni SPC i ovakve stvari poput ordena Amfilohiju za mene su zadatak, a ne čin poštovanja. Pitajte draga svještena lica koji su zadatak dobili 2013. iz Srbije. Istina boli, ali ćutanje ubija. Otvorimo kutiju. Pogledajmo zvijer u oči. I iz pepela zla koje je isplivalo, možda jednom – ako budemo imali hrabrosti – izraste nešto što s pravom možemo nazvati vjerom – poručio je Jovanović u obraćanju predsjedniku Crne Gore, podsjećajući ga da mu se obratio i prije dvije godine, ali da mu nije odgovorio.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102307108_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102307108_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69" data-rendition-name="original" width="670" height="515" loading="lazy" alt="ZNAO ZA ZLOČINE: Amfilohije Radović"> <figcaption>ZNAO ZA ZLOČINE: Amfilohije Radović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U grčkoj mitologiji, istakao je Jovanović, otvaranje Pandorine kutije donijelo je čovječanstvu sve muke i zla – bolesti, patnje, smrt.&nbsp; - Ali na samom dnu kutije ostala je Nada. Mit nas podsjeća da suočavanje s istinom, koliko god bila bolna, nosi u sebi i mogućnost izlječenja – napisao je on.&nbsp; Danas, kada sve više dokaza i svjedočenja izlazi na vidjelo o seksualnim zločinima, pedofiliji i zloupotrebama moći unutar Srpske pravoslavne crkve (SPC), dodao je, čini se da se otvara Pandorina kutija pravoslavnog svijeta. - Istine koje decenijama, pa i vijekovima, stoje potisnute pod plaštom autoriteta i „Božje volje“, izlaze na površinu. I s njima dolazi šok, bol, ali i – šansa za katarzu. Nije SPC jedina religijska institucija s mračnim tajnama. Katolička crkva već godinama prolazi kroz talase razotkrivanja i suočavanja. Ali specifičnost pravoslavnog konteksta jeste u čvrsto zatvorenoj strukturi i gotovo feudalnom autoritetu unutar crkve, koji teško dozvoljava unutrašnju kritiku, a kamoli pravnu odgovornost – istakao je Jovanović, koji je bio i žrtva i svjedok seksulanog zlostavljanja u Crkvi Srbije. Ovdje se, piše on, može povući paralela s Belerofontom, herojem koji je, nakon što je uzjahao Pegaza i pobijedio čudovište Himeru, povjerovao da može da se uzdigne do samih bogova – do Olimpa.&nbsp; - Ta oholost mu je bila kobna. Tako i SPC – zanijeta svojim istorijskim uticajem, blizinom vlasti, i aureolom „čuvara naroda“, vjeruje da je iznad zakona, iznad svjetovnog svijeta. Ali, kao i Belerofont, kad-tad pada – i to ne bez posljedica. Oni koji danas progovaraju o zločinima unutar crkve – bilo da su to preživjeli, bivši svještenici, aktivisti ili novinari – suočavaju se s mržnjom, omalovažavanjem, pa i prijetnjama. SPC pokušava da tu kutiju drži zatvorenom. Ali pukotine su već tu. I neće nestati – poručio je Jovanović. <h2>PANDORINA KUTIJA</h2> Ako želimo istinski duhovni, moralni i društveni preporod, kategoričan je on, kutija mora da se otvori do kraja.&nbsp; - Mora se raskrinkati sistem ćutanja, nekažnjavanja i zaštite počinilaca pod izgovorom „Božjeg reda“. Jer, kao u mitu, jedino kad sve zlo izađe, može da ostane ono posljednje – Nada. Možda će baš kroz suočavanje sa sopstvenim mračnim licem, kroz istinu, pravdu i odgovornost, SPC – ili ono što ostane od nje – moći da postane duhovna zajednica dostojna tog imena. A možda će se pokazati da su upravo njena vrata – vrata pakla, kako je govorio Isus o onima koji sablažnjavaju djecu – napisao je Jovanović. Ono što danas gledamo, istakao je, nije samo kriza jednog vjerskog sistema, već duboka kriza povjerenja.&nbsp; - SPC je vijekovima bila oslonac identiteta, naročito u vremenima ratova i stradanja. Ali istinska duhovnost ne počiva na tajni, već na svjetlosti. Isus sam je govorio: „Nema ničega sakrivenog što se neće otkriti“. Otvaranje Pandorine kutije u ovom kontekstu ne znači uništenje crkve, već mogućnost njenog ozdravljenja – ako postoji volja da se preuzme odgovornost. To zahtijeva hrabrost da se pogleda u oči sopstvenoj sjenci – i da se prizna da su neki u mantiji činili zločine koji ne mogu biti oprani tamjanom, litijama niti molitvama ako ne dođe do pravde. Oholost Belerofonta neka bude opomena svakom crkvenom vođi koji vjeruje da institucija ne može pasti. Jer pasti može – i pašće – ako ne služi istini. Pegaz ne nosi one koji gaze slabije, već one koji znaju granice svoje moći – naglasio je Jovanović. Društvo u cjelini mora da shvati, upozorio je on, da ćutanje jeste saučesništvo. - Tamo gdje se zločini zataškavaju zarad „mira u kući“, istina nikada ne dolazi. Tamo gdje roditelji uče djecu da „ne diraju popove“, a mediji ćute da ne bi uvrijedili vjerujuće, stvaraju se uslovi za nove žrtve. Zadatak države je jasan – zakon ne poznaje mantiju. Tužilaštvo mora da postupa po prijavama, bez političkog pritiska ili „slanja poruka iz Patrijaršije“. Zadatak medija je da istraju, čak i kad su izloženi prijetnjama, diskreditacijama i bojkotu. Zadatak zajednice je da zaštiti žrtve, a ne one koji su ih godinama gazili. A zadatak svih nas – vjerujućih i nevjerujućih – jeste da više nikada ne dopustimo da se djeca i mladi zlostavljaju u ime Boga, a da mi okrenemo glavu – piše Jovanović. <h2>ISTINA OSLOBAĐA</h2> Konstatuje da, uprkos svemu, ostaje „Nada“.&nbsp; - Nada da je moguće duhovno obnavljanje – ali ne kao farisejski pokušaj da se stvari gurnu pod tepih, već kao iskren, bolan, ali potreban proces pokajanja, pravde i obnove vrijednosti. Ako zaista vjerujemo da „istina oslobađa“, onda nema drugog puta – naglasio je Jovanović. Prije nekoliko dana Milatović je na mreži X objavio da je odlučio „povodom petogodišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija“, da mu posthumno dodijeli najviši državni orden.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102307108_2cea59e3b304ec50fb14ac4310649d0a0a012fcc019e446a9fe2a2b043299d90.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102307108_2cea59e3b304ec50fb14ac4310649d0a0a012fcc019e446a9fe2a2b043299d90" data-rendition-name="original" width="866" height="563" loading="lazy" alt="ORDEN NEGATORU CRNE GORE: Jakov Milatović"> <figcaption>ORDEN NEGATORU CRNE GORE: Jakov Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Dio crnogorske javnosti žestoko je reagovo na Milatovićevu odluku, podsjećajući ga da je Radović čovjek koji je negirao i vrijeđao crnogorsku državu, naciju, istoriju, kao i nacionalne manjine. Amfilohije Radović ključna je figura smjene trodecenijske vlasti u Crnoj Gori na izborima u avgustu 2020. godine, a prva vlada nakon zih izbora dogovorena je pod njegovim patronatim, u Manstiru Ostrog. Nije dočekao i njeno formalno konstituisanje. Umro je od posljedica korona virusa 30. oktobra 2020. Upravo on je u politiku uveo današnjeg predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, ali i premijera Milojka Spajića, tada kao ministre u vladi na čijem je čelu bio, takođe njegov kadar, prof. dr Zdravko Krivokapić.&nbsp;

Jovanović: Amfilohije je prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika

Veting ili anti-veting? Ovo pitanje može da slobodno postavi nakon postupanja Ministarstva unutrašnjih poslova u slučaju Zorana Braunovića, bivšeg čelnika policije Kolašina. Iako je Braunović u julu ove godine, pod pritiskom javnosti, smijenjen sa pozicije načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin - i dalje je pod zaštitom vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; O tome svjedoči podatak da Ministarstvo unutrašnjih poslova na čijem je čelu Danilo Šaranović - i pored više urgencija Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu - nije dostavilo dokumentaciju o postupanju tadašnjeg čelnika kolašinske policije u slučaju gdje je osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja. &nbsp; DVA TUŽILAČKA PREDMETA Tužilaštvo ispituje postupanje Braunovića u dva predmeta. U jednom tužilac Stanko Rakočević radi analizu prikupljenih dokaza protiv bivšeg čelnika kolašinske policije, dok u drugom tužilačkom predmetu - koji je zadužila tužiteljka Maja Šćepanović - vrh policije nije dostavio, iz nepoznatog razloga, traženu dokumentaciju. &nbsp; To se navodi u odgovorima rukovoditeljke Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu Šćepanović na upit Televizije E i Portala ETV - da li su okončane dvije istrage protiv Braunovića pokrenute zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022191024_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251022191024_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="KRIJU SE MNOGE TAJNE: Zgrada policije u Kolašinu"> <figcaption>KRIJU SE MNOGE TAJNE: Zgrada policije u Kolašinu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -U drugom predmetu protiv istog lica zbog istog krivičnog djela koji sam ja zadužila Tužilaštvu i pored urgencija nije dostavljena dokumentacija od MUP-a koja je neophodna radi donošenja odluke, a pri tom je i osumnjičeni preko svog branioca zahtijevao da iznese dopunu odbrane te su izviđajne radnje u ovom predmetu u toku – kazala je Šćepanović na upit Portala ETV. &nbsp; DRŽAVNO ĆUTANJE Nema, međutim, odgovora iz tužilaštva na naša pitanja o broju urgencija prema Ministarstvu unutrašnjih poslova, niti se zna što će kolašinsko državno tužilaštvo preduzeti s obzirom na to da se resor ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića oglušio o zahtjev za dostavljanje dokumentacije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Nema odgovora ni iz Vrhovnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Milorad Marković o mehanizmima koje Tužilaštvo može da preduzme da Ministrstvo unutrašnjih poslova dostavi traženu dokumentaciju. &nbsp; &nbsp;Po ustaljenoj matrici, iz resora ministra Šaranovića do emitovanja ovog priloga nije stigao odgovor na upit našeg medija zašto Ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorilo na urgenciju Osnovnog državnog tužilaštva iz Kolašina. BRAUNOVIĆEVA MOLBA ZA ANKETNI ODBOR &nbsp; U međuvremenu, ni Zoran Braunović se ne oglašava. &nbsp; Posljednji put je u javnost izašao sa prijedlogom da bude saslušan na Anketnom odboru Skupštine Crne Gore povodom rasprava o takozvanim ,,crnim trojkama”. &nbsp; &nbsp;-Smatram da je u interesu javnosti i pravde da se sva moja saznanja i dokazi o ,,crnim trojkama” u Crnoj Gori iznesu pred nadležnim Anketnim odborom, kako bi mogao nepristrasno i efikasno da obavi povjereni mu zadatak – smatrao je Braunović. &nbsp; Iako je Braunović još u junu iznio ponudu, Anketni odbor se nije oglašavao: očito da parlamentarna većine i nema veliko povjerenje u riječi bivšeg čelnika policije Kolašina. &nbsp; ŽIVKOVIĆEVA PRIJAVA &nbsp; S razlogom, jer je kredibilitet Braunovića razoren prijavama, posebno onom Dragomira Gage Živkovića, nagrađivanog policajca iz Kolašina. &nbsp; Živković je podnio protiv njega krivičnu prijavu zbog zloupotrebe položaja jer je Braunović, kako tvrdi, krivotvorio njegovu bezbjednosnu procjenu za jednu osobu koja je tražila dozvolu za nošenje oružja. Pošto je operativnim postupcima procijenio da ta osoba koja je ranije kažnjavana zbog krivičnih djela svojim ponašanjem i postupcima ne može dobiti odobrenje za nošenje oružja, policajac je donio negativnu procjenu. &nbsp; -Načelnik Braunović, umjesto da procjenu proslijedi dalje, zamijenio je originalnu prvu stranu krivotvorenom, gdje nijesu navedeni razlozi za negativnu bezbjednosnu procjenu i na osnovu takvog dokumenta ta osoba je dobila dozvolu za nošenje naoružanja. Braunović je, kako se sumnja, falsifikovao dokumenta nakon što su ona zavedena, tako da tragovi njegove zloupotrebe položaja postoje u policijskim arhivama – piše, između ostalog, u Živkovićevog prijavi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022191024_fbabc2bd6b9b5477461cd1983a22d589501ae0a31cbe814a875b1b30e665fb21.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251022191024_fbabc2bd6b9b5477461cd1983a22d589501ae0a31cbe814a875b1b30e665fb21" data-rendition-name="original" width="778" height="520" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,POLICAJAC ZA PRIMJER“ Odnos Zorana Braunovića prema policijskoj uniformi vidi se kroz još jedan slučaj u kojem je on bio protagonista. &nbsp; Naime, protiv Braunovića je vođen postupak jer je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. &nbsp; Uprkos svemu, u bivšeg šefa policije Kolašina i dalje imaju veliko povjerenje čelnici policije. Prije svega Harisa Đurđević, načelnik regionalnog centra Sjever, preko direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, sve do do ministra Danila Šaranovića. &nbsp; Izgleda kao neka inverzija vetinga, odnosno Šaranovićev i Šćepanovićev antiveting – zaštita onih koji će im sjutra vjerno služiti. Mada, Braunović ima još jednu preporuku, političku: svojevremeno je za policijskog funkcionera postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta. &nbsp;

Tag: valuta