Crnogorska Vlada, a posebno resorni ministar obrane Dragan Krapović, trebalo bi ozbiljno da shvate protestnu notu Hrvatske. To je za Televiziju E kazala posebna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić. Dodaje da bi ministar Krapović, ako ne zna što je bilo, trebalo da pita svoje prethodnike ili pogleda u arhive.
 Babić Galić kaže da je u tim arhivama moguće pronaći bilješke o tome kako su, u proteklih 20-ak godina, brojni visoki zvaničnici Ministarstva obrane i Vojske Crne Gore bili detaljno informisani o visini hrvatskih potraživanja po pitanju, kako je navela, protivpravno otete sukcesijske mase vojne imovine JNA na koju pravo vlasništva polaže Republika Hrvatska. O tome, dodala je ona, postoji opsežna dokumentacija u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.
- Ministar Krapović ovakvim porukama, nažalost, svjesno obmanjuje crnogorsku javnost ili je naprosto talac neke druge politike, koja Crnoj Gori ne donosi napredak. Najbjelodaniji primjer je nesudjelovanje na svečanom Mimohodu Hrvatske vojske povodom obilježavanja 30. obljetnice Vojno redarstvene operacije Oluja- kazala je ona.
Navodi i da je puno je poteza koji ovo potvrđuju. Kako je i navedeno u noti, kaže Babić Galić, Hrvatska ima sve potrebne stručne analize i precizne izračune o svim stavkama otete vojne sukcesijske mase, njenu finansijsku vrijednost, s kojima će u određenom trenutku upoznati kako crnogorsku, tako i međunarodnu političku javnost. 
- Hrvatska, usprkos svemu, podržava europsku perspektivu Crne Gore koja će se, dakako, ocjenjivati ispunjavanjem svih potrebnih uvjeta i kriterija. Ne treba zaboraviti da su dobrosusjedski odnosi nadkrovljujuće načelo EU. Sada je na Crnoj Gori da pokaže spremnost na dijalog i bilateralno rješavanje ovog i drugih pitanja koja opterećuju naše međudržavne odnose- istakla je ona.
Protestna nota Crnoj Gori upućena iz Hrvatske tokom vikenda druga je u posljednjih godinu koja stiže iz te članice Evropske unije. Kako je saopšteno Televiziji E iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, upućena je zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane da na značkama stavi školski brod Jadran, čije je vlasništvo jedno od otvorenih pitanja Crne Gore i Hrvatske.
U protesnoj noti se navodi i da detaljnom analizom ukupne vojne sukcesije, Crna Gora toj državi duguje više od dvije milijarde američkih dolara. To je demantovao crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović, uz poruku da zvanična potvrda informacije o dugu ne postoji. Krapović smatra da je protesna nota nepotrebna, i da su značke na kojima je brod Jadran izrađene za posadu i odražavaju pomorsku tradiciju i značaj tog broda za Crnu Goru.
Hrvatska je protesnom notom ranije reagovala zbog rezolucije o genocidu u Jasenovcu koju je usvojila crnogorska Skupština.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Babić Galić: Crna Gora, a posebno ministar Krapović, da ozbiljno shvate protestnu notu Hrvatske

Crnu Goru proteklih dana trese "ustavni puč", kako ga sami zovu. Naime, parlamentarni odbor za ustav razriješio je dio ustavnih sudija i na taj način na sebe preuzeo ulogu pravosudnog tijela u zemlji. Prosrpskim strankama to je važno da bi se kontrolisala postizborna događanja u Kotoru, Nikšiću i Podgorici, omogućilo dvojno državljanstvo svim Srbima u Crnoj Gori, a srpski jezik proglasilo službenim u toj zemlji. Sve to dogodilo se samo dan ili dva nakon što je Crna Gora napravila snažan iskorak prema pridruživanju EU-u zatvaranjem tri od predviđena četiri poglavlja.
Na čudan način u toj se zemlji uoči ili neposredno nakon važnih EU odluka donose čudne političke odluke. Javni pogovor tvrdi da iza tih odluka stoji režim srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, kome je od presudne političke važnosti da Crna Gora ne uđe u EU, barem ne prije Srbije. Ta se tvrdnja podudara s činjenicom da iz spornih odluka uvijek stoje iste, prosrpske i proruske stranke u Crnoj Gori. Većinu takvih odluka pokreće šef crnogorskog parlamenta Andrija Mandić, kojeg je savjetnica ministra vanjskih poslova prof. dr. Vanda Babić Galić, vrlo otvoreno nazvala četničkim vojvodom.
Formalno, on to i jeste, no Hrvatska ga je personom non grata proglasila tek nakon nepotrebne rezolucije o Jasenovcu i Dahau, koju je progurao u parlamentu kao srpski odgovor na UN-ovu rezoluciju o Srebrenici.&nbsp;
Hrvatska je, nakon slanja "non papera", blokirala Crnoj Gori zatvaranje jednog od četiri poglavlja, ono o vanjskoj politici, sigurnosti i odbrani. O tome zašto je to učinila, Babić Galić kaže:
– Kao prvo, istakla bih da Hrvatska nema nikakav interes u usporavanju pregovora Crne Gore s EU-om. Upravo suprotno. U trenutku kada imamo pogoršanje dobrosusjedskih odnosa zbog nedavnih poteza u Podgorici, Hrvatska se složila sa zatvaranjem tri poglavlja, jasno priznajući napredak Crne Gore. Istovremeno, time što nismo dali saglasnost za zatvaranje jednog poglavlja, jasno smo naznačili naš stav da nedavna politika nije bila u skladu s evropskim vrijednostima, kao ni s natkrovljujućim principom samih pregovora o članstvu, a to su dobrosusjedski odnosi. Ne mogu niti želim iznositi detalje internih rasprava u Briselu, ali činjenica jeste da nije bilo saglasnosti za zatvaranje svih poglavlja u ovom trenutku.
<h2>Nećemo s četnicima</h2>
Ministar vanjskih i evropskih poslova dr. sc. Gordan Grlić Radman nedavno je naglasio kako ovdje ne treba govoriti o tome da je Hrvatska blokirala Crnu Goru. Ona u Hrvatskoj ima prijatelja koji joj pomaže ukazati na probleme, pomaže joj u rješavanju, gura je naprijed, i to na način kako to pravi prijatelji rade: jasno, transparentno, dobronamjerno i otvoreno. Mi ne zaustavljamo Crnu Goru, mi joj sondiramo put kako bi bila prva sljedeća članica i kako bi doista promicala sve one vrijednosti koje su u temeljima Evropske unije. Pozvali smo Crnu Goru na ozbiljne pregovore oko niza pitanja, čije rješenje bi praktički dokazalo da je Crna Gora posvećena dobrosusjedskim odnosima. Kako je naglasio i premijer Andrej Plenković, vratićemo se ovom pitanju kada se određeni elementi riješe i kad se za to steknu uslovi.
Politika Hrvatske je jasna i principijelna, ali nećemo dopustiti da Hrvatska u unutarnjopolitičkim igrama u Podgorici bude moneta za potkusurivanje, pogotovo kada se radi o osobama poput predsjednika Skupštine Crne Gore i četničkog vojvode Andrije Mandića, koji ne priznaje agresiju Rusije na Ukrajinu, koji se hvali sudioništvom u napadima na Hrvatsku i ponosno promiče politiku tzv. srpskog sveta, negira zločine u Srebrenici i slavi ratne zločince Mladića, Karadžića, Šljivančanina i druge. Nadam se i vjerujem u takvu Crnu Goru koja će izići iz čaure i reflektovati one vrijednosti koje su dio njene državotvornosti. Ona trenutno, osim neriješenih otvorenih pitanja s Hrvatskom, prolazi i kroz svoje unutrašnje probleme koji nisu od juče i koje sama mora riješiti kako bi krenula i korak dalje. Upravo taj korak dalje je ono što Hrvatska i Evropska unija već duže vrijeme čekaju.
Samo dan uoči odluke COREPER-a o zatvaranju poglavlja, Crna Gora je provela smjenu na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Je li to bio jedan od razloga hrvatske skepse prema sigurnosnim pitanjima?
Ko će biti na čelu crnogorske bezbjednosne službe, nije nešto na što mi imamo pravo uticati, niti tome stremimo, ali važno je sve što ide k unaprjeđenju naših odnosa i u tom području posebno imajući na umu rat u Ukrajini i prijetnje prema zapadnom Balkanu. Nas zanima trajno rješenje naše granice, pijetet prema žrtvama logora Morinj, odšteta preživjelim logorašima, odnos prema autohtonoj hrvatskoj manjini, povrat imovine, pitanje nestalih, poštovanje hrvatske baštine i hrvatskog imena u Boki kotorskoj i Crnog Gori te obrazovni kurikul koji te činjenice sadrži kao predmetne nastavne jedinice. A sigurnosne službe svake zemlje imaju svoj kod i rade svoj posao.
Dnevni list Dan u jednom je tekstu napisao da je smjena na čelu ANB-a sprovedena gotovo u asistenciji s Hrvatskom. Tvrde da je Hrvatska, mimo uobičajene procedure, dala otpust iz hrvatskog državljanstva novom šefu ANB-a. Možete li to prokomentarisati?
<h2>Iskrivljavanje činjenica</h2>
Nije strano da je iskrivljavanje istorijskih pa i savremenih činjenica svakodnevica i nešto što se u Crnoj Gori, zbog učestalosti, ne može preskočiti. Ono što dnevni list Dan i slični moraju naučiti jeste da u Evropskoj uniji ne postoji ništa "mimo procedure". I ovo govori kako Crna Gora treba još vremena kako bi unutar svoje kuće otvorila prostor za načela i pravila ponašanja koja su unutar evropske zajednice svakodnevna praksa. Ministarstvo unutarnjih poslova RH, koliko sam upoznata, svoj posao je obavilo prema pravilima u propisanom vremenu, ni prije ni poslije toga.
U tamošnjim medijima provlači se teza da je ovo ionako posljednji put da Hrvatska ima mogućnost blokirati neko poglavlje Crnoj Gori ili Srbiji zbog slovensko-njemačke inicijative kojom se želi zabraniti da država blokira drugu zbog neriješenih bilateralnih pitanja. Kako tumačite tu inicijativu, koja načelno jest logična jer je upravo Slovenija tako blokirala Hrvatsku?
Ono što se od Crne Gore očekuje jeste rješavanje otvorenih pitanja koja su više od bilateralnih i ključna su u približavanju te zemlje evropskoj zajednici te poštovanje dobrosusjedskih odnosa. Inicijativa koju spominjete može se protumačiti kao želju Slovenije da se nametne kao politički predvodnik proširenja, ali i donekle ironičan pokušaj iskupljenja s obzirom da je upravo Slovenija jedno vrijeme blokirala hrvatske pristupne pregovore.
Vezano uz ovaj konkretan prijedlog, on je jedan u nizu koji se svakodnevno iznose u Briselu i o njemu će se dalje raspravljati među samim članicama EU-a. Metodologija pristupnih pregovora je relativno nedavno promijenjena te daje bolje rezultate, tako da lično ne očekujem dalje izmjene. Još jednom ponavljam, Hrvatska ne blokira put Crne Gore iz hira ili neprincipijelno. Naše nezadovoljstvo rezultat je krivih poteza u Podgorici, a put naprijed isto je tako u rukama vlasti Crne Gore.
Nakon objektivno velikog iskoraka s tri zatvorena poglavlja, Crna Gora je recentno zapala u novu parlamentarnu krizu. Kako vidite to što se tamo sada događa?
Hrvatskoj je jako važno da se susjedna Crna Gora stabilizuje i osnaži političke elemente koji zemlji jamče stabilnost i prosperitet. S njom nas veže istorija koja je ostavila dubok trag u sjećanjima i životima ljudi, kao i zajednička baština koju percipiramo i o kojoj skrbimo. Ako pratite medije, vidjećete kako smo godinama upozoravali i na sve načine pokušavali senzibilizirali i Evropsku uniju na događanja koja su urušavala, a ne izgrađivala ovu zemlju. Uticaji i razni politički interesi upravo su se sastali u Crnoj Gori i kulminiraju, zanimljivo, baš nakon zatvaranja tri poglavlja.
Vladavina prava čini se ugrožena nedavnim događajima vezanima uz Ustavni sud, što je izazvalo reakcije ne samo opozicije, već i predsjednika Milatovića u odbrani opstanka ustavnog sistema u CG. Vidjećemo što će razgovori između predsjednika Milatovića i premijera Spajića donijeti, no promjene su nužne. Koketiranju s onima koji promiču rusku i prosrpsku politiku više nema mjesta i očekujemo kako će katarza kroz koju trenutno Crna Gora prolazi biti uvod u crnogorsku vlast koja neće imati figu u džepu ni kostur u ormaru, već otvorenost i spremnost u suočavanju sama sa sobom i rješavanju onoga što je koči da nesmetano nastavi put prema Evropskoj uniji. To sigurno neće biti pokušaj kršenja Ustava i preuzimanje uloge ovlasti Ustavnog suda, kako bi se njegovim blokiranjem zaustavili lokalni izbori i odgodili za 2027, te time cementirali svi demokratski procesi i produžila sadašnja vladajuća struktura u crnogorskim gradovima gdje izbori slijede ili još nisu završeni. Ovi procesi su nešto što Crna Gora mora sama sa sobom razriješiti.
Je li nešto od onoga što je RH spomenula kao problematične teme kroz "non paper" pokrenuto s mrtve točke?&nbsp;
Brzina odgovora daje nam nadu kako će omjer dobrih namjera biti jednak odlukama koje bi nakon 33 godine riješile pitanja koja nam dugo stoje na putu. Ona nisu teška, ni nerješiva. Dovoljno je samo malo dobre volje kako bi se otuđeno vratilo, a nesmotreno popravilo. Upravo u tom smjeru i dobroj vjeri čekamo da Crna Gora ispuni svoja obećanja. Hrvatska je za taj razgovor spremna.
Kako je to došlo do iznenadnog rješenja za kulturni dom u Tivtu?
Ne bih rekla da je iznenadno rješenje, jer je hrvatska diplomatija na čelu s ministrom vanjskih i evropskih poslova u posljednjih pet godina veoma aktivna u pokušajima rješavanja otvorenih pitanja, ali i brige i skrbi o hrvatskoj nacionalnoj manjini. Hrvatski dom je hrvatska kuća koju su gradili Hrvati Boke dvadesetih godina prošlog stoljeća. Hrvatska Vlada i Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova pažljivo su pratili događanja oko Doma iz kojeg su lokalne vladajuće strukture nakanile istjerati Hrvatsko nacionalno vijeće i Radio Dux.
Od tada pa do danas jedno od otvorenih pitanja je i Dom "Josip Marković", za koji smo dobili obećanje da će ga tivatske opštinske vlasti već 23. decembra, na sjednici Skupštine, vratiti crnogorskoj vladi, a ona darivati našoj, koja će konačno Hrvatsku kuću predati onima koji su joj istinski vlasnici, Hrvatima Boke i Crne Gore. Jednako očekujemo da se ispuni obećanje crnogorske vlade i promijeni sporno ime kotorskom bazenu. Oba koraka vratila bi naše povjerenje i bila snažan podsticaj u rješavanju preostalih važnih pitanja koja su Crnoj Gori ujedno i put k evropskoj porodici.

Babić Galić: Hrvatska želi Crnu Goru u EU, ali neće dopustiti da bude moneta za potkusurivanje u unutarpolitičkim igrama

U večernjem dijelu Ljetnjeg programa na Televiziji E, iskusni novinar Predrag Tomović govorio je o stanju u medijima na Balkanu i zabrinjavajućim trendovima koji prijete nezavisnom i odgovornom novinarstvu. Kako ističe, medijska slika regiona daleko je od optimistične.
- Medijska slika nije optimistična i postoji bojazan od medijskog mraka gdje bi 'informacije' donosili proxy raznih političkih i interesnih struktura na Balkanu, ali i neki krupni geopolitički igrači, poput Rusije- rekao je Tomović.
Tomović je svoju karijeru započeo na radiju Free Montenegro, a tokom godina se razvio u jedno od najprepoznatljivijih novinarskih imena u regionu. Gledaoci i čitaoci vjeruju njegovim riječima jer, kako kažu, ono što on izgovori – ne dovodi se u pitanje. Postao je simbol profesionalnog novinarstva kroz svoj rad na televiziji Al Jazeera Balkans.
Gašenje ove televizije, kako kaže, nije kraj njegove karijere, već samo novo poglavlje u više od dvadeset pet godina dugom profesionalnom putu.
- Postoje i neke druge opcije, projektne, konsultantske. Od tog trenutka kad smo saznali da Al Jazeera Balkans više ne postoji, negdje su uslijedili pozivi za neke druge oblike saradnje i angažmana. Vidjećemo. Predstoji vrijeme kada treba sjesti, sve to analizirati i donijeti eventualno neku odluku- rekao je Tomović.
Vijest o gašenju televizije dočekao je s nevjericom, a ono što ga najviše pogađa jeste činjenica da će publika ostati uskraćena za kredibilno i odgovorno novinarstvo.
- Na primjeru Al Jazeere vjerujem da je odgovorno novinarstvo bio njen brend. Nijesmo bili najbrži, nijesmo željeli da budemo najbrži, ali se naše informacije nijesu preispitivale, upravo zato što su bile profesionalne i istinite- istakao je Tomović.
Uz podsjećanje da više nema Al Jazeere Balkans, ali ni Glasa Amerike, Tomović ukazuje i na teškoće s kojima se suočavaju i ostali mediji.
- Radio Slobodna Evropa pokušava da preživi. U toku su neki postupci pred američkim sudovima gdje oni nastoje da prežive ono što je prvobitna odluka američke administracije na čelu sa predsjednikom Trampom. Tu su takođe mediji poput N1, koji imaju probleme, izloženi su pritiscima i mogućem uplivu politike u uređivačku politiku tog medija- kazao je Tomović.
Zaključuje da sve ukazuje na period u kojem će nezavisni mediji biti ozbiljno ugroženi.
- Ta slika nije optimistična i bojim se da ulazimo u period medijskog mraka, gdje će nas nažalost 'informisati' proxy raznih političkih interesnih struktura na Balkanu i nekih krupnih geopolitičkih igrača, poput Rusije- zaključio je Tomović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtF6AuSKYSxc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tomović: Ulazimo u period medijskog mraka

Mihailo Mandić, suosnivač Crnogorske etničke zajednice Australije i član novinarskog udruženja MEAA, jedan je od najistaknutijih pojedinaca u crnogorskoj dijaspori. Decenijama se zalaže za očuvanje nacionalnog identiteta i promociju Crne Gore širom svijeta. Njegov životni put vodio je iz rodnog Jastreba, preko Sarajeva, tadašnjeg Titograda, Beograda i Italije, sve do Australije, gdje danas živi i aktivno djeluje.
Gostujući u nedjeljnom jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa na Televiziji E, Mandić je podijelio detalje iz svog života i poručio mladima da se okrenu inovacijama i idejama, a ne sigurnom poslu.
- Put od Crne Gore do Australije nije bio lagan- kaže Mandić.&nbsp;
Nakon rada u sarajevskom Energoinvestu i života u Sarajevu, za koji kaže da je „postavio temelj njegovom karakteru“, uslijedile su velike promjene.
- Kada je počelo 'oslobađanje' od prijatelja, od društva, od posla, našli smo se u Podgorici – Titogradu, gdje je narod bio totalno zaluđen i mi smo vidjeli da nam nema mjesta ovdje, od onih pitanja 'kako pobjegoste od Turaka', kako ovo, kako ono, što je bilo suprotno istini. Pošli smo do Beograda – tamo još luđi, vidjeli smo da nam nema opstanka ovdje i onda smo krenuli u Italiju. A u Italiji je bilo izuzetno teško za školovane ljude – meni je supruga stomatolog, ja sam diplomirani elektro inženjer – puno izbjeglica sa svih strana i jednostavno ne možete da se snađete u tom prostoru. Svi vas tapšu po ramenima, hrabre, a vi morate da radite bilo kakve fizičke poslove da biste kupili nešto. Tu smo za jedan vrlo kratak period naišli na jednu poznatu glumicu koja nas je pomogla, ali to je samo jedan djelić dobroga što se desilo- prisjeća se Mandić.
Mandić otkriva i da su pokušali da emigriraju u Sjedinjene Američke Države, ali da u tom trenutku američki programi pomoći nisu obuhvatali njihovu vjersku zajednicu.
- Tražili smo da idemo u SAD-e, međutim, u tom trenutku su oni imali program samo za naše ljude islamske vjere, zbog situacije na ratištu, i onda su nam ponudili Australiju. Mi nijesmo imali izbora, pošli smo u Sidnej. U početku vas bodre – 'samo malo naučite jezik i vi ćete stati na svoje noge'- prisjeća se Mandić.
Dolazak u novu sredinu nosio je brojne izazove. Mandićeva supruga, stomatolog, učila je engleski jezik punih pet godina kako bi dobila licencu za rad, dok je njegova diploma odmah bila priznata. Ipak, jezička barijera i manjak lokalnog iskustva spriječili su ga da se zaposli u struci, pa je neko vrijeme radio kao taksista.
- Naša ćerka je završila i magistraturu, postala doktor filozofije u US Media Communication and Productions, dobila je bebu i čekali su je godinu dana da počne da radi na jednom od deset najboljih univerziteta na svijetu, i to je na neki način zaokružilo moj put u pozitivnom smislu- ističe Mandić.
U Australiji se, kako kaže, suočavao i s izazovima vezanim za crnogorski identitet.
- U Australiji je izuzetno veliki uticaj crkve Srbije, jer narod većinom nije edukovan, pa do našeg dolaska na popisima u Australiji se uopšte nije moglo izjasniti kao Crnogorac. Prvi put se bojažljivo, kaže on, pojavilo 390 osoba koji su se izjasnili kao Crnogorci, da bi ih danas bilo oko 3.000- istakao je Mandić.
Važnu ulogu u povezivanju crnogorske zajednice u dijaspori odigrao je i web sajt koji je Mandić osnovao.
- Pokušavali su na sve načine da nas pridobiju. Ja sam vidio našu šansu u nekom osnivanju web sajta koji bi okupljao naše građane i to smo i uspjeli. To je web sajt koji ima preko 20.000 fajlova – puno istorije, puno priče, puno prezimena, aktuelnih događaja – tako da je to jedan od, ako ne najbolji, sigurno najobimniji sajt našeg iseljeništva- zaključio je Mandić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dt-NwKeTXSsA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić: Crnogorska etnička zajednica Australije nastala kao odgovor na pokušaj crkve Srbije da asimilira Crnogorce u Australiji

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore objavilo je konkurs za dodjelu stipendija za školsku/akademsku 2025/2026. godinu, namijenjenih učenicima srednjih škola i studentima koji pripadaju romskoj i egipćanskoj zajednici, saopšteno je iz ovog ministarstva.
- Cilj konkursa je podsticanje upisa u srednje i visoko obrazovanje, smanjenje ranog napuštanja školovanja i podrška obrazovnim postignućima pripadnika romske i egipćanske zajednice- ističe se u saopštenju.
&nbsp;Iz MPNI navode da je konkurs otvoren od 1. do 31. oktobra 2025. godine, a detalji o načinu podnošenja prijave nalaze se na zvaničnoj internet stranici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

MPNI objavilo Konkurs za dodjelu stipendija za srednjoškolce i studente romske i egipćanske zajednice

Portal ETV ekskluzivno objavljuje dokument Vlade – Ocjena rada drugi kvartal 2025. godine - koji se odnosi personalno na rad članova Vlade, prema kojem su najbolje ocijenjene ministarke Anđela Jakšić Stojanović i Maida Gorčević, dok je na začelju tabele, kao najgori – potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić sa prosječnom ocjenom – 1,50. Odmah uz Aleksića su i ministri poljoprivrede i kulture i medija Vladimir Joković i Tamara Vujović, koji imaju prosječnu ocjenu 1,66, a isto su ocijenjeni i ministri pomorstva i turizma Filip Radulović i Simonida Kordić. <h2>VRLO DOBRI I DOBRI&nbsp;</h2> Jakšić Stojanović i Gorčević imaju prosječnu ocjenu – 4, dok su iza njih ministar finansija Novica Vuković i premijer Milojko Spajić s ocjenom 3,66. Među najbolje ocijenjenima je i ministar pravde Bojan Božović – 3,50, dok je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović dobio ocjenu – 3,33, sa koliko je ocijenjena i ministarka javnih radova Majda Adžović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_89b973f5c77b5f41ef788e89ee9d82fe37b72a2abfbdeccf34d02d0a04d436e4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080316084_89b973f5c77b5f41ef788e89ee9d82fe37b72a2abfbdeccf34d02d0a04d436e4" data-rendition-name="original" width="1219" height="736" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, kao i ministarke saobraćaja Maja Vukićević i rada Naida Nišić, te minstri energetike i rudarstva i zdravlja Admir Šahmanović i Vojislav Šimun – ocijenjeni su prosječnom ocjenom – 3,16. Ministar socijalnog staranja Damir Gutić dobio je ocjenu – 3, dok su svi ostali niže ocijenjeni. Tako je potpredsjednik Vlade Filip Ivanović dobio ocjenu – 2,83, kao i ministar javne uprave Maraš Dukaj i potpredsjednik Momo Koprivica. Ministri ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, sporta i mladih i regionalnog razvoja – Damjan Ćulafić, Dragoslav Šćekić i Ernad Suljević prošli su sa prosječnom ocjenom – 2,5. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović dobio je prosječnu ocjenu – 2,33, dok su sa 2,16 ocijenjeni – ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, potpredsjednici Vlade Aleksa Bečić i Milun Zogović, kao i ministar bez portfelja Milutin Buturović. Ministri odbrane i unutrašnjih poslova Dragan Krapović i Danilo Šaranović ocijenjeni su ocjenom – 2, što znači da je to, poređujući sa ocjenjivanjem u prosvjeti, ocjena ,,zadovoljava“. Najniža moguća prelazna! <h2>,,JEDINIČARI“</h2> Ispod ocjene zadovoljava je ministar dijaspore Mirsad Azemović dobio je prosječnu ocjenu – 1,83. Nije usamljen u ocjeni nezadovoljava: u tom rangu su i ministarka turizma Simonida Kordić (1,66) , ministar pomorstva Filip Radulović (1,66), ministarka kulture i medija Tamara Vujović (1,66), ministar poljoprivrede Vladimir Joković (1,66).&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_225fe049ae3def78b10878230d4b20ec443fda37b1ff5d3f79186c731259ef14.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080316084_225fe049ae3def78b10878230d4b20ec443fda37b1ff5d3f79186c731259ef14" data-rendition-name="original" width="1884" height="373" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Na kraju kolone ,jediničara“ je najgore ocijenjeni – Budimir Aleksić, potpredsjednik Vlade (1,50).&nbsp; Da li će upravo ovi ,,jediničari“ biti prvi na listi za rekosntrukciju, ako Spajić uopšte bude smio da ide na rekonstrukciju?&nbsp; Prosječna ocjena, kako se vidi na tabeli, izvodila se iz parametara – postignuti rezultati, samostalnost, stvaralačka sposobnost, preduzimljivost, preciznost/savjesnost i kvalitet saradnje. Potpredsjednik Vlade Aleksić je najveći „jediničar“ u Vladi – za sve parametre ocjena mu je 1, osim za samostalnost – ocijenjen je najboljom ocjenom – 4, a odmah za njim je ministar Joković – koji je za samostalnost, takođe, dobio 4, ali je izvukao 2 za postignute rezultate. Ministarka Vujović ocijenjena je ocjenom 3 za preciznost/savjesnost, a ocjenu 2 dobila je za stvaralačku sposobnost i kvalitet saradnje. Ministar Šaranović dobio je jedan za parametre – samostalnost i kvalitet saradnje, dok je za postignute rezultate i stvaralačku sposobnost ocijenjen ocjenom – 3. Jedinicu iz „samostalnosti“ dobio je i ministar Krapović.&nbsp; Interesantno je da je, osim troje ministara iz Demokrata – Šaranović, Krapović i Vujović, za parametar samostalnost, jedan dobio i potpredsjednik Vlade Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića). <h2>,,STVARALAČKE SPOSOBNOSTI“</h2> Ocjene pokazuju i da po parametrima Vlade stvaralačku sposobnost, ma što značio taj parametar, ne posjeduju ministri Radunović, Đeka, Kordić i Joković, kao ni potpredsjednik Aleksić. Samo oni su dobili ocjenu – 1. Ministar Joković i potpredsjednik Aleksić jedini su koji su dobili jedinice i za parametar preciznost/savjesnost. Portal ETV objavio je 24. jula izvode iz dokumenta Vlade o ocjeni rada i realizacije, shodno programu zadataka za 2025. godinu, a zaključno sa junom, prema kojima su na kraju drugog kvartala najbolje ocijenjeni resori ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja i saobraćaja Maje Vukićević, sa 95,2 i 90 odsto realizovanih akrivnosti. Nekoliko sati kasnije, dokument je inoviran, odnosno friziran, pa je objavljena tabela sa poboljšanim rejtingom za određene resore.&nbsp; Vlada je u tabelu naknadno ubacila i realizovane programe iz jula, stvarajući tako privid o većoj realizaciji vladinih obaveza nego što to zapravo jeste.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_252a0065db5174b3023723f2bdf812ba9c658f999d153bd705bdcf090d10ef73.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080316084_252a0065db5174b3023723f2bdf812ba9c658f999d153bd705bdcf090d10ef73" data-rendition-name="original" width="1734" height="1000" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Tako je ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću saldo realizacije skočio sa 47 na 58 odsto, ministru zdravlja sa 20 na 40 odsto, dok je Ministarstvu energetike i rudarstva procenat uspješnosti porastao sa 14 na iznad 40 odsto. Ministar Šahmanović resor energetike preuzeo je tek u martu. Ministarstvo evropskih poslova je na tabeli koja nije frizirana bilo na visokih 83,3, a Ministarstvo prosvjete na 86,7 odsto. Ministarstvo vanjskih poslova imalo je realizaciju zadataka na nivou od 80 odsto, a prostornog planiranja, urbanizma i državne uprave - 75 odsto.&nbsp; Bez rezultata su bili ministarstva dijaspore, kulture i medija, sporta i mladih, te socijalnog staranja.

NAJBOLJE: Jakšić Stojanović i Gorčević; NAJGORI: Aleksić, za petama mu Joković, Vujović, Radulović i Kordić

U jeku žestoke političke rasprave tokom Premijerskog sata u Skupštini Crne Gore, lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer Dritan Abazović izazvao je pravu buru izjavom da, kako tvrde izvori Portala ETV, posjeduje fotografiju ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića u društvu s “nekim kriminalcem”.
Ova rečenica, izrečena u prolazu, otvara niz ozbiljnih pitanja: ima li Abazović zaista kompromitujući materijal protiv Šaranovića? Čuva li ga kao “keca u rukavu” za pogodniji trenutak političkog obračuna?
Podsjetimo, dok je obavljao funkciju premijera i koordinatora bezbjednosnih službi, Abazović je često isticao da “zna sve o svima”. Ako je to zaista tačno, onda je moguće da već posjeduje detaljna saznanja o vezama aktuelnog ministra sa bezbjednosno interesantnim licima. Ko je, onda, ta osoba s kojom se, prema Abazoviću, sastajao ministar Šaranović? I zašto o tome ne govori otvoreno?
Ukoliko su optužbe tačne, postavlja se pitanje: kako čovjek koji rukovodi sektorom bezbjednosti, jednim od ključnih stubova države, može sebi dozvoliti kontakte sa kriminalnim miljeom? I, još važnije – zašto bivši premijer to ne procesuira, već koristi kao političku municiju?
Dramatična razmjena optužbi doživjela je vrhunac kada je ministar Šaranović iz redova Demokrata, tokom svog izlaganja, pokazao fotografiju Dritana Abazovića u društvu sa, kako tvrdi, visoko rangiranim članom organizovane kriminalne grupe “Škaljari”.
– Evo vaše fotografije od prije mjesec dana. Na slici ste sa desnom rukom vođa škaljarskog klana Bobana Baćovića i Luke Đurovića. Draga gospodo, to je vaš šampion u broju susreta sa članovima OKG – poručio je Šaranović dok je pokazivao fotografiju.
Prema nezvaničnim informacijama iz bezbjednosnih krugova, riječ je o Gavrilu Lekoviću – Leki, licu koje se već duže vrijeme vodi kao bezbjednosno interesantno.
Nekadašnji partneri, danas ljuti politički protivnici, sada se javno utrkuju u optužbama: ko je bliži švercerskim i kriminalnim strukturama? Od savezništva koje je počivalo na navodnim zajedničkim ciljevima, ostale su samo međusobne optužbe i javna diskreditacija.
Da li će iz sjenke uskoro biti izvučeni novi dokazi? Ili je sve ovo samo još jedan čin u političkom teatru optuživanja, bez konkretnih pravnih posljedica?
Na kraju, jedno pitanje za Abazovića: Jesu li dokazi koje pominje na sigurnom, te kada će ih predočiti nadležnim državnim organima, te &nbsp;o tome obavijestiti crnogorsku javnost?

Politička bomba u Skupštini: Ima li Abazović kompromitujući dokaz protiv ministra Šaranovića?

Papir koji je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović predstavio kao original u Skupštini, a na osnovu koga je javno imenovao nalogodavce i izvršioca ubistva nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost Gorana Žugića, uopšte nije zvanični dokument i nikada nije bilo u sistemu crnogorske bezbjednosti, podaci su do kojih je došla Televizija E. Riječ je, kažu izvori iz bezbjednosnog sektora, o naknadno sročenoj informaciji u čijem sastavljaju su učestvovali neki bivši pripadnici službe bezbjednosti iz vremena zajedničke države koji su se nedavno aktivirali u Crnoj Gori. Stručnjaci kažu da je nezabilježeno da bilo ko iz policije javno iznosi operativne podatke, a Šaranovićeve tvrdnje biće predmet provjere Višeg državnog tužilaštva. <h2>Opasna neozbiljnost i neprofesionalnost</h2> Šaranović je pred poslanicima 28. jula najavio "politički zemljotres" i crnogorskoj javnosti pročitao informacije za koje je i sam rekao da su neprovjerene. - Prema informaciji Službe javne bezbjednosti prije 20 godina, operativni podaci pokazuju da je ubistvo Gorana Žugića izvršio Ivan Delić, po nalogu Darka Belog Raspopovića i Brana Mićunovića - rekao je Šaranović u parlamentu. Sve što zna o ubistvu iz 2000. godine, tada dvanaestogodišnjak, danas ministar Šaranović čitao je sa papira i to tuđih. Stručnjaci upozoravaju da se nešto slično u Crnoj Gori nikada do sada nije desilo. - Ministar Šaranović je na plenumu u Skupštini iznio operativne podatke za krivično djelo na štetu Gorana Žugića koje je izvršeno prije 25 godina, a kako je i sam rekao na bazi nepotvrđenih informacija. Iznošenje operativnih informacija u javnost je u najmanju ruku neozbiljno i neprofesionalno i ja se ne sjećam da je bilo ko i bilo kad od službenika Uprave policije iznosio operativne podatke kao što je to uradio ministar Šaranović - kazao je za Televiziju E Nikola Janjušević, stručnjak za bezbjednosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250520210532_64ab7548c7d34310387be2029c75c54665452f41f239c3a676723995483ff95b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250520210532_64ab7548c7d34310387be2029c75c54665452f41f239c3a676723995483ff95b" data-rendition-name="original" width="1919" height="1059" loading="lazy" alt="Nikola Janjušević"><figcaption>Nikola Janjušević</figcaption></figure>  Slično misle i pravnici - operativni podaci, ukoliko ih imaju ne iznose se javno, jer se tako ugrožava bezbjednosti. - To može da uradi samo neko ko je totalna neznalica. Zabrinjavajuće je da u vrhu bezbjednosnog sektora mi imamo osobe koje su u stanju da za skupštinskom govornicom, ili bilo gdje drugo javno, saopštavaju bilo koje operativne podatke, to može ostaviti nesagledive posljedice - rekao je ranije u intervjuu Televiziji E advokat Veselin Radlović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"><figcaption>Veselin Radulović(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  <h2>Iznenađenje i za šefa policije</h2> Za neke je podatke prvi put čuo i v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, desna ruka ministra Šaranovića. To je dan nakon što je Šaranović sa sigurnošću u Skupštini govorio o tome ko je ubio Gorana Žugića, Šćepanović kazao na skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu. - Ministar unutrašnjih poslova je juče iznio podatke koji ni meni nijesu poznati i određenih činjenica. Uzimajući u obzir da je 2025 – 2026 bilo razdvajanje službi javne i državne bezbjednosti tako da isto ministar dobija neke podatke kao što i ja dobijam – kazao je tada Šćepanović. Tvrdio je i da ministar, niti drugi ovlašćeni službenici nijesu iznijeli nikakve operativne podatke. Stručnjaci upozoravaju da je važno razlikovati o kakvim je podacima riječ. - Kada su krivično pravni predmeti u pitanju, treba razlikovati podatke koji se smatraju operativnim i podatke koji imaju snagu dokaza u krivičnom postupku. Operativne informacije dobijaju se operativnim radom policije, koje podrazumijevaju sve kriminalističko taktičke i tehničke mjere i aktivnosti koje preduzima policija u vršenju policijskih poslova i one nemaju snagu dokaza u krivičnom postupku – upozorava Nikola Janjušević, stručnjak za bezbjednosti. <h2>Izjave bez pokrića</h2> Pred Tužilaštvom nema podataka i dokaza o onome što je tvrdio ministar Šaranović iz skupštinske klupe, iako je sa istog mjesta dobacio da ih je predao. Više tužilaštvo, kako su kazali medijima, saslušaće njega, ali i "svako lice u vezi sa datim izjavama, a naročito kada one potiču od javnih funkcionera, imajući u vidu njihovu društvenu odgovornost".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072112078_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072112078_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a" data-rendition-name="original" width="850" height="605" loading="lazy" alt="Na potezu Specijalno državno tužilaštvo"><figcaption>ŠARANOVIĆA ZVANIČNO SASLUŠAVAJU ZBOG NEZVANIČNIH INFORMACIJA: Zgrada tužilaštava</figcaption></figure>  Više osoba koje je ministar Šaranović optužio za organizovanje i ubistvo nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost Gorana Žugića, više nijesu među živima. Darko Beli Raspopović je bio službenik Službe državne bezbjednosti Crne Gore. Ubijen u januaru 2001. u centru Podgorice, a njegovo ubistvo nije rasvjetljeno. Nije živ ni Brano Mićunović, kontroverzni biznismen, kojeg su mediji povezivali sa osobama iz kriminalnog miljea. Nijedna optužba protiv njega nikada nije dokazana. Ivan Delić je ove godine iz Dubaija, gdje je uhapšen, izručen Crnoj Gori, a osumnjičen je za međunarodno krijumčarenja narkotika. Njegov advokat Stefan Jovanović smatra da je ministar Šaranović iznio tešku optužbu na osnovu neprovjerenih informacija, koje nijesu potkrijepljene drugim dokazima. <h2>Nepoštovanje pretpostavke nevinosti</h2> - Mora se voditi računa o posljedici onoga što se izgovori, jer na ovaj način nastupila je šteta za mog branjenika, nenadoknadiva, zatim po porodicu Raspopović koja se oglasila saopštenjem i ukazala kako oni tu informaciju doživljavaju i ja ih u cijelosti razumijem. Direktor policije je otišao korak dalje i rekao da on poštuje pretpostavku nevinosti i to treba pozdraviti. Sa druge strane, istup ministra govori da ta pretpostavka nevinosti nije ispoštovana, jer postoji procedura, jasna i poznata, siguran sam i ministru unutrašnjih poslova i trebalo je postupiti na taj način – rekao je Jovanović za Televiziju E.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250131220116_e852f38f7cb5439264d36cbfca8ac8b671a269c7700be405dcca04526ec79473.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250131220116_e852f38f7cb5439264d36cbfca8ac8b671a269c7700be405dcca04526ec79473" data-rendition-name="original" width="955" height="507" loading="lazy" alt="Stefan Jovanović"><figcaption>Stefan Jovanović(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption></figure>  Reagovala je i porodica Raspopović. Šaranoviću poručuju da se posveti rasvjetljavanju masovnih ubistava koja su u crno zavila Crnu Goru. - Porodica Raspopović iskazuje duboku povrijeđenost i ogorčenost prema službenom licu koje je pred Crnom Gorom zloupotrijebilo ministarsku funkciju kako bi – ne nudeći bilo kakve dokaze za svoje tvrdnje, ne razmišljajući o posljedicama koje saopštene neistine mogu prouzrokovati članovima porodice pokojnog Belog – svjesno saopštio to što je saopštio, zaklanjajući se iza "ministarskog autoriteta" i “operativnih saznanja“, koja su (prema njegovom kazivanju) pribavljena od lica sa upitnim integritetom – napisali su u otvorenom pismu.

Šaranovićev “original” nije zvanični dokument već naknadno sročena informacija

Ni pet i po mjeseci nakon što je kompanija „Bemax“ preko svog punomoćnika i advokata Marka Miloševića podnijela tužbu protiv poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića zbog povrede prava ličnosti tog preduzeća ne postoji dokaz da mu je dostavljena na odgovor, pa ročište nije moglo biti ni zakazano, saopšteno je iz Osnovnog suda portalu ETV. 
Slučaj je zadužila sutkinja Milica Radović, a Pošta Crne Gore je zadužena za dostavu tužbe na odgovor u svim predmetima. pa i i slučaju u kojem je tuženi Boris Bogdanović, saopšteno je iz suda. Na čelu Pošte Crne Gore je Bogdanovićev partijski kolega Josip Đurašković. 
Advokat Milošević podnio je tužbu protiv Bogdanovića nakon što se poslanik Demokrata 11. februara u Skupštini beskrupulozno obrušio na kompaniju „Bemax“ optužujući ih za kriminal i povezujući sa ubistvima i odgovornosti za željezničku nesreću na Bioču 2006. godine. 
Milošević je tada kazao da je Kompanija „Bemax“ postala džoker sadašnjem režimu i služi za bijeg od svih aktuelnih problema koji tište crnogorsko društvo. 
O kakvim se besmislicama radi najbolje govori dovođenje „Bemaxa“ u vezu sa željezničkom nesrećom na Bioču januara 2006. godine iako je kompanija osnovana u januaru 2007. - tj. godinu nakon teške nesreće na Bioču.

Tag: vanda-babic-galic

Babić Galić: Crna Gora, a posebno ministar Krapović, da ozbiljno shvate protestnu notu Hrvatske

Babić Galić: Hrvatska želi Crnu Goru u EU, ali neće dopustiti da bude moneta za potkusurivanje u unutarpolitičkim igrama

Babić Galić: Crna Gora, a posebno ministar Krapović, da ozbiljno shvate protestnu notu Hrvatske

Tomović: Ulazimo u period medijskog mraka

Mandić: Crnogorska etnička zajednica Australije nastala kao odgovor na pokušaj crkve Srbije da asimilira Crnogorce u Australiji

MPNI objavilo Konkurs za dodjelu stipendija za srednjoškolce i studente romske i egipćanske zajednice

PRATITE TVe UŽIVO