Specijalna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, Vanda Babić Galić, komentarisala je za portal Standard intervju potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Alekse Bečića, za hrvatski Večernji list, a na koji su mnogi zvaničnici Hrvatske imali oštre komentare.
Babić Galić je u izjavi za portal Standard kazala da je Republika Hrvatska sve rekla stavljanjem na popis nepoženih osoba.
Ona je navela da smo svjedoci provokacija ministra odbrane Crne Gore, Dragana Krapovića, iz redova Demokrata, koji, kako je navela, ,,u pravilu radi na narušavanju odnosa“.
- Da je potpredsjedniku Vlade stalo, u dogovoru sa svojim stranačkim kolegama doprinio bi rješavanju otvorenih pitanja koje opterećuju dvije zemlje - istakla je specijalna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, Vanda Babić Galić.
Babić Galić je zaključila da je Republika Hrvatska zagovaratelj evropskog puta Crne Gore, te da traju razgovori o rješavanju otvorenih pitanja između dvije države.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Babić-Galić: Da je Bečiću stalo, u dogovoru sa svojim stranačkim kolegama doprinio bi rješavanju otvorenih pitanja

Hrvatski narod u Crnoj Gori živi u posebnim okolnostima zbog političkih turbulencija kroz koje zemlja prolazi. Često se javlja strah od vladajuće strukture koja promoviše velikosrpsku ideologiju – kroz podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sada i najavljenog Puniše Račića, kao i kroz ideje koje su zaostale u 19. vijeku. To čini autohtonog hrvatskog čovjeka nesigurnim, što je jedan od razloga zašto odlazi, povlači se ili postaje tiši, kazala je posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske, profesorica Vanda Babić-Galić u emisiji „Globalna Hrvatska“ na HRT-u.&nbsp; <h2>Odnos Hrvatske i Crne Gore u kontekstu političkih promjena&nbsp;</h2> Babić-Galić ističe da su odnosi ove dvije države sadržajni i složni, te da su promjene već postale konstanta jer je kontinuitet od 2020. godine donio određene pomake.&nbsp; - Ne možemo govoriti o nekim novim promjenama, već eventualno o nešto boljim ili nešto lošijim odnosima. Ono o čemu sigurno možemo govoriti jeste da postoje stalni razgovori o važnim, otvorenim pitanjima koja opterećuju dvije države, kao i o brizi za hrvatsku nacionalnu manjinu, koja u Boki Kotorskoj čuva više od 60 odsto hrvatske baštine. Tu baštinu smo dužni da čuvamo i mi u Hrvatskoj, ali i Crna Gora, koja tu baštinu ima na svojoj teritoriji - ukazala je Babić-Galić.&nbsp; Kada govorimo o otvorenim pitanjima, Babić-Galić smatra da je najvažnije krenuti od početka.&nbsp; - Vidjeli ste Hrvatski dom (Dom kulture "Josip Marković") - konačno mogu da kažem da je on u vlasništvu Republike Hrvatske. Nedavno je potvrđeno da je Republika Hrvatska upisana u katastar. To znači da više niko nikada neće moći da istjera hrvatsku zajednicu iz kuće koju je ta zajednica gradila još između 1920. i 1922. godine. Ostala pitanja se rješavaju i u fazi su „brušenja“ - pojasnila je ona.&nbsp; Babić-Galić je podvukla veoma važan sporazum o odšteti logorašima, za koji smatra i očekuje da će uskoro biti riješen.&nbsp; - Tu su i pitanja vlasništva školskog broda „Jadran“, zatim naziva bazena koji bi trebalo promijeniti, granice na moru, kao i pitanje oduzete imovine – tema koja je možda nedavno ponovo postala aktuelna, ali je u razgovorima prisutna već dugo, još od 2017. godine – dodala je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Rješavanje imovinskih pitanja u fokusu hrvatske diplomatije</h2> Kako ukazuje, pedest i jedna porodica od 2014. godine čeka na upis u katastar, bez obzira na pravosnažne sudske odluke.&nbsp; - Porodice Dabinović i Tripković su devedesetih godina, blago rečeno, doživjele pljačku sopstvene imovine. Postoji i porodica u Perastu koja je ostala bez svoje imovine uprkos sudskim presudama. Takođe, u Budvi postoji Palata Medin, što je još jedno problematično pitanje kojim ćemo se baviti – navela je Babić-Galić.&nbsp; Babić-Galić dodaje da to nijesu jednostavna, a ni laka pitanja – već pitanja koja predstavljaju i moralnu obavezu Republike Hrvatske prema svojoj nacionalnoj manjini, ali i brigu da ta manjina ima pravo, kao i svaka druga osoba, na svoje vlasništvo.&nbsp; - Činimo sve što možemo. Kada sam pomenula 2017. godinu, htjela sam da kažem da je to bilo pitanje međuvladinog savjeta Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o manjinama – hrvatskoj manjini u Crnoj Gori i crnogorskoj u Hrvatskoj. Tada smo govorili o povraćaju crkvene i civilne imovine. Sada smo dobili svu dokumentaciju od 51 hrvatske porodice i imamo razloga i načina da učinimo sve kako bi tih 51 porodica dobilo svoju zemlju – zemlju svojih predaka. Svaka nepravda prema našem narodu na autohtonom prostoru Boke mora biti ispravljena. Na koji način će to Crna Gora učiniti, o tome se pregovara u različitim resorima i na različitim nivoima. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske učiniće sve da ovo pitanje bude riješeno na pozitivan način – poručila je ona.&nbsp; Prema riječima Babić-Galić, temelj evropskih vrijednosti jeste pravo na imovinu – pravo na vlasništvo, zemlju, dom i svoje ognjište. <h2>„Jadran” je oteti brod koji bi Crna Gora trebala vratiti pravim vlasnicima&nbsp;</h2> Kako je pojasnila Babić-Galić, Republika Hrvatska jasno ističe da je „Jadran“ hrvatski školski brod, a njegova luka baziranja je Split.&nbsp; - U svakom trenutku spremni smo da iznesemo nepobitne dokaze pred bilo koji sud – počev od Suda za prava mora u Hamburgu, ili bilo gdje drugo. O tom pitanju ćemo razgovarati - brod, kao i čovjek, može imati samo jednog vlasnika – naglasila je ona.&nbsp; S obzirom na to da su Crna Gora i Republika Hrvatska članice NATO saveza, vjeruje da postoje prijateljska i konstruktivna rješenja za pitanje broda „Jadran“ - „Jadran“ je uznik – to je brod koji je otet i koji bi Crna Gora trebalo da vrati svojim pravim vlasnicima, Republici Hrvatskoj – poručila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Hrvata u Crnoj Gori sve manje - Boka Kotorska „zaliv svetaca“&nbsp;</h2> Babić-Galić smatra da brojevi obično nijesu mjerilo snage jednog naroda.&nbsp; - Kada bismo govorili šire, morali bismo da priznamo da nas ima manje i u Hrvatskoj, da je manje Evropljana uopšte, što nas dovodi do demografskih pitanja i migracija – ali to nije pravi odgovor – dodala je ona.&nbsp; Babić-Galić objašnjava da Hrvata u Crnoj Gori ima nešto manje od jedan odsto, te da su dobro su organizovani i imaju veliku kulturnu baštinu.&nbsp; - Radije bih da umjesto brojanja, svi postanemo svjesni da je Boka Kotorska „zaliv svetaca“, da tamo imamo ogromnu kulturnu baštinu koju treba obnoviti, obići, upoznati – jer je to dragulj hrvatske kulture, možda manje poznat u Hrvatskoj nego što bi trebalo – naglasila je ona.&nbsp; Prema njenim riječima, Hrvatska uvijek štiti i stoji iza svoje hrvatske manjine u Crnoj Gori – kao i svuda gdje Hrvati žive, u ukupno 12 evropskih zemalja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7" data-rendition-name="original" width="1048" height="588" loading="lazy" alt="Popis Hrvata u CG "> </figure>  <h2>Crna Gora mora proći katarzu</h2> Kako je navela Babić-Galić, Republika Hrvatska mnogo pomaže i nastaviće da pomaže našoj državi.&nbsp; - Mi smo joj prijatelji i mentori. Hrvatska otvara Crnoj Gori puteve – kroz zakone, iskustva i sve ono što je sama prošla. Ali Crna Gora mora sama da pronađe snagu, da proživi katarzu i da prođe kroz procese sazrijevanja kako bi konačno stigla do željenog cilja – zaključila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Mnoga pitanja ostaju neriješena</h2> Predsjednik Hrvatske građanske alijanske (HGI) Adrijan Vuksanović je istakao da se stanje pogoršalo 2020. godine, dolaskom prosrpske koalicije na vlast.&nbsp; - To i ne čudi ako u sadašnjoj vlasti imamo one koji nose i diče se titulom četničkih vojvoda. Ako imamo one koji su bili protiv članstva Crne Gore u NATO-u, ako imamo one koji danas kažu da bi se isčlanili iz NATO-a, ili one koji veličaju ratne zločine iz devedesetih. Potpuno je očekivano da dođe do zaoštravanja – dodaje Vuksanović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87" data-rendition-name="original" width="1046" height="592" loading="lazy" alt="Adrijan Vuksanović"> <figcaption>Adrijan Vuksanović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Hrvatska procjenjuje da joj Crna Gora samo za otetu imovinu duguje više od dva miliona dolar, ali, kako kaže ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, ovoj državi je zapravo najmanje važan taj iznos.&nbsp; - Važno je priznanje i satisfakcija za logoraše preživjele i njihove porodice. Svjedoci su živa stradanja dubrovačkog primorja, pljačkanja, bombardovanja, tako da o tim stvarima moramo otvoreno govoriti – istakao je Radman. Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ervin Ibrahimović, kada je u pitanju obeštećenje, ima svoje viđenje.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0" data-rendition-name="original" width="4663" height="3260" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović"> <figcaption>Ervin Ibrahimović(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - Kada je u pitanju obeštećenje, ja to gledam s druge strane – gledam da Crna Gora ima jasnu evropsku viziju, da postane sljedeća članica Evropske unije. Dio toga je i suočavanje s prošlošću – pojasnio je Ibrahimović. <h2>Nejednak tretman vjerskih objekata u Crnoj Gori</h2> Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković je naveo da samo u Kotoru postoji deset katoličkih crkava koje su danas u državnom vlasništvu, dodajući da ne postoji nijedna pravoslavna crkva u cijeloj Crnoj Gori da je državna institucija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4" data-rendition-name="original" width="828" height="1472" loading="lazy" alt="Crkve "> <figcaption>Dvostruki aršini države: Katedrala SV.Tripuna i Crkva Svetog Nikole (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Samo primjenom elementarne logike dolazimo do određenih zaključaka – poručio je Deković.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

Političke turbulencije i velikosrpska ideologija čine autohtone Hrvate nesigurnim

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je za Javni servis da Vlada Crne Gore ima, kako kaže, „šizofrenu politiku“ prema Hrvatskoj, te da njihov odnos prema toj državi nije konzistentan.
- Idete od jednog do drugog ekstrema. Prošle godine od rezolucije o Jasenovcu, koja je bila u potpunosti nepotrebna, do jednog ponašanja koje obesmišljava i ugrožava naše državno dostojanstvo- kazao je on gostujući na Televiziji Crne Gore.
Ocijenio je i da izjave hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana „ne idu u smjeru dobrosusjedskih odnosa“.
- Mislim da izjave koje dolaze od hrvatskog ministra spoljnih poslova ne idu u smjeru dobrosusjedskih odnosa. Taj čovjek svaki put kad dođe u Crnu Goru, dođe sa nekim zahtjevom, a naš ministar vanjskih poslova (Ervin Ibrahimović) ne radi dovoljno u kontekstu zaštite našeg državnog dostojanstva- poručio je Milatović.
Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, na pitanje da prokomentariše izjave predsjednika Milatovića, za Antenu M kaže da ih ne želi komentarisati.
- Ja ne bih željela, niti želim komentarisati izjave predsjednika Crne Gore. Ma kakve one bile, pa i ovakve kakve jesu- ističe Babić Galić.
Babić Galić napominje da su dvojica kolega, ministri Grlić Radmin i Ibrahimović, juče učestvovali na ministarskom sastanku Berlinskog procesa u Belfastu.
- Tamo je ministar Grlić Radman još jednom naglasio važnost trajnog pomirenja kao ključnog za stabilnost Jugoistočne Europe. Istakao je potrebu ulaganja dodatnih napora svih zemalja Zapadnog Balkana kako bi se to pomirenje i postiglo. Također, što je vrlo važno za odnose i Hrvatske i Crne Gore, istakao je da Hrvatska ostaje predana konstruktivnom dialogu sa svojim susjedima kako bi se rješila sva otvorena pitanja na temelju međusobnog poštovanja i povjerenja s ciljem postizanja trajnog pomirenja. Dakle, to sve se odnosi i na Crnu Goru- rekla je ona.
Šefovi diplomatije Crne Gore i Hrvatske, kako navodi Babić Galić, rade na otvorenim pitanjima i to uz potporu predsjednika svojih vlada, što se, kako dodaje, može vidjeti i po učestalosti susreta.
- Dakle, ne bave se povicima, nego državno dostojanstvo štite odgovornim djelovanjem i to u korist građana Crne Gore, u korist građana Republike Hrvatske, i u krajnjem, u korist građana Europe- naglašava Babić Galić.
Podrška na evropskom putu, navodi, zavisi isključivo od Crne Gore.
- Hrvatska je od početka otvorena i prijateljska prema Crnoj Gori. Hrvatska od početka daje sve moguće resurse i ulaže u Crnu Goru na sve moguće načine, ne bi li joj olakšala put, iako mnogi to žele prikazati na drugačiji način. Ali ovo što sam vam rekla govori samo za sebe, a to je da radimo, ne vičemo, štitimo državno dostojanstvo obje zemlje, ali smo odgovorni i neka pitanja moramo proći i riješiti. Nisu ugodna, ali su potrebna- ističe Babić Galić.
Komentarišući saopštenje Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore u vezi sa nedavno upućenom diplomatskom notom Hrvatske u kojoj traže da se riješi pitanje povrata imovine hrvatskoj zajednici, da će preduzeti korake i obavijestiti drugu stranu o konkretnom upitu u skladu sa pravilima diplomatske korespondencije, Babić Galić kaže da je uvjerena da će Crna Gora i MVP Crne Gore to pitanje riješiti na najbolji mogući način kako bi zaštitili i hrvatsku manjinu u Crnoj Gori. Na ovaj način se, kako zaključuje, štiti i pravo na vlasništvo, koje je temeljno pravo svakog čovjeka.

Babić Galić: Ne vičemo, štitimo državno dostojanstvo i Hrvatske i Crne Gore, ali neka pitanja moramo proći i riješiti

Crnogorska Vlada, a posebno resorni ministar obrane Dragan Krapović, trebalo bi ozbiljno da shvate protestnu notu Hrvatske. To je za Televiziju E kazala posebna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić. Dodaje da bi ministar Krapović, ako ne zna što je bilo, trebalo da pita svoje prethodnike ili pogleda u arhive.
 Babić Galić kaže da je u tim arhivama moguće pronaći bilješke o tome kako su, u proteklih 20-ak godina, brojni visoki zvaničnici Ministarstva obrane i Vojske Crne Gore bili detaljno informisani o visini hrvatskih potraživanja po pitanju, kako je navela, protivpravno otete sukcesijske mase vojne imovine JNA na koju pravo vlasništva polaže Republika Hrvatska. O tome, dodala je ona, postoji opsežna dokumentacija u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.
- Ministar Krapović ovakvim porukama, nažalost, svjesno obmanjuje crnogorsku javnost ili je naprosto talac neke druge politike, koja Crnoj Gori ne donosi napredak. Najbjelodaniji primjer je nesudjelovanje na svečanom Mimohodu Hrvatske vojske povodom obilježavanja 30. obljetnice Vojno redarstvene operacije Oluja- kazala je ona.
Navodi i da je puno je poteza koji ovo potvrđuju. Kako je i navedeno u noti, kaže Babić Galić, Hrvatska ima sve potrebne stručne analize i precizne izračune o svim stavkama otete vojne sukcesijske mase, njenu finansijsku vrijednost, s kojima će u određenom trenutku upoznati kako crnogorsku, tako i međunarodnu političku javnost. 
- Hrvatska, usprkos svemu, podržava europsku perspektivu Crne Gore koja će se, dakako, ocjenjivati ispunjavanjem svih potrebnih uvjeta i kriterija. Ne treba zaboraviti da su dobrosusjedski odnosi nadkrovljujuće načelo EU. Sada je na Crnoj Gori da pokaže spremnost na dijalog i bilateralno rješavanje ovog i drugih pitanja koja opterećuju naše međudržavne odnose- istakla je ona.
Protestna nota Crnoj Gori upućena iz Hrvatske tokom vikenda druga je u posljednjih godinu koja stiže iz te članice Evropske unije. Kako je saopšteno Televiziji E iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, upućena je zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane da na značkama stavi školski brod Jadran, čije je vlasništvo jedno od otvorenih pitanja Crne Gore i Hrvatske.
U protesnoj noti se navodi i da detaljnom analizom ukupne vojne sukcesije, Crna Gora toj državi duguje više od dvije milijarde američkih dolara. To je demantovao crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović, uz poruku da zvanična potvrda informacije o dugu ne postoji. Krapović smatra da je protesna nota nepotrebna, i da su značke na kojima je brod Jadran izrađene za posadu i odražavaju pomorsku tradiciju i značaj tog broda za Crnu Goru.
Hrvatska je protesnom notom ranije reagovala zbog rezolucije o genocidu u Jasenovcu koju je usvojila crnogorska Skupština.

Babić Galić: Crna Gora, a posebno ministar Krapović, da ozbiljno shvate protestnu notu Hrvatske

Crnu Goru proteklih dana trese "ustavni puč", kako ga sami zovu. Naime, parlamentarni odbor za ustav razriješio je dio ustavnih sudija i na taj način na sebe preuzeo ulogu pravosudnog tijela u zemlji. Prosrpskim strankama to je važno da bi se kontrolisala postizborna događanja u Kotoru, Nikšiću i Podgorici, omogućilo dvojno državljanstvo svim Srbima u Crnoj Gori, a srpski jezik proglasilo službenim u toj zemlji. Sve to dogodilo se samo dan ili dva nakon što je Crna Gora napravila snažan iskorak prema pridruživanju EU-u zatvaranjem tri od predviđena četiri poglavlja.
Na čudan način u toj se zemlji uoči ili neposredno nakon važnih EU odluka donose čudne političke odluke. Javni pogovor tvrdi da iza tih odluka stoji režim srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, kome je od presudne političke važnosti da Crna Gora ne uđe u EU, barem ne prije Srbije. Ta se tvrdnja podudara s činjenicom da iz spornih odluka uvijek stoje iste, prosrpske i proruske stranke u Crnoj Gori. Većinu takvih odluka pokreće šef crnogorskog parlamenta Andrija Mandić, kojeg je savjetnica ministra vanjskih poslova prof. dr. Vanda Babić Galić, vrlo otvoreno nazvala četničkim vojvodom.
Formalno, on to i jeste, no Hrvatska ga je personom non grata proglasila tek nakon nepotrebne rezolucije o Jasenovcu i Dahau, koju je progurao u parlamentu kao srpski odgovor na UN-ovu rezoluciju o Srebrenici.&nbsp;
Hrvatska je, nakon slanja "non papera", blokirala Crnoj Gori zatvaranje jednog od četiri poglavlja, ono o vanjskoj politici, sigurnosti i odbrani. O tome zašto je to učinila, Babić Galić kaže:
– Kao prvo, istakla bih da Hrvatska nema nikakav interes u usporavanju pregovora Crne Gore s EU-om. Upravo suprotno. U trenutku kada imamo pogoršanje dobrosusjedskih odnosa zbog nedavnih poteza u Podgorici, Hrvatska se složila sa zatvaranjem tri poglavlja, jasno priznajući napredak Crne Gore. Istovremeno, time što nismo dali saglasnost za zatvaranje jednog poglavlja, jasno smo naznačili naš stav da nedavna politika nije bila u skladu s evropskim vrijednostima, kao ni s natkrovljujućim principom samih pregovora o članstvu, a to su dobrosusjedski odnosi. Ne mogu niti želim iznositi detalje internih rasprava u Briselu, ali činjenica jeste da nije bilo saglasnosti za zatvaranje svih poglavlja u ovom trenutku.
<h2>Nećemo s četnicima</h2>
Ministar vanjskih i evropskih poslova dr. sc. Gordan Grlić Radman nedavno je naglasio kako ovdje ne treba govoriti o tome da je Hrvatska blokirala Crnu Goru. Ona u Hrvatskoj ima prijatelja koji joj pomaže ukazati na probleme, pomaže joj u rješavanju, gura je naprijed, i to na način kako to pravi prijatelji rade: jasno, transparentno, dobronamjerno i otvoreno. Mi ne zaustavljamo Crnu Goru, mi joj sondiramo put kako bi bila prva sljedeća članica i kako bi doista promicala sve one vrijednosti koje su u temeljima Evropske unije. Pozvali smo Crnu Goru na ozbiljne pregovore oko niza pitanja, čije rješenje bi praktički dokazalo da je Crna Gora posvećena dobrosusjedskim odnosima. Kako je naglasio i premijer Andrej Plenković, vratićemo se ovom pitanju kada se određeni elementi riješe i kad se za to steknu uslovi.
Politika Hrvatske je jasna i principijelna, ali nećemo dopustiti da Hrvatska u unutarnjopolitičkim igrama u Podgorici bude moneta za potkusurivanje, pogotovo kada se radi o osobama poput predsjednika Skupštine Crne Gore i četničkog vojvode Andrije Mandića, koji ne priznaje agresiju Rusije na Ukrajinu, koji se hvali sudioništvom u napadima na Hrvatsku i ponosno promiče politiku tzv. srpskog sveta, negira zločine u Srebrenici i slavi ratne zločince Mladića, Karadžića, Šljivančanina i druge. Nadam se i vjerujem u takvu Crnu Goru koja će izići iz čaure i reflektovati one vrijednosti koje su dio njene državotvornosti. Ona trenutno, osim neriješenih otvorenih pitanja s Hrvatskom, prolazi i kroz svoje unutrašnje probleme koji nisu od juče i koje sama mora riješiti kako bi krenula i korak dalje. Upravo taj korak dalje je ono što Hrvatska i Evropska unija već duže vrijeme čekaju.
Samo dan uoči odluke COREPER-a o zatvaranju poglavlja, Crna Gora je provela smjenu na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Je li to bio jedan od razloga hrvatske skepse prema sigurnosnim pitanjima?
Ko će biti na čelu crnogorske bezbjednosne službe, nije nešto na što mi imamo pravo uticati, niti tome stremimo, ali važno je sve što ide k unaprjeđenju naših odnosa i u tom području posebno imajući na umu rat u Ukrajini i prijetnje prema zapadnom Balkanu. Nas zanima trajno rješenje naše granice, pijetet prema žrtvama logora Morinj, odšteta preživjelim logorašima, odnos prema autohtonoj hrvatskoj manjini, povrat imovine, pitanje nestalih, poštovanje hrvatske baštine i hrvatskog imena u Boki kotorskoj i Crnog Gori te obrazovni kurikul koji te činjenice sadrži kao predmetne nastavne jedinice. A sigurnosne službe svake zemlje imaju svoj kod i rade svoj posao.
Dnevni list Dan u jednom je tekstu napisao da je smjena na čelu ANB-a sprovedena gotovo u asistenciji s Hrvatskom. Tvrde da je Hrvatska, mimo uobičajene procedure, dala otpust iz hrvatskog državljanstva novom šefu ANB-a. Možete li to prokomentarisati?
<h2>Iskrivljavanje činjenica</h2>
Nije strano da je iskrivljavanje istorijskih pa i savremenih činjenica svakodnevica i nešto što se u Crnoj Gori, zbog učestalosti, ne može preskočiti. Ono što dnevni list Dan i slični moraju naučiti jeste da u Evropskoj uniji ne postoji ništa "mimo procedure". I ovo govori kako Crna Gora treba još vremena kako bi unutar svoje kuće otvorila prostor za načela i pravila ponašanja koja su unutar evropske zajednice svakodnevna praksa. Ministarstvo unutarnjih poslova RH, koliko sam upoznata, svoj posao je obavilo prema pravilima u propisanom vremenu, ni prije ni poslije toga.
U tamošnjim medijima provlači se teza da je ovo ionako posljednji put da Hrvatska ima mogućnost blokirati neko poglavlje Crnoj Gori ili Srbiji zbog slovensko-njemačke inicijative kojom se želi zabraniti da država blokira drugu zbog neriješenih bilateralnih pitanja. Kako tumačite tu inicijativu, koja načelno jest logična jer je upravo Slovenija tako blokirala Hrvatsku?
Ono što se od Crne Gore očekuje jeste rješavanje otvorenih pitanja koja su više od bilateralnih i ključna su u približavanju te zemlje evropskoj zajednici te poštovanje dobrosusjedskih odnosa. Inicijativa koju spominjete može se protumačiti kao želju Slovenije da se nametne kao politički predvodnik proširenja, ali i donekle ironičan pokušaj iskupljenja s obzirom da je upravo Slovenija jedno vrijeme blokirala hrvatske pristupne pregovore.
Vezano uz ovaj konkretan prijedlog, on je jedan u nizu koji se svakodnevno iznose u Briselu i o njemu će se dalje raspravljati među samim članicama EU-a. Metodologija pristupnih pregovora je relativno nedavno promijenjena te daje bolje rezultate, tako da lično ne očekujem dalje izmjene. Još jednom ponavljam, Hrvatska ne blokira put Crne Gore iz hira ili neprincipijelno. Naše nezadovoljstvo rezultat je krivih poteza u Podgorici, a put naprijed isto je tako u rukama vlasti Crne Gore.
Nakon objektivno velikog iskoraka s tri zatvorena poglavlja, Crna Gora je recentno zapala u novu parlamentarnu krizu. Kako vidite to što se tamo sada događa?
Hrvatskoj je jako važno da se susjedna Crna Gora stabilizuje i osnaži političke elemente koji zemlji jamče stabilnost i prosperitet. S njom nas veže istorija koja je ostavila dubok trag u sjećanjima i životima ljudi, kao i zajednička baština koju percipiramo i o kojoj skrbimo. Ako pratite medije, vidjećete kako smo godinama upozoravali i na sve načine pokušavali senzibilizirali i Evropsku uniju na događanja koja su urušavala, a ne izgrađivala ovu zemlju. Uticaji i razni politički interesi upravo su se sastali u Crnoj Gori i kulminiraju, zanimljivo, baš nakon zatvaranja tri poglavlja.
Vladavina prava čini se ugrožena nedavnim događajima vezanima uz Ustavni sud, što je izazvalo reakcije ne samo opozicije, već i predsjednika Milatovića u odbrani opstanka ustavnog sistema u CG. Vidjećemo što će razgovori između predsjednika Milatovića i premijera Spajića donijeti, no promjene su nužne. Koketiranju s onima koji promiču rusku i prosrpsku politiku više nema mjesta i očekujemo kako će katarza kroz koju trenutno Crna Gora prolazi biti uvod u crnogorsku vlast koja neće imati figu u džepu ni kostur u ormaru, već otvorenost i spremnost u suočavanju sama sa sobom i rješavanju onoga što je koči da nesmetano nastavi put prema Evropskoj uniji. To sigurno neće biti pokušaj kršenja Ustava i preuzimanje uloge ovlasti Ustavnog suda, kako bi se njegovim blokiranjem zaustavili lokalni izbori i odgodili za 2027, te time cementirali svi demokratski procesi i produžila sadašnja vladajuća struktura u crnogorskim gradovima gdje izbori slijede ili još nisu završeni. Ovi procesi su nešto što Crna Gora mora sama sa sobom razriješiti.
Je li nešto od onoga što je RH spomenula kao problematične teme kroz "non paper" pokrenuto s mrtve točke?&nbsp;
Brzina odgovora daje nam nadu kako će omjer dobrih namjera biti jednak odlukama koje bi nakon 33 godine riješile pitanja koja nam dugo stoje na putu. Ona nisu teška, ni nerješiva. Dovoljno je samo malo dobre volje kako bi se otuđeno vratilo, a nesmotreno popravilo. Upravo u tom smjeru i dobroj vjeri čekamo da Crna Gora ispuni svoja obećanja. Hrvatska je za taj razgovor spremna.
Kako je to došlo do iznenadnog rješenja za kulturni dom u Tivtu?
Ne bih rekla da je iznenadno rješenje, jer je hrvatska diplomatija na čelu s ministrom vanjskih i evropskih poslova u posljednjih pet godina veoma aktivna u pokušajima rješavanja otvorenih pitanja, ali i brige i skrbi o hrvatskoj nacionalnoj manjini. Hrvatski dom je hrvatska kuća koju su gradili Hrvati Boke dvadesetih godina prošlog stoljeća. Hrvatska Vlada i Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova pažljivo su pratili događanja oko Doma iz kojeg su lokalne vladajuće strukture nakanile istjerati Hrvatsko nacionalno vijeće i Radio Dux.
Od tada pa do danas jedno od otvorenih pitanja je i Dom "Josip Marković", za koji smo dobili obećanje da će ga tivatske opštinske vlasti već 23. decembra, na sjednici Skupštine, vratiti crnogorskoj vladi, a ona darivati našoj, koja će konačno Hrvatsku kuću predati onima koji su joj istinski vlasnici, Hrvatima Boke i Crne Gore. Jednako očekujemo da se ispuni obećanje crnogorske vlade i promijeni sporno ime kotorskom bazenu. Oba koraka vratila bi naše povjerenje i bila snažan podsticaj u rješavanju preostalih važnih pitanja koja su Crnoj Gori ujedno i put k evropskoj porodici.

Babić Galić: Hrvatska želi Crnu Goru u EU, ali neće dopustiti da bude moneta za potkusurivanje u unutarpolitičkim igrama

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu &nbsp;krivičnu prijavu protiv čelnika energetskog sektora zbog krivičnih djela zagađenje životne sredine i zloupotreba službenog položaja, a u vezi sa ekološkom rekonstrukcijom Termolektrane (TE) Pljevlja i zagađenjem vazduha u tom gradu, saopšteno je iz tog pokreta.
&nbsp;Kako su pojasnili, Abazović je prijavu podnio protiv predsjednika Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutina Đukanovića, članova Odbora, kao i protiv izvršnog direktora Zdravka Dragaša i ministra energetike i rudarstva Admira Šahmanovića.
Abazović je, na konferenciji za novinare, kazao da dokumenta, koja EPCG krije, pokazuju da su sami sebi dali saglasnost za probni rad.
To je, kako je naglasio, nezakonito, jer je to posao nadležnih inspekcija.
- Građani Pljevalja treba da znaju da je šačica ljudi zbog svojih foteljaških interesa dozvolila da se njihova djeca truju- rekao je Abazović.
Kako se navodi u saopštenju, Abazović je objavio i dokumenta koja ukazuju na to da je Odbor direktora, na predlog šest rukovodilaca TE Pljevlja, pustio u probni rad TE, bez odobrenja nadležnih inspekcija.
&nbsp;- Dokumenta pokazuju i da je inspekcija iz medija saznala da je TE puštena u pogon, te da je nakon toga izvršila nadzor i dala rok od osam dana TE da se izjasni da li je završila potrebne radove- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Dodaje se da je inspektor najavio, kako se navodi u dokumentu od 11. decembra, da će donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva za probni rad.
- Ovo je presedan urađen sa umišljajem jer ovi ljudi koji su potpisali saglasnost nisu toliko nezaveni da ne znaju da to nije njihov posao, već da je to nadležnost inspekcije. Saglasnost je potpisalo šest ljudi da se razvodni odgovornost- naveo je Abazović.
On je naglasio da ne rade mjerači zagađenosti vazduha TE.
&nbsp;- Vjerujem da su ih isključili namjerno kako se ne bi znalo kakva je zagađenost. TE mjeri zagađenost vazduha od kad je nastala, samo od 1. decembra ti aparati ne rade- kazao je Abazović.
&nbsp;U obrazloženju krivične prijave, kako su saopštili iz GP URA, navodi se da je nakon puštanja TE u Pljevljima u probni rad 1. decembra, porasla zagađenost vazduha sumpor dioksidom, što je dovelo u pitanje zdravlje građana, koji se u velikom broju obraćaju zdravstvenim ustanovama u Pljevljima.
- Ekološka rekonstrukcija nije urađena u skladu sa zakonom, jer nije dobila neophodne dozvole. Nijedan segment koji se tiče ekološke rekonstrukcije nije stavljen u funkciju, što je bio glavni i jedini razlog za prekid njenog rada na osam mjeseci- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Dodaje se da su, umjesto da nadležni procijene da li su ispunjeni standardi ekološke rekonstrukcije da TE počne probni rad, saglasnost dali vršilac dužnosti direktora TE Bojan Đordan, tehnički direktor Ljubiša Đurković i još nekoliko rukovodilaca.
&nbsp;Iz GP URA su naglasili da to po zakonu nije njihova nadležnost.
&nbsp;- Predlog odluke Odboru direktora EPCG o potvrđivanju saglasnosti za puštanje u rad postrojenja, uz navode da se radi o hitnosti donošenja odluke, potpisao je Đordan- navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, rukovodstvo i menadžment EPCG i Ministarstvo energetike na čelu sa Šahmanovićem nijesu vršili svoje službene dužnosti i dozvolili su puštanje u rad TE, čime su počinili zloupotrebu službene dužnosti", kaže se u saopštenju.
&nbsp;Iz GP URA su pozvali SDT da pribavi od EPCG podatke sa njihovih sistema za kontinualni monitoring dimnih gasova, kako bi se vidjeli efekti ekološke rekonstrukcije, ukoliko ih uopšte ima, kroz smanjenje emisija praškastih čestica, sumpornih i azotnih oksida.
&nbsp;- Ovo je jedan od najozbiljnijih talasa zagađenja vazduha u posljednjih nekoliko godina u Pljevljima. Prema dostupnim podacima, koncentracija sumpor-dioksida, jednog od najštetnijih zagađivača, prije dva dana dostigla je 805 mikrograma po metru kubnom vazduha, višestruko iznad dozvoljene dnevne granične vrijednosti od 125- kazali su iz GP URA.
&nbsp;Oni su naglasili da od SDT-a očekuju da istraži uz čiju saglasnost je TE puštena u probni rad, da li su ispoštovane odredbe Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, kao i da li su svi nadležni inspekcijski organi dali potrebne saglasnosti za puštanje u probni rad.
Šef poslaničkog kluba GP URA Miloš Konatar kazao je da su poslanici vlasti na Odboru za ekonomiju odbili njihov zahtjev za kontrolnim saslušanjem nadležnih u ovom slučaju.
&nbsp;- Bez obzira na to što u ovom trenutku nemamo bitnije pitanje u državi od situacije u Pljevljima gdje se građani i danas truju- dodao je Konatar.

Abazović: EPCG poslovala nezakonito, TE Pljevlja puštena u probni rad bez odobrenja inspekcije

Primjenom standarda Evropskog suda za ljudska prava u svom radu, Državno tužilaštvo jača profesionalizam i efikasnu zaštitu ljudskih prava, ocijenjeno je na sastanku vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Mirka Đukovića, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
- Vrhovni državni tužilac čestitao je Đukoviću na imenovanju i poželio mu uspješan rad, upoznavši ga sa aktivnostima koje Državno tužilaštvo sprovodi u cilju unapređenja standarda u oblasti ljudskih prava. Posebno je istaknuto donošenje obavezujućih uputstava, koja već daju vidljive rezultate i doprinose kvalitetu postupanja tužilaštava- navodi se u saopštenju.
Đuković je naglasio da je snažna i kontinuirana međuinstitucionalna saradnja od suštinskog značaja za unapređenje postupanja, posebno u dijelu uspostavljanja i dosljedne primjene mehanizama koji obezbjeđuju efikasnu zaštitu ljudskih prava.
Aktivnosti Radnog tima za praćenje tužilačke i sudske prakse, važećih propisa, kao i prakse Evropskog suda za ljudska prava i Evropskog suda pravde formiranom u Vrhovnom državnom tužilaštvu, dodatno doprinose usklađivanju domaće i evropske pravosudne prakse, poručeno je na sastanku.
- Sagovornici su saglasni da je otvorena i kontinuirana saradnja Tužilaštva i zastupnika pred ESLJP od važnosti za unapređenje postupanja i smanjenje rizika od utvrđivanja povreda Evropske konvencije o ljudskim pravima- zaključuje se u saopštenju,

Marković sa Đukovićem: Tužilaštvo usklađuje praksu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava

Na prijedlog Kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Bijelo Polje, u budžetu Opštine Bijelo Polje za 2026. godinu planirana je posebna budžetska linija od 320.000 eura, namijenjena subvencionisanju kamata na stambene kredite, kao i subvencijama za stanarine (kirije) za mlade bračne parove.
Kako je rekao odbornik DPS-a u SO Bijelo Polje Damir Mustajbašić, ova mjera predstavlja konkretan i sistemski odgovor na jedan od najvećih izazova sa kojima se Bijelo Polje i Crna Gora danas suočavaju – odlazak mladih ljudi usljed nemogućnosti da riješe osnovno egzistencijalno pitanje – stambeno.
- Subvencionisanjem kamata na stambene kredite mladim bračnim parovima omogućava se lakše rješavanje stambenog pitanja, dok će subvencije za stanarine dodatno olakšati položaj onima koji još nijesu u mogućnosti da kupe sopstvenu nekretninu - istakao je Mustajbašić u saopštenju za medije.
Zato smatra da je unapređenje položaja mladih ključno za dugoročni razvoj, te da je obaveza donosilaca odluka da kroz konkretne mjere stvaraju uslove za ostanak mladih i smanjenje migracija.
Mustajbašić posebno ističe da je lokalna uprava pokazala odgovornost i spremnost da podrži inicijative koje su u interesu građana i budućnosti Bijelog Polja.
- Očekujemo da ove mjere dobiju podršku svih odbornika u Skupštini opštine, bez obzira na političke razlike, jer pitanja poput zadržavanja mladih, jačanja porodice i obezbjeđivanja osnovnih uslova za život ne smiju biti predmet političkih podjela - naglasio je Mustajbašić.
Smatra da će svaki odbornik koji djeluje odgovorno prema građanima i budućnosti Bijelog Polja prepoznati značaj ovih mjera i podržati ih.
- Klub odbornika DPS Bijelo Polje će i u narednom periodu nastaviti da predlaže i podržava politike usmjerene na zadržavanje mladih, jačanje porodice i stvaranje stabilnih uslova za život i rad u našoj opštini. Ovim mjerama jasno poručujemo da su mladi ljudi prioritet. Bijelo Polje bira politiku koja nudi rješenja, preuzima odgovornost i stvara konkretne uslove da mladi ostanu, zasnivaju porodice i grade svoju budućnost u svom gradu - poručio je Mustajbašić.

Mustajbašić: Mladi su naš prioritet, 320.000 eura za stambene kredite i stanarine

Gost današnje emisije Drugačija radio veza na Anteni M je dr Boban Batrićević. Ova emisija biće prikazana na Televiziji E u 14 sati i 50 minuta.
Tema emisije je - Kako do podrške spolja i okupa unutra.
Profesor FCJK i istoričar govori o spoznajama iz svojih sve intenzivnijih kontakata sa uticajnim inostranim adresama, na kojima je redovna tema Crna Gora, i potrebi za novim modelima suprotstavljanja potiranju crnogorskog državnog i nacionalnog subjektiviteta
Autor emisije je Darko Šuković.

Batrićević u DRV: Kako do podrške spolja i okupa unutra

Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider Andrije Mandić nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika. 
 
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti. 
 
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata. 
 
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli. 
 
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje. 
 
Da je vječna!

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

Politika je javni moral. U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.
16.12.
18:18h
Dana 15.12. na ročištu po tužbi Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, Dritan Abazović je pred sudijom ulcinjskog suda saslušan u dokaznom postupku, kao stranka.
To je vrsta dokaza normirana Zakonom o parničnom postupku kada sud upozorava stranku da je dužna da govori istinu, uz posledice ako to ne uradi.
Nakon što je upozoren na posljedice laži - bivši premijer je slagao.
Masno.
 
I treba da uradi ono što bi uradili svi političari u Evropi - da se povuče iz politike - dobrovoljno ili pod pritiskom javnosti.
Što neće važiti za ovu besudnu zemlju.
Zato će svi i prećutati.
 
Da pođem redom.
Na moje pitanje da li prijavio javno iznešenu tvrdnju da hoće da ga likvidiraju, odgovorio je potvrdno. Da bi na moje insistiranje da sud unese u zapisnik kako je potvrdio moje pitanje i kazao da je prijavio SDT-u, ANB, UP, reagovao govoreći "Ne, ne, ne unosite u zapisnik, oni su meni kazali da mi prijeti likvidacija".
 
Na moj novi upit - da li su mu kazali ko su lica koja hoće da ga ubiju, odgovorio je da nijesu.
Pitao sam ga odmah - kako zna da su to Lazović i Ubović, odgovorio je - NIKADA NIJESAM REKAO DA SU ONI.
 
I sudija se zbunio i pitao me, zašto je sve to važno za ovu vrstu parnice.
 
Rekao sam sudiji da je moj interes da ga sudu predstavim kao lice koje nije prijatelj istine.
 
Pred sobom imam tekst sa portala Vijesti od 13.12.2022 .Naslov je "Abazović: Lazović i Ubović žele moju likvidaciju".
 
I u tekstu riječi "Rekao sam ili će oni doći po mene ili ću ja doći do njih".
 
I tekst sa istog portala od 14.12.2022. godine sa naslovom "Lazović i Ubović žele da me ubiju".
 
Dakle, lagao je sudiju da to nikada nije rekao.
 
Lagao je sud.
 
Živimo u državi u kojoj bivši premijer laže pred sudom.
 
I niko se oglasiti neće.
 
A trebali bi da se oglase iz civilnog sektora, političari, kolumnisti, javnost, ambasade Kvinte u Podgorici.
 
Neka i oni kažu nešto.
 
Ovo je tačka zbog koje Abazović više ne može da obnaša politiku.
 
Bivši premijer laže pred sudom, prethodno upozoren da je dužan da govori istinu.
 
Može li dalje?
 
Benefite ove laži i dalje koristi.
Štićena je ličnost samo zbog ove laži.
I to sam mu rekao juče u sudnici.
 
P.S: Politika je javni moral.
U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.

Bivši premijer lagao pred sudom, iako upozoren

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u novembru je primio 4.222 eura proizilazi iz javno objavljenih podataka o prihodima državnih funkcionera.
Odmah iza Novovića u Specijalnom državnom tužilaštvu po primanjima u novembru je specijalna tužiteljka Sanja Jovićević i njena neto zarada bila je 4.202 eura, dok je njenog kolege Jovana Vukotića &nbsp;- osnovnog državnog tužioca koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo 3.712 eura, 32 eura manje primila je njegova koleginica Nataša Bošković.
U Specijalnom državnom tužilaštvu osim Novovića, Jovićević, Vukotića i Boškovića je još 14 tužilaca.
Poslije tužiteljke Bošković su specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić sa 3.598 eura, Ljiljana Lakić, predsjednica Upravnog odbora Centra za edukaciju u sudstu i državnom tužilaštvu, koja je zaradila 3.523 i Vukas Radonjić sa 3.486, dok je 30 eura manje - 3.456 primio njegov kolega Miroslav Turković. Poslije tužioca Turkovića slijede tužilac Miloš Šoškić sa neto zaradom od 3.381 euro, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu upućena u SDT Ivana Petrušić Vukašević primila je 3.373 - euro manje primila je Marija Raspović &nbsp;- 3.372 eura, dok je Zoranu Vučiniću novembarska zarada bila 3.342, nešto manje primili su tužioci - Živko Savović i Ana Perović po 3.247 eura. Prema podacima o prihodima državnih funkcionera - tužilac Ivan Medojević primio je 3.090, a tužiteljka iz osnovnog državnog tužilaštva upućena u SDT Maja Janković 3.030, dok je sa nešto manjom zaradom tužilac Siniša Milić upućen iz ODT u Specijalno tužilaštvo – njegova zarada u novembru je 2.253 eura.
Najmanju platu primo je tužilac Saša Čađenović 1.515 eura.

Novović primio 4.222 eura, odmah iza njega Jovićević sa 4.202

Bivši rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu „Crnogorsko primorje“ Vladimir Ružičić, kojem je, poslije disciplinskog postupka, krajem juna uručen otkaz i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aco Ognjenović, koji je otkaz dobio krajem jula, takođe poslije disciplinskog postupka, obratili su se Odboru direktora sa zahtjevom da postupi po rješenju inspektorke rada koja je ustanovila da izvršni direktor Krsto Radović nije ispunjavao uslove za imenovanje na tu funkciju, što su tvrdila i njih dvojica i taj stav „platili“ otkazima. Prethodno su se u dva navrata obratili predsjedniku Odbora direktora Zoranu Lakušiću koji im nije odgovorio. <h2>&nbsp;PONIŠTITI ODLUKE</h2> Rješenje Inspekcije rada potvrdilo je i Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, koje je odbilo žalbu Lakušića. - Molimo vas da inicirate zakazivanje sjednice Odbora direktora na kojoj će biti prva tačka razmatranje rješenja Ministarstva rada i razrješenje Krsta Radovića sa mjesta izvršnog direktora. Druga tačka - odluka o naplati potraživanja svih plata i naknada isplaćenih Radoviću. Treća tačka - poništenje svih odluka koje je Radović donio uključujući odluke o prestanku radnog odnosa – zahtijevaju Ružičić i Ognjenović u dopisu dostavljenom Odboru direktora. Ocijenili su da je neophodno da Odbor otkloni nepravilnost na koju je ukazano u rješenju Inspekcije rada i da razriješi Krsta Radovića, te da poništi sve odluke koje je on donio kao nezakonito imenovani izvršni direktor, uključujući i njihove otkaze.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121607128_8993109fba28b02dbbab2f632937cc1a5386602ffab3d8d6204a69bc2a7c922d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121607128_8993109fba28b02dbbab2f632937cc1a5386602ffab3d8d6204a69bc2a7c922d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Krsto Radović"> <figcaption>NE ISPUNJAVA USLOVE: Krsto Radović(Photo: Demokratska Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Vjerujući da je Zoran Lakušić to sakrio od vas, koristimo ovu priliku da vas o istom obavijestimo i da vas sa istim upoznamo. Dovoljno će biti da samo pročitate rješenje i sve će vam biti jasno. Obzirom da ste ga za vršioca dužnosti zajedno predložili i imenovali, a kasnije kao članovi Komisije za imenovanje i članovi Odbora direktora izabrali za izvršnog dikretora, direktno ste odgovorni za sve njegove postupke koji su se potvrdili kao nezakoniti – istakli su oni u dopisu. <h2>&nbsp;NAPLATITI ŠTETU</h2> Radović je, dodaju, „za 12 mjeseci inkasirao cc 48.000,00€, pokrenuo u istom danu 25 disciplinskih postupaka, zaposlio je i angažovao 20-tak lica“, a nezakonito je, ističu, uručio i otkaze njima dvojici.&nbsp; - Pričinjavajući štetu Društvu preko 100.000,00€ koju ćete morati, sve su prilike, nadoknaditi solidarno, plus onu štetu koju će Borislav Ivanković (smijenjeni izvršni direktor p.a) naplatiti od Društva zbg nezakonite smjene. Oni u pozvali članove Odbora direktora da ne ignorišu njihove mejlove, jer, istakli su, „ne primate preko 1000 € naknade, plus komisije da bi ste usvajali sve što vam Lakušić stavi na dnevni red, nego da bi radili u interesu države Crne Gore i Društva u kojem ste na poziciji - članovi Odbora direktora“. - Zbog svega prethodno navedenog predlažemo da strah da razriješite gospodina Radovića, kako bi sačuvali svoje fotelje, ne bude veći od straha da radite po zakonu – poručili su njig dvojica Odboru direktora. Podsjetili su i da eventualna tužba Upravnom sudu ne odlaže izvršenje rješenja i upozoriili da nepostupanje po rješenju Inspkecije rada za sobom povlači krivičnu i prekršajnu odgovornost. Iskazali su nadu „da imenovanje u neku od komisija neće imati za posljedicu da na ovo“ zažmure. Naglasili su i da će resorna ministarstva koja su delegirala, svako svoga kandidata za Odbor direktora, upoznati sa njihovim postupcima u Regionalnok vodovodu. <h2>&nbsp;POTVRDA MINISTARSTVA</h2> Portal ETV objavio je 9. decembra da Ministarstvo rada potvrdilo rješenje Inpskecije rada da direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“, kadar Demokrata Krsto Radović ne ispunjava uslove za tu funkciju. - Na osnovu svega naprijed navedenog, te cijeneći navode žalbe, kao i spise predmeta, Ministarstvo je stava da je osporenio rješenje donijeto pravilnom primjenom materijalnog prava, te da je inspektorka rada pravilno postupila time što je naredila nadležnom organu da otkloni nepravilnosti u pogledu zasnivanja radnog odnosa zapošljenog Krsta Radovića, jer isti ne ispunjava posebne uslove neophodne za zasnivanje radnog odnosa kod subjekta nadzora, na šta upućuje žalioca – citirali smo dio rješenja Ministarstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121607128_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121607128_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"> <figcaption>Upravna zgrada Regionalnog vodovoda(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Podsjetili smo da haotično stanje u Regionalnom vodovodu traje od novembra prošle godine kada je Odbor direktora nezakonito razriješio čak trećeg direktora u nepunih tri i po godine – Borislava Ivankovića.&nbsp; - Ovim je potvrđeno prvostepeno rješenje inspektorke Haide Jevrić Osmanović, da je Odbor direktora, na čelu sa Zoranom Lakušićem, zloupotrijebio službeni položaj nezakonitim imenovanjem Radovića. U prilog navedenom, u obrazloženju drugostepenog rješenja je nedvosmisleno potvrđen stav da se „kao relevantno radno iskustvo priznaje ono vrijeme koje je lice provelo obavljajući poslove koji su direktno povezani sa zahtijevanim nivoom obrazovanja“, što znači da Radović u vrijeme raspisivanja javnog oglasa i donošenja odluke o njegovom izboru nije imao ispunjen navedeni uslov – istakli su oni tada za naš portal. Iz rješenja Ministarstva jasno proizilazi, dodaju oni, da sve radnje koje je Radović preduzeo kao izvršni direktor nijesu pravno održive i smatraju se ništavnim. <h2>&nbsp;POLITIČKE TRGOVINE</h2> Zbog montiranih disciplinskih postupaka i otkaza koji su potom uslijedili Ružičić i Ognjenović podnijeli su tužbe i čekaju ishod suđenja. Zoran Lakušić prošle godine u decembru, ubrzo poslije skandala koji je napravio smjenom Ivankovića i imenovanjem Radovića, podnio je ostavku ali je Vlada do danas nije konstatovala?! Ružičić i Ognjenović za Portala ETV ocjenjuju da je „i Vlada svojim nečinjenjem postala saučesnik u nezakoniti radnjama u Regionalnom vodovodu“. - Obraćali smo im se više puta da preduzmu korake za razrješvanje situacije u preduzeću, ali smo ostali bez odgovora – podsjećaju naši sagovornici. I Regionalni vodovod, kao i ostala državna preduzeća u Crnoj Gori, žrtva je političkih trgovina i uticaja, a „visoku cijenu plaćaju“ oni koji se suprotstave ili samo ukažu na nezakonitosti i odluke koje su na štetu kompanija. Ružičiću i Ognjenoviću uručeni su otkazi. &nbsp;&nbsp;

Tag: vanda-babic-galic