Otkako su Demokrate i bivši DF uskočili u vladin voz, crnogorska vanjska politika ka Hrvatskoj se kreće prugom provokacija. Svaki novi korak završi – protestnom notom iz Zagreba.
Analitičari vjeruju da nije riječ o seriji nespretnih političkih gafova već o planskom zaokretu koji zapravo sabotira EU integracije…
<h2>Niz pogrešnih poteza</h2>
Sve je počelo u avgustu 2023. godine. Tadašnja tehnička vlada premijera Dritana Abazovića organizovala je obilježavanje 90 godina školskog broda Jadran. Iako je riječ o vojnoj imovini čiji status još nije riješen sukcesijom bivše SFRJ, Crna Gora organizuje svečani skup u Tivtu, a brod se predstavlja kao isključivo crnogorski.
Stigla je prva protestna nota i upozorenje da takvi jednostrani potezi nisu u skladu s evropskim normama.
Do drugog incidenta nisu prošla ni dva mjeseca. Oktobar 2023. Neregistrovani portal IN4S pokreće bilbord kampanju “Ponosni na svoje srpsko”. Lica poznatih kulturnih ličnosti poput Valtazara Bogišića i drugih – predstavljena kao Srbi. Kampanja širom zemlje, uključujući Tivat i Kotor, gradove brojnom hrvatskom zajednicom.
Stiže i druga protestna nota, u kojoj se upozorava da je riječ o pokušaju prisvajanja hrvatskog identiteta i da takve poruke nisu u duhu dobrosusjedskih odnosa.
Tada su već na vlasti Demokrate i prosrpske partije okupljene oko bivšeg DF-a. U oba grada – i u Tivtu i u Kotoru – na čelu opština su ljudi iz Demokrata.
Upravo u Tivtu ubrzo izbija još jedan spor. Dom kulture u Donjoj Lastvi, koji godinama koristi hrvatska zajednica, Opština krajem 2024. predaje državi Crnoj Gori, a prethodno hrvatskoj zajednici nalaže da se iseli iz njega. Time se poništava dugogodišnji dogovor po kojem je prostor ustupljen na korišćenje hrvatskoj nacionalnoj manjini.
Zagreb reaguje diplomatski suzdržano, ali poruke hrvatske zajednice u Tivtu nisu tihe – to nazivaju direktnim udarom na starosjedilačku zajednicu.
U proljeće 2024. priča se seli u Kotor. Hrvatsko Ministarstvo turizma i sporta u julu te godine preporučuje svim vaterpolo klubovima iz Hrvatske da ne igraju na bazenu u Kotoru, koji je tri godine ranije nazvan “Zoran Džimi Gopčević”. U dopisu se navodi da je Gopčević bio stražar u logoru Morinj, gdje su tokom devedesetih mučeni i zatočeni hrvatski civili. Odluku o imenovanju bazena donijela je Skupština Opštine Kotor – u kojoj su, pogađate, većinu činile Demokrate i njihovi partneri.
Odluka koja je najviše poljuljala odnose dvije države došla je mjesec ranije, 9. maja 2024. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić, lider bivšeg DF-a, najavljuje usvajanje rezolucije o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mauthauzen.
Hrvatska odmah odgovara – trećom protestnom notom. Upozorava da se rezolucijom pitanje ratnih zločina koristi za političke svrhe i unutrašnje podjele, a ne iz pijeteta prema žrtvama.
<h2>Nepoželjni zvaničnici</h2>
Bez obzira na upozorenja, rezolucija se usvaja krajem juna. Stoga, Hrvatska u julu 2024. proglašava trojicu crnogorskih zvaničnika za personae non gratae – Andriju Mandića (NSD), Milana Kneževića (DNP) i Aleksu Bečića (Demokrate).
A onda, decembar 2024, Hrvatska formalno blokira zatvaranje poglavlja 31, ključno za usklađivanje vanjske politike sa Evropskom unijom. Brisel nijemo posmatra – ali šalje jasnu poruku da Crna Gora ne može naprijed dok ne popravi odnose sa susjedima.
Taman kad se činilo da bi se tenzije mogle smiriti, iz Hrvatske dolazi četvrta protestna nota. Ministarstvo odbrane Crne Gore, na čijem je čelu Dragan Krapović iz Demokrata, izdaje značke sa slikom školskog broda “Jadran”. Hrvatska reaguje – tvrdi da se radi o političkom svojatanju broda koji je predmet sukcesije i o činu koji nije u skladu s principima evropske solidarnosti.
Četiri protestne note u dvije godine. Tri osobe nepoželjne. Jedno poglavlje EU pregovora blokirano. Dva lokalna incidenta – oba u gradovima koje vode Demokrate. Koristi nikakve - posljedice za sada nesagledive.

Amra Tahirović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Diplomatski pehovi ili politička strategija?

Kada je ministarka vanjskih poslova Maida Gorčević iz Pokreta Evropa sad, u martu prošle godine, jasno saopštila da će Crna Gora podržati članstvo Kosova u Savjetu Evrope, učinila je ono što bi se u normalnim okolnostima očekivalo od evropske države sa proklamovanim jasnim vanjskopolitičkim kursom. Međutim, ta izjava izazvala je lavinu – ali ne u Crnoj Gori, već u Srbiji, gdje se našla na meti kritika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji ju je izvrijeđao i rekao da je Gorčević „sva ustreptala“, otišla u Prištinu „ne bi li se izvinila Amerikancima“.
- Sram ih bilo sve zajedno - naveo je tada Vučić.
Nakon toga – muk iz vrha crnogorske vlasti. Bez riječi podrške, institucionalnog odgovora, čak i bez simbolične solidarnosti. Ministarka je na kraju sama, u Skupštini, prozvala predsjednika države Jakova Milatovića da je trebao da stane iza nje. On je, pak, dan kasnije hladno prebacio odgovornost na premijera Milojka Spajića i Ministarstvo vanjskih poslova. Svako je štitio sebe, niko – državu.
<h2>Partija bez stava, država bez kompasa</h2>
Ova epizoda pokazala je koliko je vanjska politika Pokreta Evropa sad (PES) krhka, nedosljedna i u konačnici – beskičmena. Premda nominalno proevropska partija, PES u praksi vodi politiku koja se oslanja na formulu “ne talasaj”. Sve što bi moglo izazvati unutrašnje napetosti, pogotovo kod koalicionih partnera iz prosrpskog tabora, pažljivo se izbjegava ili relativizuje. Tako je i Vučićeva uvreda prošla bez odgovora – ne samo zbog nedostatka političke hrabrosti, već zbog kalkulacija.
PES je 2022. nastao kao „startap“ pokret bez ideološkog temelja, sa marketinškim fokusom na plate i penzije. U predizbornim kampanjama, pa i neposredno nakon formiranje Vlade, izbjegavali su bezbjednosne i identitetske teme, geopolitičke orijentacije ili &nbsp;bilo kakvu naznaku ozbiljne vanjske politike - osim floskula o evropskom putu. Stvarnost je, međutim, neumoljiva: kada se jednom preuzmu institucije, mora se imati stav. No, način na koji u PES-u iznose stavove više je šizofren, nego konkretan.&nbsp;
<h2>Koalicioni pritisci: (Ne)vidljivi cenzor politike PES-a</h2>
Pritisci s kojima se PES suočava nijesu imaginarni. Njihovi partneri u vlasti dolaze iz prosrpskog i proruskog političkog bloka, gdje se podrška članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama doživljava kao nacionalna izdaja. Zato i ne čudi što je lider NSD-a i predsjednik Skupštine Andrija Mandić, na posljednjem skupštinskom zasijedanju 31. jula, propali pokušaj izglasavnja Zakona o amnestiji iskoristio da pošalje poruku.&nbsp;
- Partner ne možete biti samo kada se dobija, morate biti partner i kad je nešto neprijatno, politika je takva – poručio je Mandić poslanicima PES-a, upozoravajući ih da će preispitati kolege iz Evrope sad, te sva partnerstva koja imaju u koaliciji.&nbsp;
Iako izrečena u drugom kontekstu, poruka se lako može prevesti i na vanjskopolitičke interese nekadašnjeg Demokratskog fronta – prvenstveno na odnos prema Kosovu, ali i bosansko-hercegovačkom entitetu Republika Srpska.
Pokret Evropa sad brzo će se suočiti sa činjenicom da vanjsku politiku nije moguće voditi kao PR kampanju, bez posljedica.
Ponašanje poslanika PES-a u međunarodnim organizacijama možda najbolje oslikava šizofreniju takve politike.
Tako je poslanik Spajićevog PES-a Vasilije Čarapić na Skupštini Savjeta Evrope 16. aprila prošle godine, na kojoj se glasalo za prijem Kosova u tu organizaciju, bio uzdržan, dok je njegov partijski i kolega iz skupštinskih klupa Miodrag Laković već krajem maja iste godine, u Parlamentarnoj skupštini NATO, glasao da Kosovo postane pridruženi član tog tijela.&nbsp;
I ove godine, u maju, izjava ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića (Bošnjačka stranka) na sastanku Komiteta ministara Savjeta Evrope da će Crna Gora podržati članstvo Kosova u Savjetu Evrope, nakon žestoke reakcije Andrije Mandića koji je ustvrdio da je ministar „dužan da izvršava politiku koju vodi Vlada“, uslijedile su kontroverzne izjave premijera Spajića koji je bio „iznenađen“, ali i PES-ovog potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića koji je ocijenio kao nepotrebnu najavu ministra vanjskih poslova da će podržati ulazak Kosova u SE.&nbsp;
Ali, osim toga, otvara i pitanje na koje je ukazao Mandić – koju politiku vodi Spajićeva Vlada u odnosu prema pitanju Kosova čiju je nezavisnost Crna Gora priznala još 2008. godine, a svi konstituenti aktuelne vlasti se obavezali koalicionim sporazumom na puno poštovanje te činjenice.
Ovakvo vođenje vanjske politike nije ni diplomatsko ni pragmatično – ono je besmisleno, ali svako balansiranje ima svoj rok trajanja. Ipak. dok PES pokušava da izbjegne otvorenu konfrontaciju sa bilo kim – Vučićem, Briselom, NSD-om – zemlja klizi u vanjskopolitičku nevidljivost.&nbsp;
<h2>Izborna noć, Dua Lipa, simbolika i realnost</h2>
Na kraju, valja se podjetiti i atmosfere iz izborne noći na predsjedničkim izborima u aprilu 2023. godine ispred štaba PES-a, čiji je tada kandidat bio Jakov Milatović, a čija se pobjeda slavila, između ostalog, uz trobojke i pjesme o Kosovu.&nbsp;
Takođe, juče je i jedna estradna informacija – da je svjetski poznata pop zvijezda kosovskog porijekla, Dua Lipa, dobila državljanstvo te države - razotkrila da pojedinci u PES-u više ne kriju da Kosovo doživljavaju „takozvanim“.
Tako je članica podgoričkog odbora PES-a, Natalija Ćorac ovu informaciju na X-u prokomentarisala riječima: „Dobila državljanstvo nepostojeće države. Zanimljivo“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsaturnuvodoliji%2Fstatus%2F1951660871144333669%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iako se možda činilo tokom proslavljanja pobjede Milatovića ispred štaba PES-a da niko u tom pokretu ne zna, ili ne želi da zna, šta to znači, danas je jasno da to slavlje nije bilo slučajnost, već simptom jedne dublje nemoći: nesposobnosti da se izgradi jasan politički identitet, posebno u pitanjima gdje kompromis nije stvar taktike, već karaktera.

Duško Mihailović

1084x550

PES-ova vanjska politika između Brisela, Beograda i bulevara Svetog Petra Cetinjskog

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: vanjska-politika

Diplomatski pehovi ili politička strategija?

PES-ova vanjska politika između Brisela, Beograda i bulevara Svetog Petra Cetinjskog

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Milanović: Grenland je beskoristan, ne znam je li Trampova administracija na karti vidjela Svalbard

PRATITE TVe UŽIVO